~

1

~

Akreditacija: Ministarstvo prosvjete i kulture RS broj: 6-01-353/05; registracija, Osnovni sud Banja Luka. Tel: 00387 (0) 51 349 580 fax: 349-581; dekanat: 00387 (0) 51 349 582, Management 322 850, Odjeljenje u Bijeljini 00387 (0) 55 225 999; Odjeljenje u Travniku 00387 (0) 30 517 454

Predmet: Krizni menadment

ESEJKriza siromatva i nezaposlenosti u BiH

Profesor:

Student:

Banja Luka februar 2009 godineSadraj:

~

2

~

1. Uvod 2. Uzroci siromatva u BiH 3. Mladi, nezaposlenost, siromatvo 4. Uloga zavoda za zapoljavanje u BiH 5. Zavod za zapoljavanje da ili ne? 6. Kako prevazii nezaposlenost i siromatvo ? 7. Zakljuak

3 3 4 5 5 6 6

1. UVOD Pojam siromatva je teko definisati jer je ono prvenstveno subjektivan i relativan pojam.

~

3

~

Problem siromatva i nezaposlenosti je postao globalan problem koji pogaa Bosnu i Hercegovinu kao i druge zemlje u okruenju i ire. U BiH najvie ansi da postanu siromani su sledee populacije lica: jednolane porodice, nezaposlena lica, lica sa niskim stepenom obrazovanja, lica sa 65 godina i vie, penzioneri, brani parovi sa troje ili vie djece i dr. Siromatvo se uglavnom svodi na oskudicu i nedostatak materijalnih i novanih sredstava. Nezaposlenost, u ekonomskim terminima, se pojavljuje ako postoje kvalifikovani radnici koji su voljni raditi po dnevnicama koje prevladavaju, ali ne mogu nai zaposlenje. Dakle, nezaposlene osobe su starije od 16 godina, sposobne i voljne raditi i aktivno trae posao, ali su bez posla. Kljune rijei: siromatvo, nezaposlenost 2. UZROCI SIROMATVA U BIH Bosna i Hercegovina je u periodu 90-ih godina bila pogoena sa izuzetno tekim stanjem u svim oblastima, a zahvaenost ratnim zbivanjima je samo dovela do jo veeg siromaenja ionako siromanih graana. Pojavio se veliki broj siromanih porodica a sama drava zahvaena ratnim deavanjima nije imala mogunosti niti modusa da pomogne ovakvoj skupini ljudi kojih je bilo sve vie. Siromato je u veini sluajeva povezano sa demografskim i socijalnim obiljejima kao to su pol, godine starosti, ekonomske aktivnosti i sl. Siromatvo u BIH je u velikoj mjeri vezano za starije i samake porodice a neka istraivanja a i lina gledita ukazuju na to da su najsiromaniji graani ekonomski neaktivni, nezaposleni, ili da su zaposleni ali da primaju izuzetno niske plate. Razlozi velike zastupljenosti ekonomskih neaktivnih graana kao i nezaposlenih graana lee u izuzetno maloj mogunosti zapoljavanja (nedovoljan broj radnih mjesta u ekonomiji, jer je i ekonomija na niskom stepenu razvoja). Glavne kategorije ugroene siromatvom su djeca, izbjeglice ili interno raseljena lica, nezaposlena lica, destimulisani radnici, a to je ipak najvanije radno sposobni pojedinci sa niskim obrazovanjem i stanovnici prigradskih naselja u RS. Siromatvo doprinosi da etnike napetosti istrajavaju, a one su vidljive djelomino kod odreenog broja lica koje su jo uvijek raseljene usljed posljedica rata, mada se broj etnikih manjina koji se vraaju na svoja prijeratna prebivalita polagano poveava. S obzirom da je manji broj raseljenih lica pronaao posao ni to ne umanjuje a vjerovatno ima tendenciju da poveava nezaposlenost. Negativna strana je u tome to je veliki dio radne snage i stanovnitva u oba entiteta: odmah iznad linije siromatva, ima nesiguran posao ili radi u nezvaninom sektoru bez sigurnosti posla; radi na veoma lokalizovanim tritima rada sa malo stabilnosti u razvoju; imaju male anse u poveavanju njihovih prihoda veoma ugroen lokalnim udarima i

~

4

~

trendovima opadanja, kao to su oni koji mogu biti izazvani privatizacijom, gubitkom lokalnog trita, opadanjem isplata putem direktnih transfera iz meunarodne zajednice ili gubitkom povjerenja ulagaa. Ti radnici i populacije koje su zavisne od njih su samim tim u visokom riziku od gubitka posla, opadanja prihoda i propasti njihovih strategija preivljavanja. Veliki dio stanovnitva u oba entiteta se nalaze blizu toga da budu baeni u siromatvo u svakom trenutku. Zbog toga to ekonomske mogunosti nisu zdrave, upravo je problem budue vjerovatnoe smanjivanja mogunosti za rad, zapoljavanje i ostvarivanje prihoda, koje vode ove analize i sugeriu postojanje hitnosti razvoja i implementacije politika djelovanja. To je zabrinutost za ublaavanje potencijalnog uticaja i budueg rasta veliine i dubine siromatva to odreuje temu koja se nalazi u osnovi ovih pitanja i preporuka koje se odnose na politiku djelovanja. Kljune rijei: siromatvo, nezaposlenost, posao, radnici 3. MLADI, NEZAPOSLENOST, SIROMATVO Mladi su, globalno gledajui, u nepovoljnijem drutvenom poloaju nego druge starosne grupe jer ne raspolau imovinom (nekretninama, uteevinom, dionicama), tee se zapoljavaju i tee dolaze do stambenih objekata kojim bi rijeili osnovna egzinstencijalna pitanja. U Bosni I Hercegovini, prema mom linom miljenju su dva kljuna uzroka koji dovode do nezaposlenosti i siromatva mladih: nestabilan poloaj mladih na tritu rada i ispadanje iz obrazovnog sistema. Veina je mladih primorana nakon kolovanja ekati, krae ili due vrijeme, na prvo zaposlenje (zbog radnog neiskustva, rigidnosti radnog zakonodavstva i sl.). O nepovoljnom poloaju mladih na tritu rada svjedoi i podatak da je stopa nezaposlenosti mladih, u starosnoj dobi izmeu 15 i 24 godine, u nekim razdobljima bila gotovo dva i po puta vea od opte stope nezaposlenosti, iako se u posljednje vrijeme smanjuje jaz izmeu nezaposlenosti mladih i opte nezaposlenosti. S druge strane, mladi se nakon kolovanja sve vie susreu sa radom na odreeno vrijeme, radom sa skraenim radnim vremenom i sl., to pogorava njihov drutveni poloaj. Dugotrajna nezaposlenost i drutvena pasivnost esto vode premaprisilno produenoj mladosti. Poznato je da mladost kao razdoblje karakteriu prelazi ili tranzicije, koji mogu biti ugroeni u sluaju pojave nezaposlenosti. Prelaz o kojem ovisi uspjenost drugih prelaza jest upravo onaj iz svijeta obrazovanja u svijet rada. Meutim, nezaposlenost mladih nije nuno povezana sa siromatvom ili socijalnom izolacijom. Djeca i mladi u BiH imaju ispod prosjean relativni rizik siromatva. Razlog je u tome to velik dio mladih bez zaposlenja ivi s roditeljima ili drugim lanovima porodice, koji snose ili s njima dijele nune ivotne trokove. Zahvaljujui visokom stepenu porodine solidarnosti i dugotrajnoj pomoi roditelja, najvei dio mladih nije preputen sam sebi, to

~

5

~

uveliko ublaava socijalne rizike. Mladi esto istiu i druge oblike siromatva, kao to su monotonija svakodnevnice, nemogunost druenja s drugim mladim osobama, bez perspektivnost itd. Mlade osobe koje ive u seoskim podrujima, u manjim gradovima ili u prigradskim podrujim imaju veu vjerovatnou da e prije napustiti kolu zbog malog izbora obrazovnih usmjerenja, slabo organizovanog prevoza do udaljene kole i sl. Kljune rijei: mladi, siromatvo, djeca4. ULOGA ZAVODA ZA ZAPOLJAVANJE U BIH

Zaposlenost ima temeljnu ulogu u svakom drutvu. Ljude esto odreujemo (a i oni sebe), zavisno o tome to rade u ivotu . Nizak stepen preraspodjele radnih mjesta i postojee neusklaenosti izmeu ponude i potranje za radnom snagom naglaavaju vanost efikasnog koritenja slubi za zapoljavanje i pasivnih i aktivnih politika na tritu rada. Meutim, bez obzira na znatne resurse koji su raspodjeljeni za te inicijative, posebno u FBiH, te iroke mree kancelarija u cijeloj zemlji, slube za zapoljavanje pokazale su se u najveoj mjeri irelevantnim za omoguavanje protoka radnih mjesta u formalnom sektoru. Slube za zapoljavanje se osiguravaju i na entitetskom i na podentitetskom nivou. U RS postoji jedinstveni Zavod za zapoljavanje, dok mrea slubi za zapoljavanje u FBiH sastoji se od Federalnog zavoda za zapoljavanje na nivou entiteta i deset kantonalnih slubi za zapoljavanje. Osim registracije nezaposlenih, slube za zapoljavanje u BiH imaju zadatak da administriraju osiguranje u sluaju nezaposlenosti i aktivne programe na tritu rada za nezaposlene. Finansiranje davanja za nezaposlene predstavlja prioritet u oba entiteta. Obuhvat davanja za nezaposlene u BiH je nizak po meunarodnim standardima. Kako su gotovinska davanja za nezaposlene bila dostupna samo onim nezaposlenima koji su vrili uplate doprinosa za nezaposlenost (i iji poslodavci su vrili uplate), te uz visok stepen izbjegavanja plaanja doprinosa, gotovinska davanja predstavljala su samo 16 % potronje zavoda za zapoljavanje u FBiH, a 23 % u RS. Postojea mjeavina aktivnih programa na tritu rada u oba entiteta je veoma ograniena, a naglasak se stavlja na programe kao to su subvencioniranje plata ili kredita za preduzea. Meunarodna iskustva, meutim, ukazuju da su te dvije vrste programa meu najmanje isplativim programima. U isto vrijeme, jednostavniji i isplatljiviji programi, kao to su savjetovanje pri izboru posla i osnovne funkcije spajanja poslodavaca i nezaposlenih, uopte nisu postojale ili su bile u ozbiljnoj mjeri zanemarene. Konkretno, finansiranje za aktivne programe bilo je usmjereno na favorizovana preduzea u dravnom vlasnitvu s zanemarivim nivoom praenja ili odgovornosti za koritenje sredstava.

~

6

~

Kljune rijei: zaposlenost, zavod za zapoljavanje 5. ZAVOD ZA ZAPOLJAVANJE DA ILI NE? U optinskim kancelarijama za zapoljavanje jednostavne aktivnosti na registraciji istiskuju sve druge aktivnosti, kao to su upuivanje na slobodna radna mjesta i savjetovanje o izboru zanimanja. Imajui u vidu da slube za zapoljavanje u oba entiteta takoe, finansiraju doprinose za zdravstveno i penzijsko osiguranje za registrovane nezaposlene, primanje tih beneficija esto predstavlja jedinu motivaciju za registraciju. To se odnosi i na znaajan broj ljudi koji su zaposleni u neformalnom sektoru ili koji se bave poljoprivredom, a koji se ipak registruju kao nezaposleni s tim razlogom to predstavlja objanjenje za znaajne razlike izmeu broja lica registrovanih kao nezaposlena i procjena broja nezaposlenih konzistentnih s metodologijom Svjetske organizacije za rad. Neadekvatnost aktivnosti zavoda za zapoljavanje potvruju i istraivanja sprovedena meu nezaposlenim licima koja ukazuju na nisku stopu povjerenja u to da e im javne slube za zapoljavanje osigurati korisne usluge u toku traenja zaposlenja. tavie, lica koja su traila posao i koja su ispitana u sklopu istraivanja oslanjaju se na neformalne mree u svojim zajednicama za nalaenje zaposlenja, uglavnom neformalne prirode, umjesto da odu do optinske kancelarije zavoda za zapoljavanje i zatrae pomo. Takva situacija je dodatno oteana time to je preovladavajue miljenje da bolje mogunosti za zapoljavanje postoje u neformalnom, nego u formalnom sektoru, prema usmenim dokazima. Druga strana medalje u vezi s tim nezadovoljavajuim rezultatima kod usmjeravanja na slobodna radna mjesta je to su, na strani potranje za radnom snagom, slube zapoljavanja jednako neprivlane poslodavcima koji ele da zaposle nove radnike. Poslodavci smatraju da su objavljivanja slobodnih radnih mjesta u medijima i lini kontakti, korisniji naini za zapoljavanje. Kljune rijei: zavod za zapoljavanje, radna mjesta,6. KAKO PREVAZII NEZAPOSLENOST I SIROMATVO?

Ovom materijom se uglavnom bave (trebalo bi da se bave) oni koji su na rukovodnim funkcijama na elu jedne drave i iji bi zadatak trebao da bude uspostavljanje mira i blagostanja u dravi koje se temelji na jakoj ekonomiji, a samim tim i na uveliko smanjenom broju nezaposlenih lica i smanjenju siromatva. Gledajui iz ugla obinog graanina potrebno je sprovesti mnogo mjera meu kojima i : Jaanje poslovnog ambijenta, restrukturiranje preduzea, privatizacija i rast privatnog preduzetnitva - Odvajanje odreivanja plata u javnom sektoru od drugih sektora

~

7

~

- Uvoenje najnie plate za mlade - Smanjenje diskriminacije na tritu rada - Reforma oblasti socijalne politike prema nezaposlenim osobama Promovisanje specifinih programa zapoljavanja za pojedine kategorije nezaposlenih, posebno mladih - Osiguravanje javne podrke u vidu adekvatnih (blaih) stopa poreza Smanjenje birokratije i optereenosti porezima za mala preduzea i samozaposlene Jaanje poreske inspekcije i smanjenje percepcije o nekanjavanju krivinog djela utaje poreza, to je obino prisutno u BiH Kljune rijei: nezaposlenost, siromatvo, mjere, inspekcija, plate 7. ZAKLJUAK Iz svega gore navedenog moe se zakljuiti da je siromatvo i nezaposlenost u sutini povezana kategorija da jedno vodi ka drugom, da je uveliko nezaposlenost i uzrok siromatva, te da ove pojave prijete da ozbiljno narue teko steenu, kakvu-takvu stabilnost ove drave. U mojim linim kontaktima sa nezaposlenim licima i na moje pitanje zato se ve jednom ne zaposle uglavnom sam dobijao isti odgovor: nemam nikog utiecajnog na visokom poloaju koji bi mi pomogao da dobijem posao, te da na BiH tritu svaki dan ima sve vie nezaposlenih a sve manje radnih mjesta. Odreeni broj graana je odgovarao da je bio prinuen i da jedno vrijeme radi na crno, jer je to bio jedini nain da se zaradi, te da se nije moglo birati. Dodatne problem u nezaposlenosti stvara to to mnoge osobe (vie ene nego mukarci) ne trae aktivno posao ukoliko vjeruju da ga nema. U ruralnim krajevima prilike za zapoljavanje su dodatno ograniene izvan 'sezone', te u mnogim zemalja osobe bez posla nemaju ni lako dostupne puteve do formalnih kanala traenja posla. ene nailaze i na i sociolokokulturoloke prepreke u traenju posla. U takvim okolnostima kriterij traenja posla trebao bi biti malo blai nego to je to esto sluaj u nacionalnim istraivanjima. U zemljama u razvoju ogranien broj ljudi moe primati neki oblik naknade za nezaposlenost. U tim uslovima samo mali broj ljudi moe sebi dopustiti da budu nezaposleni na due vrijeme. Velik dio populacije mora biti ukljuen u neku ekonomsku aktivnost ma koliko ona bila neadekvatna. Prema tome, ti ljudi, iako trae drugo zaposlenje, nisu ubrojani meu nezaposlene. ene koje su ee od mukaraca ukljuene u poslove oko kue, uzgoj hrane u vrtu ili kao sezonske radnice su ekonomski aktivne i trebale bi biti brojane kao zaposlene prema standardnoj definiciji ekonomske aktivnosti. Meutim

~

8

~

njihova situacija u terminima prihoda, koritenih sposobnosti i produktivnosti moe biti blia nezaposlenosti nego zaposlenosti.