Od Ciljeva Do Vrednovanja-1

5/25/2018 Od Ciljeva Do Vrednovanja-1

1/5

OD CILJEVA DO VREDNOVANJARJENIK POJMOVLJA IZRAEN ZA POTREBE STRUNOG

USAVRAVANJA UITELJA / NASTAVNIKA HRVATSKOGA JEZIKA (2013), Zagreb

Mirela Barbaroa-iki, prof., via savjetnica za hrvatski jezik, AZOO

Marijana ei, prof., via savjetnica za hrvatski jezik, AZOO

*DOKIMOLOGIJAznanost o ocjenjivanju, posebno o ocjenjivanju u koli; prouava to sve utjee na

ocjenu, modele ocjenjivanja, utjecaj ocjene na motivaciju, itd.

*KOLSKA DOKIMOLOGIJAdio dokimologije koji prouava razne oblike ocjenjivanja u koli te sve

imbenike koji uvjetuju izbor modela i kriterije kolskoga ocjenjivanja.

*Evaluacija- nadreeni pojam praenju, vrednovanju i ocjenjivanju; sustavni proces prikupljanja,

analiziranja i interpretiranja informacija o stupnju ostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja, odnosno

ciljeva nastave.

*PRAENJEunaprijed osmiljen proces (aktivnosti, tehnike i obrasci) prikupljanja to veeg broja

informacija o pouavanju i uenju s ciljem kvalitetne provedbe ocjenjivanja.

*FORMATIVNO VREDNOVANJEobuhvaa praenje i dio vrednovanja s ciljem prikupljanja i

tumaenja podataka o pouavanju i napredovanju pojedinog uenika (i razreda) radi poboljanja

pouavanja i uenja davanja povratnih informacija ueniku.

*SUMATIVNO VREDNOVANJEobuhvaa procjenu postignua na kraju odreenog nastavnog

ciklusa kao ishoda uenja i pouavanja.

*OCJENJIVANJEpridruivanje ocjena za postignuti ishod.

Dva su osnovna modela ocjenjivanja:

brojano ocjenjivanjemodel ocjenjivanja brojevima i

opisno ocjenjivanjemodel ocjenjivanja opisom (tekstom).


2/5

*Samovredovanjeprocjena vlastite aktivnosti ili postignua (podjednako se odnosi na uenika i

uitelja), posebno vano u procesu samoobrazovanja i cjeloivotnoga uenja.

*SINTETIKO OCJENJIVANJEmodel ocjenjivanja prema kojem se za vie razliitih ciljeva odgoja iobrazovanja dodjeljuje jedna sintetika ocjena u obliku brojke (1, 2, 3, 4, 5) ili slova (A, B, C, D).

*ANALITIKO OCJENJIVANJEmodel ocjenjivanja prema kojem se za svaki cilj odgoja i obrazovanja

dodjeljuje jedna ocjena.

*UNUTARNJA EVALUACIJAocjenjivanje aktivnosti i rezultata tijekom nastavnoga procesauitelji i

uenici.

*VANJSKA EVALUACIJAprovode ga strunjaci izvan kole prosvjetne vlasti ili institucijeneovisni

znanstveni instituti ili meunarodne ustanove i organizacije za odgoj i obrazovanje i obrazovanje ili

kolstvo (UNESCO, OECD) zadueni za promjenu kurikuluma, nekih njegovih sastavnica.

*KOMPETENCIJAskup sposobnosti, vjetina, znanja i stavova te sklonost uenju.

*OCJENAbrojani iskaz za postignutu razinu ishoda.

*Napomena

Prilagoeno prema: Grgin, T.(2001). kolsko ocjenjivanje znanja. Naklada Slap. Jastrebarsko.

**ZNANJErezultat spoznajnih procesa steenih iskustvom, pouavanjem i svjesnim uenjem koji

smo sposobni ponoviti ili primijeniti.

**VJETINEsu osposobljenost da neto inimo, a rezultat su uenja, vjebanja, znanja i

sposobnosti.

**SPOSOBNOSTI(fizike, osjetilne, psihomotorike i intelektualne) osobine linosti koje su

preduvjet za uspjeno djelovanje. Razvoj sposobnosti je jedna od primarnih zadaa odgoja i

obrazovanja koja polazi od injenice da uenici raspolau mnogim manje ili vie razvijenim

sposobnostima koje treba pratiti, poticati i usmjeravati na konkretna podruja ljudskoga rada i

stvaralatva.


3/5

Sposobnost koja se odnosi na jezik je postignue koje se zasniva na uroenoj ili spontano razvijenoj

zadanosti (moe biti uroena, razvijena, ali i steena).

**JEZINA VJETINAovladanost pojedinom jezinom djelatnou.

**TEMELJNE JEZINE DJELATNOSTI: sluanje, govorenje, itanje i pisanje.

**PODRUJA JEZINE DJELATNOSTIosobno, javno, obrazovno, poslovno.

**Napomena

Jezine djelatnosti koje se vie razvijaju uenjem i uvjebavanjemprikladnije je nazvati vjetinama, a

jezine djelatnosti koje se vie razvijaju spontanim usvajanjem prikladnije je nazvati sposobnostima.

Jezina sposobnost znai da osoba moe jezino djelovati, npr. moe pisati pisma ili razgovarati

telefonom. Nedostatak neke jezie sposobnosti znai da osoba ne moe jezino djelovati, npr. ne zna

pisati pismo ili ne zna razgovarati telefonom.

Prilagoeno prema: Jelaska, Z. (2005). Hrvatski kao drugi i strani jezik. Hrvatska sveuilina naklada.

Zagreb.

UENIKA POSTIGNUA ILI ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI - predstavljaju jasno iskazana oekivana

znanja, vjetine i stavove (kompetencije) koje uenici trebaju stei i moi pokazati po zavretku

odreenog programa, stupnja obrazovanja ili odgojno-obrazovnog ciklusa. Ona, daklem trebaju jasno

iskazivati to uenici trebaju znati i biti u stanju initi, ali i nain na koji e steeno znanje, vjetine i

stavove trebati pokazati. (Branislava Baranovi i eljka imeija, Smjernice za pisanje ciljeva i

uenikih postignua za kurikulumska podruja u NOOK-u za ope obrazovanje u Hrvatskoj, 2010;

preuzeto iz Smjernica za pisanje ciljeva i uenikih postignua za kurikulumska podruja u

Nacionalnom okvirnom kurikulumu za ope obrazovanje u hrvatskoj.)

SVRHAnadreena kategorija pojmovima: cilj, zadaa, zadatak. Svrha je konani, najvii vrh prema

kojemu stremimo i djelujemo, primjerice svrha osnovnokolskog ili srednjokolskog obrazovanja, te

ju (ne) ostvarujemo na kraju nekog unaprijed zadanog vremenskog tijeka. (Teak, S. Teorija i praksa

nastave hrvatskoga jezika, K, 1996:21).


4/5

CILJ NASTAVNOG SATA / NASTAVNIH SATI

- obuhvaa sadraje, znanja, sposobnosti , vjetine i stavove nastavnog sata / nastavnih sata kojima

uitelj / nastavnik eli pouiti uenike.Oblikujemo ga s obzirom na ulogu uitelja / nastavnika u

nastavnome procesu.

CILJuopena i zaeta formulacija odgojno-obrazovne namjere / ono prema emu smo usmjereni.

Proizlazi iz svrhe.(Ladislav Bognar i Milan Matijevi, Didaktika, K, 1993:285)

OBRAZOVNI CILJizraava shvaanje o svrsi obrazovanja openito i smjernice su za odreivanje

programa. (S. Koli-Vehovec, Edukacijska psihologija, 1998:51-53, FFR)

EKSPLICITNI CILJizrie specifina znanja i sposobnosti koje trebaju biti razvijene. Njima preciziramo

odreenja onoga toe uenik moi uiniti kao rezultat pouavanja. Trebaju sadravati kriterije

uspjenosti.(S. Koli-Vehovec, Edukacijska psihologija, 1998:51-53, FFR)

OPERACIONALIZIRANI CILJdefinirani sadraji, vjetine i stavovi proizalina temelju uenja i

pouavanjau terminima opaljivog ponaanja(treba tono definirati to e uenik uiniti ili rei, a na

temelju ega emo zakljuiti da je postigao znanje odreene vrste i razine). (Elivira Nimac, radni

materijal za seminar Vrednovanje, praenje i ocjenjivanje u nastavi hrvatskoga jezika)

ZADAE NASTAVNOG SATA proizlaze iz cilja nastavnoga sata / nastavnih sati i operacionaliziranog

cilja. One su raslojene s obzirom na cilj nastavnoga sata i operacionalizirani cilj sata.

Razlikujemo:

obrazovneodnose se na sadraj, znanje, kognitivno

odgojneodnose se na opeprihvaene vrijednosti u drutvu

funkcionalneodnose se na psihofizike funkcije: promatranje pojava, zapaanje, zakljuivanje,

apstraktno miljenje, zamiljanje...

komunikacijskeobuhvaaju razvoj i osvjeivanje temeljnih jezinih djelatnosti i meudjelovanja

(Teak, S., Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika, K (1996:21).

Zadatakproizlazi iz zadaa sata i usmjeren je aktivnostima uenika.

***Aktivnostsvako djelovanje uenika tijekom nastavnoga procesa s ciljem uenja, stjecanja

sposobnosti, vjetina i stavova.

***Napomena


5/5

Neke od aktivnosti uenika: aktivno sluanje, spontano sluanje, izlaganje, odgovaranje na pitanja,

postavljanje pitanja, glasno itanje, itanje u sebi, usmjereno itanje, itanje s razumijevanjem,

promatranje, objanjavanje svojim rijeima, pisanje, vaenje biljeki, prepisivanje, usporeivanje

rijei, reenica, teksta, misli (bilo kakvog sadraja ovisi o zadatku), sreivanje podataka...

METODEsvrsishodni naini zajednikog rada nastavnika i uenika u toku nastavnog procesa,pomou koji uenicistjeu znanja, vjetine i navike i pomou kojih se razvijaju njezine sposobnosti.

(Teak, S., Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika, K (1996:21, iz Enciklopedijskog rjenika

pedagogije).

STRATEGIJA- su misaoni postupci koji nam omoguuju da gradivo koje elimo zapamtiti

preraujemo, povezujui ga u postojee sheme u dugoronom pamenju. (2003., Vizek-Vidovi, V.)

Documents

Od Ciljeva Do Vrednovanja-1