Upload
miljkovic-ana
View
638
Download
7
Embed Size (px)
DESCRIPTION
logika
Citation preview
ODNOS LOGIKE, FILOZOFIJE I NAUKE
ODNOS LOGIKE I FILOZOFIJE
Logika je deo filozofije, filozofska disciplina.
Predmet logike je istraživanje uslova saznanja istine.
Znati istinu znači imati adekvatane informacije o stvarnosti onakva kakva je, nezavisno od naših želja i interesa.
Filozofija se u drugim svojim disciplinama bavi drugim bitnim problemima čoveka i sveta.
Ontologija je nauka o biću,epistemologija - nauka o saznanju,aksiologija - nauka o vrednostima, etika ispituje moralno dobro, estetika - lepo, filozofija prava - pravednost,politička filozofija, filozofija nauka, filozofska antropologiju – opšte
karakteristike ljudske prirode.
ODNOS FILOZOFIJE I NAUKE
Kao nauka filozofija se služi metodama racionalnog sistematskog mišljenja.
Kao činjenički materijal koristi već utvrđene rezultate posebnih nauka.
ODNOS FILOZOFIJE I NAUKE
Filozofska razmišljanja ne moraju imati naučni karakter.
Dela Šopenhauera, Ničea, Emersona, Bergsona i Hajdegera nisu naučna dela po svom stilu i metodi.
Ona su filozofska po svom celovitom pristupu čoveku i svetu, po svom poniranju u najdublje probleme ljudske egzistencije, koja prevazilaze uske granice bilo koje posebne nauke.
ODNOS FILOZOFIJE I NAUKE
Filozofija i nauka se delimično ukrštaju. Deo filozofije je bliži literaturi.Nauka se razlikuje od filozofije po tome
što se bavi posebnim problemima.Filozofija do svojih celovitih uvida i
teorija o čoveku i svetu dolazi sintezom ili kritičkom analizom sabranih, sistematizovanih naučnih znanja.
ODNOS LOGIKE I NAUKE
Primer:U antičko doba vladalo je uverenje da je
Zemlja centar sveta. Aristotel je ovu tezu pokušao da dokaže na sledeći način:
Priroda teških tela je da teže centru sveta.Iskustvo dokazuje da teška tela teže
centru Zemlje.Prema tome, centar Zemlje je
istovremeno i centar sveta.
ODNOS LOGIKE I NAUKE
Tek u 16. veku to rešenje je doveo u pitanje Kopernik a zatim opovrgao Kepler.
Logičko zaključivanje u ovom Aristotelovom dokazu je formalno tačno ali je prvo tvrđenje pogrešno.
Nikakve iskustvene činjenice ne govore o centru sveta.
U pitanju je zdravorazumska pretpostavka koju nauka ne prihvata.
ODNOS LOGIKE I NAUKE
Naučno saznanja treba razlikovati od filozofskog i od zdravorazumskog znanja.
Zdravorazumsko znanje se zasniva na čulnom iskustvu u kome je logika prisutna ali nije dovedena do svesti.
Zdravorazumsko znanje se razlikuje od mita i religije po tome što ne prihvata ništa na veru već samo ono što može čulno opaziti i u odnosu na sujeverje je značajan korak ka nauci.
ODNOS LOGIKE I NAUKE
Naučno saznanje je sistematično i kritično. Čulno iskustvo nas može varati.
Potrebno je nagomilano iskustvo mnogih generacija da bismo prevazišli početne zablude zdravorazumskog znanja i došli do naučnog znanja.
To je prirodan put kojim se nauka razvija.