OPOREZIVANJE KAMATA NA BANKOVNU ŠTEDNJU GRAĐANA U … · Oporezivanje kamata na bankovnu štednju građana u državama Europske unije 163 Stella Suljić, mag.oec. asistent Ekonomski

OporezivanjekamatanabankovnuštednjugrađanaudržavamaEuropskeunije

163

StellaSuljić,mag.oec.asistentEkonomskifakultet,SveučilišteuRijeciDr.sc.MajaGrdinić,poslijedoktorandEkonomskifakultet,SveučilišteuRijeciDr.sc.HelenaBlažić,redovitiprofesorEkonomskifakultet,SveučilišteuRijeci

OPOREZIVANJEKAMATANABANKOVNUŠTEDNJUGRAĐANAUDRŽAVAMAEUROPSKEUNIJE1

SAŽETAKOporezivanje kamata na štednju sastavni je dio sintetičkog poreza nadohodak, zajedno s oporezivanjem ostalih dohodaka od kapitala. EuropskaUnija je (u nastavku EU), kako bi izbjegla evaziju ovoga poreza uvelaDirektivu2003/48/ECooporezivanjudohotkaodštednje.Njenajesvrhabilaizbjegavanje poremećaja u kretanju kapitala te omogućavanje uspješnogoporezivanja dohotka od kamata koji isplatitelji osnovani u jednoj državičlanici isplaćuju fizičkim osobama koji su rezidenti u drugoj državi članici.Odnosno, navedenom Direktivom koja je stupila na snagu 2005. godine,nastojalo se ukloniti propuste u postojećem zakonodavstvu i na učinkovitijinačin spriječiti utaju poreza u državama EU. Iako je zastupljen u svimdržavamaEU,navedenioblikporezaseuvelikerazlikujesobziromnametoduoporezivanja i poreznu stopu. UHrvatskoj je navedeni oblik poreza uveden1.1.2015.godine,iznosi12%tejenižinegouostalimdržavamačlanicama.Uovome radu prikazati će se način provedbe oporezivanja kamata nabankovnu štednju stanovništva u državama članicama EU koje su uvelenavedenioblikporezatećesedatizaključakodjelovanjuuvedenogporezanaštednjugrađana.

1 Ovaj rad financiralo je Sveučilište u Rijeci pod znanstvenim projektom “Poreznisustaviekonomsko-socijalniodnosihrvatskogdruštva”(No13.02.1.2.02.).


164

Ključne riječi: Porez na dohodak, oporezivanje kamata na štednju,financijskakriza,Europskaunija,RepublikaHrvatskaUVODU vrijeme kada svjetsko gospodarstvo postaje sve više integrirano i kadafaktori proizvodnje, osobito kapitalne investicije od strane velikihmultinacionalnih korporacija, postaju međunarodno mobilne, stalno senameće pitanje i značenje oporezivanja dohotka od kapitala. Dohodak odkapitala obuhvaća primitke od dividendi i udjela u dobiti, primitke odkamatanaštednjuivrijednosnihpapira,kapitalnedobitkeisl.Sobziromdaoporezivanjedohotkaodkamatanabankovnuštednjupostojiuporeznimsustavima država članica EU već dugi niz godina, te da su se državesuočavale s velikimproblemom izbjegavanjaplaćanja togporezaudržavirezidentnosti, Europska komisija pristupila je reguliranju oporezivanjakamatanaštednju, te je2003.godineprihvaćenaDirektiva2003/48/ECooporezivanju dohotka od štednje isplaćenog u obliku kamata, a koja sepočelaprimjenjivati2005.godine.Osnovniciljovograda jeusporedbaporeznihsustavadržavačlanicaEUupodručju oporezivanja dohotka od štednje isplaćenog u obliku kamata sobzirom na nedovoljno istraženu tematiku u domaćoj, ali i inozemnojliteraturi, amotiv rada je bilonedavnouvođenje takovogoblikaporezauporeznisustavRepublikeHrvatske(unastavkuRH).Drugidiopredstavljapregledteorijskihmodelaoporezivanjadohotkatenajznačajnijihradovaizpodručjaoporezivanja kamatana štednju.U trećemdijeludana je analizaoporezivanja dohotka od štednje isplaćenog u obliku kamata u državamačlanicama EU na najnovijim dostupnim podacima za 2014. godinu tekoličinu štednje u promatranim državama kao udio u BDP-u i prosječnugodišnjustopuštednje.ČetvrtidiopredstavljazakonskiokviroporezivanjakamatanaštednjuuRH.Petidiojezaključak.MODELIOPOREZIVANJADOHOTKAOporezivanje kamata na štednju, zastupljeno u svim državama članicamaEU, predstavlja oblikporezanadohodak. Posljednjadvadesetljeća sve seviše pažnje pridodaje oporezivanju dohotka od kapitala, njegovoj


165

opravdanosti te načinima i stopama po kojima bi se takva vrsta kapitalatrebalaoporezivati.Uliteraturisečestonalaziargumentkakooporezivanjedohotkaodkapitalanebitrebalopostojatitj.dabisedohotkeodkapitalatrebalooporezivatiponultojstopi(eng.zerotax),sobziromdasesmatrada porezi imaju destimulirajući učinak na raspodjelu sredstava u dugomroku.Premaneoklasičnommodelurasta,poreznadohodakodkapitalatrenutnoutječenasmanjenjeprinosaodštednje,atoutječenaoporezivanjebudućepotrošnje, dok porez na dohodak od rada utječe samo na odluku izmeđurada i dokolice. Implikacija toga je da, dugoročno, optimalni porez nadohodakod kapitala bi trebaobiti jednaknuli, dokbi optimalni poreznadohodakodradatrebaobitipozitivan,kaoštojeprikazanouradovimaJudd(1985), Chamley (1986) i Diamond (1973). Literatura koja se temelji naendogenimmodelimarasta,gdjese fizički i ljudskikapitalpromatrajukaofaktorireprodukcije,nadopunjujeprethodnestavovetepokazujedaiporeznadohodakodkapitalakaoiporeznadohodakodradanegativnoutječunadugoročnirast(KingiRebelo,1990;DevereuxiLove,1994;1995;StokeyiRebelo, 1995). Postoje istraživanja koja smatraju da bi optimalna razinaporeza na kapital i poreza na rad trebala biti nula u dugom roku (Bull,1993;Jonesetal.,1993i1997;Milesi-FerrettiiRoubini,1996).Kodporezanadohodakdvasutemeljnakonceptadefiniranjaporezneosnovice:

• Konceptdohotka(dohodovnikoncept),• Konceptpotrošnje(potrošnikoncept).

Navedeni koncepti definiraju temeljnu poreznu osnovicu iz koje proizlazekonačni modeli oporezivanja korišteni u različitim poreznim sustavimadržava.Također,sobziromdaserijetkokoriste „čisti“modeli razvili susehibridnimodelioporezivanjadohotka.DohodovnikonceptdefiniranjaporezneosnoviceDefiniranje dohotka kao temelja za poreznu osnovicu izravnog osobnogoporezivanja tradicionalni je i temeljeni koncept svih poreznih sustavaoporezivanja dohotka. Dohodovni koncept kao poreznu osnovicu definirasveukupno povećanje ekonomske snage pojedinca odnosno ostvareneprimitke koji su osnovica oporezivanja, odnosno kao štoBlažić (2006:16)


166

ističedvatemeljnakonceptafinancijsketeorijeudefiniranjupojmadohotkasu:• teorijaizvorakaoužikonceptte• teorijaprirastabogatstva(Schanz-Haig-Simonsov(S-H-S)dohodak)–

teorijavremenakaoširikoncept.

Navedeni koncepti razlikuju se u tome hoće se li se oporezivati samodohotcinastaliizstalnihizvorailisvaprimanjabezobziranatemeljnjihovanastanka.Dohodovnikonceptobuhvaćasvepriraste,astoga idohodakodkapitalaodnosnodohodakodštednjeuoblikukamatakojeseoporezujuuukupnomdohotku.Todovodidooporezivanjaštednjeutrenutkudobivanjakoristiodnjekaoioporezivanjedohotkaodkojegonanastaje.Dohodovnimodel izravnog oporezivanja, bez obzira namnoge kritike, temelj je svihsuvremenihporeznihsustavaoporezivanjadohotka(idobiti).Najpoznatijioblik takvog modela je S-H-S dohodak. Prema tom modelu, dohodak jemogućedefinirati(Musgrave,1990:32,Tipke,1981:66):

1. Sa stajališta korištenja ekonomske snage – zbroj tekuće (stvarne)potrošnjeištednje(kojasejošoznačavakaopovećanje–smanjenjenetokapitala–bogatstva)uodređenomvremenskomrazdoblju

2. Sa stajališta formiranja ekonomske snage – inicijalan prirastbogatstva u smislu prirasta potencijalne potrošnje, odnosnomogućnostipotrošnje(ekonomskesnage),bezobziranatonakojisenačiniizkojihizvoraonastječe.

S-H-Sdohodakobuhvaćasvemogućeoblikeprirasta ili, točnijerečenosvenovčane dohotke (nadnice, plaće, kamate ili dividende), imputiranedohotke (imputirana renta od vlastite kuće ili stana), te aprecijacijuvrijednosti imovine, bez obzira da li je ona realizirana ili ne (Musgrave iMusgrave,1993:237).Takodefinirandohodakjednakjepotrošnjiuvećanojzaporasttržišnevrijednostisvihnetobogatstavatijekomgodinedana.DokmnogiliberalniteoretičarifavorizirajudefinicijudohotkapremaS-H-S,onaje vrlo nepraktična kao osnovica za oporezivanje jer porezni obveznici smalim novčanim tijekom nemogu plaćati godišnji porez na nerealiziranekapitalnedobitke.


167

PotrošnikonceptdefiniranjaporezneosnoviceZarazlikuoddohodovnog,potrošnikonceptkaoosnovicuzaoporezivanjedefinira potrošnju. Osnovica poreza na dohodak koji se temelji naoporezivanjupotrošnje računasenanačindaseodzbroja svihdohodakazarađenihujednojkalendarskojgodinioduzmegodišnjaštednja.Početkom20.stoljeća, IrvingFisher(premaRose,1990)bio jeusmjerennapravilnodefiniranjedohotkatejetvrdiodajeS-H-Sdefinicijadohotkapogrešnajerpod dohotkom smatra i dohodak i dodatni dohodak od kapitala, štorezultira složenim i iskrivljenim načinom oporezivanja. Fisher pripadateoretičarima koncepta potrošnje koji kritiziraju dohodak od rada irješenjemsmatrajustandardni(ilialternativni)konceptpotrošnje.Uzadnjesuvrijeme,mnogiekonomistisvojusklonostusmjerilikamodeluizravnogoporezivanjapotrošnje,kojajezapravoporeznaosnovicakojujezagovaraoFisher. Model izravnog oporezivanja potrošnje ne oporezuje štednjudvostruko ikapitalnidobitci seneoporezujuposebno jer senovčani tijekod ostvarenih dobitaka oporezuje tek kada se potroši. S obzirom nadvostruko oporezivanje štednje, gdje dohodak obuhvaća i dohotke odkapitala (prinose), S-H-S porezna osnovica sankcionira one koji štede inagrađujeonekojivišetrošejerseprviputaoporezujuzarade,adrugiputase oporezuju prinosi od kapitala tj. kamata u širem smislu, dok seneposredna potrošnja ne suočava sa dodatnim oporezivanjem. PremaBlažić (2006:33) najveći nedostatak dohodovnog koncepta predstavljadvostrukooporezivanje štednje;prinjenomstjecanju, akasnije iuokvirudohotkaodkapitala,anjihmoguzamijenitidvarješenjakojenudipotrošnikonceptoporezivanja:• standardnimodel,• alternativnimodel.

Standardnimodelodbija štednju od porezne osnovice te se na taj načinosnovica definira kao razlika dohotka i štednje dok alternativni modelpredstavljaporezkojineuključujedohodakodkapitalaodnosnokamateuširem smislu. Odnosno, alternativni model je porez na dohodak od radakojimseštednjaoporezujesamoprinjezinomstjecanju,alineipristjecanjuprihoda od te štednje, stoga se taj model naziva i plaćanjem porezaunaprijed.


168

Alternativnimodel izravnogoporezivanjapotrošnjepredstavljaporeznadohodak od rada koji ne uključuje dohotke od kapitala (kamatu u širemsmislu). Osnovna karakteristika mu je ta da se porez na štednju plaćaunaprijed tj. u fazi njenog formiranja. U tome se očituje i razlikaalternativnog modela u odnosu na standardni model. Uvođenjemmogućnosti plaćanja poreza unaprijed dugoročno se ostvaruju isti učincikaoiodbijanještednjeinjezinokasnijeoporezivanjeutrenutkupotrošnje.Alternativni model izravnog oporezivanja potrošnje karakterizirajednostavnost i sličnost sa sustavom oporezivanja dohotka, što uvelikeolakšava prijelaz sa sustava oporezivanja dohotka na sustav oporezivanjapotrošnje.NajpoznatijizagovornicialternativnogmodelasuHalliRabushka(Hall, Rabushka, 1985. i 1995.) koji su navedeni porez nazvali "flat tax" ipredlagali korištenje samo jedne porezne stope i neizravne progresije.Temeljna karakteristika alternativnog modela, a to je neoporezivanjekamate u širem smislu, tj. svih dohodaka od kapitala doslovno je bilaprovedenasamouRHurazdoblju1994.–2001.godine.Poreznuosnovicučinili su samo dohotci od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti.Sukladno tome, porezna osnovica nije obuhvaćala dividende i kapitalnedobitke od vrijednosnih papira čime se izbjegavalo njihovo dvostrukooporezivanje. Za RH možemo reći da je općenito jedina država koja jealternativni model izravnog oporezivanja potrošnje primijenila upotpunosti,štoznačidasetajmodeluRHprimjenjivaoikodfizičkihosobate na poduzetničkoj razini. Najpoznatiji sustav u teoriji (i praksi) kojioporezuje dohotke od kapitala i dohotke od rada, ali na različiti način, jesustav „čistog“ dualnog poreza na dohodak koji uspostavlja ravnotežuizmeđu punog oporezivanja dohotka od kapitala i izuzeća od porezaodnosnosustavanulteporeznestope.Tojeizvedivosamozadržavekojesupolitički spremne napustiti S-H-S sustav jedinstvenog oporezivanja(sveobuhvatnog,sintetičkog)realnogekonomskogdohotkaismanjitipravona oporezivanje dohotka od kapitala na izvoru. Svi kapitalni dohotcioporezuju se jednomproporcionalnomstopombilona razini poduzeća ilinarazinipojedinca(stopaje jednakaminimalnojstopiporezanadohodakkoja je različita od nule), dok se dohodak od rada oporezuje poprogresivnim stopama unutar poreza na dohodak. Dividende suisključene iz osnovice poreza na dohodak od kapitala, dok se kapitalnidobitci oporezuju na razini pojedinca na temelju realizacije, odnosnooporezuju se samo ostvareni (realizirani) kapitalni dobitci. Porezi nadohodak od kapitala prikupljaju se kao porez po odbitku na izvoru i


169

predstavljaju konačni porez. Dualni porez na dohodak neće zadovoljitizagovornike S-H-S sustava i one koji inzistiraju na oporezivanju dohotkasveobuhvatno istim stopama. Isto tako, dualni porez na dohodak neeliminira u potpunosti oporezivanje mobilnog kapitala, što je optimalnopremascenariju„nultestope“.OBILJEŽJAPOREZANAKAMATENABANKOVNUŠTEDNJUGRAĐANAUDRŽAVAMAEUStanovništvo (kućanstvo) predstavlja jedan od značajnijih ekonomskihentitetačijedjelovanjeutječenarazvojdržaveucjelostistogajeodvelikogznačaja i štednja građana u bankama. Banke primljene depozite odstanovništva, u domaćoj ili stranoj valuti, oročavaju namjenski ili beznamjenekratkoročno(dojednegodine)idugoročno(višeodjednegodine.Rahmanov (2015) jeu istraživanju temeljenomna11europskihdržavaurazdoblju 1999.-2013. istaknuo velik broj faktora koji mogu utjecati nafluktuacijuuštednjistanovništva:• promjeneudemografskimstrukturamajerukolikojevećiudiostarog

stanovništva,stopaštednjeopadaiobrnuto;• varijacije u stopama rasta dohotka mogu promijeniti očekivanja

kućanstava o budućnosti, a rezultat navedenog je da utječe naponašanještednjeukućanstvima;

• razinarazvijenostibankovnogsustavamožeutjecatinastopuštednje,primjerice razvijeniji bankovni sustav stvara povjerenje kod štedišaštoihpotičenaštednju;

• fluktuacije realnih kamatnih stopa mogu promijeniti ponašanještednjestanovništvananačindapovećanjerealnekamatnestopeimapozitivan ili negativan učinak na štednju, ovisno koliko utječe nadohodak;

• čimbenici poput inflacije, tečaja i poreznih stopa također moguutjecatinadinamikuštednjestanovništva.

Srodnonavedenom,Edwards(1995:37)uistraživanjunauzorku36državau razdoblju 1970.-1992. također ističe utjecaj različitih demografskih,socijalnih i financijskih varijabli na štednju građana. S obzirom naprethodno istaknute faktore koji mogu utjecati na fluktuaciju štednje


170

stanovništva,postavljasepitanjeimajuli:globalnafinancijskakrizanastala2008. godine,EUkojaobjedinjujedržave različitog stupnja razvijenosti terazličite porezne stope kojima se oporezuju kamate na štednju građana,utjecaja na štednju građana u državama EU. Prema Šubić i Ivanov(2014:439) u razdoblju u kojem se globalno gospodarstvo našlo predekonomskom krizom, nacionalna gospodarstva postala su zabrinuta zastrategije poticanja gospodarske djelatnosti koje bi posljedično služileformiranju prihoda proračuna. Do pojave krize, oporezivanje kamata naštednjusevećduginizgodinaprovodioudržavamačlanicamaEU,jedinojeRH,najmlađačlanica,navedeniporezpočelaprimjenjivatiod2015.godine.IakojeoporezivanjekamatanaštednjupostojaloudržavamačlanicamaEU,da bi se uklonili propusti u postojećem zakonodavstvu i na učinkovitijinačinspriječilautajaporezaudržavamaEU,3.6.2003.,VijećeEUdonijelojeDirektivu 2003/48/EC (Direktiva o štednji) o oporezivanju dohotka odštednje, odnosno kamata na štednju, koja je stupila na snagu 1.7.2005.godine.SvrhaDirektivebilaje:• izbjegavanjeporemećajaukretanjukapitalate• omogućavanje uspješnog oporezivanja dohotka od kamate koji

isplatiteljiosnovaniujednojdržavičlaniciisplaćujufizičkimosobamakojesurezidentiudrugojdržavi članici (PrijedlogDirektivevijećaostavljanjuizvansnageDirektiveVijeća2003/48/EU).

Također, navedenom Direktivom, olakšava se oporezivanje dohotka odkamatejersenjomezahtjevaautomatskarazmjenainformacijaoisplatamakamata na štednju nerezidentima što podrazumijeva da se za banke spodručjaEUpropisujeobvezaprekograničnogslanjakontrolnihpriopćenjaovisiniisplaćenihkamatastrancimanatemeljukojihsekamateodštednjeoporezujuudržavirezidentnostipremamjerodavnimporeznimzakonimadržave (Šimović i Šimović, 2006:223). Navedeno se odnosi na kamateisplaćenefizičkimosobamateosimkamatanadepozite(štednju)građanaina kamate od obveznica, zadužnica te kamate i dobiti od investicijskihfondova(Općiporeznizakon,NN26/15).Direktivi2003/48/ECprethodilisuprijedloziEuropskekomisije iz1989. (Huizinga iNielsen,2000:135) te1993. (Dethier i John, 1998:1) o uvođenju harmoniziranog poreza nakapitalnu dobit koji je uključivao uvođenje konačnog poreza na kamate,državačlanicaEU,sminimalnomporeznomstopomod15%(revidiranuna10%). Navedeni prijedlog oporezivanja kamatnih stopa obuhvaćao je


171

kamatenabankovnedepozitetedržavneiprivatneobveznice,noprijedlogEuropske komisije tada nije usvojen. Unatoč Direktivi iz 2005. godine ooporezivanju kamata u državama EU, navedeni oblik poreza se različitoprovodi u državamaEU. Prema Švaljek (2006:31) u europskimdržavamapostoječetirinačinaoporezivanjakamatanabankovnedepozite:1. oporezivanjekonačnimporezompoodbitku,2. oporezivanjuuokviruglobalnogoporezivanjadohotka,3. oporezivanjepoodbitku,azatimuokvirugodišnjegoporezivanjadohotka,4. poreznooslobođenjedohotkaodkamata.

Tablica1prikazujenačinoporezivanjakamataistopeporezanabankovnuštednju stanovništva u državama članicamaEUu 2015. godini. Kao što jeprikazano,unajvećembrojudržava(Francuska,Latvija,Litva,Luksemburg,Njemačka, Poljska, Rumunjska, Španjolska i Švedska) kamate na štednjustanovništva u bankama oporezuju se po odbitku, a zatim u okvirugodišnjegoporezivanjadohotka.Takođervelikbrojdržava(Austrija,Belgija,Bugarska,Hrvatska,Mađarska,Portugal i Slovačka) imajumogućnost da se kamate na štednju oporezujukonačnim porezom po odbitku ili oporezivanjem po odbitku, a zatim uokviru godišnjeg oporezivanja dohotka. Danska i V. Britanija kamate naštednjuoporezujuuokviruglobalnogoporezivanjadohotkadokjeEstonijajedina država koja odobrava porezno oslobođenju za tu vrstu dohotka.Oporezivanje konačnim porezom po odbitku (dohodak od kamata naštednjuneunosiseugodišnjuprijavuporezanadohodak)primjenjujeseuFinskoj, Grčkoj, Irskoj, Italiji i Sloveniji. Nizozemska kamate na štednjuoporezuju posebnim proporcionalnim porezom bez oporezivanja poodbitku.VećinastarihdržavačlanicatenovečlaniceSlovenijaiCiparimajuvrlo visoke stopeporezanakamatuna štednju stanovništva (25% i više).MeđunovimdržavamačlanicamaističeseBugarskakojaimanajnižustopuporeza (8%) tePoljska i Slovačka koje se, pored Slovenije i Cipra, ističu snajvišomstopom(19%).


172


173


174


175


176


177


178

PremaLarionovaetal.(2014:421)stopaštednjekojapredstavljajedanodosnovnih indikatora štednje stanovništva u ekonomiji, može se računatikao:• brutoštednjanatemeljuukupnogbrutodomaćegproizvodate• prosječnasklonostštednji.U skladu s navedenim, podaci o štednji stanovništva u obliku godišnjihstopaštednjeubrutodomaćemproizvodudostupnisuustatisticiSvjetskebankedo2013.godinešto jeprikazanou tablici2 (uprilogu).Na temeljupodataka iz tablice nije moguće dati zaključak o povezanosti podataka oštednji stanovništva te oporezivanju kamatnih stopa na štednju unavedenimdržavamaEU.Brutodomaćiproizvoddržava,odnosnostupanjnjihove razvijenosti je različit, a financijska kriza nastala 2008. godinerezultirala je opadanjem BDP-a u svim članicama EU u 2009. godini, nounatoč tome, nije u svim državama nužno dolazilo do smanjenja udjelaštednje u BDP-u. To dovodi do zaključka da je u pojedinim državama,štednjaukriznimrazdobljimairasla,atakođerjepotrebnoistaknutidajekodvelikogbrojadržavaoporavakvidljivveću2010.godini.Promatrajućirazdobljeod1999.pasvedo2008.godine,vidljivojedasegodišnjestopeštednjeuBDP-uunajvećembrojudržavanisuznačajnomijenjale.Slijedećiindikatorštednjeuoblikuprosječnegodišnjestopeštednjestanovništvaudržavama EU (zasebno kao prosjek Eurozone od prosjeka čitave EU) od1999.do2014.godineizstatistikeEurostat-aprikazanjeuTablici3.Tablica3:ProsječnagodišnjastopaštednjegrađanaEUod1999.do2014.

GodinaStopaštednjeudržavama

EurozoneStopaštednjeudržavamaEU

1999 14.10 11.962000 13.40 11.332001 14.30 12.302002 14.83 12.102003 14.75 12.852004 14.50 12.182005 13.80 11.552006 13.38 11.052007 13.38 10.952008 13.53 11.10


179

2009 14.78 13.052010 13.35 11.832011 13.05 11.252012 12.90 10.982013 13.10 10.932014 13.10 10.53

Izvor:IzradileautoricepremapodacimaEurostata(2007,2015)Iz prethodne tablice je vidljivo da je prosječna godišnja stopa štednje uEurozoni konstantno viša u promatranom razdoblju od prosječne stopeštednjesvihdržavaEU.U2005.godinizabilježenjepaduEurozonidokjeznačajanporastvidljivu2009.godini(posljedicapovećaneštednjeuslijedekonomskekrize).PromatrajućisvedržaveEU,mogućejezaključitidaosimzabilježenog nižeg prosjeka godišnjih stopa štednje od država Eurozone,najvećipadjeostvaren2007.i2012.-2014.godine.OPOREZIVANJEKAMATANABANKOVNUŠTEDNJUGRAĐANAURHOporezivanje kamata na štednju u RH uvedeno je 1.1.2015. godine sastopom od 12% koja je znatno niža u usporedbi s ostalim državama EU(Tablica 1). Kamate koje podliježu navedenom porezu u RH smatraju suprimitcima od potraživanja svake vrste, a osobito (Zakon o porezu nadohodak,NN143/14,čl.30.,st.3.):• primiciodkamatanakunskuideviznuštednju(poviđenju,oročenuili

rentnu štednju, uključujući i prinos, nagradu, premiju i svaku drugunaknaduostvarenuiznadvisineuloženihsredstava),

• primiciodkamatapovrijednosnimpapirima,• primiciodkamatapoosnovidanihzajmova,• primici ostvareni na temelju podjele prihoda investicijskog fonda u

obliku kamata, ako se ne oporezuju kao udjeli u dobiti na temeljupodjeledobitiiliprihodainvesticijskogfonda.

Navedenimporezom,neoporezujuseslijedećekamate(Zakonoporezunadohodak,NN143/14,čl.30.,st.15.):• zateznekamate,


180

• naplaćenekamateposudskimrješenjima i rješenjima tijela lokalne ipodručne(regionalne)samouprave,

• kamatenapozitivnostanjenažiroračunu,tekućemideviznomračunukoje su ostvarene od banaka, štedionica i drugih financijskihinstitucija i tonajvišeuvisinikoju ti isplatiteljiplaćajuzapologepoviđenju.Navedenoizuzećeseprimjenjujeakojekamatazapologepoviđenjumanjaodnajmanjekamatezaoročenuštednju(iznosinajvišedo0,5%godišnje),

• primici od kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice, neovisno oizdavateljuivrstiobveznica,

• primicipoosnoviprinosanaživotnoosiguranje sobilježjemštednje(isplaćenanaknada iznaduplaćenihpremijaosiguranja) iprinosapoosnovidobrovoljnogmirovinskogosiguranja.

Prije samog uvođenja ovoga poreza, Ivanov (2014:9-10) je istaknulamogućenegativneipozitivneposljediceoporezivanjakamatanaštednjuuRH. Problemmože nastati zbog ponašanja klijenata u izbjegavanju većegporeznognadzora,manjemotiviranostinerezidenatazaštednjomuRHkaoi interesa pojedinih štediša za smanjenjem poreznog tereta krozdiversifikaciju imovine na domaćem i inozemnim tržištima. Ukoliko većiiznosi štednje malobrojnih štediša predstavljaju značajan dio pasivekreditnih institucija te s obzirom na činjenicu da takva štednja imaprivilegiju u potražnji za većim kamatnim stopama na štednju, što možerezultiratirastomvlastitihkamatnihrashodakreditnihinstitucijaterastomkamatnihstopanakreditete izravnoopteretitidužnike. Iakosmatrada je„uvedeni porez u RH prije svega proces harmonizacije uvjeta štednje učlanicama EU kako bi se spriječilo odljev štednje iz stabilnih sustava sniskim kamatnjacima u države koje nude povoljnije kamatne uvjete teprivlačenjemstranogkapitalapovećavajusvojemeđunarodnepričuve i/iliodržavaju stabilnog deviznog tečaja“, Ivanov (2014:10) kao prednostioporezivanjakamatanaštednjunavodi:• učinke na motivaciju potrošnje i investicija umjesto držanja zalihaneaktivneštednje;

• budućekorištenjeporeznihprihodau svrhu subvencioniranjakamatanakreditečimebisepotaknulapotražnjanatržištunekretnina.

U nastavku su prikazani podaci o štednji stanovništva u RH u razdoblju1999.-2015.godine.


181

Tablica 4: Ukupna štednja stanovništva u RH od 1999. do rujna 2015.

godine(umil.kn)

Godina(krajrazdoblja) Ukupniiznosštednje1999 35.913,32000 44.276,82001 67.660,02002 67.486,62003 72.978,62004 79.856,82005 88.612,92006 98.368,12007 106.594,62008 121.481,72009 129.926,32010 127.141,82011 133.592,42012 141.204,42013 145.202,12014 145.779,89/2015 143.149,6

Izvor:IzradileautoricepremapodacimaHNB-a;Bilten(2000,2005,2010,2015)IzprethodnetablicevidljivojekakoukupnaštednjastanovništvauRHrastekroz sve godine promatranog razdoblja, osim u 2002. i 2010. godini.Takođerjevidljivokakofinancijskakrizaiz2008.godinenijenegativnovećpozitivnoutjecalana štednju stanovništvauRH. Za2015. godinu, kada jeuvedeno oporezivanje kamata na štednju, podaci o štednji stanovništva,dostupnisudorujnamjesecapasesmatradadokoncagodine,nećedoćidosmanjenjaukupneoročeneštednjestogasemožepretpostavitidauprvojgodini uvedeni porez neće imati značajnijeg utjecaja na štednjustanovništvauRH.Unastavkuslijedi tablicakojaprikazuju iznoskojegseštediša u RH mora odreći kod isplate kamate na štednju u banci oduvođenjaoporezivanjakamatenaštednju.


182

Tablica5:PrikaziznosaoporezivanjakamatenaštednjuuRH

Glavnica 100.000,00knRokoročenja 1godinaKamatnastopabanke 2,95%Iznoskamate 2.950,00knPorez,12% 354,00knPrirez,18% 63,72knIznosporeza+prireza 417,72knIznoskamatezaisplatu 2.532,28knIzvor:IzračunautoricaPrethodna tablica prikazuje slučaj gdje štediša koji u RH oroči iznos od100.000,00knnajednugodinuuzkamatnustopubankeuiznosu2,95%biprijeoporezivanjakamatenaštednjunakongodinudobiokamatuodbankeuiznosu2.950,00kn.Međutimuvođenjemoporezivanjakamatenaštednjuod 1.1.2015. godine, navedeni štediša zbog uvedenog poreza od 12% iprireza od18%ukoliko je stanovnik grada Zagrebaprimiti će kamatu odbankeumanjenuza417,72kn,odnosno isplaćenakamataodbanke iznosiće2.532,28kn.ZAKLJUČAKOporezivanje kamata na štednju stanovništva oblik je poreza na dohodakkoji je u državama EU nastao i prije same Direktive 2003/48/EC, čija jesvrha bila izbjegavanje poremećaja u kretanju kapitala te omogućavanjeuspješnog oporezivanja dohotka od kamate koji isplatitelji osnovani ujednojdržavičlanici isplaćuju fizičkimosobamakojesurezidentiudrugojdržavičlanici.Navedenioblikoporezivanjaseprovodinavrlorazličitnačins obzirom na oblike oporezivanja te visinu stope poreza. U ovome radukorištena su dva indikatora štednje: bruto štednja na temelju ukupnogbrutodomaćegproizvodateprosječnasklonostštednji.Podacioštednjistanovništvanatemeljuukupnogbrutodomaćegproizvodau EU u razdoblju 1999.-2013. pokazuju kako unatoč financijskoj krizi iz


183

2008. godine i padu bruto domaćeg proizvoda u svimdržavamau 2009.godini,nijedolazilodosmanjenjaštednjeubrutodomaćemproizvoduštodovodi do zaključka da je štednja u kriznim razdobljima rasla. Podaci oprosječnoj stopi štednje stanovništva u Eurozoni i svim članicama EUpokazuju da je stopa štednje u državama Eurozone konstantno više odštednje svih država EU u razdoblju 1999.-2014. Na temelju prikazanihindikatoraštednjestanovništvaudržavamaEUteoporezivanjakamatanaštednju, može se zaključiti da navedeni porez nije utjecao na štednju unavedenimdržavama.Oporezivanje kamata na štednju u RH uvedeno je 1.1.2015. godine kaokonačniporezpoodbitkuuzmogućnostoporezivanjepoodbitku,azatimuokvirugodišnjegoporezivanjadohotka,uiznosuod12%.Dostupnipodacio oročenoj štednji stanovništva u RH od 1999. do rujna 2015. godinepokazujuda financijskakriza iz2008.godinenijenegativnovećpozitivnoutjecalanaštednjustanovništva.LITERATURA

1. Blažić,H. (2006).Usporedniporeznisustavi–oporezivanjedohotka idobiti.

EkonomskifakultetSveučilištauRijeci.Rijeka.2. Bull,N.(1993).Whenalltheoptimaldynamictaxesarezero.FederalReserve

BordWorkingPaper137.3. Chamley, C. (1986). Optimal Taxation of Capital Income in General

EquilibriumwithInfiniteLives.Econometrica.54.607–622.4. Dethier, J.J., John, C. (1998). Taxing Capital Income in Hungary and the

EuropeanUnion.TheWorldBankPolicyResearchWorkingPaper.No.1903.1-40.

5. Devereux,M.B., Love,D.R. (1994). The effects of factor income taxation in atwo-sector model of endogenous growth. Canadian Journal of Economics.XXVII.509–536.

6. Devereux, M.B., Love, D.R. (1995). The dynamic effects of governmentspendingpoliciesinatwo-sectorendogenousgrowthmodel.JournalofMoneyCreditandBanking.27.232–556.

7. Diamond,P.A. (1973).Taxationandpublicproduction inagrowthsetting.UMirrlees,J.A.,Stern,N.H.(ur.).ModelsofEconomicGrowth.McMillan.London.215–235.

8. DirektivaVijeća2003/48/EZooporezivanjudohotkaodštednje.


184

9. Edwards,S.(1995).WhyAreSavingRatesSoDifferentAcrossCountries?:AnInternational Comparative Analysis. National Bureau of Economic Research.Workingpaper.No.5097.1–46.

10. EuropeanTaxHandbook(2015).(ur.MarnixSchellekens).IBFD.Amsterdam.11. Eurostat(2007).Euro-indicatorsnewsrelease.12. Eurostat(2015).Euro-indicatorsnewsrelease.13. Hall, R. E., Rabushka, A. (1985). The Flat Tax. Stanford. Hoover Press

Publication.14. Hrvatska narodna banka. Bilten (2000). br. 55. str. 12-13, Bilten (2005). br.

110.str.61,Bilten(2010).br.165.str.45,Bilten(2015).br.219.str.39.15. Huizinga, H., Nielsen, S.B. (2000). The taxation of interest in Europe: a

minimumwitholding tay?US.Cnossen(ur.).TaxingCapital in theEuropeanUnion.OxfordUniversityPress.Oxford.135-160.

16. Jones, L.E., Manuelli, R.E., Rossi, P.E. (1993). Optimal Taxation inModels ofEndogenousGrowth.JournalofPoliticalEconomy.101.485–517.

17. Jones,L.E.,Manuelli,R.E.,Rossi,P.E.(1997).Ontheoptimaltaxationofcapitalincome.JournalofEconomicTheory.73.93–117.

18. Judd,K.(1985).Redistributivetaxationinaperfectforesightmodel.JournalofPublicEconomics.28.59–83.

19. King, R., Rebelo, S. (1990). Public policy and economic growth: Developingneoclassicalimplications.JournalofPoliticalEconomy.98(1).126–151.

20. Larionova,N.,Varlamova,J.,Singatullina,G.(2014).EmergingMarketsQueriesin Finance and Business The Trends on Household Economic Behavior inEmerging Countries of Europe. Procedia Economics and Finance. 15. 421 –429.

21. Milesi-Ferretti, G.M., Roubini, N. (1996). On the taxation of human andphysicalcapitalinmodelsofendogenousgrowth.CEPRDiscussionPaperNo.1477.

22. Musgrave, R.A. (1990). On Choosing the "Correct" Tax Base - A HistoricalPerspective. U Rose (ur.): Heidelberg Congress on Taxing Consumption1989.Springer.Heidelberg.29-42.

23. Musgrave,R.,Musgrave,P.(1993).Javnefinancijeuteorijiipraksi.InstitutzaJavnefinancije.Zagreb.

24. Općiporeznizakon.Narodnenovine26/2015.25. Prijedlog Direktive vijeća o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća

2003/48/EU.26. Rahmanov,R.(2015).BankingSectorDevelopmentandHouseholdSaving in

Emerging Eastern Europe. William Davidson Institute. Working Paper No.1089.1–15.


185

27. Rose, M. (ur.) (1990). Heidelberg Congress on Taxing Consumption.Proceedings of the International Congress on Taxing Consumption. Held atHeidelberg.June28-30,1989.Springer-Verlag.Berlin.

28. Stokey, N.L., Rebelo, S. (1995). Growth effects of flat-rate taxes. Journal ofPoliticalEconomy.103.519–550.

29. Svjetskabanka.WorldDevelopmentIndicators.30. Šimović, J., Šimović, H. (2006). Fiskalni sustav i fiskalna politika Europske

unije.PravnifakultetSveučilištauZagrebu.Zagreb.31. Šubić, R. i Ivanov,M. (2014). Introduction to Taxation of Interest on Term

DepositsinCroatia.GlobalBusinessConference,Proceedings:QuestioningtheWidely-heldDogmas.(ur.39.Hair,J.,Krupka,Z.iVlašić,G.).438–450.

32. Švaljek,S.(2006).Oporezivanjedohodakaodkapitala:Europskaunijaizemljeutranziciji.Privrednakretanjaiekonomskapolitika.15(104).28-51.

33. Tipke,K. (1981).Steuergerechtigkeit inTheorieundPraxis:VompolitischenSchlagwort zumRechtsbegriff und zur praktischen Anwendung. O. Schmidt.Köln.

34. Zakonoporezunadohodak.Narodnenovine143/14.


186

Documents

OPOREZIVANJE KAMATA NA BANKOVNU ŠTEDNJU GRAĐANA U … · Oporezivanje kamata na bankovnu štednju građana u državama Europske unije 163 Stella Suljić, mag.oec. asistent Ekonomski