PATRONAŽNA ZDRAVSTVENA NJEGA

Mr sc. dr Sanja Tešanović Specijalista porodične medicine

Tjelesna aktivnost i zdravlje

• Tjelesno vježbanje je prevencija KVB, plućnih, endokrinih, bolesti lokomotornog aparata

• Tjelesna aktivnost odnosi se na: uobičajenu individualnu aktivnost, aktivnost vezanu za ličnu higijenu, samozbrinjavanje, kućne poslove, u vrtu, sport. rekreativne aktivnosti

• Tijelo vježbe ili sistemno tjel.vježbanje je redovno izvođenje vježbi prema utvrđenom planu i programu, definisanje cilja, učestalosti, intenziteta

• Tjelesna aktivnost se odnosi na mišićni rad i utrošak energije iznad nivoa utroška u stanju mirovanja, reakreacija, fitnes, sport

• Fitnes je sposobnost da se obavi zadani rad bez doživljaja opterećenja

• „zdravstveni fitnes“(health-related fitness)-sposobnost za provođenje napornih svakodnevnih aktivnost uz smanjeni rizik preranog razvoja hipokinetskih bolesti i stanja

• Rast podrazumjeva povećanje tjel.dimenzija • Sazrijevanje- dinamiku promjena i

napredovanja do postizanja biološke zrelosti • Adolescencija (WHO) je prelazno razdoblje

između djetinjstva i odrasle osobe sa granicom između 10 do 19,9 god.

• Mehaničkim opterećenjem postiže se dobra gustoća kosti, s druge strane pretjerani teninzi, stresovi, neadekvatna ishrana dovodi do gubitka masti, stres fraktura, porem. menstrual.ciklusa. Zbog toga je bitan tjel.i zdravst. odgoj u školama, sve u cilju prevencije

Tjelesno vježbanje u starosti • Ima za cilj: održavanje ili poboljšanje

funkcional. sposobnosti, prevenciju, liječenje i rehabilitaciju nekih akutnih i hroničnih bolesti

• Imaju poz. učinak u prevenciji nezaraznih hroničnih bolesti starije dobi

• Vježbe moraju biti redovne, 2-3 puta sedmično, najbolje svakodnevno, odgovarajućeg intenziteta, prilagođene za dob, kondiciju i zdravst. stanje, trajanja najmanje 15 min.

• Simptomi kod zamora i preopterećenja su: • Crvenilo kože, ubrzano disanje, pojačano

znojenje, nesigurno hodanje, otežana koncentr., bol u mišićima, zglobovima, umor i želja za prekidom treninga

• Aktivnosti koje se preporučuju za starije osobe: pješačenje, trčanje, vožnja biciklom, sobna gimnastika, plivanje, skijanje, tenis

• Vježbe za starije izvoditi 4-5 puta, postepeno povećavati do 10 puta prema mogućnostima, organizovati kolektivne šetnje kod osoba smještenih u dom za stare

Mogući rizici tjelovježbi kod starijih • KV rizici: ishemija srca, AIM, aritmija, zastoj

srca, HTA, sinkopa • Metabolički rizici: dehidracija, hiperglikemija,

hipoglikemija, toplotni udar, pothranjenost • Mišićnokoštani rizici: zamor mišića, upale

sinovije, prelomi kostiju (osteoporoza), povrede ligamenata, padovi

• Prije bilo kakve fizičke aktivnosti starih ljudi treba uzeti dobru ličnu (KVB, CVI, HTA..) i porodičnu anamnezu (iznenadne smrti)

Tjelesno vježbanje u trudnoći

• Trudnoća izaziva niz promjena kod žena. Svaka vježba dovodi do dodatnog napora i opterećenja. Neke fiziol. promjene u trudnoći:

• Povećanje volumena krvi oko 45% u odnosu na vrijednosti prije trudnoće

• Povećanje minutnog volumena srca oko 35% • Smanjenje perifernog otpora radi

uspostavljanja uteroplacentarne cirkulacije • Povećanje frekvenc. srca za 10-15 otkucaja u

min.

• Povećanje udarnog volumena za 20-25% • Lagani porast Er., ali ne u omjeru porasta

volumena, pa je kod trudnica prisutna fiziološka anemija

• Rezidualni kapacitet se nešto smanjuje, do 15 sedmice trudnoće dolazi do povećane sposobnosti vezivanja kiseonika za oko 30%

• U drugoj polovini trudnoće dolazi do porasta volumena maternice koja pritišće DŠV i spriječava dotok krvi u desnu stranu srca (desnu pretkomoru), javlja se „sindrom vene kave“, te treba ležati na lijevom boku

Uticaj tjelesnog vježbanja na majku • Trudnica ne smije vježbati na tašte! Za vrijeme

vježbanja treba povremeno povećavati unos tečnosti (svakih 15 min.) da ne dođe dehidracije koja može izazvati povećanje TT koja ne bi smjela prelaziti 38 ͦC

• Preporučene vježbe u prvom i drugom tromjesečju (do 24 sedmice trudnoće) su:

• Trčanje, veslanje, tenis, gimnastika • Vježbe koje se ne preporučuju su: alpinizam,

jahanje, odbojka, košarka, rukomet, vježbe na spravama, tokom cijele trudnoće preporučuje se hodanje, plivanje

Opšte napomene za vježbanje

• Vježbati 3x sedmično, izbjegavati skakanje, udaranje, vježbati na tepihu, izbjegavati tvrdu podlogu, prije vježbanja zagrijavanje (brzo hodanje, vožnja sobnog bicikla, steper) najmanje 5 min., pijenje tekućine prije i poslije vježbanja, postepeno dizanje, okretanje radi ev. vrtoglavice, nesvjestice, broj otkucaja srca ne smije biti veći od 140/min., izbjegavati vježbanje poslije 4 mj. trudnoće na leđima i stomaku, odjeća od pamuka, isprazniti mjehur prije vježbanja

Kada trudnica ne bi smjela vježbati

• U slučaju krvarenja, ako dobije kontrakcije, kod pucanja vodenjaka, isticanja plodove vode, ako je tjel. temp. povišena, ako se sumnja na loš ishod trudnoće (zastoj u rastu, malformacije ploda)

• Vježbanje po tromjesečju • U prvom tromjesečju: program osmisliti na

jačanje mišića trbuha, leđa, karličnog pojasa, trajanja do 60 min.

• U drugom tromjesečju program vježbi je isti kao u prvom sa jačim intenzitetom i povećanjem broja ponavljanja vježbi, vježbe traju do 45 min. uključujući 10-15 min. vježbe opuštanja

• U zadnja 3 mjeseca preporučuju se vježbe opuštanja, mobilizacije i istezanja karlice

• Češće izvoditi vježbe na lopti,visina trudnice 170 cm- obim lopte 65 cm, visina 180- obim lopte 75 cm, plivanje- najbolji način vježbanja

Priprema trudnice za porođaj • Obuhvata savladavanje tehnike disanja,

opuštanja, upoznavanje sa tjel. aktivnošću tokom porođaja i prvih dana po porodu

• Tehnika disanja se primjenjuje tokom truda u prvom porođajnim dobu (dobu otvaranja)

• Između 2 truda je faza opuštanja, tehnika disanja se sastoji od udisanja na usta i napinjanja trbuha naprijed, kod izdisaja trbuh ide nazad prema kičmi. Izdisaj traje dvostruko duže nego udisaj. Vježbe disanja početi od 28 sedmice trudnoće do porođaja.

Tjelesno vježbanje kod metaboličkih poremećaja

• Ateroskleroza- proces koji oštećuje i suzuje stijenku krvne žile

• Glavni proces njenog nastanka je promjena metabolizma lipida, u organizmu se nalaze lipoproteini koji vežu triglicerde i holesterol

• Vježbe imaju uticaj u sprečavanju nastanka ateroma (masnih naslaga). Umjerenim vježbanjem dolazi do poboljšanja metabolizma glukoze, povećava se koncentracija HDL frakcije holesterola koji čuva krvne sudove i smanjuje serumske Tg.

• Šećerna bolest- grupa metaboličkih poremećaja u kojima je povišen nivo glukoze u krvi, nastaje kao odgovor na relativno ili apsolutno smanjenje lučenja inzulina ili smanjenje inzulinske osjetljivosti (inzulinska rezistencija) ili obe grupe. Postoje 2 vrste DM:

• Inzulin ovisni (IDDM) javlja se kod mlađih osoba, zahvata oko 10-15% svih bolesnika, uzrok su oštećenja beta stanica gušterače kao posljedica imunološkog poremećaja ili virusnog oštećenja

• Inzulin neovisan (NIDDM) zahvata oko 80% svih bolesnika od diabetesa, nastaje zbog inzulinske rezistencije u mišićima i jetri, masnom tkivu, obično povezan sa gojaznošću

• Inzulin neovisan dijeli se u 2 podgrupe: • Podgrupa kod koje postoji nedovoljno lučenje

inzulina za metabolizam glukoze zbog poremećaja u beta stanicama gušterače

• Podgrupa kod koje je povišena inzulinska rezistencija u tkivima (skeletni mišići i jetra)

Metaboličke promjene kod tjel. vježbanja

• U povećanoj potrošnji glukoze u mišićima tokom vježbanja učestvuje više faktora:

• Povećanje protoka krvi kroz mišiće otvaranjem kapilara koji su bili zatvoreni u stanju mirovanja, te dolazak više inzulina u mišiće

• Mišićna kontrakcija povećava transport glukoze u mišićima. Dužim vježbanjem dolazi do oslobađanja slobodnih masnih kis., koje izgaraju za energiju

• Povećanje potrošnje slobodnih masnih kiselina utiče na- mišićni rad koji povećava aktivnost lipoproteina lipaze u mišićima i time stvaranja masnih kiselina

• Tjelovježbe smanjuju aktivnost malonil koenzima A, što povećava oksidaciju slobodnih masnih kis., i smanjuje koncentraciju u krvi. Dolazi do smanjenja LDL holesterola i povećanja nivoa HDL

• Tjelovježba ima povoljan učinak na liječenje HTA, smanjuje incidencu inzulin neovisnog DM

• Kod tjelesne aktivnosti dijabetičara treba: • Vježbe provoditi svakodnevno, prema

individualnim potrebama, duže šetnje, nositi prikladnu odjeću i obuću, ne vježbati pri velikoj vrućini ili hladnoći, ako šećer nije regulisan, kontrolisati ga prije i poslije vježbanja, prije vježbanja zagrijati se 5-10 min., poslije vježbi opuštanje 5-10 min.,

• Da bi se spriječila hipoglikemija kod dugotrajnog vježbanja preporučuje se uzeti 20-40 grama ugljikohidrata na sat vremena vježbe

Tjelesno vježbanje kod pretilnosti (gojaznosti)

• Uzrok pretilnosti može biti primarni i sekundarni. U primarne spadaju:

• Genetski faktori, prekomjerni unos hrane, promjenjeni metabolizam masnog tkiva, smanjena tjelesna aktivnost

• U sekundarne spadaju: bolesti hipotalamusa, hipotireoza, hiperkorticizam, hipogonadizam, nedostatak hormona rasta, sindrom policističnih jajnika

• Za procjenu pretilnosti koristi se indeks tjelesne mase – BMI (tjelesna masa u kg/visina tijela u m), te se koristi indeks za procjenu rizičnosti tipa pretilnosti (omjer opsega trbuha i opsega kukova

• Razlikuje se nekoliko stepeni pretilnosti: • I umjerena pretilnost BMI 23-30 kg/m • II izrazita pretilnost BMI 31-34 kg/m • III teška pretilnost BMI 35-40 kg/m • IV patološka pretilnost BMI iznad 40 kg/m

• Prema mjestu nakupljanja masti razlikuju se 3 tipa pretilnosti:

• Muški- androidni tip ili jabukolik tip u kojem dominira nakupljanje masti u gornjem segmentu tijela

• Ženski- genoidni ili kruškolik tip u kojem dominira nakupljanje masti u donjem segmentu tijela, područje kukova i bedara

• Intermedijarni tip kojeg karakteriše nakupljanje masti u gornjem i donjem segmentu tijela

• Značaj tjelesnog vježbanja u postupku redukcije kod gojaznih može se posmatrati kroz – tjelesno vježbanje kao jedini postupak (dolazi do umjerenog smanjenja tjel. masti) i tjelesno vježbanje uz redukcijsku dijetu (dolazi do gubitka tjelesne mase i tjelesnih masti)

• Tjelesno vježbanje kod koronarne bolesti • Koronarna bolest ili ishemijska bolest srca je

oštećenje miokarda nastalo kao posljedica nesrazmjera između potrebe miokarda za kiseonikom i njegove dopreme usljed promjena na koronarnim krv. sudovima, najčešći uzrok- ateroskleroza

• Kliničko ispoljavanje koronarne bolesti je: • AP osjećaj bola, pritiska, stezanja iza grudne

kosti, napadi traju 1-5 min.,provocirajući faktor je napor, izlaganje hladnoći, uzbuđenje

• IM predstavlja nekrozu miokarda uzrokovanu naglim prekidom i smanjenjem koron. protoka

• Poremećaj ritma srca, zatajenje srca, iznenadna smrt- najčešće nastaje zbog ventrikularne fibrilacije

Riziko faktori za razvoj koronarne bolesti srca

• Visok nivo holesterola i triglicerida u krvi • Povišen nivo LDL (lipoprotein niske gustoće) • Snižen nivo HDL (lipoprotein visoke gustoće) • Povećan nivo glukoze • Povišen krvni pritisak • Gojaznost • Pušenje • Neaktivnost (sjedenje)

HVALA NA PAŽNJI!