Author
arthur-richards
View
161
Download
21
Embed Size (px)
DESCRIPTION
OTKRIĆE POMORSKOG PUTA DO INDIJE. Portugal ci. Henr i Moreplovac 1394 - 1460 sin kralja Portugala Pokrenuo je velika portugalska pomorska otkrića Organizovao je mnoge pomorske ekspedicije Organizovao gradnju novih i bržih brodova. Karavele novi , mnogo laganiji brodovi - PowerPoint PPT Presentation
OTKRIE POMORSKOG PUTA DO INDIJE
PortugalciHenri Moreplovac 1394 - 1460
sin kralja Portugala Pokrenuo je velika portugalska pomorska otkria Organizovao je mnoge pomorske ekspedicije Organizovao gradnju novih i brih brodovaKaravele
novi, mnogo laganiji brodovi omoguili kapetanima da plove dalje i bre Prenosili vei teretSa strane je bilo mogue postaviti topove
PortugalciHenri Moreplovac
Do Henrijevih pomorskih istraivanja rt Bojador je bio najjunija taka poznata Evropljanima
PortugalciHenri MoreplovacJedan od Henrijevih kormilara otkrio je 1427. Azorska ostrva
PortugalciHenri Moreplovac
Istrivanja su nastavljena i posle njegove smrtiDo 1462. Portugalci su istraili obalu Afrike do dananjeg Sijera Leonea
PortugalciBartolomeo Dijaz
jedan od vitezova na kraljevskom dvoruje najpre plovio do ua reke Kongo, koju su godinu dana pre toga otkrili
PortugalciBartolomeo Dijaz
plovei du afrike obale zahvatila ih je snana oluja koja je trajala trinaest dananije ni znao kad je proao junije od Afrike posle toga mirnije vreme je omoguilo da plove istono kako se nije pojavilo kopno krenuli su na severKada su pomislili da plovidbom na sever nee moi doi do Indije odluili su da se vrate Rt Dobre nade je otkrio pri povratku, maja 1488. godine
PortugalciBartolomeo Dijaz
U poetku je Rtu dobre nade dao ime Rt Oluja kasnije je portugalski kralj preimenovao rt u Rt dobre nade, jer otvara nadu za trgovaki put sa istokom
PortugalciVasko de Gama
1497. godine krenuo je na putovanje Plovei na sever stigao je do Mombase, odakle je zaplovio ka severo-istokuidue godine, 1498. godine, putovanje je zavrio uplovljavanjem u Kalkutu na indijskoj obali
Portugalci
U rukama Portugalaca uskoro su se nala ostrva (Java, Sumatra i Borneo) bogata zainimadu obala Afrike i Indije osnovali su svoja utvrenja uz koja su se nalazila naselja portugalskih trgovaca, kolonijeLisabon je postao glavna evropska lukaOtkrie prolaza oko Afrike bilo je znaajno jer su Evropljani po prvi put mogli direktno trgovati sa Indijom i ostalim delovima Azije Do tada je roba stizala preko Bliskog Istoka i posrednika
OTKRIE AMERIKE
panciKristofor Kolumborodom iz enove (Italija)prihvatio miljenje da je Zemlja okruglabio uveren da se u Indiju moe doi i plovei na zapad
Napravio je dve velike greke:Zemljina lopta je bila vea nego to je on mislioKontinet,kao prepreka, mu se nalazio na putu
panciKristofor Kolumbo
verovao da je Zemlja relativno mala loptaod portugalskog kralja je zatraio novac putovanje na zpd odbijenobratio i francuskom odbijenobratio i engleskom kralju odbijen
panciKristofor Kolumbo
Novanu je potporu zatraio i od panskog kralja, no tek je uz podrku kraljice Isabelle dobio tri broda i potrebna sredstva Na svoje prvo putovanje Kolumbo je krenuo 3. avgusta 1492. iz luke Palos sa tri broda, Pinta, Ninja i Santa Marija i posadom od devedeset ljudi
Santa MarijaSanta Marija je bila najvei i najsporiji brod. Bila je 18 metara duga i imala je tri jarbola.
Pinta
Pinta je bio najbri od tri broda. Imala je oko 60 tona, dugaka 20 metara i iroka 7 metara . Posadu je inila 26 ljudi.
Ninja
Ninja je bio najmanji od tri broda.
panciKristofor Kolumbo
Zemlju, ostrvo Gvanahani, je po prvi put ugledao 12. oktobra 1492. godinenovootkrivenu zemlju naziva San Salvador Sveti Spasitelj
PRVO PUTOVANJE
panciKristofor Kolumbo
Kolumbo je jo tri puta plovio u Ameriku i osim Kube i Haitija, otkrio Antilska ostrva, ue reke Orinoko i obalu Srednje AmerikeUmro je bolestan i odbaen, uveren da je otkrio novi put za Indiju
Kada je Kristifor Kolumbo isplovio - nije znao kuda e. Kada je doplovio - nije znao gde je. A kada se vratio - nije znao gde je bio. ...
Amerigo Vespui
Italijan Amerigo Vespui je istraujui ue Amazone utvrdio da ta zemlja nije Indijanovi kontinent je po njemu prozvan Amerika
FERNANDO MAGELANje bio portugalski istraiva koji je plovio pod panskom zastavomprvi otplovio iz Evrope u Aziju idui na zapad prvi Evropljanin koji je preao Tihi okean i prvi koji je vodio ekspediciju sa ciljem da oplovi zemaljsku kuglu 1519. godine je poveo ekspediciju od 5 brodova i 247 mornara
FERNANDO MAGELANotkrio 1520.godine, moreuz (kasnije nazvan Magelanov)
proao u Veliki okean, koga je nazvao Tihi okean (Pacifik), jer u njemu nije doiveo bure kao u Atlantskom okeanu
Dospeo 1521. godine na Filipinska ostrva, gde je ubijen
1522. godine u paniju se vratio samo brod "Viktorija" sa 18 ljudi koje je predvodio Huan Sebastijan del Kan
Ovim prvim putovanjem oko sveta oigledno je dokazano da Zemlja ima loptast oblik
FERNANDO MAGELAN
FERNANDO MAGELAN
Don KabotGiovanni Caboto mletaki moreplovac u engleskoj slubi Dospeo do severnog dela amerikog kontinentaOtkrio NjufaundlendOtkrio Grenland
Vasko Njunjes de BalboaPrvi ugledao Tihi okean
De SotoOtkrio i istraivao reku Misispi
ak KartijeIstraivao kanadsku obalu
Pedro Karbalportugalski istraiva i pomorac
Stigao do Brazila
Otkrie AustralijePrvi Evropljani u Junoj Australiji su bili Holanani Juna nepoznata zemljaPrvu kartu June Australije nacrtali su, 1802. godine, Metju Flinders i Nikolas Baudin
Abel Tasmanholandski istraiva i pomorac Njegova ekspedicija je inila prve Evropljane koji su doli do ostrva Van Dimenove zemlje (danas Tasmanija i Novi Zeland)
Dems Kukengleski istraiva, moreplovac i kartograf obavio je tri putovanja na Pacifik, tano obeleivi mnoga podruja i prvi put zabeleivi nekoliko ostrva i obala na morskim mapama njegovi najvei doprinosi su otkrie istone obale Australije
Juno-pacifike marrute putovanja kapetana Kuka. Prvo putovanje je prikazano crveno, drugo zeleno, tree plavo
Razmena
RazmenaivotinjaBiljakaBolestiNovih tehnologijaNovi ljudi
Nove ivotinje u Novom svetuKonjiSvinjePernata ivinaPacoviPeleGoveda
Nove ivotinje u Starom svetuBafaloDabarLamaPapagajiurka
Nove biljke u Novom svetueerna trskaGroePenicaBananaKokosKafaMaslaakNarandeLukPirinaMasline
Nove biljke u Starom svetuKrompirDuvanKukuruzParadajzKakaoAnanasBundevaokoladaGraakKinin (lek protiv malarije)Vanila
Bolesti Starog svetaVelike boginjeMale boginje, ospiceDiphteriaVarielaBubonska kugaGripKoleraMalarijaTifus
Bolesti Novog svetaSifilisHepatitis (utica)PolioTuberkuloza
Nove tehnologijeToakVatreno oruje
Novi ljudiAfriki crnciMelezi ( meanjem panaca ili Portigalaca i Indijanaca)Mulati (meanjem crne i bele rase)Zambosi (meanjem crnaca i Indijanaca)
Novi ljudi doneli su sa sobom nove ideje inovu kulturu
Kulturno stapanjeirenje ideja, obiaja i tehnologija od jednog naroda ka drugom.Kulturno spajanje se desilo migracijom, trgovinom i blagostanjem.
Fernando CortezPrvi panski osvajai: AsteciMontezuma II
Asteci
Prvi panski osvajai: InkeAtahualpaDiego Almagro
Inke
Krug osvajanja i kolonizacijeIstraivaiOsvajaiMisionariNaseljavanje stanovnitvaZvanina evropska kolonija!
KOLONIZACIJA
KRAJ