Odgovori iz kognitivne
Odgovori iz kognitivne psihologije
1..Pojam i znaaj komunikacija?
KOMUNIKACIJA kao etioloki faktor zdravog i/ili poremeenog
odrastanja.
(skripta, modela, obrazaca, zapaanja i stila ivljenja).
Poremeaj komunikacija ( poremeaj reagovanja i ponaanja;
Efikasne komunikacije ( zdravo odrastanje ( konstruktivno
ponaanje (efikasno reagovanje i ponaanje).
Zbog toga se bavimo komunikacijom.
Komunikacija je sastavni dio interakcije (saradnje) ljudi na
svim uzrastima i na svim nivoima (neverbalnom, empatikom i
verbalnom).
2.Refleksije komunikacija?
Refleksije komunikacije: odrastanje...
socijalizacija...
internalizacija i eksternalizacija...
kreativnost...
mijenjanje (adaptivnost)...
Komunikacija je svjesna i/ili nesvjesna (ciljana, spontana)
razmjena informacija (poruka, reakcija).
Informacija je saoptenje o nepoznatom (i/ili)poznatom.
Komunikacija se odvija najmanje u dijadi (izmeu bar dvije
osobe).
Komunikacija ima dva osnovna elementa:
komunikacijski stimulans (stimulus, dra) (S) u formi verbalnog
pitanja, neverbalnog, empatikog i/ili tvrdnje, miljenja,
komunikacijska reakcija (R).
3.Segmenti komunikacija ?
Sastavni element (segment, fenomen, pojava) komunikacije
(razmjena informacija) je:
[Komunikacija je osnova interakcije (saradnje) i transakcije
(razmjene, davanja, primanja).
4.Pojam ,forme i znaaj poruke u komunikaciji?
Informacija je saoptenje o nepoznatom (i/ili)poznatom.
Komunikacija se odvija najmanje u dijadi (izmeu bar dvije
osobe):
Poruka moe biti razliite vrijednosti:
materijalne... duhovne... bezvrijedne (tetne poruke)...
vrijednosne (korisne poruke)....
Komunikacija se odvija odreenim okolnostima (uslovima) koji ine
komunikacijski sklop (sistem).
Kao to postoje razliiti modeli (obrasci) nepoeljnog ponaanja,
postoje i razliiti (poeljni i nepoeljni) modeli komunikacija.
(transakcione igre) i komunikacijski sistemi:
Porodica, kola, radna sredina, partnerski odnosi..
5.Zlatna pravila komunikacije ?
Fleksibilnost (promjenljivost, savitljivost..)
Vjetine sposobnost pravilne (efikasne) komunikacije.
Stiu se vjebanjem:
igranjem uloga (role play);
tehnikama relaksacije (pokreti, psihomotorika, poloaj
tijela);
tehnikama ventilacije (abreakcije, katarze) tehnikama
orijentacije na tijelo (disanje, fiksiranje, centiranje).
Potovanje linosti ne samo zbog principa (pravila) humanosti
(zahtjeva humanost), nego to je efikasnije uspjenije od prinuda,
povreda i/ili tortura.
6.Nivoi i korespodentnost komunikacija?
7.Pojam i pravila slanja FB (feed back ) poruka?
Feed back slanje povratnih informacija svome izvoru (osobi
sagovorniku). Osnovana pravila slanja FB (FEED BACK-a):
da sagovornik razumije informacije;
da je sagovornik spreman da prihvati informaciju;
da je sagovornik spreman da reaguje na informaciju.
FEED BACK fid bek ( direktno perceptualno obavjetava o
djelovanju neijeg ponaanja na druga lica.
Npr. opaanje uzvratnog osmijeha kojim se otpozdravlja sopstveni
osmijeh. Npr.- ja sam, prua ruku i posmatra reakciju.
8.Efikasno slanje verbalnih poruka ?
Razlikovati (insistirati) injenice od sudova i elja.
Slati relevantnu (znaajnu, bitnu) informaciju!
Slati specifinu informaciju (posebnu, dodatnu)!
Izvui (uspostaviti) kriterij informacija (bitne, specifine)!
Izmjeniti svoj stav u vezi sa informacijom .
Informisati o rijeivom problemu!
Izbjegavati emocionalno zasiene termine (npr. grozno,
uasno)!
Informisati osobu o temi u kojoj je kod kue (bliskoj temi)!
Ostati na komunikacijskom polju. Prihvatiti razliitost
sagovornika!
Naroito obratiti panju na povratnu spregu. (feed back)9.Aspekti
neverbalnih komunikacija?
paralingvistiki neverbalna komunikacija zajedno sa rijeima (npr.
neu... popraeno mrnjom).
ekstralingvistiki izvor rijei (npr., oduevljenje osmjeh, poveane
otvorene oi),
metalingvistiki odnos karakteristika poruke i karakteristike
individue (vii nivo neverbalne poruke).
metoporuke su svojstvena uputstva, kako treba razumjeti ve
poznatu poruku.
Metalingvistiki aspekti podrazumijevaju tumaenje neverbalne
komunikacije u razliitom kontekstu (poziciji, izgledu..)
10.Prostorne zone u komunikaciji?
Znaajne su 4 ( 5 )prostornih zona:
Intimna (15-46 cm)-pogled ispod brade-zainteresovano.
Koktel (46cm 1, 2 m)-lina zona askanja-oputanja.
tand (drutvena)-1, 2 m-3, 6 m-slubena.
Zvijezda (javna zona), preko 3,6 m.
Blisko intimna (0 15 cm) je kulturoloki odreena i optimalna za
komunikacije sa samo voljenim osobama partnerima ili prijateljima
koji mogu da priu blizu ili da je dodirnu zagrle.
Intimna (15 45 cm) od svih zonskih udaljenosti, ova je daleko
najvanija, budui da je to zona koju osoba uva kao da je njeno
vlasnitvo.
U nju smiju da zau iskljuivo oni koji su nam emocionalno
bliski..
Ulazak drugih osoba u intimnu zonu (unijeti se u lice)
predstavlja izazov, ugroavanje ili agresiju prema sagovorniku.
I ova zona se moe koristiti za eksplorativni razgovor sa
odreenom osobom, npr., sa uenikom, maloljetnikom,
pacijentom....
Lina koktel, (46cm 1,2 m) distanca na kojoj se dri udaljenost od
ostalih.
Ljudi su na optimalnoj udaljenosti da se dobro uju, okrenuti
licem ili bono jedan prema drugom u poziciji da se meusobno mogu
posmatrati.
To je osnovna zona u kojoj se obavljaju eksplorativni razgovori
posebno sa djecom i maloljetnim osobama.
Drutvena tand ili pult zona, (1,2 m 3,6 m) to je distanca u
kojoj se ljudi dre na odstojanju od nepoznatih osoba, gdje se
obavljaju razgovori.
Javna zona mitinga ili zvijezda, preko 3,6 m
pogodna je za obraanje veoj grupi ljudi u stojeem poloaju
11.Facijalna ekspresija u komunikaciji?
Facijalna ekspresija (izrazi lica 250 000 izraza lica):
makro (trajni) izraz: bore, gr, mlohavost,
mikro (kratkotrajni) tikovi
Usmjeravanje pogleda (govor oiju):
bacanje pogleda (razliit izraz lica mrnja, dodvoravanje,
boleivost, umoljivost),
fiksiranje (oi u oi),
koliina treptanja,
irenje oiju (suavanje),
mirkanje(mrnja, iznenaenost, podozrivost),
kiljenje
12.Gestovna ekspresija?
Gestovna ekspresija izraavanje pokretima govor tijela: ok
(savijen palac i kaiprst);
palac (dobro je);
slijeganje ramenima i irenje ruku nadole (ne znanje);
ruka na ustima (ispad, neiskustvo);
prst na ustima (la);
pogled dolje;
rukovanje:
srdanost (osmijeh, stisak)
nepovjerenje (kraj prstiju)
nezainteresovanost
strah (znojem ruke)
mlohavost (slab karakter)
poloaj dlana
nadmo (odozgo)
inferiornost (odozdo)
pokazivanje pesnice (agresivnost),
pokreti akom, trljanje dlanom (radoznalost, nestrpljenje),
dodir nosa (obmana, sumnja, la),
dodir usta (la),
ekanje po vratu (kupovina vremena),
ruke na leima (uznemirenost),
odmicanje kragne neugoda (znoji se ...stee ga),
otvorene ruke iskrenost,
usredsreenost pogleda (izraz lica, oiju) aktivno sluanje,
akanje po sebi (kupuje vrijeme),
sjedi i dri se za koljena (uri mu se, nestrpljenje),
nagnuta glava slua,
pravljenje kolut dima (zabavlja se, ne slua),
skrtene ruke (smirivanje),
rukovanje (znak miroljubivosti) sa maloljetnicima da, ne mlohavo
mrtva riba.
13.Dinamika u komunikaciji?Dinamika i bliskost pravila:
presporo gubi se bitka,
prebrzo gubi se glava,
predaleko gubi se kontakt,
preblizu gubi se maloljetnik.
14.Proksemika ekspresija?
Proksemika ekspresija tj. izuavanje tjelesnih kontakata, dodira
(npr. dodir ruke):
lupkanje po sagovorniku,
povlaenje za ruku,
ramena,
grljenje,
dodir koljena.
15.Spacijalno ponaanje u komunikaciji?
Spacijalno ponaanje ponaanje pokretima (govor tijela):
hodanje po prostoriji (od take do take) nestrpljenje,
pokazivanje rukama (detaljisanje),
klimanje glavom (odobravanje, negiranje),
nagib tijela (zauzimanje stava),
klaenje tijelom (uenje)
Znaajan je ritam i brzina izraavanja (dinaminost)
16.Odjea i druga obiljeja u komunikaciji?
Odjea osim to titi ima i simbolino znaenje:
pedantnost,
neurednost,
ukus,
imid,
zatita (uniforma koja titi policijska, carinska - mo),
razdvajanje (nebliskost)
Ukrasi simbolino znaenje:
kompenzacija (popunjavanje praznina),
mimikrija (skrivanje)
17.Pojam i znaaj jezika u komunikaciji?
Jezik je organizacija, kombinacija i upotreba rijei da bi se
komuniciralo.
Jezik:
omoguava komunikaciju s drugima oko nas,
da mislimo o stvarima i procesima koje trenutno ne mozemo
vidjeti, uti, osjetiti, dotaknutilli mirisati, ukljuujui ideje koje
ne moraju imati ikakav opipljivi oblik,
rijei koje koristimo mogu biti napisane, izgovorene ili oznaene
nekako drugaije (npr. znakovnim jezikom),
ne svodi se sva komunikacija razmjena misli i osjeaja na
jezik;
18.Obiljeja jezika?
Jezik je:
Komunikativan: nam omoguuje komuniciranje sa jednom ili vie
osoba s kojima imamo zajedniki jezik - najoitije obiljeje jezika i
najznaajnije
Arbitrarno simbolian:
Jezik stvara arbitrarni odnos izmedu simbola i onoga na sto se
odnosi: ideje, predmete, procese, stanja, osobine.
komuniciramo kroz zajedniki sustav arbitrarnih simbolikih
znakova za: stvari, ideje, procese, odnose, opise...
Sve su rijei simboli predstavljaju neto, odnose se na... stoje
umjesto neega ili sugeriu neto drugo.
Dva naela osnove znaenja rijei su.
naelo konvencionalnosti: znaenja rijei odreena konvencijama
drugim rijeima;
rijei znae ono sto su konvencije odredile da znae.
naelo suprotnosti:
razliite rijei imaju razliita znaenja.
Pravilno strukturiran:
Jezik ima strukturu,
samo odreni obrasci poretka simbola imaju znaenje,
razliiti poredci nose razliito znaenje.
Generativan, produktivan:
unutar granica lingvistike strukture korisnici jezika mogu
proizvoditi nove izraze... mogunosti za stvaranje novih izraza
bezgranine...
produktivnost izraz za nau neogranienu sposobnost kreativnog
stvaranja jezika;
Dinamian:
Jezici se stalno razvijaju.. pojedinani korisnici jezika i ira
grupa korisnika stvaraju rijei i fraze i mijenjaju uporabu
jezika... prihvatanje ili odbijanje promjena 19.Fundamentalni
aspekti jezika? (v. razum. i v. fluent. )
Bazino postoje dva fundamentalna aspekta jezika:
razumijevanje primljenog i dekodiranje jezinoga ulaza i
ekspresivno kodiranje i proizvodnja i jezinog izlaza.
Katkada istraivai koriste pojmove: verbalno razumijevanje...
(sposobnost primatelja da razumije napisani ili izgovoreni jezini
ulaz, poput rijei, reenica i odlomaka), te verbalnu fluentnost
(ekspresivnu sposobnost stvaranja adekvatnog lingvistikog
izlaza).
Kada je rije o govornoj komunikaciji, mozemo govoriti o vokalnom
razumijevanju ili fluentnosti.
Thurstone (1938) je smatrao da su verbalno razumijevanja i
verbalna fluentnost odvojene sposobnosti.
20.Fonem,morfem,vokabular,diskurs ...?
Najmanja jedinica govornog zvuka je glas.
Najmanja jedinica govornog zvuka koja se moe upotrijebiti za
razlikovanje jednog izraza u nekom jeziku od drugoga jest
fonem.
Ti se glasovi proizvode naizmjeninim slijedom otvaranja i
zatvaranja glasovnog aparata.
Prouavanje odreenih fonema jezika je fonemika.
morfemi najmanje jedinice koje prenose znaenje unutar odreenog
jezika.
Kombiniranjem morfema dobija se vokabular, tj. repertoar
rijeci..
Vokabular se izgrauje polako, izlaui se viestruko razliitim
rijeima i znakovima njihova znaenja.
Semantika -istrauje kako rijei izraavaju misli.
Konana razina analize je razina diskursa
obuhvata uporabu jezika na razini iznad reenice,
poput razgovora, odlomaka, pria...
21.Osnovne vrste perceptivnih procesa u procesu uenja itanja?(
leks. i razum. )
Kad poetnik ui itati, on mora svladati dvije osnovne vrste
perceptivnih procesa: leksike procese i procese razumijevanja.
Leksiki procesi koriste se za prepoznavanje i pamenje slova i
rijei, dok se procesi razumijevanja koriste da bi se shvatio tekst
kao cjelina...
Razmatrajui leksike procese pri itanju, vidjet emo razdvajanje i
integraciju pristupa percepciji :
Odozgo prema dolje (od reenice ka rijei i slovu) i
Odozdo prema gore (od slova ka rijei... reenici... knjizi
22.Efekt superiornosti rijei u uenju i / ili efikasnost
itanja
Osim neuropsiholoke podrke, najmanje su dva modela prepoznavanja
rijei: interakcijski i simulirano-kompjutorski.
Oba su modela uspjeno predvidjela efekt superiornosti rijei.
Kod efekta superiornosti rijei, slova se itaju mnogo lake kada
su uklopljena u rijei nego kada su prezentirana izolirano ili sa
slovima koje ne ine rijei (Kattelov model lake itanje povezanih
rijei).
23.Korespodentnost jezika i miljenja
Jedno od najzanimljivijih podruja u istraivanju jezika je odnos
izmeu jezika i miljenja.
jezik moda ne odreuje miljenje, ali jezik sigurno moe uticati na
miljenje.
Nae je miljenje i na jezik je u mnotvu interakcija od kojih sada
razumijemo samo neke.
Jezik pospjeuje miljenje, pa ak utie na percepciju i
pamenje.
Jezik i miljenje su u interakciji tijekom itavog ivota
(Vygotsky, 1986).
24.Lingvistika relativnost?
Lingvisticka relativnost (relevantan pojam) - tvrdnja da
govornici razliitih jezika imaju razliite kognitivne sustave i da
ti razliciti kognitivni sustavi utiu na naine na koje ljudi koji
govore razliite jezike misle o svijetu.
Po hipotezi lingvistike relativnosti - mi u mnogome vidimo,
ujemo i na druge naine doivljavamo, na nain na koji to inimo zbog
toga to nas jezine navike nae okoline predisponiraju na odreene
izbore interpretacija.
25.Lingvistike univerzalije?
Lingvisticke univerzalije su karakteristini obrasci u jezicima
razliitih kultura.
Lingvisti su identificirali stotine ligvistikih univerzalija
koje su u vezi s fonologijom, morfologijom, semantikom i
sintaksom.
Npr., Podruje koje dobro ilustrira mnoga od istraivanja
univerzalija usmjereno je na imena boja (11 naziva za pojedine boje
crno, bijelo, crveno, uto, zeleno, plavo, smee, purpurno, ruisto,
narandaszo, i sivo druga univerzalija su imena boja po grupama...
)
28.Metaforiki jezik?
Metaforiki jezik svakom govorniku, posebno pjesnicima,
zanimljiva njegova sveprisutna figurativna upotreba posebno
upotreba metafora kao naina izraavanja misli.Metafore stavljaju
dvije imenice jednu uz drugu na nain koji pozitivno istie njihove
slinosti, a pri tome ne opovrgava njihove razliito Metafore mogu
obogatiti na jezik u drutvenom kontekstu.
Npr., ako nekome kaemo ti si princ, vjerojatno ne mislimo daje
osoba zaista princ, nego da ima osobine princa.
Metafore mogu obogatiti na jezik u drutvenom kontekstu.
26.Bilingvizam,monolingvizam i dijalekti?
Bilingvizam (dvojezinost) i dijalekti znaajne zakonitosti.
Istraivanja Hoffmana i suradnika - otvorila su neka pitanja koja su
zadivila psiholingviste: ako osoba moze govoriti i misliti na dva
jezika, misli li ona razliito na svakom jeziku?
Zapravo, misle li bilingvalni - ljudi koji govore dva jezika
drugaije od monolingvalnih - ljudi koji govore samo jedan
jezik?
(Multilingvalni govore najmanje dva i mogue vie jezika)
Moze li biligvizam utjecati na inteligenciju, pozitivno ili
negativno?
UTIE !
Zavisno od nivoa znanja oba jezika.
Dijalekt je regionalna varijanta jezika koja se razlikuje po
obiljejima poput vokabulara, sintakse i izgovora.
Katkada se razliitim dijalektima pripisuje razliiti socijalni
status, pri emu standardni oblici imaju vii status od
nestandardnih.27.Govorne omake?
Jedna od netonih upotreba jezika jest kroz govorne omake
nehotine jezine pogreke u onome to govorimo, koje se mogu javiti na
bilo kojoj razini lingvistike analize: na razini fonema, morfema
ili veih jezinih jedinica ...
U takvim sluajevima ono to mislimo i elimo rei ne odgovara onome
to zaista kaemo.
sihoanalitiari frojdistikog usmjerenja smatraju da kod
frojdovskih omaki verbalne omake odraavaju neke nesvjesne procese
koji imaju psiholoko znaenje - esto oznaavajui potisnute emocije
(traumatizacija, npr., mucanje).
Katkada ak nismo ni svjesni omake dok nas na nju ne upozore, jer
je u jeziku misli, misao ispravna, premda je ekspresija bila
nehotino krivaSvaka vrsta jezinih omaki moe se javiti na razliitim
hijerarhijskim razinama lingvistike obrade:
na akustikoj razini fonema, na semantikoj razini morfema, pa i
na viim razinama...29.Jezik u drutvenom kontekstu?
Istraivanje drutvenog konteksta jezika relativno je novo podruje
lingvistikih istraivanja.
Istraivaci jezika postali zainteresirani za pragmatiku
istraivanje kako ljudi koriste jezik ukljuujui sociolingvistiku i
druge aspekte drutvenog konteksta jezika.
Kognitivni psiholozi - postaju sve vie zainteresirani za
drutveni kontekst u kojem usvajamo i koristimo jezik.Neki
sociolingvisti izuavaju nain na koji ljudi koriste nelingvistike
elementeFormalni pojam za istraivanje interpersonalne distance (ili
njene suprotnosti, proksimalnosti) je proksemija (relativna
udaljenost) prosorne zone...30.Govorni akti?
Teorija govornih akata smatra da u osnovi ima pet stvari koje
moete postii govorom ni vie, ni manje:
Prva kategorija govornih akata su reprezentativi govorni akt
kojim osoba prenosi uvjerenje da je data pretpostavka tona mora
biti dokazano.
Druga kategorija govornih akata su direktivi pokuaj govornika da
navede sluatelja da neto uini. Trea su kategorija komisivi govornik
se obvezuje na neku buduu akciju. Npr., obeanja, obvezivanja,
ugovori,
etvrta kategorija govornih akata su ekspresivi izjava u vezi s
govornikovim psiholokim stanjem npr., Zadovoljstvo mi je... Peta
kategorija govornih akata su deklaracije npr., Vi ste poloili
ispit
Katkada su govorni akti neizravni, to znai da svoje ciljeve
postiemo govorei na posredan nain.
31.Diskurs i razumijevanje jezika?
Diskurs ukljuuje komunikacijske jedinice jezika koje su vee od
pojedinanih reenica u razgovorima, predavanjima, novelama, esejima,
pa i udbenicima. Kognitivni psiholingvisti koji analiziraju diskurs
- posebno su zainteresirani za to kako moemo odgovoriti na pitanja
postavljena u prethodnom primjeru.Kada razumijevamo znaenje
zamjenica (npr., ona, ona, njega, nju, ono, oni, njima, mi, nas),
kako znamo na koga se (ili na to) zamjenice odnose?
Kako znamo znaenja krnjih izraza (npr. Da, definitivno...
Znaenje zamjenica, krnjih izraza, odreenog lana, oznaitelja
dogaaja i drugih posebnih elemenata u reenici obino ovisi o
strukturi diskursa unutar kojeg se ti elementi javljaju.
32..Semantiko kodiranje-pronalaenje znaenja rijei u pamenju?
Semantiko kodiranje pronalaenje znaenja rijei u pamenjuSemantiko
kodiranje proces kojim prevodimo osjetne informacije u smislene
reprezentacije koje percipiramo.
Zasnovano je na naem razumijevanju znaenja rijei.
Pri leksikom pristupu mi identificiramo rijei na temelju
kombinacije slova i tako aktiviramo svoje pamenje u pogledu
rijei.
Pri semantikom kodiranju poduzimamo sljedei korak i pristupamo
znaenju rijei pohranjenom u pamenju.
33.Usvajanje rjenika-deriviranje znaenja rijei iz konteksta?
Kada god ne moemo semantiki kodirati rije, budui da njeno
znaenje nije ve pohranjeno u pamenju, moramo pribjei nekoj
strategiji deriviranja znaenja iz teksta.
Openito, moramo ili potraiti znaenje iz nekog vanjskog izvora
(poput rjenika, ili da pitamo uitelja) ili pak formulirati znaenje
na temelju postojeih informacija pohranjenih u pamenju i koristei
pri tome znakove iz konteksta.Heinz Werner i Edith Kaplan (1952) -
su tvrdili da ljudi veinu svoga vokabulara usvajaju indirektno, ne
koristei vanjske izvore, nego pogaajui znaenje nepoznate rijei iz
okolnih informacija.
34.Razumijevanje ideja u tekstu-propozicijske
reprezentacije?
mi ne pokuavamo pohraniti tone rijei koje itamo u radnom
(aktivnom) pamenju. Nastojimo izvui temeljne ideje iz grupe rijei i
pohraniti te temeljne ideje u pojednostavljenom reprezentativnom
obliku u radnom pamenju.Reprezentacijski oblik za te temeljne ideje
je propozicija.
Propozicija - najkraa jedinica jezika za koju se nezavisno moe
utvrditi je li tona ili pogrena.
Openito, propozicije postavljaju ili radnju ili odnos.
35.Razumijevanje teksta na temelju konteksta i stajalita?
: nae razumijevanje onoga to itamo ovisi o nekoliko
sposobnosti:
o pristupu znaenju rijei, bilo iz pamenja, bilo na temelju
konteksta, o deriviranju znaenja iz kljunih ideja onoga to itamo, o
stvaranju mentalnih modela koji simuliraju situacije o kojima itamo
i
o ekstrahiranju kljunih informacija iz teksta, na temelju
konteksta u kojima itamo i naina na koje namjeravamo koristiti to
sto itamo.
Upotreba jezika je u interakciji s miljenjem i sa drutven
36.Neuropsihologija jezika-istr. Lezija i druge metode?
Prouavanjem pacijenata s modanim lezijama istraivai su puno
saznali o odnosima izmeu odreenih podruja mozga ) i odreenih
jezinih funkcija.
Mnoge jezine funkcije locirane primarno u odreenim podrujima
kore mozga.
Novija istraivanja posttraumatskoga oporavka jezinog
funkcioniranja metodom slikovnih prikaza mozga nalaze da se
neuroloko lingvistiko funkcioniranje preraspodjeljuje na druga
modana podruja, ukljuujui analogna podruja desne hemisfere i neka
frontalna podruja.
Istraivai su pronali da je i kod mukaraca i kod ena pri izvoenju
zadataka prepoznavanja slova i prepoznavanja znaenja rijei aktivan
lijevi temporalni reanj mozga.
Kada su, meutim, rjeavali zadatak rimovanja, kod mukaraca je
bila aktivirana samo inferiorna (nia) frontalna regija lijeve
hemisfere, dok je kod ena bila aktivirana inferiorna frontalna
regija i lijeve i desne hemisfere.
Istraivai su prouavali mozgovnu lokalizaciju jezicne funkcije i
drugim metodama, poput procjene lingvistike funkcije nakon
elektrinog podraivanja mozga.
Pomou istraivanja podraivanjem - istraivai su pronali - da
podraivanje odreenih toaka u mozgu proizvodi ograniene efekte na
odredene lingvistike funkcije (poput imenovanja objekata) kroz
ponavljane, sukcesivne pokuaje.
37.Faze-koraci u ciklusu rjeavanja problema?
U mnogim situacijama probleme moemo bolje rjeavati koritenjem
znanja ili koristenjem kreativnog uvida.
Iako je ovo poglavlje usmjereno na rjeavanje problema kod
pojedinca, vrijedno je zapamtiti da grupni rad esto olakava
rjeavanje problema.
Ciklus rjeavanja problema ukljuuje:
identifikaciju problema, definiju problema,
oblikovanje strategije,
organizaciju informacija,
raspodjelu resursa,
praenje i evaluaciju ...
38.Vrste problema-dobro i /ili loe strukturirani
probl.-zadaci?
Kognitivni psiholozi su kategorizirali probleme s obzirom na to
imaju li jasan put do rjeenja.
Problemi s jasnim putom do rjeenja ponekad se nazivaju dobro
strukturiranim problemima (drugi naziv je dobro definirani
problemi; npr. Kako ete izraunati povrinu paralelograma?).
Problemi koji nemaju jasne putove do rjeenja su loe
strukturirani problemi (nazivaju se jo i loe defmiranim
problemima)... Npr. Kako ete zavezati dva objeena konopca, ako
nijedan od njih nije dovoljno dugaak da biste drei ga mogli dosei
onaj drugi?).
Lose strukturirani problemi po definiciji nemaju dobro
definirani problemski prostor.
Glavnina teskoa kod takvih problema sastoji se u osmiljavanju
plana za uzastopno slijeenje niza koraka koji se postupno
pribliavaju rjeenju.
Uvid je specifino i ponekad naizgled iznenadno razumijevanje
problema ili strategije koja pomae u njegovu rjeavanju.
39.Zapreke i pomo u rjeavanju problema-ment. setovi, uvrijeenost
i fiksacija?
Mnoge probleme, a naroito probleme koji zahtijevaju uvid, teko
je rijeiti jer su rjeavai skloni u novi problem unijeti odreeni
mentalni set .
Drugi naziv za mentalni set je uvrijeenost. Kad rjeavai problema
imaju uvrijeeni (rigidnost) mentalni set, oni se fiksiraju na
strategiju koja obino dobro funkcionira u rjeavanju mnogih
problema, ali koja nije uspjena u rjeavanju tog odreenog
problema.
Druga vrsta mentalnog seta ukljuuje fiksaciju na odreenu
upotrebu (funkciju) nekog predmeta.
Odreenije, funkcionalna fiksiranost je nemogunost uvianja da se
predmet ija nam je odreena funkcija poznata moe takoer upotrijebiti
za obavljanje drugih funkcija.
Funkcionalna fiksiranost spreava nas u rjeavanju novih problema
koritenjem starog orua na novi nain.
Trea vrsta mentalnog seta smatra se aspektom socijalne
kognicije: to su stereotipi (predrasude)
40.Negativni i pozitivni transfer?
Kognitivni psiholozi upotrebljavaju naziv transfer da bi opisali
iri fenomen svakog prijenosa znanja ili vjetina iz jedne problemske
situacije u drugu.
Transfer moze biti i negativan i pozitivan. Negativni transfer
se javlja kad je rjeavanje odreenog problema oteano rjeavanjem
nekog ranijeg problema.Ponekad raniji problem navede osobu na
pogrean put.
Pozitivni transfer se javlja kad rjeenje ranijeg problema
olakava rjeavanje novog problema, tj. ponekad transfer mentalnog
seta moe pomoi u rjeavanju problema.Promatrano iz ire perspektive,
moglo bi se rei da pozitivni transfer ukljuuje transfer
faktografskog znanja ili vjetina iz jedne situacije u drugu.
41.Inkubacija?
Inkubacija je jednostavno odlaganje problema na neko vrijeme -
nudi jedan nain umanjivanja negativnog transfera.
Na primjer, ako ustanovite da ne moete rijeiti problem i nijedna
od strategija koje moete domisliti ne vrijedi, pokuajte odloiti
problem na neko vrijeme da bi inkubirao.
Tijekom inkubacije ne smijete svjesno razmiljati o problemu. No
postoji mogunost da e se problem obraivati nesvjesno.
Loa strana inkubacije jest to ona traje. Ako problem morate
rijeiti do odreenog vremena, morate ga poeti rjeavati dovoljno rano
da biste ga rijeili na vrijeme, ukljuujui vrijeme potrebno za
inkubaciju.
42.Strunost-znanje i rjeavanje problema?
ak i ljudi koji nisu strunjaci za kognitivnu psihologiju uoavaju
da znanje, naroito struno znanje, uveliko poboljava rjeavanje
problema.
Istraivanja kognitivnih psihologa sugeriraju da je ono to
razlikuje strunjake od poetnika je koliina, organizacija i upotreba
znanja.
strunjaka sadravale su velike, meusobno vrlo dobro povezane
jedinice znanja, organizirane u skladu s temeljnom strukturalnom
slinou meu jedinicama znanja.
Nasuprot tome, eme poetnika sadre relativno male i nepovezane
jedinice znanja, organizirane prema povrinskim slinostima.
Strunjaci paljivije od poetnika prate svoje strategije rjeavanja
problema.
43.Uroeni talent i steene vjetine u rjeavanju problema?
Mnogo se raspravlja o tome jesu li razlike izmeu poetnika i
strunjaka te izmeu razliitih strunjaka posljedica uroenog talenta
ili kvalitete i koliine vjebe u podruju, pri emu mnogi prihvaaju
stajalite vjeba dovodi do savrenstva.
Vjeba bi trebala biti namjerna ili usmjerena, naglaavajui
stjecanje novih vjetina, a ne besmisleno ponavljanje onoga to
strunjak koji se razvija ve zna raditi.
Sigurno je da su neka podruja vjetina u velikoj mjeri ovisna o
iskustvu.
Genetsko je naslijee vano u stjecanju barem nekih vrsta
strunosti.
Istraivanja nasljednosti npr. poremeaja itanja izgleda upuuju na
snanu ulogu genetskih faktora kod ljudi s poremeajima itanja .
44.Kreativnost u rjeavanju problema-pojam, znaenja i
inioci...?
Veina istraivaa u ovom podruju iroko bi definirala kreativnost
kao proces proizvodnje neega to je istovremeno i originalno i
vrijedno.
To neto moe biti teorija, ples, kemijski element, proces ili
postupak, pria,Ope je prihvaeno miljenje da vrlo kreativni
pojedinci imaju i kreativni ivotni stil, kojem je svojstvena
fleksibilnost, ponaanje koje nije stereotipno..
Kreativnost je koliko proizvodite, Prema tome, kreativnost
jednostavno odraava sposobnost da se proizvede vie..Kreativnost je
sto znate
Drugi istraivai u podruju psihologije usmjerili su se na
kreativnost kao kognitivni proces, prouavanjem rjeavanja problema i
uvida.
Kreativnost je ko jeste !
Drugi psiholozi su se okrenuli od kognicije da bi razmotrili
ulogu linosti i motivacije u kreativnosti.
Baron takoer spominje ulogu osobne filozofije u kreativnosti,
predlaui da fleksibilna vjerovanja i iroko prihvatljivi stavovi
prema drugim kulturama, rasama i religijama poveavaju
kreativnost.
Ono sto nazivamo kreativnim nikad nije rezultat samo djelovanja
pojedinca.
Kreativnost je korespodentna sa drutvenim kontekstom.45.Vrste
kreativni doprinosa-
Osam vrsta kreativnih doprinosa:Replikacija. Kreativni doprinos
predstavlja napor da se pokae kakoje odreeno podruje tamo gdje bi
trebalo biti
Redefinicija. Trenutano stanje u podruju se, dakle, sagledava s
nove toke gledita.Unapreenje. Kreativni doprinos predstavlja pokuaj
da se podruje unaprijedi u smjeru u kojem se vec kree.
Izrazito unapreenje. Kreativni doprinos predstavlja pokuaj da se
podruje unaprijedi u smjeru u kojem se ve kree, no doprinos vodi
podruje preko toke koju su drugi spremni prihvatiti.
Preusmjeravanje. Kreativni doprinos predstavlja pokuaj da se
podruje sasadanjeg poloaja pomakne u novom i razliitom
smjeru.Rekonsrutkcija preusmjeravanje. Kreativni doprinos
predstavlja pokuaj da se podruje pomakne na poloaj na kojem je bilo
ranije
Ponovni poetak. Kreativni doprinos predstavlja pokuaj da se
podruje pomakne na drugu i ranije nedostignutu poetnu toku.
Integracija. Kreativni doprinos predstavlja pokuaj da se podruje
pomakne tako da se ujedine aspekti dvaju ill vie prolih vrsta
kreativnih doprinosa koji su ranije smatrani razliitima.
46.Prosuivanje i odluivanje...?
Cilj prosuivanja i odluivanja jest da odaberemo izmeu ponuenih
mogunosti ili da procijenimo prilike (npr., da za svotu novca kojom
raspolaemo odaberemo automobil koji nam se najvie svia).
U svojem svakodnevnom ivotu stalno prosuujemo i odluujemo.Npr.,
jedna od najvanijih odluka koje ste donijeli vjerojatno je ona
hoete li i kamo ete ii na fakultet.
Prema teoriji subjektivne oekivane koristi, cilj ljudske
aktivnosti je traenje ugode i izbjegavanje boli. Prema ovoj
teoriji, pri donoenju odluka ljudi e nastojati maksimalizirati
ugodu i minimalizirati bol.
47.Heuristici -preice i pristranosti ...?
Kognitivni psiholozi su promijenili sliku istraivanja
prosuivanja i odluivanja svojom sugestijom kako bi moglo biti
znatno vjerojatnije da ljudi donose odluke na osnovi pristranosti i
heuristika (preica) nego sto se to inilo na osnovi ranijih
istraivanja.
Te mentalne preice olakavaju kognitivno optereenje donoenja
odluka, no takoer znae i znatno vee anse za
pogreke.48.Dostupnost-heuristik dostupnosti...?
Veina od nas barem povremeno rabi heuristik dostupnosti u kojem
prosuujemo na osnovi lakoe kojom moemo prizvati one sluajeve nekog
fenomena koje smatramo relevantnima. Na primjer, jedan od initelja
koji dovode do vee dostupnosti nekog dogaaja je zapravo vea
uestalost tog dogaaja.
Meutim, na dostupnost mogu utjecati i nedavnost
prezentacije.
heuristik dostupnosti je esto prikladna preica koja donosi
najmanje trokova. 49.Ostali fenomeni prosuivanja?
Jo jedan fenomen u prosuivanju je iluzorna korelacija, kod koje
smo skloni odreene dogaajedoivljavati kao povezane jer smo
predisponirani da to inimo.
Jo jedna uobiajena pogreka za jest pretjerano samopouzdanje
Zbog pretjeranog samopouzdanja ljudi esto donose loe odluke, na
osnovi neprikladnih informacija i neuinkovitih strategija donoenja
odluka.
od dosta estih pogreaka u prosuivanju je pogreka propalog troka,
a radi se o odluci da nastavimo ulagati u neto samo zato to smo u
to ve ulagali i nadamo se da emo vratiti svoj ulog.
Kod prosuivanja je takoer vazno uzeti u obzir trokove prilike,
to su trokovi koje plaate da biste se okoristili odreenom prilikom
fenomen ulaska u rizik.
Naposljetku, pristranost kojoj smo svi esto podloni je
pristranost pogleda unatrag, odnosno pristranost u suenju o
dogaajima koji su se zbili u prolosti.
50.Deduktivno rezoniranje?
Deduktivno rezoniranje je proces rezoniranja koji polazi od
jedne ili vie openitih tvrdnji o onome sto je poznato da bi se
doslo do logiki sigurnog zakljuka
Deduktivno rezoniranje osniva se na logikim sudovima.
Sud je u osnovi tvrdnja koja moe biti tona ili netona npr.,
Ono to deduktivno rezoniranje ini zanimljivim i korisnim jest to
da ljudi povezuju razliite sudove da bi donosili zakljuke.
Kognitivni psiholozi ele znati kako ljudi povezuju sudove da bi
donosili zakljuke, od kojih su neki valjani, a neki
nisu.51.Silogistiko rezoniranje-linearni s.,kategoriki s.,mentalni
model...?
Osim uvjetnog rezoniranja, postoji jo jedan kljuni oblik
deduktivnog rezoniranja, a to je silogistiko rezoniranje, koje se
temelji na upotrebi silogizama.
Silogizmi su deduktivni zakljuci koji ukljuuju donoenje
konkluzije na osnovi dviju premisa.
Dvije glavne vrste silogizama - linearni silogizmi i kategoriki
silogizmi. Linearni silogizmiU linearnom silogizmu je odnos meu
pojmovima linearan, ukljuujui kvan-titativnu ili kvalitativnu
usporedbu, u kojoj svaki pojam pokazuje vie ili manje odreenog
atributa ili kvalitete.
Neki istraivai smatraju da se linearni silogizmi rjeavaju
prostorno, putem mentalnih reprezentacija linearnih kontinuuma.
Osnovna ideja je da ljudi zamisle predodbu slaui pojmove na
linearni kontinuum.
Kategoriki silogizmi
kategoriki silogizmi sadre dvije premise i konkluziju.Kao i kod
drugih silogizama, svaka premisa sadri dva pojma, od kojih jedan
mora biti srednji pojam, zajedniki objema premisama.
Prvi i drugi pojam u svakoj premisi su povezani kategorijalnom
pripadnou pojmova - tj. jedan pojam je lan klase na koju upuuje
drugi pojam.
Da bismo odredili slijedi li konkluzija logino iz premisa,
moramo odrediti kategorijalnu pripadnost pojma.
Mentalni model je unutarnja reprezentacija informacija koje
analogno odgovaraju onome to je reprezentirano.
Za neke mentalne modele je vjerojatnije da e dovesti do
deduktivno valjane konkluzije nego za druge, a neki mentalni modeli
mogu biti naroito neefikasni u odbacivanju konkluzija koje nisu
valjane.52.Ostala pomona sredstva i zapreke u dedukt.
rezon....?
Prilikom deduktivnog rezoniranja, koristimo brojne heuristike
preice, to ponekad dovodi do netonih zakljuaka. Osim ovih preica,
esto na nas utjeu pristranosti koje iskrivljuju ishod naeg
rezoniranja.Da bismo poboljali svoje deduktivno rezoniranje, moemo
pokuati ne samo izbjegavati heuristike i pristranosti koji
iskrivljuju nae rezoniranje, ve vjebati ono to pospjeuje
rezoniranje, kao npr., produljivanje vremena za donoenje ili
evaluaciju zakljuaka.53.Induktivno rezoniranje-kauzalno
zaklj.,kategoriko zaklj.,rezon. po analog..?
Kod induktivnog rezoniranja, koje se temelji na naim opaanjima,
nije mogue donoenje nikakvih logiki sigurnih zakljuaka.
oko barem jednog od razloga zbog kojih ljudi koriste induktivno
rezoniranje: da bi mogli bolje shvatiti golemu raznolikost u svojoj
okolini i da bi predviali dogaaje u okolini, smanjujui time njihovu
nesigurnost.
kauzalnog zakljuivanja (otkrivanja uzrono-posljedinih veza meu
pojavama) - tj. ispitivanje naina na koji ljudi donose zakljuke o
tome da li neto uzrokuje neto drugo.
Kategoriko zakljuivanjeNa kojoj osnovi ljudi donose zakljuke?
Ljudi u tu svrhu rabe i strategije odozdo prema gore (na osnovi
informacija iz svojih osjetnih iskustava) i strategije odozgo prema
dolje (na osnovi onoga to ve znaju ili su ranije zakljuili).
U rezoniranju po analogiji moramo opaati prvi par estica i
indukcijom iz tih estica doi do jednog ili vie odnosa.Zatim moramo
taj odnos primijeniti na drugi dio analogije.54.Alternativno
gledite o rezoniranju...?
Posto se mnogi kognitivni psiholozi ne salazu o tome kako i zast
ljudi rezoniraju onako kako to cine, predlozeno je alternativno
glediste o rezoniranju.
Steven Sloman (1996.) je prouio empirijske podatke o tome kako
ljudi rezoniraju i zakljuio da je mogue razlikovati dva
komplementarna sustava rezoniranja:
asocijativni sustav, koji ukljuuje mentalne operacije na osnovi
opaenih slinosti i vremenskog dodira.
sustav koji se temelji na pravilima, koji ukljucuje manipulacije
na osnovi odnosa meu simbolima.
Alternativno konekcionistiko gledite predlae da se deduktivno
rezoniranje moe javiti kad odreeni obrazac aktivacije u jednoj
skupini vorova i proizvede odreeni obrazac aktivacije u drugoj
skupini vorova.
55.Kognitivni razvoj pojam, glavni pristupi...?
Psiholozi koji nastoje razumjeti kako se miljenje mijenja
tijekom ivota prouavaju kognitivni razvoj.
Kognitivni razvoj ukljuuje kvalitativne promjene u miljenju, kao
i kvantitativne promjene, poput veega znanja i sposobnosti.Veina se
kognitivnih psihologa slae da razvojne promjene nastaju kao
rezultat interakcije i maturacije (naslijea) i uenja
(okoline).Meutim, neki kognitivni psiholozi stavljaju znatno vei
naglasak na maturaciju, bez obzira na neko posebno iskustvo.
Drugi, podvlae vanost uenja, koje se odnosi na svaku relativno
stalnu promjenu u miljenju koja nastaje kao rezultat
iskustva.Premda obino mislimo kako su djeca pod utjecajem svoje
okoline, vano je prisjetiti se da djeca utjeu na okolinu, posebno u
okruenju svoje obitelji i prijatelja.Teorije kognitivnog razvoja su
raznovrsne.56.Sazrijevanje i maturacija procesa miljenja
-Piae-ekvilibracija...,akomodacija...?
Piaget je vjerovao da je funkcija inteligencije pomoi u
prilagodbi na okolinu.
Prema njegovu miljenju (1972), sredstva prilagodbe ine kontinuum
koji ide od relativno neinteligentnih (poput navika i refleksa) do
relativno inteligentnih.
Piaget je vjerovao da se razvoj javlja u fazama koje se
razvijaju putem ekvilibracije, pri emu djeca trae ravnoteu
(ekvilibrij) izmeu onoga sto susreu u svojoj okolim i kognitivnih
procesa i struktura koje unose u okolinu, te izmeu samih
kognitivnih sposobnosti.
Ekvilibracija ukljucuje tri procesa.
U nekim su situacijama djeiji postojei nain miljenja i postojee
eme (mentalni okviri) primjereni za suoavanje i prilagodbu na
izazove okoline.
U drugoj je prilici, dijete izloeno informaciji koja se ne
uklapa u njegove postojee eme, te raste kognitivna neravnotea;
Dijete posljedino nastoji uspostaviti ravnoteu pomou asimilacije
- uklapanja nove informacije u djetetove postojee eme.
akomodacija - mijenjanja postojeih ema kako bi odgovarale
relevantnim novim informacijama o okolini.
57.Glavne faze kognitivnog razvoja
(4)-Piae...senzomotor.,predoperacionalna, konkretnih operacija,
faza formalnih operacija...?
Prva faza razvoja, senzomotorika faza, ukljuuje porast u broju i
sloenosti osjetnih (ulaznih) i motorikih (izlaznih) sposobnosti
tijekom dojenake dobi - otprilike, od roenja pa do dobi od dvije
godine.
U predoperarionalnoj fazi, od druge do este ili sedme godine,
dijete poinje aktivno razvijati unutranje mentalne reprezentacije
koje poinju pri kraju senzo-motorike faze.
Djeca tijekom predoperacionalne faze usvajaju zanimljive oblike
mentalnih reprezentacija.U fazi konkretnih operacija, u dobi od oko
7 ili 8 godina, pa do 11 ili 12, djeca postaju sposobna mentalno
manipulirati unutranjim reprezentacijama koje su stvorila tijekom
predoperacionalne faze. Drugim rijeima, ona sada ne samo da imaju
ideju objekata i da ih pamte, nego s tim mislima i sjeanjima mogu
izvoditi mentalne operacije.
Meutim, ona to mogu initi samo u vezi s konkretnim objektima.
Otud i ime ,,konkretne operacije,,.Faza formalnih operacija, od oko
11. ili 12. godine pa nadalje, ukljuuje mentalne operacije na
apstrakcijama i simbolima koji ne moraju imati fizike, konkretne
oblike.
58.Evaluacija Piaeovih teorija sazrijevanja misaonih
procesa...?
Piagetova metodologija bila je umnogome klinika, a koritenje
klinike metodologije katkada moe ograniiti valjanost zakljuaka do
kojih je Piaget doao.
Jedna kritika izravno dovodi u pitanje Piagetovu tvrdnju da se
promjene u djejoj kogniciji javljaju ponajprije kao ishod
maturacijskih procesa.
teoretiari i istraivai doveli su u pitanje Piagetove
interpretacije u vezi s tim sto uzrokuje tekoe kod djece u odreenom
piagetovskom zadatku.
Drugi su teoretiari sugenrali da druge vrste ogranienja mogu
barem djelomino utjecati na djeiju izvedbu piagetovskih zadataka.
Ta ogranienja ukljuuju djeiju motoriku koordinaciju, kapacitet
radne memorije, strategije pamenja
Mnogi su teoretiari doveli u pitanje tonost Piagetovih procjena
dobi u kojoj ljudi pokazuju vjetinu na piagetovskim zadacima.
Kontekst u kojem tipino demonstriramo kognitivnu izvedbu ne mora
biti stvarni pokazatelj onoga to smo optimalno u stanju postii i
obratno.
59.Sociokulturalni uticaji na procese miljenja-interakcija,
transakc.,komunik.,internaliz.,zona proksimalnog razvoja,
dinaminost...Piae-Bigotski...?
U Piagetovoj teoriji, kognitivni se razvoj uglavnom dogaa
"iznutra prema van" procesom maturacije.
Vigotskijeva teorija zauzima savim drugaiji pristup u
naglaavanju uloge okoline na djeji intelektualni razvoj.
Vigotski je sugerirao da se kognitivni razvoj dogaa u velikoj
mjeri izvana prema unutra putem internalizacije - apsorpcije znanja
iz konteksta.
Na taj su nain socijalni, a ne bioloki utjecaji kljuni u
Vigotskijevoj teoriji kognitivnog razvoja.
Tako se, prema Vigotskom, djeje uenje umnogome odvija kroz
interakciju djeteta s okolinom.
Interaktivni oblik uenja povezan je s Vigotskijevim drugim
glavnim doprinosom edukacijskoj i razvojnoj psihologiji -
konstruktom zone proksimalnog razvoja (ZPR), koja se katkada naziva
i zona potencijalnog razvoja.Zona proksimalnog razvoja je raspon
potencijala izmeu opazive razine djetetovih ostvarenih sposobnosti
(izvedbe) i djetetovih latentnih kapaciteta koji su u podlozi
(kompetencije), a koji nisu izravno oiti.Vigotski je preporuio da
se prebacimo sa statine okoline za procjenu na dinamiku okolinu za
procjenu, pri emu interakcija djeteta i ispitivaa ne prestaje kada
dijete odgovori, pogotovo ne ako dijete odgovori netono.
Piaget i Vigotski - su najutjecajniji razvojni psiholozi do
danas.
60.Razvoj sposobnosti obrade informacija...metakogn.spos. i
razvoj pamenja...?
Svaka mentalna aktivnost koja ukljuuje ulaz, pohranjivanje,
kombiniranje, dozivanje ili ponaanje na temelju informacija spada u
domenu pristupa obrade informacija.
Teoretiari obrade informacija zauzimaju jedan od dva temeljna
pristupa prouavanju obrade informacija: pristup opeg podruja ili
pristup specifinog podruja.
Teoretiari pristupa opeg podruja nastoje, u opim terminima,
opisati kako mentalno obraujemo informacije.
Teoretiari specifinog podruja naglaavaju ulogu razvoja
kompetencija i znanja u specifinim podrujima, tvrdei da je glavnina
razvoja specificna u odnosu na podruje.Razlog zbog kojeg starija
djeca, ini se, mogu bre obraivati informacije od mlae djece moe
biti u tome to starija djeca mogu zadrati vie informacija za
aktivnu obradu.
Tako, osim to su u stanju organizirati informacije u sve vee i
sloenije jedinice, starija djeca mogu i zadrati vise jedinica
informacija u radnoj memoriji.Kultura, iskustvo i okolinski
zahtjevi takoer utjeu na strategije poboljavanja pamcenja.
61.Kvantitativne sos.-spos. raunanja...i vidnoprostorne
sposobnosti...?
Jedan pristup razumijevanju kvantitativnih sposobnosti odnosi se
na sposobnost raunanja.
ini se da mala djeca nadograuju na to temeljno znanje kako bi ih
primijenila na apstraktnije matematike koncepte u raunanju i
rezoniranju o zbrajanju i oduzimanju.
Ne samo da djeca koriste strategije brojenja i pamenja koje su
ranije raspravljene, nego djeca takoer deriviraju ta apstraktna
pravila.
Mala djeca razvijaju i temeljno razumijevanje prostora koje ini
temelj za geometriju. Jedno je takvo bazino shvaanje prostoma
vizualizacija - sposobnost da se orijentiramo u okolini i da
mentalno manipuliramo slikama objekata.62.Neurofizioloke promjene u
razvoju.-sazrij. SS..?
U ranom razdoblju brzog neuralnog rasta, rast do kojega dolazi
je primarno u obliku rasta dendrita i aksona postojeih stanica.90%
neuralnog rasta je zavreno do este godine.
Promjene u strukturi i na mikro i na makro razini pokazuju
porast kompleksnosti tijekom razvoja.Po roenju modano deblo je
gotovo sasvim razvijeno.
Podruja mozga koja se razvijaju najbre nakon roenja jesu ona u
motorikom i senzornom korteksu; nakon toga asocijativna
podruja.
Fizioloke promjene u frontalnom renju prate kognitivne
promjene.
63.Kognitivni razvoj u odrasloj dobi-obrasci rasta i opadanja ,
mudrost i starenje...?
Kognitivni psiholozi esto razlikuju fluidnu inteligenciju -
sposobnosti kognitivne obrade koje nam omoguuju manipuliranje
apstraktnim simbolima, kao u matematici te kristaliziranu
inteligenciju - nae pohranjeno znanje.
Pokazuje se da, premda je kristalizirana inteligencija u
prosjeku via kod starijih nego kod mladih odraslih, fluidna
inteligencija je u prosjeku via kod mladih odraslih nego kod
starijih.
ini se da kristalizirane kognitivne sposobnosti rastu tijekom
cijelog ivota, dok fluidne kognitivne sposobnosti rastu do
dvadesetih, tridesetih ili mozda etrdesetih i nakon toga polako
opadaju.
Ouvanje kristaliziranih sposobnosti upuuje na to da su dugorono
pamenje i struktura i organizacija reprezentacije znanja ouvane
tijekom ivota.
Razvojni su psiholozi postali posebno zainteresirani za razvoj
mudrosti u odrasloj dobi.
Psiholoke definicije mudrosti su raznolike.
Neke definiraju mudrost kao izniman uvid u ljudski razvoj i
pitanja ivota, ukljuujui iznimno dobre prosudbe, savjete i
komentare o tekim ivotnim problemima.Druga istraivanja su pronala
est faktora na temelju kojih ljudi konceptualiziraju mudrost:
sposobnost rezoniranja, otroumnost (pronicavost), usvajanje ideja i
uenje iz okoline, prosuivanje, ekspeditivno koritenje informacija i
sposobnost uvida (posebno otra svjesnost, percepcija i uvid).
Kod mudrosti je vazno znati i ono to ne znate.
64.Savremeni pristupi odreenju pojma inteligencije!
Inteligencija ukljuuje :
sposobnost uenja na osnovi iskustva i
sposobnost prilagodbe okolini (1921).
Savremeni strucnjaci su proirili definiciju inteligencije da bi
naglasili vaznost metakognicije ljudskog razumijevanja i kontrole
vlastitih misaonih procesa.
Suvremeni strunjaci takoer vie naglaavaju ulogu kulture, istiui
da se ono to se u jednoj kImplicitne teorije inteligencije mogu se
razlikovati od kulture do kulture.
Implicitne teorije inteligencije mogu se razlikovati od kulture
do kulture.
Npr., postoje podaci koji pokazuju da Kinezi u Tajvanu u svoju
zamisao inteligencije ukljuuju interpersonalne (meuljudske) i
intrapersonalne (razumijevanje samog sebe) vjetine.
65.Emocionalna inteligencija?
Mayer i dr. (2000.) definirali su emocionalnu inteligenciju kao
sposobnost percepcije i izraavanja emocija, asimilacije emocija u
miljenje, razumijevanja i rezoniranja s emocijama i regulacije
emocija kod sebe i drugih.
Postoje dokazi u prilog postojanju neke vrste emocionalne
inteligencijePojam emocionalne inteligencije takoer je zadnjih
godina bio vrlo interesantan.
S njim je povezan pojam socijalne inteligencije, koja
predstavlja sposobnost razumijevanja i interakcije s drugim
ljudima.
66.Razvoj metodologije (povijest ) testiranja i mjerenja
inteligencije?
Zaetke suvremenih mjera inteligencije obino moemo nai u jednoj
od dvije vrlo razliite povijesne tradicije.
Jedna je tradicija bila usmjerena na sposobnosti nie razine,
psihofizike sposobnosti dok je druga bila usmjerena na sposobnosti
vie razine, sposobnosti prosuivanja.
Galton je vjerovao da je inteligencija funkcija psihofizikih
sposobnosti, i nekoliko je godina odravao dobro opremljeni
laboratorij u kojem su posjetitelji mogli biti izmjereni na itavom
nizu psihofizikih testova.
Ti su testovi mjerili iroki raspon psihofizikih vjetina i
osjetljivosti, poput razlikovanja teine, osjetljivosti na visinu
tona i tjelesne snage.
Alternativu psihofizikom pristupu razvio je Alfred Binet
Prema Binetovu shvaanju, za inteligenciju je kljuno prosuivanje,
a ne psihofizika otrina, snaga ili vjetina.
William Stern (1912) je predloio da umjesto toga procjenjujemo
inteligenciju ljudi uporabom kvocijenta inteligencije (IQ): omjera
mentalne dobi (MD) i kronoloke dobi (KD) pomnoenim sa 100.
Danas psiholozi rijetko rabe kvocijente inteligencije koji se
zasnivaju na mentalnoj dobi.
Umjesto toga, istraivai su se usmjerili na usporedbe mjera koje
se osnivaju na pretpostavljenim normalnim distribucijama testovnih
rezultata u velikim populacijama.
67.Skale inteligencije-podruja sadraja za mjer.
inteligencije..(Stanford-Bine ; Veksler...)...?
Lewis Terman sa Sveuilista Stanford oslonio se na rad Bineta i
Simona u Europi, te konstruirao najraniju verziju onoga to e
postati poznato kao Stanford-Bine-tove skale inteligencije.
Godinama je Stanford-Binet test predstavljao standard za testove
inteligencije i jo uvijek se iroko primjenjuje. No vjerojatno se jo
vie primjenjuju konkurentske Wechslerove skale.
Postoje tri razine Wechslerovih skala inteligencije, ukljuujui
tree izdanje Wechslerove skale inteligencije za odrasle.
Wechslerove skale daju tri rezultata: verbalni rezultat,
neverbalni rezultat i ukupni rezultat.
68.Normalna distribucija devijacijskih kvocijenata inteligencije
(sl. 14.1.)?
69.Faktorska analiza inteligencije ( G i drugi faktori )?
Faktorska analiza je statistika metoda za podjelu konstrukta - u
ovom sluaju inteligencije - na vie hipotetskih faktora ili
sposobnosti.
Charlesu Spearmanu (1863-1945) obino se pripisuju zasluge za
izum faktorske analize (Spearman, 1927.).
Spearman je zakljuio da kod inteligencije moemo razlikovati
jedan generalni (opi, koji predstavja mentalnu energiju) faktor i
niz specifinih faktora.Nasuprot Spearmanu, Louis Thurstone
(1887-1955) je zakljuio da sr inteligencije ne ini samo jedan, ve
sedam faktora, koje je nazvao primarnim mentalnim
sposobnostima.Prema Thurstoneu, primarne mentalne sposobnosti su
sljedee:
Verbalno razumijevanje, Verbalna fluentnost, Induktivno
rezoniranje, Prostorna vizualizacija,
Numerika sposobnost, Numerika sposobnost i Perceptivna
brzina.
Ekstremna suprotnost Spearmanovu modelu g-faktora je J. P.
Guilfordov modl.
Prema Guilfordu, inteligenciju moemo shvatiti kao kocku koja
predstavlja presjeke triju dimenzija razliitih opcracija, sadraja i
produkata.
70.Procesi obrade informacija i inteligencija-vrijeme
inspekcije; vrijeme izborne reakcije; brzina leksikog pristupa i
brzina obrade;...?
Nema u skripti ( 71.Komponentalna teorija i rjeavanje
problema-kodiranje; odnosi meu pojmovima; mapiranje odnosa;
primjena ranijih odnosa na nove probl,situacije...?
72.Bioloke osnove inteligencije...?
73.Kulturalni kontekst i inteligencija?
Ljudi iz razliitih kultura mogu imati sasvim razliite ideje o
tome to znai biti pametan.
74.Teorija viestrukih inteligencija-Gardner...?
Howard Gardner (1983., 1993. b) je predloio teoriju viestrukih
inteligencija, prema kojoj inteligencija nije samo jedan,
jedinstveni konstrukt.
Meutim, umjesto o viestrukim sposobnostima koje zajedno ine
inteligenciju, govori o osam razliitih inteligencija koje su
relativno nezavisne jedna od druge, to su:
Lingvistika inteligencija
Logiko-matematika inteligencija
Spacijalna (prostorna) inteligencija
Glazbena inteligencija
Tjelesno-kinestetika inteligencija
Interpersonalna inteligencija
Intrapersonalna inteligencija
Prirodoslovna inteligencija
Svaka od njih je odvojeni sustav funkcioniranja, iako ti sustavi
mogu stupiti u interakciju da bi proizveli ono to opaamo kao
inteligentno djelovanje.
75.Trijarhijska teorija- Sternberg-int.i unutr. svijet; int. i
iskustvo; int. i vanjski svijet...?
Prema trijarhijskoj teoriji, inteligencija sadri tri aspekta,
koji se bave odnosom inteligencije :
s unutarnjim svijetom pojedinca,
s iskustvom i
s vanjskim svijetom.
76.Umjetna inteligencija-raunalne simulacije-programi...?
Veina ranih istraivanja procesa obrade informacija bila je
usmjerena na raunalne simulacije ljudske inteligencije kao i
raunalne sustave koji rabe optimalne metode da bi rijeili
zadatke.Programi obiju vrsta mogu se klasificirati kao primjeri
umjetne inteligencije.
Raunala ne mogu uistinu misliti - moraju se programirati da bi
se ponaala kao da misle, tj. moraju se programirati da simuliraju
kognitivne procese.
Na taj nain ona nam pruaju uvid u detalje naina na koji ljudi
kognitivno obrauju informacije.
77.Pitanja o inteligenciji inteligentnih programa-osnovane i
konstruktivne kritike...?
78.Razvoj i poboljanje inteligencije-produktivne; neproduktivne
i upitne strategije...?
Inteligencija se poboljava upotrebom aktivizacijom na svim
podrujima ljudske konstruktivne djelatnosti.
79.Ekvilibracija...?
80.Fenomen na vrhu jezika...?
materija,
energija,
informacija.
PORUKA
verbalna,
neverbalna,
empatika.
neodvojene
javna zona
preko 3,6 m
drutvena zona
(1,2 m 3,6 m)
lina zona
(46 cm 1,2 m)
intimna zona
(15 45 cm)
blisko intimna zona
(0 15 cm)
(
