Ivana Uremović, dipl. knjižničar i prof. hrvatskog jezika i književnosti

Sažetak

U ovom predavanju nastojati ću objasniti zašto je bitna školska knjižnica i knjižničar.

Zašto je bitna suradnja između učitelja i knjižničara, koje su prednosti, problemi i mogući uzroci nesuradnje.

Nakon toga ćemo prezentirati nekoliko primjera moguće suradnje između knjižničara i učitelja.

A na kraju ćemo prezentirati rezultate ankete o suradnji učitelja i knjižničara.

Školska knjižnica

“Suvremena školska knjižnica informacijsko je, medijsko i komunikacijsko središte škole. Kao izvor informacija i znanja prvenstveno je namijenjena učenicima i učiteljima za potrebe redovite nastave, ali je i potpora svim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima škole, mjesto okupljanja i provođenja izvannastavnog i slobodnog vremena.” (HNOS)

Ciljevi Školska je knjižnica sastavni dio obrazovnog procesa,

a srž njezina djelovanja čine ciljevi, koji nužno obuhvaćaju razvijanje pismenosti, poučavanje, učenje i kulturu.

A knjižnica ih ispunjava tako što razvija politiku i službe, odabire i prikuplja izvore, osigurava fizički i intelektualni pristup odgovarajućim izvorima informacija, osigurava podučavanje i zapošljava stručno osoblje.

Zadaće Zadaća je suvremene školske knjižnice biti potpora

odgojno – obrazovnim ciljevima i zadacima nastavnog plana i programa škole.

Svaka školska knjižnica mora osigurati pristup izvorima znanja, koji će učenike potaknuti na različite ideje u procesu učenja te im omogućiti stjecanje stvaralačkog iskustva pri upotrebi i kreiranju informacija.

Kao i poučavati učenike samostalnom projektno – istraživačkom radu, poticati ih na stvaralačko i kritičko mišljenje pri pronalaženju, selektiranju, vrjednovanju i primjeni informacija.

Osnovna je zadaća svake školske knjižnice poticanje potreba za pisanim izvorima, kao i drugim vrstama knjižnične građe, razvijanje čitalačke vještine i navike te osnovne informacijske pismenosti i vještine, koje su preduvjet za cjeloživotno učenje.

Školski knjižničar

Nositelj djelatnosti školske knjižnice je –knjižničar. On svojim planom i programom rada te postavljenim

zadaćama i ciljevima školske knjižnice, pridonosi zadaćama i ciljevima škole.

Od njega se očekuje profesionalan pristup u komunikaciji i radu, sposobnost razumijevanja korisničkih potreba, kao i posjedovanje informacijskih vještina i znanja o svrsishodnoj i kvalitetnoj upotrebi informacija.

On potiče čitalačke kulture i osposobljava korisnike za intelektualnu obradu izvora.

Djelatnosti Djelatnost školskog knjižničara obuhvaća neposrednu

odgojno – obrazovnu djelatnost, stručnu – knjižničnu te kulturnu i javnu djelatnost.

Odgojno – obrazovna se djelatnost odnosi na neposredan rad s učenicima, suradnju s učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima, a njezini se sadržaji ostvaruju kroz rad s cijelim razredom, većom ili manjom grupom učenika, ili kroz individualni rad. I obuhvaća edukaciju korisnika, timsku nastavu, istraživačke grupe, stvaralačke radionice, izložbenu djelatnost…

Stručno – knjižnična djelatnost obuhvaća organizaciju i vođenje rada u knjižnici i čitaonici, a sastoji se od izgradnje fonda, obrade građe i informacijske djelatnosti.

Kulturna i javna djelatnost usmjerena je na predstavljanje škole i školske knjižnice široj zajednici kroz sudjelovanje u osmišljavanju i izradi promidžbenog materijala, povezivanje s organizacijama i udrugama te organiziranje predavanja, izložbi, predstava, kvizova i drugih školskih manifestacija.

Knjižničar sve te sadržaje treba ostvariti na načine, koji aktivno uključuju učenike, potiču njihovu znatiželju i kreativnost.

Zašto partnerstvo i timski suradnički rad učitelja i knjižničara? Standardi propisuju, a manifesti i smjernice preporučuju i

savjetuju kako bi trebalo urediti praksu da bi školske knjižnice uspješno obavljale svoje poslove i zadaće.

Obveze su jasno određene, no u praksi se često zanemaruju ili tumače na proizvoljan način. Razlozi takvog stanja u našim školama su mnogobrojni.

Od objektivnih treba istaknuti: neshvaćanje i nerazumijevanje okoline i uprave, kao i izostanak njihove potpore.

Od subjektivnih razloga najčešće se javljaju: nedovoljna motiviranost knjižničara / učitelja, kao i nespremnost za promjene i nedovoljno poznavanje uloge knjižničara i školske knjižnice u suvremenom društvu.

Kada govorimo o suradnji učitelja i knjižničara bitno je spomenuti kako postoje brojni oblici suradnje te kako mnogi razvijaju suradnju na različite načine.

A s druge strane postoje i oni koji međusobno uopće ne surađuju ili su suradnju sveli tek na posuđivanje lektirnih naslova i gledanje filmova u prostoru knjižnice.

Kroz razgovore s kolegicama pokušala sam saznati postoji li suradnja između učitelja i knjižničara, u kojoj mjeri, i tko ju inicira.

Ako je nema – koji su razlozi njezina izostanka, koji su oblici suradnje najčešći, dogovara li se suradnja i na koji način, koje su njezine prednosti, problemi i slično.

Tijekom tih razgovora došla sam do poražavajućih informacija!!!

Nekolicina učitelja uopće ne surađuje sa školskim knjižničarom, dok ostali svoju suradnju svode na posuđivanje lektirnih naslova i stručne literature potrebne za nastavu.

Razlozi nesuradnje…

Razlozi onih koji ne surađuju šokantni su i smiješni. Navesti ću samo neke:

knjižničarka / učiteljica radi tek nekoliko mjeseci,

mlada je i neiskusna,

ili je pak pred mirovinom, te je stara i nezainteresirana

za bilo kakvu suradnju,

knjižničarka / učiteljica nema vremena za to jer ima

pametnijeg posla…

Oblici suradnje…

Kod kolegica koje surađuju relativno dobro i često, suradnja je zaista bogata i kvalitetna.

Od oblika suradnje koje provode istaknula bih najčešće: filmske projekcije, kvizovi znanja, kreativne radionice, tematske izložbe, sat lektire u knjižnici, pričaonice, igraonice…

Oblici suradnje…

Iz njihove suradnje proizlazi zaključak kako su područja suradnje mnogobrojna te se često spominje i zajedničko usavršavanje, suradnički razvoj i širenje fonda, zajedničko planiranje, suradnja u nabavi i razvoju obrazovnih pomagala.

Te organizirani i planirani posjeti učenika školskoj knjižnici, čija je primarna svrha osvješćivanje kulturno – obrazovne ponude i zajedničko razvijanje pismenosti, čitanja, obrazovanja, kao i cjeloživotnog učenja.

Prednosti …

Suradnja je potrebna svima te je bitno isticati različite oblike suradnje, kao i njezine prednosti, kojih bi svi trebali biti svjesni:

izlazak djece iz učionica,

razvijanje navika dolaska u knjižnicu,

produbljivanje dječje ljubavi prema pisanoj riječi i čitanju,

stjecanje navika i uvjeta za cjeloživotno učenje…

Problemi…

Iz razgovora zaključila sam kako oni koji surađuju gotovo nikakve probleme ne spominju.

Moguće probleme uglavnom navode oni koji uopće ne surađuju ili surađuju jako malo.

Problemi u suradnji različito se percipiraju, od objektivnih, kao što je jedan knjižničar koji radi samo jednu smjenu, do subjektivnih kao što je ne poznavanje biti suradnje, pa se pod suradnjom misli na slanje djece po lektire, ili pak očekivanje da netko drugi potiče suradnju.

Problemi…

Od problema najčešće se navodi: kako neke kolegice nerado puštaju djecu s nastave, druge ističu kako se pojedine kolegice ne javljaju dovoljno ili kako se javljaju samo kada njima to odgovara (npr. kada im treba pričuvati razred dok nešto obave, kada žele pogledati film ili prikazati prezentaciju, a nemaju gdje…), premali prostor knjižnice, nedovoljno vremena…

Partnerstvo ili suradnja ?!

Većina suradnju ne dogovara unaprijed, već neposredno pred samu aktivnost te se ona odvija povremeno i spontano, po već uhodanim obrascima.

Partnerstvo predstavlja međusobnu obvezu, unaprijed je dogovoreno i planirano, a ponekada i pismenim dokumentom potvrđeno.

Prilikom partnerstva potrebno je definirati ciljeve, aktivnosti, područja zajedničkog djelovanja, kao i tko što ulaže i dobiva te kakvu korist od svega toga imaju korisnici - učenici.

Zašto je partnerstvo bolje od suradnje?

Razloga je napretek, a neki od njih su:

maksimalno iskorištavanje resursa,

partneri postižu bolje rezultate jer realiziraju

ono što ne bi mogao svatko sam,

među njima se razvija pozitivna konkurencija,

koja stimulira na rad, a međusobno si

osiguravaju prepoznatljivost.

Suradnja je neminovnost, kao i put do partnerstva

Razni dokumenti, kojima je cilj razvoj suvremene školske knjižnice, ne samo da podupiru suradnju učitelja i knjižničara, nego i ističu njezinu neminovnost.

Potreba za suradnjom proizlazi iz potreba korisnika, a knjižničar kao pojedinac ne može sam učinkovito odgovarati na raznovrsne potrebe koje stvara današnje društvo (promjene u obrazovanju, nužnost posjedovanja kompetencije za cjeloživotno učenje, život u kojem se svakodnevno mijenjaju mediji komunikacije, trendovi i navike…)

Suradnja je neminovnost, kao i put do partnerstva

Stoga neki knjižničari u skladu s preporukama sustavno prilaze pitanju suradnje i uspostavljaju obvezujuća partnerstva s učiteljima iz svoje škole.

U školama je potrebna kreativna suradnja, timski rad te korelacijski pristup planiranju i programiranju rada, jer se samo međupredmetnim suodnosom, usporedbom sadržaja, pokazivanjem sličnosti i razlika unutar određenog područja znanja može usvojiti kvalitetno i primjenjivo znanje.

Na kraju bih istaknula:

kada se suradnja jednom uspostavi,

bitno ju je proširiti i poticati.

Literatura: Blažinović – Kljajo, A. Školska knjižnica u ostvarivanju projektne nastave.//

Zbornik radova 9. škole učitelja Hrvatske.- Zagreb: Hrvatski pedagoško književni zbor, 2007. str. 124 – 129.

Kühn, B. Korelacija sadržaja knjižnično – informacijskog područja u nastavi strukovnih predmeta. // XX. Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske. Opatija, 2.-5. Travnja 2008. Tema: Suradnja u informacijskom društvu – s obzirom na potrebe školskog knjižničarstva. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje, 208. str. 67 – 72.

Matić, L.; Pintarić, S. Suradnja školskog knjižničara i učitelja razredne nastave na projektu Moja prva knjiga. // XXII. Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske. Zagreb, 7.-10. travnja 2010. Tema: Školska knjižnica i slobodno vrijeme učenika; Neposredno i posredno uključivanje knjižničara u školski kurikulum.Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje, 2010. str. 206 – 211.

Naputak o obvezama, programu i normativu rada stručnih suradnika knjižničara u osnovnoj i srednjoj školi. // URL:

http://druga.skole.t-com.hr/knjiznica/Naputak_Ljilje_Vokic

Nastavni plan i program za osnovnu školu.//URL:

http://os-mejasi-st.skole.hr Standard za školske knjižnice. //URL:

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/272719 Šušnjić,B. Školska knjižnica i nacionalni okvirni kurikul. // URL:

http://hrcak.srce.hr/file/87280 UNESC-ov Manifest za školske knjižnice. // URL:

http:// dsz.ffzg.unizg.hr/text/unesco.pdf Zovko, M. Školska knjižnica u novom tisućljeću. // URL:

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=87278 Zovko, M. Školski knjižničar u suvremenom kurikulumu. // XXII. Proljetna škola

školskih knjižničara Republike Hrvatske. Zagreb, 7.-10. travnja 2010. Tema: Školska knjižnica i slobodno vrijeme učenika; Neposredno i posredno uključivanje knjižničara u školski kurikulum.Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje, 2010. str. 39 – 43.