1. Topologija kod 3D modela predstavlja povezanost pojedninih geometrijskih dijelova.Topoloski uvjeti kod 3D modeliranja su:pravilno spajanje cvorova,bridova i stranica.U topologiji kod 3D modeliranja moze postojati samo jedno vidjenje i prostor moze popunjavati samo jedan objekat.

2. Funkcionalnosti PDM sistema -klasifikacija -upravljanje dokumentima -struktura proizvoda -prava pristupa korisniku -razvojna stanja dokumenata i proizvoda -pregledno pohranjivanje -kontrolni tok podataka -projektno vodjenje -potrazivanje i arhiviranje dokumenata -poboljsana komunikacija izmedju korisnika Dakle,PDM sostemi su sistemi za upravljanje podacima koji su se razvili u informacione sisteme a zanacajnu ulogu imaju kod uredjenog pohranjivanja znanja i iskustva preduzeca.

3. Koraci u postupku razvoja proizvoda

izbor ideja za novi proizvod, koncept razvoja novog proizvoda, stajling, odnosno industrijski dizajn, inenjerski dizajn (dizajn prema amerikim izvorima), izrada konstrukcijske dokumentacije, izrada tehnoloke dokumentacije, realizacija inenjerskih simulacija, razvoj i izrada alata, izrada prototipa, ako je to predvieno, realizacija nulte serije, ako je to predvieno, provoenje potrebnih izmjena nad tehniko-tehnolokom dokumentacijom, proizvodnja.

4. Simultarni/istovremeni razvoj

Definicija simultanog/istovremenog razvoja: Simultani razvoj je sistematian pristup, koji uzima u obzir sve kriterije iz cijelog ivotnog ciklusa proizvoda od zamisli do unitenja, ukljuujudi kvalitet, trokove, planiranje i zahtjeve korisnika. Karakteriu ga tri znaajke: mjeovite razvojne skupine, raunarom podrani "alati" CAD, CAM, PDM i primjena razliitih metoda za optimizaciju proizvoda i procesa. Simultani razvoj je integriran razvoj proizvoda, koji osigurava ispunjenje oekivanja kupca. Naglaava saraivanje razvojne skupine i povjerenje, tako da primanje odluka tee paralelno i u okrilju cijelog ivotnog ciklusa proizvoda.

5. Veza izmedju PDM i ERP PDM i ERP obavljaju integraciju podataka na nivou cijelog preduzeda. Tehniki ili inenjerski informacioni sistem (PDM) skrbi za centralno upravljanje podacima o proizvodima i podrava proces razvoja proizvoda. Tehniki i poslovno-proizvodni informacioni sistem (ERP) se dijelom prekrivaju i potrebno ih je meu sobom povezati na odgovarajudi nain. PDM -kreatori podataka o proizvodu ERP - korisnici podataka Dakle,mozemo zakljuciti da ERP zavisi od PDM-a.

6. Prenosenje fileova iz catie u solid

Razmjena podataka se moe rijeiti na tri naina: osiguranjem razmjene podataka istim CAD sistemima meusobnom konverzijom podataka izmeu razliitih CAD sistema primjenom neutralnog modela za razmjenu Najbolji rezultati razmjene se mogu ostvariti u prvom sluaju, kada svi uesnici imaju isti CAD sistem ali je to tesko obazbjediti . Razmjena podataka konverzijom omogudava dobro meusobno prilagoavanje pojedinih CAD sistema, uz mali gubitak sadraja i iskrivljenja pri interpretaciji a otezavaju i veliki troskovi. Razmjena podataka pomodu neutralnog modela je rjeenje koje se gotovo iskljuivo koristi. Ovaj koncept se zasniva na principu da svaki CAD sistem ima softversko rjeenje koje interni raunarski model proizvoda preslikava u model za razmjenu. Drugi CAD sistem mora imati softver koji uitava i prevodi model za razmjenu u njegov interni raunarski model proizvoda.

7. Upotreba 3D modela -provjera tacnosti diejlova koji cine slop -formiranje modela za numericke analize -analiza mehanizama i simulacije njihovog rada -proracun,tezine,tezista,momenta inercije -formiranje tehnickih crteza -unosenje promjena koje se automatski azuriraju -kreiranje koda za CNC masinu

8. Sest nacina konstruiranja 3D modela instances or parametrized shapes (parametarsko modeliranje) cell decomposition(stanicno rasipanje) sweep representations(fasetni modeli) Constructive Solid Geometry (puni/zapreminski modeli) Boundary representation (povrsinski) wireframe representation(zicani modeli )

9. Inzinjerski model proizvoda Inzinjerski model proizvoda sadrzi sve podatke koji definisu neki proizvod,koji nastaju kroz cijeli zivotni ciklus proizvoda od narudzbe,modeliranja,osnivanja,2D-3D modeliranja tehnologije izrade...pa do proizvodnje,prodaje,upotrebe i na kraju unistenja ili recikliranja.

10. Nauka o konstruiranju Proces konstruiranja je slozen proces koji podrazumijeva konstantno sticanje novih znanja i paralelno po ugledu na postojeca dolazi do konstrukcionog rijesenja. Odvija se primjenom odgovarajude metodike definisane redoslijedom i strukturom operacija. Operacije se izvode na osnovu definisanih tokova informacija, na osnovu donesenih odluka i slino. Na izuavanju tih procesa zasnovana je nova disciplina Teorija konstruiranja ili Nauka o konstruiranju Dananja istraivanja u okviru nauke o konstruiranju pokuavaju odgovoriti na slijededa pitanja: 1. postoji li skup formalnih teorija kojima se moe opisati fenomen konstruiranja, 2. ta u konstruiranju razumijemo toliko dobro da to moe biti algoritmizirano, 3. ta je cilj primjene metoda vjetake inteligencije u konstruiranju. Dakle,nauka o konstruitanju je zasnovana na osnovu definisanog redosljeda i strukture operacija,definisanih tokova,donesenih odluka i sl. Prakticna primjena nauke o konstruiranju nazvana je metodicko konstruiranje.Ono podrazumijeva: - definiranje postupaka kojima se utvruje proces konstruiranja - odreivanje podataka koji su potrebni procesu - razvijanje procesa po fazama Cilj metodickog konstruiranja je da se konstruiranje svati kao proces u kojem se jednakim postupcima mogu rjesavati razliciti zadaci. Proces konstruiranja u svojoj osnovi je informacioni proces.Koristi se i obradjuje velika kolicina podataka pa je zbog toga ovo podrucje pogodno za primjenu racunara.Ono podrazumijeva: 1. Raidavanje zahtjeva 2. Koncipiranje 3. Projektiranje 4. Konstrukcijska razrada

11. Nivoi konstruiranja -konstruiranje na novo -inovativno konstruiranje -varijantno konstruiranje -prilagodno konstruiranje Konstruiranje na novo predstavlja konstruiranje proizvoda koji ima potpuno nov radni princip. Inovativno konstruiranje pretstavlja konstruiranje proizvoda kod koga je vec opredjeljena upotreba odredjenog fizickog zakona.

12. Fizicki efekat

Gotovo sve funkcije u mainogradnji mogu se ostvariti fizikim efektima. Fiziki efekti se mogu prikazati na razne naine: rijeima, crteima, modelima, matematikim modelima i fizikim zakonima. Fiziki zakoni se izraavaju formulama koje utvruju meusobne odnose fizikih veliina i pojava, odnosno efekata. Sve to omogudava da se fiziki efekti u mainskim sistemima algoritmiraju i rjeavaju matematiki, odnosno pomodu raunara.

13. Jezik EXPRESS je namijenjen modeliranju informacija neovisno od

strojne i programske opreme. U njegovom razvoju je bio postavljen cilj da se izradi jezik koji de biti primjeren za analize uz podrku raunara i koji de biti razumljiv ovjeku. Informacijski model je nedvosmislen dogovor o nainu zapisa i interpretaciji podataka, s namjenom da se omogudi razmjena informacija.

ENTITY RULE

TYPE SHEMA

CONSTANT SHEMA INTERFAC

FUNCTION TYPE HIERARCHY

PROCEDURE EXPRESSION

14. Step standard

ISO 10303 ili STEP standard je meunarodni standard, namijenjen za raunaru i ovjeku razumljivo predstavljanje podataka o proizvodima kroz cijeli ivotni ciklus. Standard ne propisuje samo neutralni format za prenos datoteka, nego nudi takoe osnovu za dijeljen dostup do baza podataka o proizvodima. STEP je modularno i vienivojski graen, to omogudava ovladavanje kompleksnim sistemima. Jedinstven opis podataka o proizvodima kroz faze razvoja otvara vrata Integra.STEP je izgraen na posebnom jeziku koji moe formalno opisati strukturu i uslove korektnosti bilo koje inenjerske informacije koju je potrebno razmijeniti.ciji u proizvodnim kompanijama.

15. INTERAKTIVNA RAUNARSKA GRAFIKA Pojam interaktivnosti u raunarskoj grafici podrazumijeva interakciju izmeu korisnika i sistema, na nain da korisnik upravlja sadrajem, strukturom i pojavom objekta i njegovih predoenih slika, upotrebom ulaznih ureaja (tastatura, mi, ekran osjetljiv na dodir...). Grafika interakcija s upotrebom grafikih terminala s rasterskim ekranima je zamijenila tekstualne interakcije s upotrebom alfanumerikih terminala. Ona omogudava: irokopojasnu dvosmjernu komunikaciju korisnika s raunarom, razumijevanje podataka i uoavanje trendova, predoavanje stvarnih i imaginarnih objekata

16. Open GL OpenGL predstavlja primarno okruenje za razvoj interaktivnih 2D i 3D grafikih aplikacija. OpenGL predstavlja najede korideni grafiki API koji je donio na hiljade aplikacija za sve vrste raunarskih platformi. Satoji se od nekoliko stotina razliitih naredbi kojima se navode objekti i operacije potrebni za izradu interaktivnih 3D aplikacija. Nezavisan je od hardwarea ili operacionog sistema radi implementacije na razliitim platformama. Zbog toga ne sadri naredbe za rad sa prozorima ili prikupljanje podataka od korisnika

17. Bezirove krive Bezierove krivulje definirane su sljededim geometrijskim uvjetima: dvije krajnje take P1 i P2. dvije kontrolne toke P3 i P4 koje odreuju vektore smjera u krajnjim tokama R1 i R4. Pomodu dviju kontrolnih taaka posredno su definirani vektori smjera tangenti R1 i R4 u dvjema krajnjim takama. Vektor smjera tangente u poetnoj taki odgovara derivaciji krivulje Q(t) za vrijednost parametra t=0, dok vektor smjera tangente u krajnjoj taki odgovara derivaciji krivulje Q(t) za vrijednost parametra t=1: R1 = Q(0) = 3(P2-P1) R4 = Q(1) = 3(P4-P3)

18. Rekapitulacija Kreirani 3D modeli, izmeu ostalog, omogudavaju: provjeru tanosti dijelova koji ine sklop formiranje modela za provedbu numerikih analiza analizu mehanizama i simulaciju njihovog rada proraun teine, teita, momenta inercije i drugih karakteristika mainskih dijelova, dobivanje ortogonalnih projekcija, na osnovu kojih se formiraju tehniki crtei unoenje promjena koje se automatski auriraju na svim projekcijama crtea.

19. Sta je CAD i koji su zadaci CAD-a CAD-Computer Aided Design(racunarom podrzano konstruiranje). Kratica CAD se ne upotrebljava samo za racunarom podrzano crtanje i modeliranje,nego pojam obuhvaca takodjer konstrukcijski proces kao cjelinu odnosno obuhvata cjelokupan razvoj proizvoda. Zadaci CAD-a -razvoj proizvoda -izrada tehnicke dokumentacije -izrada konstrukcijske dokumentacije -izrada protutipa -izrada tehnickih postupaka -teoretska istrazivanja -eksperimentalna istrazivanja

20. Bitne skracenice

CAM (Computer Aided Manufacturing) oznaava primjenu raunara u proizvodnji (izrada pomodu raunara) i upravljanju proizvodnjom. Tehnoloke oparacije se izvode na mainama kojima upravlja raunar. Sva priprema elemenata tehnolokog procesa izvodi se takoe pomodu raunara CIM (Computer Integrated Manufacturing) znai integrirano ukljuenje raunara u cjelokupnom proizvodnom procesu od ideje, razvoja, konstrukcije, planiranja proizvodnje i upravljanja istom, do same proizvodnje, kontrole kvaliteta i isporuke.

CAE (Computer Aided Engineering) predstavlja zajedniki termin za primjenu raunara u svim inenjerskim aktivnostima: razvoju i konstrukciji, pripremi proizvodnje i samoj proizvodnji. CAP (Computer Aided Planning) planiranje proizvodnje pomodu raunara. CAQ (Computer Aided Quality Assurance) primjena raunara u planiranju i osiguranju kvaliteta proizvoda. CAMRP (Computer Aided Material Requirements Planning) upravljanje materijalom (sirovinama, poluproizvodima, proizvodima) uz podrku raunara.

21. Graficki standardi Pojam standard odnosi se na pisanu specifikaciju koja je slobodno dostupna u cjelosti.postoji niz organizacija a na podrucju racunarske grafike posebno je vazna uloga medjunarodne organizacije ISO. API-Application Standard Interface,uloga mu je omogucavanje programskog pristupa grafickom sistemu putem jedinstvenog dobro definisanog interfejsa. Prvi medjunarodni standard za racunarsku grafiku je GKS,a najvise koristen danas je Open GL.

22. Nivoi STEP standarda -aplikativni ili korisnicki nivo u kome je definiran konceptualni model aplikacija -logicki nivo u kome su odredjuje znacenje svih podataka -fizicki nivo na kome su odredjeni nacini zapisa podataka,forme datoteka i baza podataka

Zivotni ciklus proizvoda