1. rezidencijalna segregacija 2. Weberova podjela vlastiPrema
Weberu postoje 3 oblika vlasti: racionalna ili zakonska vlast
(poiva na pravu lima), tradicionalna vlast (vjerovanje u
legitimitet osobe) i karizmatska vlast (predanost linosti voe i
njegovoj karizmi).3. Sela bez seljaka 4. Objasniti pojam
asimilacijeAsimilacija stapanje tj. najdublji interakcijski odnos
dviju drutvenih grupa. 5. Tri osnovne funkcije religije 6. Sva se
drustva razlikuju ali ipak imaju zajednicke cinitelje(koji
su)Zajedniki elementi drutvene grupe su:-ljudi-odnosi interakcije
(osjeaj pripadanja)-sustav normi i pravila ponaanja (unutar grupe i
prema vani)-unutarnja strukturiranost (svaka grupa je
prepoznatljiva, ima svoj centar okupljanja, meusobna
komunikacija..). 7. Opca svojstva kulturePostoje opa svojstva koja
su zajednika svim kulturama. Mogu se izdvojiti tri:-kultura nema
nikakvu genetsku pozadinu, ona ne ovisi o biolokom naslijeu, ona je
nauena tj rezultat uenja-kultura je zajednika- iste ideje, norme i
vrijednosti, naine ponaanja prihvaa najvei broj lanova nekog
drutva- kulturna dinamika- kultura nije statina, nego pojava
podlona stalnim mijenama.8. Teoreticar konflikta U zadnjim
desetljeima ovog milenija javljaju se novi pojavni oblici
teorijskog osvjetljavanja drutva i drutvenih fenomena, tzv. teorije
konflikta. Njihovi su promotori Harbemas, Gouldner i Turaine.9. 3
tipa sela 10. Socijalna statika i dinamika August Conte sociologiju
dijeli u dvije velike cjeline; socijalna statika i socijalna
dinamika. Socijalna statika za premet svog izuavanja ima povezanost
razliitih dijelova drutva. Socijalna dinamika u sreditu interesa
razvoj ovjeanstva. Glavni pokreta smatra intelektualni razvoj.11.
Tipovi drustvenih grupa Klasifikacija prema stupnju intimnosti meu
lanovima:-primarne grupe (mali broj lanova, povjerenje, velik
stupanj intimnosti, ljubav, potovanje) npr. obitelj-sekundarne
grupe (zajedniki interesi , potrebe i ciljevi interesne grupe) npr.
kola, politika stranka-terapijske grupe ( nastaju iz zajednike
potrebe njenih lanova da rjeavaju neke probleme, povjerenje,
intimnost, pomo i razumijevanje) npr. udruge lijeenih
ovisnika-referentne grupe ( grupe u kojima se pojedinac usporeuje,
moe biti pozitivno i negativno)Prema naelu organiziranosti kao
odreujuem naelu grupe moemo
razlikovati:-organizirane-neorganizirane.Prema strukturi lanstva
drutvene grupe se dijele na :-vertikalne grupe ( lanstvo iz
razliitih slojeva npr. sportska drutva)-horizontalne grupe (
pripadnici samo jednog drutvenog sloja)Klasifikacija drutvenih
grupa prema broju i vrsti funkcija koje se u grupi
obavljaju:-parcijalne (djelomine) grupe- u njima se obavlja samo
dio drutvenih funkcija (obitelj, klase, drava..)-globalne (totalne)
grupe grupe u kojima se obavljaju sve funkcije (horda, rod, pleme,
narod, nacija..)
12. Drustvena stratifikacija i diferencijacija Drutvena
diferencijacija je tip drutva koja se u naelu odnosi na razlike meu
pojedincima u drutvu. Ljudi se meusobno razlikuju po svojim uroenim
i steenim razlikama. Drutvena stratifikacija je drugi oblik
drutvene nejednakosti. to je strukturirano stabilna i trajna
nejednakost, ali meu skupinama ljudi ona se odnosi na neravnomjernu
raspodjelu moi, ugleda i bogatstva.
13. Socijalna mobilnost Socijalnom mobilnou ili drutvenom
pokretljivou oznaava se svako mijenjanje socioekonomskog poloaja
pojedinaca ili socijalnih grupa, kretanje iz jednog drutvenog sloja
u drugi. Promjena socijalnog poloaja djeteta u odnosu na socijalni
poloaj roditelja, neovisno o tome je li ona nabolje ili ne, znai
socijalnu mobilnost.14. Monogamija Monogamija je oblik vrste brane
veze i temeljni, prvotni i prirodni oblik braka. Kao povijesna
forma monogamije moe se izdvojiti brak parova takoer brak jednog
mukarca i jedne ene. 15. Endogamija i egzogamija Endogamija brana
zajednica vie mukaraca i vie ena, pripadnika jedne krvnosrodnike
skupine, podrazumijeva i slobodu incesta. (PREMA SOCIOLOZIMA
MARKSISTIKE PROVENIJENCIJE)Egzogamija vii oblik grupnog braka u
kojemu je zabranjen incest . (PREMA SOCIOLOZIMA MARKSISTIKE
PROVENIJENCIJE)
Endogamija se shvaa kao termin koji znai ograniavanje mogunosti
sklapanja braka na neku specifinu skupinu- na jedno selo, regiju,
naciju, rasu.. (PREMA SUVREMENIM SOCIOLOZIMA)Egzogamija se danas
shvaa kao zabrana spolnih odnosa, incesta a to znai i branih veza
izmeu krvnih srodnika- (PREMA SUVREMENIM SOCIOLOZIMA)16. Poliginija
i poliandrija Poliginija brak jednog mukarca i vie enaPoliandrija
brak jedne ene s vie mukaraca.17. Funkcije obitelji Funkcije
obitelji se dijele na -temeljne - (univerzalne)-izvedene funkcije
(koje obitelj s vremenom razvija).Postoji est temeljnih funkcija:-
seksualno reproduktivna funkcija obitelji (seksualna dimenzija -
njihovo pravo na meusobno spolno zadovoljavanje, reproduktivna
strana raanje djece)-ekonomska funkcija u obitelji (ima dvije
strane, potroaku i proizvoaku)-odgojno-socijalizatorska funkcija (
uspostavljanje veze izmeu pojedinca i drutva, u obitelji pojedinac
upoznaje prva pravila drutvenog ponaanja i izgrauje karakterne
crte)-religijska funkcija obitelji ( roditelji e nastojati na svoju
djecu prenijeti i onu religiju koju sami ispovijedaju, ali i
ugraditi u njih one religijske vrijednosti koje i sami odreuju kao
najvie)-zatitna funkcija u obitelji (njezina stalna briga za
zdravlje, izdravanje i zastupanje svih svojih lanova;skrb o djeci,
bolesnima)-emotivno-psiholoka funkcija obitelji (ukljuuje dvije
strane odnosa: roditeljska ljubav prema djeci, obitelj oplemenjuje
brane odnose, dunosti jednih prema drugima)18. 4 osnovna elementa
religije 19. Funkcije religije 20. Crkva 21. Sekte 22. Devijantnost
23. Urbanizacija 24. Posljedice drutvene stratifikacijeDrutvena
stratifikacija proizvodi niz posljedica koje se reflektiraju na
ovjeka. Ponajprije utjee na stil ivota i ivotne anse pojedinca.
ivotne anse su vjerojatnosti da e pojedinac u ivotu dobiti ono to
mu je potrebno a izbjei ono to je drutveno neprihvaeno. Stil ivota
podrazumijeva drutvo u kojem e se ovjek kretati, vrijednosti koje e
preferirati, nain na koji e se pojedinac odijevati i s im i u emu e
ovjek biti zadovoljan. 25. Uzroci socijalnog okupljanja Uzroci
socijalnog okupljanja su:-srodstvo-odanost ideji-trajni zajedniki
interes-specifine situacije i interesi-ad hoc okupljanje-statiko
okupljanje.
26. Alternative braka U suvremenim se drutvima kao alternativa
braku u njegovom tradiscionalnom znaenju javljaju dva tipa
zajednice:-izvanbrana zajednica-zajednica ivota homoseksualnih
brakova.27. Strukturalizam Ovaj socioloki pravac utemeljio je
Claude Levi Strauss kao izravnu reakciju na egzinstencijalizam.
Budui da je vrijeme rata (II svj. rat) prolo strukturalisti
smatraju nunim pretpostavke koje trae mir, rad, red i poredak.
Struktura je sve, ona do kraja odreuje ovjeka, izvan nje on je bez
vrijednosti. Potpuno se negira ovjekova osobnost.28. Rukovodenje
grupomRazlikujemo tri tipa rukovoenja grupom:-autoritarni tip
rukovoenja grupom (voa ima apsolutne ovlasti a komunikacija u grupi
je jednosmjerna, uvijek ide od gore prema dolje)-laissez-faire
rukovoenje (iskljuuje autoritet voe, komunikacija je meu grupom
horizontalna)-demokratski tip rukovoenja (ima vou ali ogranienog
kontrolom grupe, komunikacija dvosmjerna).29.Socijalna
stratifikacijaSocijalna ili drutvena stratifikacija je drugi oblik
drutvene nejednakosti. To je strukturirano stabilna i trajna
nejednkost, ali meu skupinama ljudi ona se odnosi na neravnomjernu
raspodjelu moi, ugleda i bogatstva. Postoje 4 karakteristina
povijesna oblika drutvene stratifikacije koji su utemeljeni na
podjeli drutva:-robstvo-kaste-stale-klase.
30.Obiljezja suvremene obiteljiInokosna obitelj proivljava bitne
promjene od kojih su tri najrelevantnije:- redukcijska funkcija-
obitelj gubi dio svojih funkcija koje preuzimaju specijalizirane
drutvene institucije- planiranje obitelji- nastojanje pojedinaca da
prilagode svoj odnos prema zaeu s uvjetima ivota, ciljevima kojima
tee i vrijednostima koje priznaju.-institucija krnje obitelji- ovaj
tip obitelji karakteristian za suvremena drutva. Javlja se u dva
oblika: kao institucija samohranih roditelja i kao institucija
braka bez djece.31.Potkultura i kontrakulturaPotkultura je skup
normi, vrijednosti i obrazaca to razlikuje neku skupinu ljudi u
drutvu od ostalih lanova drutva (religija, umjetnost, znanost,
jezik i sl.).Kontrakulturne norme i vrijednosti su suprotne
vladajuim normama i vrijednostima. Kontrakultura proizlazi iz
frustracije i deprivacije. Najmanje tri uvjeta potrebna da se
pojave kontrakulturne norme i vrijednosti su:-prinuenost na
liavanje od znaajnih drutvenih vrijednosti-odsutstvo socijalne
kontrole-nastupanje izvjesnog poremeaja u sustavu vrijednosti koji
u prvi plan izbacuje nie a u pozadinu gura vie
vrijednosti.32.Strukturalizacija33.Tipovi sela34.BrakBrak je
drutveno priznata i na bilo koji nain; obiajem, moralom, religijom
ili pravom regulirana, relativno trajna zajednica izmeu mukarca i
ene. 35.ObiteljObitelj je temeljna drutvena grupa. Postoje dva
osnovna tipa obiteljske strukture: proirena i inokosna obitelj.
Proirena je obitelj svaka grupacija koja je ira od inokosne
obitelji a povezana je roenjem, brakom ili usvajanjem. Postoje dva
oblika proirenja:- po vertikali (dodavanje inokosnoj obitelji
pripadnika koji ne pripadaju istoj generaciji, npr. roditelji
suprunika).-po horizontali (proirivanje pripadnicima iste
generacije, npr. braa ili sestre suprunika).Inokosna obitelj
obuhvaa roditelje i njihovu djecu, sinove i keri dok ne stupe u
brak. Suvremeni oblik takve obitelji, koji se esto oznaava i kao
nuklearna obitelj, ukljuuje samo maloljetnu djecu, dakle ne i one
koji su se ekonomski osamostalili.36.Tradicionalna sela, arhaicna,
zaostala37.NacijaNacija je drutvena grupa suvremenog svijeta. ona
je posebna i stabilna globalna zajednica ljudi koja sebe
konstituira kao politiki suvremeni narod i prema tome raspolae
teritorijem, zasebnom kulturom te autonomnim gospodarskim ivotom.
Naciju moemo odrediti kao organiziranu, vertikalnu, sekundarnu i
globalnu drutvenu grupu. Naciju bitno odreuje pet
elemenata:-ekonomska povezanost-teritorij-jezik-kultura-svijest o
nacionalnoj pripadnosti.38.KasteSustav indijskog podkontinenta,
utemeljene na vjeri. Postoji 5 odvojenih kasti. Pripadnost kasti
data je roenjem tj. nasljeuje se. Kaste su izrazito zatvorene
drutvene grupe. Na vrhu su brahmani na dnu nedodirljivi (oni koji
imaju kontakt samo sa ivotinjama). Fiziki kontakt s pripadnikom nie
kaste smatrao se sramotnim inom zbog kojeg se moralo i religiozno
ispatati.39.KlaseKlase su velike skupine ljudi koje imaju sline
ekonomske resurse. Klase se ne uspostavljaju ni na religijskoj ni
na zakonskoj osnovi. Granice meu klasama nisu strogo odreene i
pripadnost klasi je djelomino individualno postignuta. Dozvoljena
mogunost vertikalne pokretljivosti grupe, prema gore i prema
dolje.
1. rezidencijalna segregacija, 1. veberova podjela vlasti1. Sela
bez seljaka1. Objasniti pojam asimilacije1. Tri osnovne funkcije
religije1. Sva se drustva razlikuju ali ipak imaju zajednicke
cinitelje(koji su)1. Opca svojstva kulture. 1. teoreticar konflikta
1. 3 tipa sela1. Socijalna statika i dinamika1. Tipovi drustvenih
grupa1. Drustvena stratifikacija i diferencijacija1. Socijalna
mobilnost1. Monogamija1. Endogamija i egzogamija1. Poliginija i
poliandrija1. Funkcije obitelji1. 4 osnovna elementa religije1.
Funkcije religije1. Crkva1. Sekte1. Devijantnost1. Urbanizacija1.
Posljedice drustvene stratifikacije1. Uzroci soc okupljanja1.
Alternative braka1. Strukturalizam1. Rukovodenje grupom
