OSNOVE SUSTAVA EUROPSKE UNIJE

Sadržaj: 1. Značaj EU 2. Povijest EU-a – pravni temelji 3. Pravna struktura EU-a 3. Institucije EU-a 4. Proširenje EU-a 6. Hrvatska i EU

ZNAČAJ EU-a • 7% svjetske populacije – 505,5 milijuna ljudi

• 20% svjetske trgovine

• 25% BDP svijeta

• 31% svjetske proizvodnje

• 36% proračuna UN-a

• 50% humanitarne pomodi

• 60% razvojne pomodi

Razlozi osnivanja EU-a

• Nakon Drugog svjetskog rata zemlje pobjednice

odlučile su stvoriti uvjete za trajni mir

• Nekolicina državnika (Robert Schuman, Konrad Adenauer, Alcide de Gasperi i Winston Churchill)

odlučila je uvjeriti svoje narode da uĎu u novo razdoblje - novi poredak, utemeljen na zajedničkim interesima i na ugovorima koji jamče vladavinu prava i jednakost

meĎu svim državama

CILJEVI EU-a

• jedinstveno unutarnje tržište

• sloboda kretanja unutar Unije

• unutarnja sigurnost građana Unije

• jedinstvena europska valuta

• zajednička vanjska sigurnosna i obrambena politika

SIMBOLI EU

• Europska zastava

• Europska himna

• Dan Europe

• Vozačka dozvola

• Valuta – Euro

• Moto EU - „Ujedinjeni u raznolikosti”

Povijest EU-a – pravni temelji

Schumanova deklaracija (1950.)

• predloženo je osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik, što se ostvarilo potpisivanjem Pariškog ugovora 18. travnja 1951. godine

• zbog posljedica Drugog svjetskog rata cilj je bio osigurati mir izmeĎu europskih pobjedničkih i pobijeĎenih nacija te ih povezati kao ravnopravne države koje suraĎuju u okviru zajedničkih institucija

Osnivački ugovori

• Pariški ugovor o osnutku Europske zajednice za ugljen i čelik iz 1951. god., stupio na snagu 1952.

Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Italija, Njemačka i Francuska

• Rimski ugovori o osnivanju Europske ekonomske zajednice i osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju iz 1957. god. – cilj uspostaviti carinska unija (ostvareno 1.1. 1968.)

IZMJENE OSNIVAČKIH UGOVORA • Jedinstveni europski akt, 1986.

– na snazi 1. srpnja 1987.

• Maastricht, 1992.

– na snazi 1. studenog 1993.

• Amsterdam, 1997.

– na snazi 1. svibnja 1999.

• Nica, 2001.

– na snazi 1. veljače 2003.

• Lisabon, 13. prosinca 2007.

– na snazi 1. prosinca 2009.

Osnivački ugovori

• Ugovor iz Maastrichta – 1992. god., 1993. stupio na snagu – uveden pojam Europska unija

- EU se prikazuje kao grčki hram na tri stupa:

1. Gospodarska integracija – Europska zajednica

2. Zajednička vanjska i sigurnosna politika

3. Suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova

• Lisabonski ugovor, stupio na snagu 1. prosinca 2009. i načinjen je kako bi zamijenio Ustavni ugovor iz 2004., čije ratificiranje nije uspjelo

LISABONSKI UGOVOR

Lisabonski ugovor = dopuna Ugovora o Europskoj uniji (1992) i Ugovora o osnivanju Europske zajednice (1957) koji je preimenovan u Ugovor o funkcioniranju Europske unije

Pravna osobnost - spajanje EZ i EU

Osnažena uloga nacionalnih parlamenata

Reduciran broj pravnih instrumenata

Pojašnjenje nadležnosti EU

EV pravno priznat kao institucija

Predsjednik EV s mandatom od 2,5 godine

Klauzula izlaska - pravna osnova za istupanje iz Unije

Pravo inicijative građana

Povelja o temeljnim pravima postaje pravno obvezujuda

Povijest - ukratko • 1951.: Šest država osnovalo je Europsku zajednicu za ugljen i čelik

• 1957.: Istih šest država potpisuje Rimske ugovore, kojima su osnovane Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom)

• 1973.: Zajednice se šire na devet država članica te uvode više zajedničkih politika

• 1979.: Prvi neposredni izbori za Europski parlament

• 1992.: Uspostava europskog jedinstvenog tržišta

• 1993.: Ugovorom iz Maastrichta utemeljena je Europska unija (EU)

• 2002.: Euro ulazi u opticaj

• 2009.: Lisabonski ugovor stupa na snagu i mijenja način funkcioniranja EU-a

OSNIVAČKI UGOVORI PROPISUJU

• Temeljna prava pojedinaca • Institucionalnu struktura EU • Što EU može uređivati (nadležnosti EU) • Način na koji EU odlučuje o pitanjima unutar svoje nadležnosti

PRAVNA STRUKTURA EU-a pravna stečevina „acquis”

• PRIMARNI IZVORI - osnivački ugovori + akti doneseni izravno od država članica

• SEKUNDARNI IZVORI - akti koje donose institucije EU (uredbe, direktive, odluke,preporuke i mišljenja)

• Međunarodni ugovori koje sklapa EU • Sudska praksa Suda EU • Opda načela prava

VRSTE NADLEŽNOSTI EU-a

• Isključive nadležnosti - Jedino Unija može donositi pravne akte, a države članice samo provoditi zakonodavstvo EU-a

• Podijeljene (konkurentne) nadležnosti - Države članice mogu donositi pravno obvezujude akte ako to nije učinila Unija

• Nadopunjujude (komplementarne) nadležnosti - EU usvaja mjere za podupiranje ili dopunjavanje politika država članica

ISKLJUČIVE NADLEŽNOSTI EU može donositi pravno obvezujude akte i mjere u područjima:

• carinske unije

• prihvadanja pravila o tržišnoj utakmici nužnih za funkcioniranje unutarnjeg tržišta

• monetarnoj politici za države čija je moneta Euro

• očuvanja morskih bioloških resursa u okviru zajedničke politike ribarstva

• zajedničke trgovinske politike

PODIJELJENE NADLEŽNOSTI DČ mogu uređivati područja sve dok EU nije prihvatila zajedničke mjere kojima ih uređuje:

• unutarnje tržište

• socijalna politika u područjima propisanim Ugovorom

• ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija

• poljoprivreda i ribarstvo, isključujudi očuvanje morskih bioloških resursa

• okoliš

• zaštita potrošača …

DOPUNJUJUDE (KOMPLEMENTARNE) OVLASTI

EU je ovlaštena donositi samo one mjere kojima nadopunjuje i potpomaže odluke koje su samostalno donijele države članice u područjima:

• istraživanja

• tehnološkog razvoja

• istraživanja svemira

• suradnje u razvoju

• humanitarne pomodi

INSTITUCIJE EU-a • Europska komisija (zastupnik interesa Unije) • Vijede ministara/Vijede EU (usuglašava prijedloge DČ) • Europsko Vijede • Europski parlament (predstavnik građana) • Sud EU (Opdi sud, Sud za službenike EU) • Europski revizorski sud • Europska središnja banka

• Ostale institucije: Gospodarski i socijalni odbor, Odbor

regija, Europska investicijska banka • Pomodna tijela: agencije, uredi itd.

Europska komisija

• Predstavlja interese Europske unije kao cjeline – izvršna vlast

• Uloga: • predlaže pravne akte • glavno izvršno tijelo, provodi politike i upravlja

proračunom EU • kontrola poštivanja prava EU (“čuvarica Ugovora”) • glavni pregovarač u međunarodnim ugovorima • provodi vanjsku politiku

• Sastav: 28 povjerenika uključujudi predsjednika Komisije i visokog povjerenika za vanjske poslove

Vijede EU-a Predstavlja interese država članica - 10 formata Vijeda – ovisno o temi o kojoj se raspravlja uz parlament obnaša zakonodavnu vlast Uloga: donosi zakonodavstvo EU • usklaĎuje šire gospodarske politike država članica

• potpisuje sporazume izmeĎu EU-a i drugih zemalja

• razvija vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a.

• usklaĎuje suradnju izmeĎu sudova i policija država članica • Donošenje odluka – ovisno o politici – jednoglasno ili kvalificiranom vedinom

glasova (Od 2014. uvodi se „sustav dvostruke vedine” - da bi prijedlog bio prihvaden, trebat de podršku dvije vrste vedina: vedine zemalja (barem 15) i vedine cjelokupnoga stanovništva EU-a (države koje ga podržavaju moraju predstavljati barem 65 % stanovništva EU-a)

Radni jezici: 24 službena jezika EU Sjedište: Bruxelles (dijelom u Luxembourgu) Sastav: po 1 predstavnik DČ na ministarskoj razini Šestomjesečno predsjedanje EU

Europski parlament Uloga: Predstavlja interese građana EU-a – dijeli zakonodavnu vlast s Vijedem EU-a • raspravlja i donosi europske propise - u suradnji s Vijedem EU • prati aktivnosti ostalih institucija EU-a • raspravlja i donosi proračun EU - u suradnji Vijedem EU • daje demokratsku legitimnost EU • sudjeluje u imenovanju EK i nadzire rad Komisije • potvrđuje članove raznih tijela EU (pučkog pravobranitelja, Europska

središnja banka, Revizorski sud)

Sastav:

• od 2014. broj zastupničkih mjesta je max. 750+predsjednik

Europsko vijede

Uloga: odreĎuje opći smjer političkoga djelovanja i prioritete EU Sastav: šefovi država ili vlada država članica + predsjednik Komisije i predsjednik EV koji predsjedava sastancima – sastaju se 3-4 puta godišnje Ugovorom iz Lisabona EV postaje institucija + imenuje se predsjednik EV

Sud Europske unije

Sud opde nadležnosti i Opdi sud Uloga: • tumačenje pravnih odredaba EU • nadzor primjene prava EU • daljnje oblikovanje pravnog sustava EU Sastav: po jedan sudac iz svake države članice (28) izabran na 6 godina uz mogudnost ponovnog imenovanja • 8 nezavisnih odvjetnika (advocate general) –

pomodna uloga

Europska središnja banka

• ESB upravlja eurom (jedinstvenom valutom EU), odgovorna je za utvrĎivanje i provedbu gospodarske i monetarne politike EU

• ESB je potpuno neovisna, a institucije EU-a i vlade država članica moraju poštivati ovo načelo i ne smiju pokušavati utjecati na nju, niti na nacionalne središnje banke

Europski revizorski sud

• ERS posebna kontrolna institucija EU koja ima pravo ispitivati sve prihode i rashode svih tijela koje je osnovala Unija, ukoliko to nije isključeno osnivačkim ugovorima

• kontrolira ispravnost i zakonitost te regularnost svih transakcija

• ima 28 članova koje imenuje Vijede EU, uz prethodno mišljenje Europskog parlamenta i djeluju potpuno neovisno

Pomodne institucije

• Europski gospodarski i socijalni odbor

• Odbor regija

• Europska investicijska banka

Institucionalni trokut

• KOMISIJA • predlaže zakonodavstvo

• VIJEDE EU-a PARLAMENT • predstavlja predstavlja 28 DČ građane • zajednički odlučuju o zakonodavstvu

ODLUČIVANJE U EUROPSKOJ UNIJI

Zajedničke politike

NADNACIONALNI

POSTUPCI

ODLUČIVANJA

Zajednička vanjska i

sigurnosna politika

MEĐUVLADINI

POSTUPCI

ODLUČIVANJA

ZAJEDNIČKE POLITIKE • Jedinstveno tržište

• Regionalna politika EU

• Kohezijska politika EU

• Zajednička poljoprivredna politika EU

• Socijalna politika EU

• Politika zaštite okoliša EU

• Ekonomska i monetarna unija EU

• Prometna politika EU

• Politika tržišnog natjecanja EU

• Potrošačka politika EU

JEDINSTVENO TRŽIŠTE

• Četiri slobode

Slobodno kretanje roba

Slobodno kretanje radnika

Slobodno kretanje usluga i pravo na poslovni nastan

Slobodno kretanje kapitala

REGIONALNA POLITIKA • prenošenje sredstava iz bogatih u

siromašnije zemlje kroz tzv. strukturne

fondove i Kohezijski fond

• poticanje razvoja u zaostalim područjima,

oživljavanje industrijskih područja u propadanju

• pomoć mladim ljudima i duže

nezaposlenima da naĎu posao te za modernizaciju poljoprivrede

• pomoć nerazvijenim ruralnim područjima

KOHEZIJSKA POLITIKA

• postizanje ujednačenog razvoja - smanjivanje razlika izmeĎu razvijenijih i

manje razvijenih dijelova EU

• Kohezijski fond - financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na području prometa i zaštite okoliša

SOCIJALNA POLITIKA

• Cilj: prisutnost socijalne dimenzije u drugim

zajedničkim politikama i gospodarskom

razvoju Unije

• obuhvaća: zapošljavanje mladih, zdravlje i

sigurnost na radu, utjecaj gospodarskog

rasta i razvoja na migracije i demografiju,

koordinacija sustava socijalne sigurnosti

EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA

• europski monetarni sustav utemeljen 1978.

• politika ostvarivanja EMU zacrtana je Ugovorom iz Maastrichta (1992.)

• jedinstvena valuta – Euro – uvedena 2002.

• pet kriterija konvergencije (stabilnost cijena, kamatne stope, deficit, javni dug, stabilnost tečajnih stopa)

Proračun EU

ZAJEDNIČKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA

• ZVSP provodi Europsko vijede i Vijede EU-a – JEDNOGLASNO (iznimke propisane UEU)

• ZVSP provodi Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

• Instrumenti provedbe:

utvrđivanje opdih smjernica

donošenje odluka

jačanje sustavne suradnje među državama članicama

PROŠIRENJE EUROPSKE UNIJE

KRITERIJI ZA ČLANSTVO U EU

KRITERIJI IZ KOPENHAGENA (1993)

POLITIČKI

demokracija

vladavina prava

poštivanje ljudskih prava

poštivanje prava manjina

prihvaćanje političkih ciljeva

GOSPODARSKI

postojanje djelotvornoga tržišnog gospodarstva

Postojanje i sposobnost tržišnih zakonitosti

PRAVNI

usvajanje cjelokupne pravne stečevine

DODATNI KRITERIJI (SSP)

(1991)

Regionalna suradnja Suradnja s Haškim sudom

MADRIDSKI

KRITERIJ (1995)

ADMINISTRATIVNI

jačanje administrativne sposobnosti

učinkovita državna uprava

Proširenja EU

1. PROŠIRENJE: 1973. – Velika Britanija, Irska, Danska 2. PROŠIRENJE: 1981. – Grčka 3. PROŠIRENJE: 1986. – Portugal, Španjolska

1992. – Maastricht – EU 4. PROŠIRENJE: 1995. – Švedska, Finska, Austrija 5. PROŠIRENJE: 1. svibnja 2004. – 10 novih država članica DRUGI DIO 5. PROŠIRENJA: 1. siječnja 2007. – Bugarska, Rumunjska 6. PROŠIRENJE: 2013. - Hrvatska

Države kandidatkinje

Makedonija

Crna Gora

(Island)

Srbija

Albanija

Turska

Potencijalne kandidatkinje

Bosna i Hercegovina

Kosovo

Hrvatska i Europska unija

SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU

potpisan

29. listopada 2001.

stupio na snagu

1. veljače 2005.

RAZVOJ ODNOSA EU-a s Albanijom, BiH,

Crnom Gorom, Makedonijom i Srbijom (Kosovom)

ŠTO SVE SADRŽAVA?

1. Politički dijalog

2. Regionalna suradnja

3. Slobodno kretanje roba,

kretanje radnika, kretanje kapitala, poslovni nastan, pružanje usluga

4. Usklađivanje zakonodavstva

5. Suradnja na području pravosuđa i

unutarnjih poslova

6. Politike suradnje

7. Financijska suradnja

8. Institucionalne, opde i završne odredbe

PUT HRVATSKE PREMA EU

lipanj 2011

Završetak

pregovora 2005

Otvaranje pristupnih

pregovora

2001

Sporazum o

stabilizaciji i

pridruživanju

(SAA)

2003

Zahtjev za

članstvo u EU

prosinac 2011

potpisivanje Ugovora o

pristupanju i početak

procesa ratifikacije

srpanj 2013

članstvo u

EU

Čl. 49. UEU

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 1.7.2013.

Zahtjev za

članstvo u EU Pregovori Status

kandidata

Sadržajni pregovori

21. veljače 2003.- RH podnosi Vijedu EU-a zahtjev za punopravno članstvo u EU

9. listopada 2003.- RH uručila EK odgovore na upitnik

20. travnja 2004. - EK donijela pozitivno mišljenje (avis) o zahtjevu RH za punopravno članstvo u EU

18. lipnja 2004.- EV u Bruxellesu dodijelilo RH status kandidata za članstvo u EU

3. listopada 2005. - otvoreni pristupni pregovori Hrvatske s Europskom unijom

30. lipnja 2011. - pregovori formalno zatvoreni

9. prosinca 2011.- potpisan Ugovor o pristupanju – RH država pristupnica

1. srpnja 2013.- RH postaje članica EU

O

OD ZAHTJEVA ZA ČLANSTVO DO PREGOVORA…

screening

30.6. – kraj pregovora 9.12. UGOVOR O PRISTUPANJU RH EU

Država pristupnica

DRŽAVA

ČLANICA EU

O čemu se pregovaralo?

• država kandidatkinja treba prihvatiti pravnu stečevinu EU i pokazati spremnost za njezinu punu primjenu

• pregovara se o uvjetima pod kojima država kandidatkinja pristupa EU (prijelazna razdoblja)

• prijelazna razdoblja moraju biti vremenski ograničena i određenog opsega

• zapravo, nije riječ o pregovorima, ved o prilagođavanju vrijednosnom, pravnom, gospodarskom i socijalnom sustavu EU-a

Tko je pregovarao ?

• EU 27 država članica, čije zajedničko stajalište zastupa

Predsjedništvo Vijeda

• Država kandidatkinja (Hrvatska) Državno izaslanstvo

Pregovaračka skupina

Poglavlja pregovora 1. SLOBODA KRETANJA ROBA 2. SLOBODA KRETANJA RADNIKA 3. PRAVO POSLOVNOG NASTANA I SLOBODA PRUŽANJA

USLUGA 4. SLOBODA KRETANJA KAPITALA 5. JAVNE NABAVE 6. PRAVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA 7. PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA 8. TRŽIŠNO NATJECANJE 9. FINANCIJSKE USLUGE 10. INFORMATIČKO DRUŠTVO I MEDIJI 11. POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVITAK 12. SIGURNOST HRANE, VETERINARSTVO I

FITOSANITARNI NADZOR 13. RIBARSTVO 14. PROMETNA POLITIKA 15. ENERGETIKA 16. POREZI 17. EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA 18. STATISTIKA

19. SOCIJALNA POLITIKA I ZAPOŠLJAVANJE 20. PODUZETNIŠTVO I INDUSTRIJSKA POLITIKA 21. TRANS-EUROPSKE MREŽE 22. REGIONALNA POLITIKA I KOORDINACIJA

STRUKTURNIH INSTRUMENATA 23. PRAVOSUĐE I TEMELJNA LJUDSKA PRAVA 24. PRAVDA, SLOBODA I SIGURNOST 25. ZNANOST I ISTRAŽIVANJE 26. OBRAZOVANJE I KULTURA 27. OKOLIŠ 28. ZAŠTITA POTROŠAČA I ZDRAVLJA 29. CARINSKA UNIJA 30. VANJSKI ODNOSI 31. VANJSKA, SIGURNOSNA I OBRAMBENA POLITIKA 32. FINANCIJSKI NADZOR 33. FINANCIJSKE I PRORAČUNSKE ODREDBE 34. INSTITUCIJE 35. OSTALA PITANJA

Pretpristupna pomod

SAPARD, 2000.

ISPA, 2000. Phare, 1989.

• jačanje institucija

• infrastruktura, razvoj malog i srednjeg poduzetništva, obrazovanje

• promet

• zaštita okoliša

• poljoprivreda

• ruralni razvitak

namijenjena državama kandidatkinjama

• korisnici: države obuhvadene Procesom stabilizacije i pridruživanja • uvjeti: demokracija i vladavina prava, poštivanje ljudskih prava i prava manjina • cilj: izgradnja institucija i ulaganja kojima se potiču demokratske, gospodarske i

institucionalne reforme

Program CARDS

CARDS (2001.-2006.) /Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation/

IPA 2007.-2013. IPA (Instrument for Pre-accession Assistance)

• države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU

• pomod u tranziciji i izgradnja institucija, prekogranična suradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj

• financijska vrijednost programa: 11,468 milijardi eura

• za RH do 2010. g. osiguran iznos od 589,9 milijuna eura

Literatura https://uprava.gov.hr/osnove-sustava-

europske-unije-12944/12944

• Europa u 12 lekcija, Pascal Fontaine

• Hrvatska na putu u EU

• Vodič kroz Lisabonski ugovor • http://bookshop.europa.eu/hr/kratki-vodi-o-europskoj-uniji-

pbBAAA13001/?CatalogCategoryID=iEKep2Ix3hEAAAEud3kBgSLq

• http://bookshop.europa.eu/hr/kako-funkcionira-europska-unija-pbNA0113090/?CatalogCategoryID=bWWep2Ix5vkAAAEkP.Nbfv1k

Hvala na pažnji !