UNIVERZITET U SARAJEVUEKONOMSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD

PROBLEM MEĐUNARODNOG DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA

Sarajevo, novembar 2013.godine

SADRŽAJ

1. UVOD.....................................................................................................................................3

2. DEFINIRANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA............................................................4

3. MEĐUNARODNO DVOSTRUKO OPOREZIVANJE.........................................................5

4. VRSTE MEĐUNARODNOG DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA.....................................6

5. PROBLEMI MEĐUNARODNOG DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA.............................7

6. MJERE ZA IZBJEGAVANJE MEĐUNARODNOG DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA.7

6.2. Bilateralne mjere za izbjegavanje međunarodnog dvostrukog oporezivanja..................9

6.3. Multilateralne mjere za izbjegavanje međunarodnog dvostrukog oporezivanja...........10

7. BILATERALNI UGOVORI U BiH.....................................................................................11

7.1. Značaj sklapanja bilateralnih ugovora o izbjegavanju međunarodnog dvostrukog

oporezivanja..........................................................................................................................11

8. PRIMJERI MEĐUNARODNOG DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA..............................12

ZAKLJUČAK...........................................................................................................................15

LITERATURA.........................................................................................................................16

2

1. UVOD

Dvostruko oporezivanje jedna je od najvećih fiskalnih prepreka na jedinstvenom

tržištu i taj se problem ne može više ignorirat. Evropsko zakonodavstvo nema odredbe koje bi

zabranjivale dvostruko oporezivanje, a države članice nastoje taj problem riješiti bilateralnim

ili multilateralnim konvencijama o izbjegavanju takve prakse. Međutim, zbog raznih

manjkavosti, dvostruko oporezivanje nije sasvim ukinuto. Europska komisija namjerava

predložiti promjene direktive o prekograničnom plaćanju kamata i potraživanja kako bi se u

tom području izbjeglo dvostruko oporezivanje te želi potaknuti potpisivanje bilateralnih

konvencija između zemalja članica koje to još nisu učinile. Europska komisija će uskoro

predložiti moguća rješenja za problem dvostrukog oporezivanja te će nastojati riješiti problem

koji se pojavljuje kod građana ili preduzeća koja imaju prebivališta u dvije zemlje članice i

koji zbog nedorečenosti propisa nigdje ne plaćaju porez.

Zaključivanjem ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja zemlje potpisnice

stimulišu kretanje kapitala i nesmetano ostvarivanje dohotka u funkciji vlastitog napretka.

Međunarodno dvostruko oporezivanje se generalno definiše kao oporezivanje poreskog

obveznika od strane dvije države, primjenom istih ili vrlo sličnih poreza, po osnovu istog

predmeta oporezivanja, u istom vremenskom periodu. Upravo radi otklanjanja dvostrukog

oporezivanja istovrsnim porezom istog predmeta oporezivanja dohotka odnosno dobiti i

imovine, države zaključuju bilateralne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Takvi bilateralni ugovori primjenjuju se na načelu reciprociteta. Cilj im je da definišu koja

država u odnosu na pojedini predmet oporezivanja ima pravo da naplati porez od poreskog

obveznika rezidenta druge države. Jednostavnije rečeno, u slučaju kada rezident jedne države

ostvaruje dohodak ili dobit u drugoj državi, koja od njih ima pravo da naplati porez.

3

2. DEFINIRANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA

Postoje mnoge definicije o tome što je to dvostruko oporezivanje, pa u nastavku teksta

navodimo neke od njih.

- Međunarodno dvostruko oporezivanje (engl. international double taxation), vrsta

višestrukog oporezivanja; do međunarodnog dvostrukog oporezivanja dolazi kada

najmanje dvije porezne vlasti različitih država ustanove porezne obveze za istog

poreznog obveznika povodom iste oporezive činjenice.1

- Prekogranični činjenični odnosi koji dovode do toga da su porezni obveznici izloženi

poreznim zakonima više država.

- Dvostruko oporezivanje je konkurencija pravnih pravila do koje dolazi ako porezne

vlasti iz područja različitih izvornih poreznih suvereniteta oporezuju isti porezni

objekt kod iste fizičke ili pravne osobe – poreznog subjekta.2

- Model-ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (OECD) – Oporezivanje

usporedivim porezima istog poreznog obveznika povodom istog predmeta i za isto

razdoblje u dvije ili više država.

Ne postoji jedinstvena općeprihvaćena definicija dvostrukog oporezivanja. Svim je

definicijama zajedničko postojanje jednog poreznog obveznika koji je podvrgnut najmanje

dvjema poreznim vlastima kojima je dužan platiti isti ili sličan porez, zbog čega je teže

oporezovan nego da ga je oporezovala samo jedna od tih vlasti. Svaka država autonomna je

prilikom određivanja načela koje će biti ugrađene u njene porezne sustave, pa tako će država

donijeti i propise iz područja dvostrukog oporezivanja.

Elementi dvostrukog oporezivanja su sljedeći3:

- postojanje jednog poreznog obveznika

- istovrsni porez

- postojanje jednog poreznog objekta

- postojanje više poreskih vlasti istog ranga

- dvostruko istovremeno plaćanje poreza

1 Internetski izvor: http://www.iju.hr/HJU/HJU/preuzimanje_files/2010-2%2021%20Pojmovnik.pdf (01.11.2013, 20:06)2 Internetski izvor: http://www.efpu.hr/fileadmin/nastavnici_files/skrtalic/KompFisSust/10..pdf (21.10.2013, 21:39)3 Stakić Budimir, Barać Slobodan; Javne finansije; Univerzitet Singidunum; Beograd, 2009, str. 116

4

Brojne su mogućnosti koje mogu dovesti da porezni obveznici budu oporezovani dva puta,

kao npr:

a) postojanje međunarodnih korporacija

b) ulaganja koja gospodarski subjekti jedne zemlje čine u drugoj

c) izvođenje investicijskih i drugih radova u inozemstvu

d) ostvarenje kamata na uloge na štednju fizičkih i pravnih osoba jedne države u bankama na

području druge

d) isplata dividendi rezidentima druge države

e) prodaja imovine i ostvarenje prihoda od imovine rezidenata jedne države u drugoj državi

f) isplata honorara i raznih naknada, te mirovina u drugoj državi

g) obavljanje riječnog, zračnog, pomorskog i dr. prometa

h) nasljeđivanje imovine čiji su nasljednici u drugoj državi itd.

3. MEĐUNARODNO DVOSTRUKO OPOREZIVANJE

Dvostruko oporezivanje dijelimo na:

1. Unutrašnje ili interno – unutar iste države

2. Međunarodno ili eksterno – isti porezni obveznik plaća isti ili istovrsni porez na isti

objekt za isto vremensko razdoblje dvjema državama.

Unutrašnje dvostruko oporezivanje jeste vrsta dvostrukog oporezivanja koje nastaje

djelovanjem jedne ili više poreznih vlasti iste države. Primjer unutrašnjeg dvostrukog

oporezivanje je prirez porezu na dohodak. Temeljem jedne činjenice (ostvarenja oporezivog

dohotka) dolazi do nastanka dviju poreznih obveza: obveze plaćanja poreza na dohodak i

obveze plaćanja prireza na porez na dohodak, pod uvjetom da je prirez u jedinici lokalne

samouprave (općini ili gradu) uveden.

Međunarodno dvostruko oporezivanje jeste vrsta dvostrukog oporezivanja koje nastaje

djelovanjem poreznih vlasti različitih država.

Posljedica međunarodnog dvostrukog oporezivanja je ta da porezni obveznici nose teže

porezno opterećenje nego da su platili porez samo jednoj državi. Posljedice trpe oni subjekti

čiji su poslovi i/ili životni interesi u nekoj svezi s inozemstvom.

5

4. VRSTE MEĐUNARODNOG DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA

Međunarodno dvostruko oporezivanje se dijeli na:

1. Pravno (juridičko),

2. ekonomsko dvostruko oporezivanje.

Dvostruko oporezivanje podrazumijeva zapravo pravno oporezivanje do kojeg dolazi na

osnovi poreznih propisa dviju suverenih država, kojima se isti porezni obveznik i isti objekt

za isto vremensko razdoblje oporezuju istim ili istovrsnim porezom.

O ekonomskom dvostrukom oporezivanju (širi pojam od pravnog dvostrukog oporezivanja)

govori se kada su dvije ili više osoba obvezne na plaćanje dvaju različitih poreza dvjema

državama za isto vremensko razdoblje na isti porezni objekt. (npr. dobit poduzeća oporezuje

se porezom na dobit, a raspoređena dobit porezom na dohodak: tako da se zapravo

raspoređena dobit oporezuje dva puta, i to kao dobit na razini poduzeća i kao sastavni dio

dohotka dioničara – klasični sustav oporezivanja dobiti).

Kratkoročno gledano od dvostrukog oprezivanja barem će jedna država ostvariti

dodatne javne prihode, međutim, negativne posljedice vidljive su u dugoročno manjem rastu

ukupnog gospodarstva, a i manjeg iznosa koji će podlijegati oporezivanju, pa će i država

imati niže javne prihode. Države su stoga, a i radi prihoda koje ubiru, jako zainteresirane da

odgovarajućim mjerama izbjegnu dvostruko oporezivanje.

Budući da je u zadnjim godinama sve prisutnija globalizacija, liberalizacija svih

međunarodnih gospodarskih odnosa uvjetovana djelovanjem ekonomskih asocijacija država,

sve je očitija potreba da porezni obveznik onda kada njegova aktivnost prelazi nacionalne

granice, ne plaća porez veći negoli bi to bio slučaj da djeluje u samo jednoj državi, tj.

oporezivanje ne bi smjelo utjecati na odluku hoće li on svoju djelatnost obavljati i u

inozemstvu.

6

5. PROBLEMI MEĐUNARODNOG DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA

Problemi međunarodnog dvostrukog oporezivanja nemju utjecaj samo na porezne obveznike

nego i na cijelo gospodarstvo u cjelini jer:

a) dovodi do diskriminacije, tj. do nejednakog poreznog tretmana poreznih obveznika i

do narušavanja načela pravednosti u oporezivanju i ravnomjernog rasporeda poreznog

tereta

b) snažno utječe na smanjenje konkurentske sposobnosti,

c) dovodi do nejednakih uvjeta privređivanja poreznih obveznika, izravno utječući na

njihovu konkurentnu sposobnost, koja je zbog plaćanja dvostrukog poreza bitno

smanjena u usporedbi s poreznim obveznicima koji na isti porezni objekt i za isto

vremensko razdoblje plaćaju porez jedanput

d) smanjenje rentabilnosti poslovnih projekata u inozemstvu,

e) ograničavanje mobilnosti faktora proizvodnje, utjecaj na međunarodnu podjelu rada,

f) smanjene izravnih stranih investicija,

g) dugoročno manji gospodarski rast.

Dvostruko oporezivanje dovodi do diskriminacije poreznih obveznika, narušavanja načela

ravnomjernosti u raspodjeli poreznog tereta, odnosno do narušavanja načela pravednosti u

oporezivanju.

6. MJERE ZA IZBJEGAVANJE MEĐUNARODNOG DVOSTRUKOG

OPOREZIVANJA

Da bi se štetno i nepoželjno djelovanje dvostrukog oporezivanja spriječilo odnosno

ograničio njegov intenzitet poduzimaju se određene mjere pomoću kojih treba stvoriti uvjete

da se pojava dvostrukog oporezivanja izbjegne.

Otklanjanje ili ublažavanje posljedica (problema) međunarodnog dvostrukog oporezivanja

vrši se pomoću sljedećih mjera:

1. Unilateralne mjere za izbjegavanje međunarodnog dvostrukog oporezivanja,

2. Bilateralni ugovori za izbjegavanje međunarodnog dvostrukog oporezivanja,

3. Multilateralni ugovori za izbjegavanje međunarodnog dvostrukog oporezivanja.

7

Države se uglavnom opredjeljuju za sklapanje bilateralnih ugovora kako bi zaštitile svoje

posebne interese. Države su najprije sklapale ugovore koji su na različite načine rješavali

problem dvostrukog oporezivanja, pa se javila potreba za standardizacijom bilateralnih

ugovora. Svi ugovori sklopljeni su na temelju modela ugovora OECD - a ili UN - a.

Zahvaljujući postojanju modela ugovora, utvrđena su jedinstvena načela, pravila, metode i

tumačenja ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

6.1. Unilateralne mjere za izbjegavanje međunarodnog dvostrukog oporezivanja

Pojedine države autonomno svojim propisima utvrđuju ona rješenja kojima je moguće izbjeći

odnosno ublažiti učinke dvostrukog oporezivanja. Unilateralnim mjerama se može spriječiti

dvostruko oporezivanje. Da bi spriječili međunarodno dvostruko oporezivanje može se

primjeniti nekoliko metoda4:

1. metoda izuzimanja – temelji se na načelu da država rezidentnosti ne oporezuje

dohodak koji su njezini rezidenti ostvarili u inozemstvu i na koji su u inozemstvu

platili porez.

2. metoda odbitka (uračunavanja) ili kreditna metoda temelji se na načelu da država

rezidentnosti od poreza koji obračunava na ukupni svjetski dohodak odnosno dobit

svog rezidenta odbija porez koji je plaćen u državi nastanka dohotka odnosno dobiti.

Metoda izuzimanja se može pojaviti u dvije varijante, i to:

1. metoda punog izuzimanja znači potpuno oslobođenje od plaćanja poreza u tuzemstvu

inozemnih dohodaka i dobiti na koje je u inozemstvu plaćen porez.

2. metoda izuzimanja uz pridržaj progresije znači da država rezidentnosti ne oporezuje

dohodak i dobit koji su ostvareni i oporezovani u inozemstvu, ali zadržava pravo uzeti

taj dohodak ili dobit u obzir pri oporezivanju tuzemnog dohotka po višim stopama

progresivne porezne tarife.

Kao i metoda izuzimanja, metoda odbitka se također javlja u dvije varijante:

4 Kešetović, Izudin; Đonlagić, Dženan; Rička, Željko; Javne finansije; Ekonomski fakulte u Sarajevu, 2012. str.

107

8

1. metoda punog odbitka (full credit) što znači da se porez plaćen u inozemstvu u

potpunosti odbija od ukupne porezne obveze u državi rezidentnosti.

2. metoda običnog odbitka (ordinary credit) znači da država rezidentnosti dopušta

odbitak plaćenog poreza u inozemstvu, ali do iznosa poreza koji bi na taj dohodak

odnosno dobit bio plaćen u državi rezidentnosti.

Ove mjere služe za rješavanje problema unutrašnjeg dvostrukog oporezivanja, ali i

međunarodnog dvostrukog oporezivanja. Da bi spriječila pojavu međunarodnog dvostrukog

oporezivanja, pojedina država mora svoje porezne propise izmijeniti, odnosno urediti tako da

ih prilagodi rješenjima sadržanim u inozemnim poreznim propisima.

Prednosti unilateralnih mjera su sljedeće:

- da bi se donijele nije potrebna akcija druge države,

- postupak njihovog donošenja je jednostavan,

Nedostaci unilateralnih mjera se ogledaju u:

- nepostojanje recipročnog ustupka druge države,

- čak i ako različite države prihvataju identična pravila to ne znači da će dvostruko

oporezivanje biti eliminisano, jer odlučujuće činjenice mogu biti definisane na

različite načine,

- nepostojanje jedinstvene koncepcije, tako da svaka zemlja ograničava svoje

subjektivno poresko pravo prema vlastitom nahođenju,

- njihova nestabilna priroda pošto mogu biti povučeni u svakom trenutku prostom

izmjenom zakona,

- njihov uticaj na slabljenje pregovaračkih pozicija države koja ih donosi,

- zemlje u razvoju, u svojstvu zemlje rezidentstva nemaju interesa da donose

unilateralne mjere, jer je broj njihovih rezidenata koji su investitori u inostranstvu

srazmjerno mali – poduzima ih država autonomno u okviru svog financijskog

suvereniteta.

6.2. Bilateralne mjere za izbjegavanje međunarodnog dvostrukog oporezivanja

Bilateralne mjere utvrđuju se ugovorom između dviju država koji se naziva Ugovor o

izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

9

Razlikuju se dva osnovna tipa općih međunarodnih ugovora i to:

1. Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dohotka i imovine

2. Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nasljedstva

Ugovorima se definiraju prostorna komponenta dvostrukog oporezivanja koja se sastoji u

tome da se ugovorom točno određuju na koje se porezne objekte opterećene porezom u

pojedinoj zemlji ugovornici oni mogu primjeniti, i stvarnu komponentu tj. pojedine vrste

poreza na koje se oni odnose. Od sredine 90-tih godina prošlog stoljeća sklopljeno je oko

1500 bilateralnih ugovora o izbjegavanju međunarodnog dvostrukog oporezivanja.

Model-ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dohotka i kapitala koji je nastao u

okviru OECD-a 1963., a izmijenjen je i dopunjen 1977. godine poslužio je kao okosnica

gotovo svih postojećih bilateralnih ugovora o izbjegavanju međunarodnog dvostrukog

oporezivanja, s tim da su u svaki od ugovora uključena i rješenja koja odražavaju neke

specifičnosti vezane uz zemlje ugovornice

6.3. Multilateralne mjere za izbjegavanje međunarodnog dvostrukog oporezivanja

Kao i predhodne dvije mjere, multilateralni ugovor je međunarodni ugovora koji je sklopljen

između više država, a rješava problem dvostrukog oporezivanja.

Multilateralni ugovori nisu se pokazali kao dobro sredstvo rješavanja problema

međunarodnog dvostrukog oporezivanja, zbog nemogućnosti usklađenja poreznih struktura

unutar različitih poreznih jurisdikcija.

Najznačajnije prednosti međunarodnih konvencija:

- međunarodne mjere preovlađuju nad unilateralnim,

- ako su zasnovane na istom modelu međunarodne mjere obezbjeđuju jednoobraznost u

svojim rješenjima u odnosima između različitih zemalja,

- one poboljšavaju klimu za investicije, jer pored eventualnih olakšica garantuju

stabilnost režima oporezivanja u zemlji uvoznici kapitala,

- međunarodne mjere omogućuju efikasniju borbu protiv zakonite i nezakonite poreske

evazije.

Nedostaci međunarodnih mjera za sprečavanje dvostrukog oporezivanja su:

- postupak zaključivanja ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja po pravilu je

dugotrajan,

10

- sporazum se najčešće može postići jedino ako razlike u nacionalnim poreskim

zakonodavstvima nisu prevelike,

- međunarodne mjere su statične sa stanovišta nacionalne poreske politike, jer sputavaju

državu da potpuno autonomno donosi željene poreske rezultate.

11

7. BILATERALNI UGOVORI U BiH

Bosna i Hercegovina preuzela je dvadeset bilateralnih ugovora o izbjegavanju

dvostrukog oporezivanja dohotka, odnosno dohotka i imovine, koje je zaključila SFR

Jugoslavija i oni se još uvijek primjenjuju. Dakle, u primjeni su ugovori o izbjegavanju

dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i imovinu koje je bivša država zaključila sa

Belgijom, Češkom (primjenjuje se do 31.12.2010. godine), Danskom, Egiptom, Engleskom,

Finskom, Francuskom, Holandijom, Italijom, Kinom, Kiprom, Mađarskom, Malezijom,

Norveškom, Njemačkom, Poljskom, Rumunijom, Slovačkom, Šri Lankom i Švedskom.

Nakon osamostaljenja, Bosna i Hercegovina je zaključila dvanaest ugovora o izbjegavanju

dvostrukog oporezivanja sa Alžirom, Crnom Gorom, Češkom, Hrvatskom, Iranom,

Moldavijom, Pakistanom, Slovenijom, Srbijom, Španijom, Turskom i Ujedinjenim Arapskim

Emiratima.

Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je zaključila Bosna i

Hercegovina koncipirani su prema Modelu poreskog ugovora Organizacije za gospodarsku

saradnju i razvoj (Model OECD-a) kojim se, na jedinstvenoj osnovi, preporučuju načela i

načini rješavanja određenih pitanja. Svrha Modela je da države koje zaključe bilateralni

ugovor na iste poreske slučajeve primjenjuju istovjetna rješenja radi izbjegavanja dvostrukog

oporezivanja. Tako se standardizuje položaj poreskih obveznika nezavisno od toga koje su

države rezidenti i nezavisno od toga u kojoj državi ostvaruju dohodak ili imaju imovinu.

Međunarodni ugovori su dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine. Prema pravnoj snazi, oni

su iznad domaćeg zakonodavstva. Ako Bosna i Hercegovina sa određenom državom

primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odredbe tog ugovora imaju

prednost u primjeni u odnosu na domaće zakonodavstvo.5

7.1. Značaj sklapanja bilateralnih ugovora o izbjegavanju međunarodnog

dvostrukog oporezivanja

1. Poreznim se obveznicima osigurava da isti porez ne plate dva puta dvjema državama,

nisu podvrgnuti većem poreznom opterećenju, otklonjene su moguće štetne posljedice

za njihov ekonomski položaj.

5 Internetski izvor: http://www.feb.ba/primjena-ugovora-bosne-i-hercegovine-o-izbjegavanju-dvostrukog-oporezivanja/ (23.10. 19:37)

12

2. U kontekstu pravednosti u oporezivanju nije dobro ukoliko porezni obveznici koji su

zbog poslovnih ili životnih prilika usmjereni na inozemstvo snose veće porezno

opterećenje.

3. Štiti se čovjekovo pravo na dostojanstvo

4. Jednako se tretiraju državljani država ugovornica

5. Nude određeni stupanj predvidljivosti tako da porezni obveznici mogu organizirati

svoje poslovanje.

6. Uklanjaju porezne prepreke za strana ulaganja

7. Unapređuje se kulturna, znanstvena, sportska suradnja

8. Pridonose razvijanju suradnje poreznih tijela država koje su zaključile ugovore

9. Odraz su političke volje

10. Pridonose bližim političkim odnosima

8. PRIMJERI MEĐUNARODNOG DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA

Primjere koje navodimo su preuzeti iz mjesečnog časopisa Porezni savjetnik koji su više

vezani za računovodstvo i probleme koji se javljaju u tom dijelu ekonomije, ali su izuzetni za

objasniti kako može doći do obračunavanja i plaćanja dvostrukog poreza, te kolika je važnost

za razumjevanje poreza da ne bi došlo do situacija koje su objašnjene u primjerima.

PDV I POREZ PO ODBITKU ZA SOFTWARE IZ NJEMAČKE (1)

PITANJE: Od dobavljača iz Njemačke smo izvršili nabavku software – a. Izvršili smo

obračun PDV – a, koji će u našoj PDV prijavi biti iskazan kao izlazni i istovremeno kao

odbitni ulazni. Software smo kao i fakturu preuzeli elektronskim putem i na njoj nije iskazan

PDV. Da li ovakva nabavka podliježe oporezivanju porezom po odbitku na ime autorskih

prava, s obzirom na to da njegovu nabavku vršimo radi daljnjeg prometovanja, pošto ćemo

navedeni software odmah dalje prometovati našem kupcu u BiH?

ODOGOVOR: Što se tiče PDV – a tu ste potpuno ipravno postupili. Dobavljač iz Njemačke

nije zaračunao PDV dok ste vi u skladu sad važećim odredbama naših PDV propisa i

posebnom Instrukcijom UIO obračunali, evidentirali i na PDV prijavi iskazali i izlazni i

odbitni ulazni porez. Što se tiče poreza po odbitku, naši propisi o porezu na dobit predviđaju

13

da se ovaj porez plaća na većinu prihoda koje strana pravna lica ostvare u Federaciji BiH po

osnovu autorstva, dividendi, kamata ili pružanjem usluga. Međutim, u slučaju da BiH sa

dotičnom državom ima međudržavni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

neophodno je uzeti u obzir i odredbe tog ugovora koje neke isplate stranim licima mogu

osloboditi poreza po odbitku ili mogu ograničiti njihovo oporezivanje na neku stopu koja je

niža od one propisane našim Zakonom o porezu na dobit (10%).

U konkretnom slučaju, BiH i Njemačka imaju međusobni ugovor o izbjegavanju dvostrukog

oporezivanja kojim je oporezivanje naknada za autorstvo u zemlji isplate ograničeno na 10%

tj. upravo na isti nivo oporezivanja koji je određen i u našim propisima. Prema tome, vi na tu

naknadu svakako trebate obračunati 10% poreza po odbitku tako što ćete taj iznos odbiti od

isplate dobavljaču iz Njemačke ili tako što ćete porez obračunati na svoj teret primjenom

preračunate stope (11,11%). Činjenica da se radi o nabavci software – a koja je izvršena radi

njegovog daljeg prometovanja ne utiče na navedeno, jer su takvi slučajevi kod nas, po pravilu,

oporezivi. Naime, u drugim državama je predviđen izuzetak od oporezivanja jedino ukoliko

se nabavka software – a vrši za vlastiti potrebe, pa tada ne postoji potreba obračunavati i

obustavljati porez po odbitku. Kod nas, međutim, taj princip još uvijek nije zaživio.6

NABAVKA SOFTWARE - A IZ SAD – A (2)

PITANJE: Naša firma je iz SAD kupila software za evidenciju pretplatnika interneta. Da li je

po ovom osnovu potrebno obračunati i platiti porez po odbitku i da li se obračunava i plaća

PDV na uvoz? Treba li Poreznoj upravi podnijeti obrazac P-OD?

ODGOVOR: U smislu poreznih propisa, software se smatra nekom vrstom autorstva. Ovo

praktično znači da bi za domaće lice koje nabavlja software to vrlo vjerovatno moglo

povlačiti obvezu obračunavanja i plaćanja poreza po odbitku i poreza na dodanu vrijednost.

Kada je riječ o porezu po odbitku, domaći isplatilac prema čalnu 41. Zakona o porezu na

dobit ("Službene novine FBiH", broj 97/07, 14/08 i 39/09), u nekoliko slučajeva plaćanja

stranim pravnim licima dužan je obračunati ovaj porez. Jedan od takvih slučajeva je i

plaćanje za neko autorstvo. Međutim, ovdje bi možda trebalo uzeti u obzir još jednu okolnost.

Naime, u drugim državama je uobičajeno da se plaćanje za software smatra oporezivim

porezom po odbitku ako se namjerava dalje distribuirati, odnosno koristiti u komercijalne

6 POREZNI SAVJETNIK; broj 4; April/Travanj 2013. MJESEČNI STRUČNI ČASOPIS; Revicon d.o.o. Sarajevo, str. 85

14

svrhe. Ako bi se nabavljeni software koristio na vlastitim računarima tj. isključivo za vlastite

potrebe obveza za porez po odbitku ne bi bilo. Nažalost, kod nas ta praksa još uvijek nije

sasvim zaživjela i zbog toga vas istovremeno upućujemo i na Federalno ministarstvo financija

koje je koliko je nama poznato u nekim ranijim prilikama davalo odgovore da se pri nabavci

software – a za vlastiti potrebe ne plaća porez po odbitku. Te ukoliko bi vam i Ministarstvo

potvrdilo da zbog ove okolnosti niste dužni obračunati porez po odbitku, to bi zaista mogli i

propustiti. Naime, bez njihove potvrde malo je vjerovatno da će vam Porezna uprava FBiH

prilikom neke buduće kontrole tolerirati neobračunavanje poreza po odbitku. Od stava FMF

direktno zavisi i da li morate podnostit obrazac P-OD ili ne. Ako postoji obveza za porez,

obrazac morate podnijet i obratno. Također ističemo da između naše zemlje i SAD – a ne

postoji zaključen međudržavni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji bi ovaj

slučaj unio neke nove elemente za razmatranje. Što se tiče PDV – a, njega nesumnjivo morate

obračunati. Riječ je o prometu usluge iz člana 15. stava 2. točka 4. Zakona o PDV – u

( "Službeni glasnik BiH", broj 9/05, 35/05 i 100/08) koji je oporeziv prema sjedištu odnosno

zemlji primaoca usluge, što znači da se u ovom slučaju trebaju primijeniti PDV propisi BiH.

Ovdje se vi smatrate primaocem usluge i zbog toga morate postupiti prema posebnoj

Instrukciji o postupanju pri podnošenju PDV prijave primoaca usluge od lice koje nema

sjedište u BiH i izvođača radova kod primjene posebne sheme u građevinarstvu. (možete naći

više na web stranici UIO www.uino.gov.ba i "Službeni glasnik BiH", broj 24/07) Prema toj

Instrukciji vi praktično morate "provozati" PDV za ovu nabavku i istovremeno ga prikazati u

vašim PDV evidencijama i kao obvezu za PDV i kao odbitni ulazni porez.7

7 POREZNI SAVJETNIK; broj 7-8; Juli/Srpanj – Avgust/Kolovoz 2013. MJESEČNI STRUČNI ČASOPIS; Revicon d.o.o. Sarajevo, str. 88

15

ZAKLJUČAK

U većini poreznih sistema s vremenom je prihvaćeno shvaćanje da je u svrhu

povećanja ekonomske efikasnosti nužno, ako ne u potpunosti eliminirati, barem ublažiti

dvostruko oporezivanje.

Primjena ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja potiče mobilnost na tržištima obje

države koje primjenjuju takav ugovor. Međunarodno izbjegavanje dvostrukog oporezivanja 

pojavljuje se pri međunarodnoj razmjeni dobara i usluga, transfera kapitala i intelektualnog

vlasništva kada rezident jedne države prima dohodak od druge države, pri čemu država

rezidentnosti poreznog obaveznika i država u kojoj je dohodak ostvaren zaključenjem

međunarodnog sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja otklanjaju dvostruko

oporezivanje istog poreznog obveznika.

Međutim, cilj sklapanja ovakvih sporazuma, nije samo spriječiti dvostruko

oporezivanje istog dohotka od strane dvije države već i osigurati da porez na dohodak/dobit

(ili drugi porez koji je predmet sporazuma) bude plaćen u jednoj od država ugovornica u

skladu s odredbama sporazuma, odnosno zaključenog ugovora.

Sporazumi obavezuju kompaniju da plati porez u svojoj državi, a potpisivanjem ovih

sporazuma se daje doprinos prilivu investicija u zemljama potpisnicama, ohrabruju se

zajednička ulaganja, kreiraju nove investicijske mogućnosti, radi se na transferu tehnologije i

stvara se bolji pravni okvir za poticanje ekonomske suradnje.

Na osnovu do sada predhodno iznesenog te primjera koje smo naveli možemo

zaključiti da je dvostruko oporezivanje samo po sebi pojam koji zvuči poznato, ali njegov

sadržaj nije jasan te smo ovim radom, bar se nadamo, pokušali pobliže objasniti što je to i na

koje stvari trebamo obratiti pažnju prilikom plaćanja ovakve vrste poreza, te kako ih možemo

izbjeći.

16

LITERATURA

1. www.efpu.hr

2. www.feb.ba

3. www.balkans.aljazeera.net

4. www.iju.hr

5. Stakić, Budimir; Barać, Slobodan; Javne finansije; Univerzitet Singidunum;

Beograd, 2009

6. POREZNI SAVJETNIK; broj 7-8; Juli/Srpanj – Avgust/Kolovoz 2013.

MJESEČNI STRUČNI ČASOPIS; Revicon d.o.o. Sarajevo

7. POREZNI SAVJETNIK; broj 4; April/Travanj 2013. MJESEČNI STRUČNI

ČASOPIS; Revicon d.o.o. Sarajevo

8. Kešetović, Izudin; Đonlagić, Dženan; Rička, Željko; Javne finansije; Ekonomski

fakultet u Sarajevu, 2012.

17