SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

SVEUČILIŠNI RAČUNSKI CENTAR

REZULTATI ANKETE O STANJUPODATAKA I POSLOVNIH

PROCESA U SUSTAVU ZNANOSTI

Zagreb, lipanj 2018.

Izvještaj pripremili: Aleksandra Ana Janković, mag.oec. i dr.sc. Ognjen Orel

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilišni računski centar

Josipa Marohnića 5, 10000 Zagreb

croris@srce.hr

U Zagrebu, 21.6.2018.

Klasa: 650-03/17-121/001

Ur. broj: 3801-1-121-01-18-6

Sadržaj1. Uvod...............................................................................................................................................................12. Profil ustanova i oblici znanstvene djelatnosti.....................................................................................43. Financiranje znanstveno-istraživačke djelatnosti ustanova.............................................................63.1. Izvori financiranja znanstveno-istraživačke djelatnosti instituta i visokih učilišta............... 63.2. Ostali izvori financiranja instituta.....................................................................................................63.3. Ostali izvori financiranja znanstveno-istraživačke djelatnosti visokih učilišta u RH...........7

4. Interoperabilnost i identifikatori...............................................................................................................84.1. Diseminacija metapodataka o publikacijama kroz servise.......................................................84.1.1. Ostali servisi koji se koriste za diseminaciju metapodataka o publikacijama -visoka učilišta...............................................................................................................................................9

4.2. Politika ustanova prema individualnim identifikatorima istraživača....................................... 94.3. Politika ustanova prema identifikatorima organizacija............................................................11

5. Institucijski repozitoriji podataka...........................................................................................................135.1. Institucijski repozitoriji kod ustanova koje imaju otvoreni pristup.........................................155.1.1. Platforme koje institucije koje imaju otvoreni pristup koriste za institucijskerepozitorije..................................................................................................................................................155.1.2. Vrste objekata za čijom pohranom u institucijske repozitorije imaju potrebu oneustanove koje imaju otvoreni pristup...................................................................................................15

6. Razlozi za korištenje sustava za upravljanje informacijama o znanstvenoj djelatnosti......... 167. Važnost pojedinih mogućih funkcija sustava za upravljanje informacijama o znanstvenojdjelatnosti............................................................................................................................................................ 187.1. Izdvojeni odgovori ispitanika vezano za važne dodatne moguće funkcionalnostisustava za upravljanje informacijama o znanstvenoj djelatnosti za institute.................................197.2. Izdvojeni odgovori ispitanika vezano za važne dodatne moguće funkcionalnostisustava za upravljanje informacijama o znanstvenoj djelatnosti za visoka učilišta.....................19

8. Načini čuvanja informacija o znanstvenoj djelatnosti......................................................................218.1. Format čuvanja informacija o znanstvenoj djelatnosti............................................................ 218.2. Raspoloživost ljudskih i financijskih resursa za održavanje i razvoj lokalnih sustavaza čuvanje/obradu znanstvenih informacija...........................................................................................218.3. Propisani načini katalogiziranja i čuvanja podataka................................................................228.4. Vanjski sustavi...................................................................................................................................23

9. Zadovoljstvo korisnika programskim sustavima ili sustavima za upravljanje znanstveniminformacijama.....................................................................................................................................................25Povezani dokumenti:........................................................................................................................................26

1

1.UvodOvaj dokument predstavlja rezultate ankete Stanje podataka i poslovnih procesa u sustavuznanosti. Anketa je bila namijenjena znanstvenim i znanstveno-nastavnim ustanovama te jeprovedena u skopu projekta Znanstveno i tehnologijsko predviđanje, a kojeg vodiMinistarstvo znanosti i obrazovanja. Partner na projektu je Sveučilišni računski centarSveučilišta u Zagrebu – Srce.

U sklopu projekta planirana je izgradnja nacionalnog Informacijskog sustava o hrvatskojznanstvenoj djelatnosti – CroRIS, koju provodi Srce. Anketa je osmišljena s ciljem stvaranjapotpunije slike o aktualnom stanju i identificiranju potreba u sustavu znanosti te identificiranjupotencijalnih sugovornika u procesu projektiranja i izvedbe sustava CroRIS. Provelo ju jeSrce putem online sustava za anketiranje limesurvey (poveznica: http://limesurvey.srce.hr/).Anketa se sastojala od šest skupina pitanja:

Znanstvena djelatnost u ustanovi – osnovna pitanja o znanstvenoj djelatnosti uustanovi

Upravljanje informacijama o znanstvenoj djelatnosti – relevantni skupovi podataka,osobe koje se tim skupovima bave, važnost i načini upravljanja podacima oznanstvenoj djelatnosti

Interoperabilnost i identifikatori – odnosi prema servisima i identifikatorima u sustavuznanosti

Institucijski repozitoriji podataka – uporaba podatkovnih repozitorija u ustanovama

Otvoreni pristup – odnos prema otvorenom pristupu podacima o znanstvenojdjelatnosti i istraživačkim podacima (podacima koji se koriste u istraživanjima)

Očekivanja od CroRIS-a – završni skup pitanja koji se odnosio na očekivanjaustanove od budućeg informacijskog sustava o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti(CroRIS).

Upitnik se sastojao od 49 pitanja, s tim da je odgovor na pojedina pitanja uvjetovao otvaranjeodređenih drugih pitanja.

U ovom dokumentu sadržani su rezultati odgovora na pojedina pitanja, sukladno procjeniautora, a prema informacijskoj vrijednosti koju sadrže.

Upit za popunjavanje ankete je Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputilo na adreserektorata javnih sveučilišta i instituta, uz molbu da sveučilišta, njihove sastavnice i institutipopune anketu.

Ukupno je zaprimljeno 50 potpuno popunjenih upitnika u limesurvey sustavu. Od 50odgovora, 35 dolazi od visokih učilišta, dok preostalih 15 predstavljaju odgovore instituta.Ustanove koje su sudelovale u anketi navedene su u tablici 1.

ht:/ieuvysc.r���������������

2

Tablica 1. Popis ustanova koje su sudjelovale u anketi Stanje podataka i poslovnih procesa usustavu znanosti

Br. Znanstvene i znanstveno-nastavne ustanove koje su sudjelovale u anketiInstituti

1. Ekonomski institut, Zagreb2. Hrvatski institut za povijest3. Hrvatski veterinarski institut4. Hrvatski šumarski institut - javni institut za znanstvenoistraživački rad u šumarstvu Hrvatske5. Institut za javne financije6. Institut za antropologiju7. Institut za oceanografiju i ribarstvo8. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu9. Institut za arheologiju10. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar11. Institut za etnologiju i folkloristiku12. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša13. Institut Ruđer Bošković14. Staroslavenski institut15. Institut za poljoprivredu i turizam PorečSveučilišta (integrirana)16. Sveučilište u Dubrovniku17. Sveučilište u ZadruSveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (sastavnice)18. Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu19. Ekonomski fakultet20. Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija21. Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti22. Građevinski fakultet23. Medicinski fakultet Osijek24. Poljoprivredni fakultet25. Pravni fakultet26. Odjel za matematiku27. Odjel za kulturologiju28. Odjel za kemiju29. Odjel za biologiju30. Umjetnička akademijaSveučilište u Rijeci31. Ekonomski fakultet32. Građevinski fakultet33. Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu34. Pomorski fakultet35. Sveučilište u Rijeci, Tehnički fakultetSveučilište u Splitu

3

Br. Znanstvene i znanstveno-nastavne ustanove koje su sudjelovale u anketi36. Filozofski fakultet37. Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezijeSveučilište u Zagrebu38. Agronomski fakultet39. Akademija dramske umjetnosti40. Farmaceutsko-biokemijski fakultet41. Fakultet elektrotehnike i računarstva42. Fakultet strojarstva i brodogradnje43. Filozofski fakultet44. Grafički fakultet45. Hrvatski studiji46. Kineziološki fakultet47. Metalurški fakultet48. Prirodoslovno-matematički fakultet49. Šumarski fakultet50. Tekstilno-tehnološki fakultet

Kako u Republici Hrvatskoj, prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje,djeluje 8 javnih sveučilišta s 72 sastavnice i 25 javnih znanstvenih instituta, to znači da je62% javnih sveučilišta popunilo upitnik, odnosno, ako se gleda udio sastavnica sveučilišta,ovaj postotak iznosi 48,6%. U anketi je sudjelovalo 60% instituta koji djeluju u RepubliciHrvatskoj.

Kako je apsolutni broj visokih učilišta značajno veći od broja instituta te je, između ostalih, ciljankete bio i utvrditi specifičnosti u pogledu nekih od indikatora poput iskazanih budućihpotreba, politika ustanova i razloga za korištenje sustava za upravljanje informacijama oznanstvenoj djelatnosti, odlučeno je prikupljene odgovore klasificirati u dvije skupine:

visoka učilišta – što uključuje integrirana sveučilišta te sastavnice sveučilišta

institute – odnosi se samo na javne institute u Republici Hrvatskoj.

4

2.Profil ustanova i oblici znanstvene djelatnostiKako prikupljeni odgovori, u prvoj skupini pitanja, pružaju uvid u same profile ustanova teoblike znanstvene djelatnosti, odnosno učestalosti organiziranja konferencija te izdavanjaznanstvenih publikacija, u ovom dijelu nastoji se odgovoriti na pitanja vezano za sam profilustanova koje su odgovorile na pitanja te njihove znanstveno-istraživačke aktivnosti.

Profil ustanova koje su odgovorile na anketu prikazan je na slici 1.

Slika 1.Broj zaposlenih znanstvenika i broj istraživačkih skupina prema vrsti ustanove

Slika 2.Broj organiziranih konferencija, prema vrsti ustanove te prema vrsti konferencije

5

Najveći broj visokih učilišta (njih sedam) održalo je po dvije međunarodne konferencije, petvisokih učilišta je održalo osam međunarodnih konferencija, dok je četiri međunarodnekonferencije održalo četiri visoka učilišta.

13,3% instituta je održalo jednu međunarodnu konferenciju. Isto toliko (13,3%) njih je održalodvije međunarodne konferencije. Najviše instituta je u protekle dvije godine održalo četirimeđunarodne konferencije (26,7%).

Kada se radi o broju održanih ostalih konferencija, četiri instituta nisu održala niti jednu, dokje najveći broj konferencija, njih pet, održalo dva instituta. Najviše visokih učilišta, njih sedam,održalo je po dvije ostale konferencije.

Slika 3.Broj izdanih časopisa prema vrsti ustanove

Visoka učilišta općenito izdaju veći broj časopisa od instituta. Najveći broj visokih učilištaizdaje jedan časopis – njih 17, a dva visoka učilišta izdaju čak 11 časopisa. Podjednak brojinstituta, njih 2 izdaje jedan ili dva časopisa.

6

3. Financiranje znanstveno-istraživačke djelatnostiustanova

3.1. Izvori financiranja znanstveno-istraživačke djelatnosti institutai visokih učilišta

Prema dostupnim podacima, znanstveno-istraživačka djelatnost se uglavnom financirasredstvima Hrvatske zaklade za znanost te sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Slika 4. Izvori financiranja znanstveno-istraživačke djelatnosti instituta i visokih učilišta u RepubliciHrvatskoj

Svi instituti financiraju znanstveno-istraživačku djelatnost iz Sredstava MZO i SredstavaHrvatske zaklade za znanost te vlastitim njih 80% financira znanstveno-istraživačkudjelatnost vlastitim sredstvima. Svega 5 instituta financira se i iz izvora izvan EU.

Kod visokih učilišta je situacija nešto drugačija. Najveći broj visokih učilišta financiraznanstveno-istraživačku djelatnost sredstvima sveučilišta, njih 94,3%, od ukupnog broja onihkoja su odgovorila na upitnik. Ostali izvori financiranja znanstveno-istraživačke djelatnostivisokih učilišta su primarno Sredstva Hrvatske zaklade za znanost (91,42%), sredstva MZO(85,7%) te sredstva iz ostalih izvora u EU. Najmanje visokih učilišta financira znanstveno-istraživačku djelatnost sredstvima iz H2020 projekata (22,8%).

3.2. Ostali izvori financiranja institutaU tablici 1 navodimo ostale izvore financiranja koje su instituti naveli kao izvore zafinanciranje znanstveno-istraživačke djelatnosti.

7

Tablica 2. Ostali izvori financiranja znanstveno-istraživačke djelatnosti instituta

Ostali izvori financiranja znanstveno-istraživačkedjelatnosti institutasredstva ministarstva kulturena tržištuturistička zajednica grada Zagreba i grad Zagrebukffp7tijela državne i lokalne uprave i organizacije civilnog društva

3.3. Ostali izvori financiranja znanstveno-istraživačke djelatnostivisokih učilišta u RH

Pored navedenih izvora financiranja znanstveno-istraživačke djelatnosti, visoka učilišta svojuznanstveno-istraživačku djelatnost financiraju još i iz izvora sadržanih u tablici 2.

Tablica 3. Ostali izvori financiranja znanstveno-istraživačke djelatnosti visokih učilišta

Ostali izvori financiranja visokih učilištanadbiskupija Đakovačko-osječkasredstva Ministarstva poljoprivredeministarstvažupanijagrantovisponzorstva i donacijelokalna samoupravaMinistarstvo kulturedonacijepomoćGrad Zagreb

8

4. Interoperabilnost i identifikatori4.1. Diseminacija metapodataka o publikacijama kroz serviseOpćenito, u sustavu znanosti, prema odgovorima ispitanika, odnos prema servisimaidentifikatora pokazuje da se obvezno koriste CROSBI i Google Scholar/ Books.

Tablica 4. Politika instituta prema diseminaciji metapodataka o publikacijama kroz servise

Servisi Obveznokorištenje

Podstiče seindividualnokorištenje

Interoperabilno slokalnim sustavom

CROSBI 11 2 1Hrčak 8 2 2Scopus 7 3 3Web of Science 6 3 3Crossref 3 1 2Google Scholar /Books

2 8 0

WorldCat 1 1 0arXiv 0 1 0Neki drugi 0 1 1OpenAIRE portal 0 3 1PubMed / EuropePubMed Central

0 3 0

RePEc 0 0 1

Tablica 5. Ostali servisi koje instituti koriste za diseminaciju metapodataka o publikacijama

Ostali servisi koji se potičuSeaDataCloudRepozitorij cjelovitih tekstova Instituta Ruđer Bošković - FULIR koji jeinteroperabilan s CROSBI-jem

Odnos instituta prema servisima i identifikatorima u sustavu znanosti prema odgovorimaispitanika pokazuje da prevladava obvezno korištenje CROSBI i Hrčak servisa te Scopus-a iWeb of Science.

S lokalnim sustavom, samo kod jednog instituta, interoperabilan je servis CROSBI, kod 2instituta je s lokalnim sustavom interoperabilan Hrčak, dok su Scopus i Web of Scienceinteroperabilni s lokalnim sustavima 3 ustanove.

Od drugih servisa/ sustava, instituti koriste SeaDataCloud te Repozitorij cjelovitih tekstovaInstituta Ruđer Bošković - FULIR koji je interoperabilan s CROSBI-jem.

Tablica 6. Politika visokih učilišta prema diseminaciji metapodataka o publikacijama kroz servise

Servisi ObveznokorištenjePodstiče seindividualnokorištenje

Interoperabilno slokalnim sustavom

9

Servisi ObveznokorištenjePodstiče seindividualnokorištenje

Interoperabilno slokalnim sustavom

Google Scholar /Books

21 10 1

CROSBI 20 6 4Web of Science 15 13 3Scopus 13 13 3Hrčak 7 11 2Crossref 2 5 1PubMed / EuropePubMed Central

2 3 0

arXiv 1 1 0dbpl 1 1 0MLA InternationalBibliography

1 2 0

OpenAIRE portal 1 1 0RePEc 1 1 1SAO/NASAAstrophysics DataSystem

1 1 0

SSRN 1 1 1WorldCat 1 1 0Neki drugi 0 1 0

Za razliku od instituta, kod visokih učilišta je servis s najčešćim obveznim korištenjem GoogleScholar / Books te također CROSBI ali i Web of Science i Scopus. S lokalnim sustavomjednog visokog učilišta interoperabilan je Google Scholar / Books servis, dok je CROSBIinteroperabilan s lokalnim sustavima četiri visoka učilišta te su s lokalnim sustavima tri visokaučilišta interoperabilni Web of Science i Scopus. Također, visoka učilišta od ostalih servisapotiču korištenje ResearchGate-a, kataloga SVKZD, digitalne repozitorij DABAR te jeMathSciNet obvezno korišten pri izvještavanju o znanstvenom radu matematičara.

4.1.1. Ostali servisi koji se koriste za diseminaciju metapodataka opublikacijama - visoka učilišta

Od ostalih servisa čiju uporabu visoka učilišta potiču za diseminaciju metapodataka opublikacijama, najčešći odgovor ispitanika je bio ResearchGate te su još navedeni i KatalogSVKZD, digitalni repozitoriji (DABAR) i MathSciNet.

4.2. Politika ustanova prema individualnim identifikatorimaistraživača

Najčešće korišteni individualni identifikator istraživača kako u institutima tako i na visokimučilištima je matični broj znanstvenika (Upisnik znanstvenika MZO).

10

Tablica 7. Politika instituta prema individualnim identifikatorima istraživača

Individualniidentifikatoriistraživača

Obveznokorištenje

Podstiče seindividualnokorištenje

Interoperabilno s lokalnimsustavom

Matični brojznanstvenika(Upisnikznanstvenika MZO)

10 0 1

AAI@EduHr identitet 7 3 1OIB 7 0 0Scopus ID 3 3 0ORCID 1 5 0ResearcherID 1 3 0ISNI 0 1 0PubMed ID 0 1 0

U institutima, u pogledu individualnih identifikatora istraživača, obvezno je korištenjematičnog broja znanstvenika (Upisnik znanstvenika MZO) kod 66,7% instituta, dok njih46,6% kao obvezni identifikator ima AAI@EduHR identitet te OIB. 20% instituta obveznokoristi Scopus ID-a (što i odgovara odgovorima u pitanju 28 gdje je kod 3 instituta lokalnisustav interoperabilan sa Scopus-om). Individualni identifikator znanstvenika (bilo koji)interoperabilan je samo s lokalnim sustavom u dvije instance, gdje je u jednoj to slučaj sMatičnim brojem znansvenika a u drugoj s AAI@EduHR identitetom.

Kod instituta nije uočeno korištenje nekih drugih individualnih identifikatora istraživača osimnavedenih.

Tablica 8. Politika visokih učilišta prema individualnim identifikatorima istraživača

Individualniidentifikatoriistraživača

Obveznokorištenje

Podstiče seindividualnokorištenje

Interoperabilnos lokalnimsustavom

Matični brojznanstvenika(Upisnikznanstvenika MZO)

26 1 5

AAI@EduHridentitet

21 2 11

OIB 19 1 6Scopus ID 4 6 0ORCID 3 12 1ResearcherID 3 2 0ISNI 2 3 0arXiv ID 1 1 0Neki drugi 1 0 0PubMed ID 1 0 0VIAF 1 0 0

mit:A@dHmit:A@dH����mit:A@dH����mit:A@dH

11

Tablica 9. Dodatni individualni identifikatori istraživača koje koriste visoka učilišta u RepubliciHrvatskoj

Ostali identifikatori istraživačaRiječ ide o umjetničkim istraživanjima ili umjetničko-znanstvenimistraživanjimaGoogle scholar

Visoka učilišta kao individualni identifikator obvezno koriste Matični broj znanstvenika teAAI@EduHR identitet i OIB tj. obvezni individualni identifikatori istraživača im se ne razlikujuod onih kod instituta. Ipak, kod visokih učilišta je s lokalnim sustavom najoperabilnijiAAI@EduHR identitet. Od ostalih identifikatora visoka učilišta su navela “Riječ ide oumjetničkim istraživanjima” i “Google Scholar”.

4.3. Politika ustanova prema identifikatorima organizacijaNajčešće korišteni identifikator organizacija je Upisnik znanstvenih ustanova MZO.

Tablica 10. Politika instituta prema identifikatorima organizacija

Identifikatoriorganizacija

Obveznokorištenje

Podstiče seindividualnokorištenje

Interoperabilnos lokalnimsustavom

Upisnik znanstvenihustanova MZO

10 2 2

Crossref FunderRegistry

1 0 0

GRID ID 0 1 0ISNI 0 1 0Neki drugi 0 1 0

Tablica 11. Ostali identifikatori organizacija koje koriste instituti

Ostali identifikatori organizacijaPIC No.

Instituti, jednako kao i fakulteti, najviše obvezno koriste Upisnik znanstvenih ustanova MZOkao identifikator organizacije te je on interoperabilan s lokalnim sustavom 13,3% instituta.6,7% instituta podstiče individualno korištenje GRID ID-a te ISNI i PIC No.

mit:A@dHmit:A@dH����

12

Tablica 12. Politika visokih učilišta prema identifikatorima organizacija

Identifikatoriorganizacija

Obveznokorištenje

Podstiče seindividualnokorištenje

Interoperabilno slokalnim sustavom

Upisnik znanstvenihustanova MZO

25 0 7

ISNI 2 1 0Crossref FunderRegistry

1 2 0

GRID ID 1 0 0Ringgold 1 0 0

Kod 71,42% visokih učilišta koji su sudjelovali u anketi, obvezno je korištenje Upisnikaznanstvenih ustanova MZO, koji je i interoperabilan s lokalnim sustavom 20% visokih učilišta.Nadalje, 5,7% visokih učilišta ima obvezno i korištenje ISNI identifikatora organizacija.

Visoka učilišta nemaju dodatnih identifikatora organizacija koje koriste.

13

5. Institucijski repozitoriji podatakaSveukupno gledano, od ukupnog broja ustanova koje su odgovorile na upitnik, njih 66,6%koristi neku vrstu institucijskog repozitorija podataka.

Tablica 13. Platforme koje koriste instituti i visoka učilišta u Republici Hrvatskoj kao institucijskirepozitorij podataka

Platforma Broj institutaEPrints 2ArhivPRO / ArhivX 2

Platforma Broj visokihučilišta

Dabar(dabar.srce.hr)

25

EPrints 3DSpace 1

Svega 26,7% instituta od onih koji su sudjelovali u anketi ima institucijski repozitorij. Iznavedenog se može uočiti da je broj instituta koji koriste institucijske repozitorije podatakamali te se prikupljeni podaci i zaključci temelje na odgovorima instituta koji koriste institucijskirepozitorij podataka.

Od četiri instituta koji imaju institucijski repozitorij, dva koriste EPrints, a druga dva ArhivPRO/ ArhivX.

Od ukupnog broja ispitanih visokih učilišta, njih 71,4% koristi Dabar (dabar.srce.hr) kaoplatformu za institucijski repozitorij, dok 8,6% visokih učilišta koristi EPrints a 2,9% visokihučilišta koristi DSpace. Od ostalih platformi koje visokim učilištima služe kao repozitorijjavljaju se Moodle, Turnitin i Dataverse.

Tablica 14. Vrste objekata koji se pohranjuju u repozitorije instituta

Vrsta objekta Broj ustanovaPublikacije (radovi objavljeni u časopisu ili zborniku, poglavlja knjiga,…) 4Ocjenski radovi djelatnika i studenata (disertacije, diplomski i završni radovi) 3Istraživačke podatke 2

Svi instituti koji imaju repozitorije u njih pohranjuju publikacije, tri pohranjuju ocjenske radovedjelatnika i studenata, a dva pohranjuju i istraživačke podatke. Pored navedenog, jedaninstitut pohranjuje i izvještaje, prezentacije sa skupova i predavanja.

Tablica 15. Vrste objekata koji se pohranjuju u repozitorije visokih učilišta

Vrsta objekta Broj ustanovaOcjenski radovi djelatnika i studenata (disertacije, diplomski i završni radovi) 27Publikacije (radovi objavljeni u časopisu ili zborniku, poglavlja knjiga,…) 9Istraživačke podatke 4

77,1% visokih učilišta od anketiranih pohranjuje ocjenske radove djelatnika i studenata, dok25,7% njih pohranjuje i publikacije. Svega 11,4% visokih učilišta pohranjuje i istraživačkepodatke. Od ostalih objekata jedno visoko učilište pohranjuje i administrativne podatke dokdrugo pohranjuje arhivsku građu.

14

Tablica 16. Potrebe za pohranjivanjem vrsta podataka koje trenutno institucijski repozitorij ilidostupne platforme ne podržavaju

Vrste podataka za kojim postoji potreba pohranjivanjaProjekti i projektna dokumentacijaStudije (uključujući stručna mišljenja i ekspertize)Istraživanja (radovi, podaci)Radovi u časopisimaMultimedijalni sadržajZnanstveni radovi djelatnikaInterni dokumenti

Što se tiče potreba za pohranom istraživačkih podataka koje nisu trenutno podržane uinstitucijskom repozitoriju ili dostupnim platformama, 53,3% instituta koji su sudjelovali uanketi ima potrebu za pohranom takvih podataka.

Što se tiče vrsta podataka za kojima postoji potreba pohranjivanja a koje trenutno nepodržava institucijski repozitorij ili dostupne platforme, kod instituta je prisutan odgovor dapostoji potreba pohranjivanja svih istraživačkih podataka, gdje je kao izazov navedenaveličina podataka.

Visoka učilišta su konkretnije definirala potrebe za pohranjivanjem istraživačkih podataka, akoje nisu trenutno podržane, pa tako je iskazana potreba pohranjivanja projektnedokumentacije, rezultata istraživanja, publikacija, projekata.

Tablica 17. Prava pristupa repozitorijima instituta

Vrsta pristupa Broj ustanovaUglavnom otvoreni pristup 2Repozitorij nije dostupan on-line 1Pristup uglavnom dozvoljen akademskoj i istraživačkoj zajednici 1

Tablica 18. Prava pristupa repozitorijima visokih učilišta

Vrsta pristupa Broj ustanovaUglavnom otvoreni pristup 18Pristup uglavnom dozvoljen isključivo djelatnicima i studentimaustanove

6

Pristup uglavnom dozvoljen akademskoj i istraživačkoj zajednici 2Drugo 1

U pogledu prava pristupa, kod visokih učilišta prevladava uglavnom otvoreni pristup, gdje51,4% od ukupnog broja visokih učilišta koja su sudjelovala u anketi ima ovu opciju, dok jekod 17,1% visokih učilišta pristup uglavnom dozvoljen isključivo djelatnicima i studentimaustanove. Jedna ustanova ima otvoreni pristup za dio ocjenskih radova.

15

5.1. Institucijski repozitoriji kod ustanova koje imaju otvorenipristup

Otvorenim pristupom se u ovom kontekstu smatrao odgovor ustanova u upitniku da je„Uglavnom otvoreni pristup“ i „Pristup uglavnom dozvoljen akademskoj i istraživačkojzajednici“. Tako se uočava da, od 66,6% ustanova koje sveukupno imaju neki institucijskirepozitorij, njih 62% (instituta i visokih učilišta) ujedno ima i otvoreni pristup tim repozitorijimau skladu s prethodnom definicijom otvorenog pristupa.

5.1.1. Platforme koje institucije koje imaju otvoreni pristup koriste zainstitucijske repozitorije

Među institucijskim repozitorijima, odnosno platformama prevladava uporaba repozitorijaDabar (primarno kod Visokih učilišta. Pregled je prikazan u Tablici 19.

Tablica 19. Platforme institucijskih repozitorija koje koriste ustanove koje pružaju otvoreni pristupinstitucijskim repozitorijima

Vrsta ustanove Repozitoriji koje ustanove koristeDabar EPrints DSpace ArhivPro/ ArhivX Dataverse

Institut - 2 - 1 -Visoko učilište 18 3 1 - 1

5.1.2. Vrste objekata za čijom pohranom u institucijske repozitorije imajupotrebu one ustanove koje imaju otvoreni pristup

Tablica 20. Vrste objekata koji se pohranjuju u institucijske repozitorije koje koriste ustanove kojepružaju otvoreni pristup institucijskim repozitorijima

Vrsta ustanove

Vrste objekata za kojim postoji potreba pohranjivanjaPublikacije (radovi

objavljeni učasopisu ili

zborniku, poglavljaknjiga,…)

Ocjenski radovidjelatnika istudenata(disertacije,diplomski i završniradovi)

Istraživačkipodaci

Ostalo

Institut 3 2 2 Izvještaje,prezentacijesa skupova ipredavanja

Visoko učilište 6 20 3 Arhivskugrađu

Prema prikupljenim podacima, 20 visokih učilišta od njih 35 je iskazalo potrebu zapohranjivanjem Ocjenskih radova.

16

6. Razlozi za korištenje sustava za upravljanjeinformacijama o znanstvenoj djelatnosti

Razloge za korištenje sustava za upravljanje informacijama o znanstvenoj djelatnostiustanove nalaze u potrebi za izvještavanjem, pružanjem podrške znanstvenicima iunapređenju vidljivosti.

Slika 5. Razlozi instituta za korištenje sustava za upravljanje informacijama u znanstvenoj djelatnosti

Instituti kao ključni razlog za korištenje informacijskih sustava za upravljanje informacijama oznanstvenoj djelatnosti vide omogućavanje redovitog izvještavanja o znanstvenoj djelatnosti,podršku (re)akreditacijskim procesima i podršku procesima napredovanja u zvanjima, slijedipodrška (re)akreditacijskim procesima i podrška istraživačima, odnosno poslovnimprocesima u koje su uključeni.

Vrlo važnim smatraju unapređenje vidljivosti, ugleda i kompetitivnosti ustanove.

17

Slika 6.Razlozi visokih učilišta za korištenje sustava za upravljanje informacijama u znanstvenojdjelatnosti

I visoka učilišta smatra vrlo važnim stvaranje mapa kompetencija/ekspertize.

Ostali poslovni procesi koje visoka učilišta prepoznaju kao važna su osobni portfolioznanstvenika, podrška procesima vezano za interno nagrađivanje znanstveno-istraživačkograda, mogućnost rangiranja istraživača za nagrađivanje te kvantifikacija trenda u promjenibroja objavljenih radova na godišnjoj razini.

Ako se gledaju ključni razlozi, tada se može uočiti da se i kod instituta i kod visokihučilišta prioriteti podudaraju.

18

7. Važnost pojedinih mogućih funkcija sustava zaupravljanje informacijama o znanstvenojdjelatnosti

Kada se radi o važnosti pojedinih mogućih funkcija sustava za upravljanje informacijama oznanstvenoj djelatnosti, i instituti i visoka učilišta su pokazali da su funkcionalnosti koje susadržane u upitniku od značaja za njih.

Slika 7.Važnost pojedinih mogućih funkcija sustava za upravljanje informacijama o znanstvenojdjelatnosti za institute

Instituti ključnom smatraju funkcionalnost evidentiranja rezultata istraživanja (53,3%ispitanih).

A 33,3% ispitanih instituta smatra ključnima javno dostupne profile istraživača te vanjskovrednovanje ustanove.

Vrlo važnim instituti vide unutarnje izvještavanje (46,7%) te otvoreni pristup informacijama.

Važnom se smatra i mogućnost ponovnog iskorištavanja informacija (53,3%)

Najmanje važne funkcionalnosti institutima su one vezane za godišnje izvještavanje,procjenjivanje društvenog utjecaja te unutarnje izvještavanje i procese vezane uz nagrade.Ostalim poslovni procesi koji su važni institutima a koji se temelje na informacijama oznanstvenoj djelatnosti su javno dostupne informacije o znanstvenoj djelatnosti i većavidljivost pojedinih znanstvenika te postavljanje terenskih ploha istraživanja, kvalitetna i javnodostupna baza podataka o osobama i ustanovama.

19

Iste moguće funkcionalnosti su prepoznate kao ključne i od strane visokih učilišta.

Slika 8. Važnost pojedinih mogućih funkcija sustava za upravljanje informacijama o znanstvenojdjelatnosti za visoka učilišta

Visokim učilištima su ključni vanjsko vrednovanje ustanove (54,3%) i procesi vezani zagodišnje izvještavanje te otvoreni pristup informacijama i publikacijama (51,4%).

Od ostalih funkcionalnosti značajne su one koje se odnose na namjensko financiranjeznanosti, godišnja izvješća o provedbi strateških planova, aplikacije na projekte, suradnju scivilnim društvom, postupke izbora u zvanja, donošenje akcijskog plana za znanost,kvalitetna i javno dostupna baza podataka o osobama i ustanovama, a koje bi se trebalepovezati s postojećim sustavima koji su se do sada kroz godine rada pokazali kao uspješni ikvalitetni (CROSBI, Šestar i dr.), izrada financijskih izvještaja, mogućnost uvida ufinanciranje iz različitih izvora za vlastitu i za druge ustanove te mogućnost komparacije iizrade analiza i sl.

7.1. Izdvojeni odgovori ispitanika vezano za važne dodatnemoguće funkcionalnosti sustava za upravljanje informacijamao znanstvenoj djelatnosti za institute

Kao značajne ostale dodatne moguće funkcionalnosti sustava za upravljanje informacijama oznanstvenoj djelatnosti, ispitanici iz instituta su definirali mogućnost izgrađivanja dijelovasustava koji trenutno ne postoje, a vrlo su važni, kao što su npr. kvalitetna i javno dostupnabaza podataka o osobama i ustanovama, a koje bi se trebale povezati s postojećimsustavima koji su se do sada kroz godine rada pokazali kao uspješni i kvalitetni (CROSBI,Šestar i dr.)

20

7.2. Izdvojeni odgovori ispitanika vezano za važne dodatnemoguće funkcionalnosti sustava za upravljanje informacijamao znanstvenoj djelatnosti za visoka učilišta

Visoka učilišta su kao važne dodatne moguće funkcionalnosti sustava za upravljanjeinformacijama o znanstvenoj djelatnosti prepoznala značajne dodatne mogućnosti koje bibilo poželjno uvesti, a koje su sadržane u tablici 16.

Tablica 21. Izdvojeni odgovori visokih učilišta vezano za važne dodatne moguće funkcionalnostisustava za upravljanje informacijama o znanstvenoj djelatnosti

Ostale funkcionalnostiFinanciranjeNamjensko financiranje znasnostiIzrada financijskih izvještajaMogućnost uvida u financiranje iz različitih izvora za vlastitu i za druge ustanoveProjektiPrijava znanstvenih projekata institucijeAplikacije na projektePristup projektima i podatcimaStrateško upravljanjeIzrada i praćenje akcijskih planova za realizaciju zadanih ciljeva u okviru znanstvenedjelatnosti ustanoveMogućnost komparacije i izrade analizaDonošenje akcijskog plana za znanostGodisnja izvjesca o provedbi strateških planovaNapredovanja u zvanjimaPostupci izbora u zvanjaVidljivost znanstvenikaTransfer znanjaTransfer znanjaSuradnjaSuradnja s civilnim društvom i gospodarstvom, lokalnom i akademskom zajednicomUspostava odnosa sa partnerimaStručna i nastavna djelatnostsuradnja s inozemstvom (sveučilišta, međunarodne organizacije)AdministracijaFunkcionalnosti koje pojednostavljuju administriranje

21

8. Načini čuvanja informacija o znanstvenojdjelatnosti

8.1. Format čuvanja informacija o znanstvenoj djelatnostiInstituti, njih 80%, u najvećoj mjeri informacije o znanstvenoj djelatnosti čuvaju u oblikutablica i tekstualnih datoteka.

Slika 9. Načini čuvanja informacija o znanstvenoj djelatnosti

Informacije o znanstvenoj djelatnosti instituti čuvaju u institucijskom repozitoriju i drugačijiminstitucijskim/lokalnim informacijskim sustavima.

Kod visokih učilišta, 91,4% ispitanih ustanova koristi tablice i tekstualne datoteke za čuvanjeinformacija o znanstvenoj djelatnosti, nadalje, 40% ispitanih visokih učilišta koristi institucijskirepozitorij, dok ih 34,3% koristi drugačiji institucijski/lokalni informacijski sustav. Vanjskisustav koristi 31,4% visokih učilišta.

Kada se radi o korištenju lokalnog sustava za čuvanje, kod instituta koji koriste ovaj načinčuvanja informacija, lokalni sustav koristi cijela ustanova ili više odjela/zavoda/katedri te višeustanova.

8.2. Raspoloživost ljudskih i financijskih resursa za održavanje irazvoj lokalnih sustava za čuvanje/obradu znanstvenihinformacija

U ovom dijelu upitnika razmatrani su odgovori samo onih ustanova koje su na pitanje onačinu čuvanja informacija o znanstvenoj djelatnosti odabrale odgovore „institucijski/lokalniinformacijski sustav o znanstvenim informacijama (Research Information System)“ ili„Drugačiji institucijski/lokalni informacijski sustav (koji uključuje baze podataka i pripadneračunalne aplikacije)“. Takve ustanove predstavljaju 44% ispitanih ustanova. Od ustanova

22

koje koriste lokalne sustave za čuvanje/obradu znanstvenih informacija, 40,9% su instituti,dok je 59,1% visokih učilišta.

Slika 10. Raspoloživost ljudskih i financijskih resursa za održavanje lokalnih sustava za čuvanje/obradu znanstvenih informacija

Kako se iz odgovora ispitanika moglo uočiti, i kod instituta i kod visokih učilišta je najveći udioustanova koje nemaju dovoljno raspoložive ljudske i financijske resurse (55,6% instituta i46,2% visokih učilišta). Udjeli predstavljaju udio ustanova koje su dale navedene odgovore uodnosu na ukupni broj ustanova te vrste (instituta ili visokih učilišta) koja su odgovorila napitanje. Kod 22,2% instituta prisutan je odgovor da su na raspolaganju potrebni ljudski ali ne ifinancijski resursi. Na pitanje vezano za raspoloživost ljudskih i financijskih resursa zaodržavanje lokalnih sustava za čuvanje/obradu znanstvenih informacija nije odgovorilo 30%visokih učilišta i 11,1% instituta koji takve sustave koriste. Niti jedno visoko učilište nijeodgovorilo da ima na raspolaganju ljudske ali ne i financijske resurse, stoga, među ispitanimvisokim učilištima se uočava potreba za ljudskim resursima vezano za održavanje lokalnogsustava. Niti jedno učilište niti institut nije odabralo ponuđenu mogućnost da ima naraspolaganju financijske, ali ne i ljudske resurse.

Također, bitno je naglasiti da je ovo pitanje bilo opcionalno te je otvaranje ovog pitanja ovisiloo odgovoru na pitanje vezano za formate čuvanja informacija o znanstvenoj djelatnosti.

Sve ustanove koje koriste lokalne sustave za čuvanje/obradu znanstvenih informacijasu dale potpuno identične odgovore i na pitanje vezano za raspoloživost ljudskih ifinancijskih resursa za razvoj lokalnih sustava za čuvanje i obradu znanstvenihinformacija.

8.3. Propisani načini katalogiziranja i čuvanja podatakaOd 15 instituta koliko je sudjelovalo u anketi, njih četiri su naveli da imaju propisane načinekatalogiziranja i čuvanja podataka.

23

Tablica 22. Propisani načini upravljanja istraživačkim podacima u institutima u Republici Hrvatskoj

Propisani način upravljanja istraživačkim podacima u institutimaPodaci u papirnatom obliku se čuvaju u Bazi podataka Instituta za antropologiju u prostoriji sograničenim pristupom te pod alarmom. Podaci u elektroničkom obliku čuvaju se nalokalnom serveru uz dodatnu sigurnosnu kopiju na serveru SRCE-a, pri čemu su enkriptiranii zaštićeni lozinkama.Zakonom o arhivima - naime svi podaci o istraživanjima se arhivirajuSIGURNOSNA POLITIKA INFORMACIJSKOG SUSTAVA. ETIČKI KODEKS INSTITUTAPravilnikom o zaštiti i korištenju arhivskog i registraturnog gradiva Instituta za arheologijuuređen je način prikupljanja, odlaganja, način i uvjeti čuvanja, obrade, odabira, zaštite ikorištenja građe.

Od 35 visokih učilišta njih 7 je odgovorilo vezano za propisane načine upravljanjaistraživačkim podacima te se iz odgovora da zaključiti da je upravljanje istraživačkimpodacima, uglavnom, regulirano pravilnikom ustanove.

Tablica 23. Propisani načini upravljanja istraživačkim podacima na visokim učilištima u RepubliciHrvatskoj

Propisani način upravljanja istraživačkim podacima na visokim učilištimaPravilnik o arhiviranju (čuvanje projektne dokumentacije), repozirotij knjižnice (pohranadiplomskih i drugih radova)Povjerenstvom za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanjaUred za međuinstitucijsku suradnju i KnjižnicaU okviru Godišnjeg izvješća- dokument ja javno dostupanPodaci se čuvaju i katalogiziraju u repozitorijima knjižnice i DABRU.Čuvanje podataka putem Pravilnika o zaštiti arhivskog i registraturnog gradiva.Pravilnik o sustavu osiguravanja i unapređivanje kvalitete

8.4. Vanjski sustaviBitno je napomenuti da, od 15 instituta, samo dva su navela korištenje vanjskih, zajedničkihsustava za čuvanje/obradu znanstvenih informacija te su tako sustavi grupirani po ustanovi.

Tablica 24. Vanjski sustavi koje koriste instituti u Republici Hrvatskoj

Vanjski sustavi koje koriste instituti u Republici HrvatskojHRČAK, CROSBIAlef – Integrirani knjižnični sustav, Digitalni repozitorij INDIGO (ArhivPRO) – Platformaza izgradnju suradničkog sustava za pohranu digitalne kulturne baštine

Visoka učilišta koriste uglavnom CROSBI. Također, tablica prikazuje odgovor po visokomučilištu.

ht:/w.ahh/ei/riaPZKphts/wwgar.nr.rflsoiuaaj_vltt/rvli__utv_sgrvnaiuariaj_vltt_rin_es.d

24

Tablica 25. Vanjski sustavi koje koriste visoka učilišta u Republici Hrvatskoj

Vanjski sustavi koje koriste visoka učilišta u Republici HrvatskojCROSBI 1- za evidenciju objavljenih znanstvenih radova

ŠESTAR (evidencija istraživačke opreme), Google znalac

Research Gate - pojedinačnoUglavnom se radi o nacionalnoj bazi podataka o objavljenim publikacijama iznanstveno-istraživačkim projektima (bib.irb) te međunarodnim bazama s ocjenamakvalitete radova u časopisima pojedinog ranga (IF, citiranost,…).

DabarBaza evidencije međunarodne suradnje na Sveučilištu u Zagrebu - koristi se zagodišnje izvještavanje o međunarodnoj znanstvenoj suradnji

Šestar - koristi se za prijave znanstveno-infrastrukturnih projekata te umrežavanje iznanstvenu suradnju istraživačkih grupa koje koriste određenu znanstvenu opremu

Evidencija međunarodne suradnje Sveučilišta u Zagrebu

BAZA PODATAKA PROJEKATA (IRB) - evidencija o svim vrstama projekata

DABAR - pohrana disertacija, magistarskih, diplomskih i završnih radovaHRČAK - portal znanstvenog časopisa

MOZVAG - pohrana svih podataka potrebnih za proces reakreditacija

1 Napomena: Najveći broj ustanova, među visokim učilištima, naveo je da od vanjskih sustava koristi CROSBI.Kao specifične razloge korištenja CROSBI-ja navodili su da ga koriste za podatke o znanstvenoj produktivnosti,publikacije, pisanje izvještaja o znanstvenicima, prijave projekata, evidenciju objavljenih znanstvenih radova,radove i druge publikacije

25

9. Zadovoljstvo korisnika programskim sustavima ilisustavima za upravljanje znanstveniminformacijama

Kod odgovora vezano za lokalni sustav ustanove, uočljivo je da su korisnici istim zadovoljni,s većim brojem onih korisnika koji niti su zadovoljni niti nezadovoljni. Kao druge sustave kojise koriste, samo jedan institut je naveo dva sustava: Alef, Indigo; koji se koriste zaupravljanje znanstvenim informacijama.

Sličan obrazac uočava se i kod visokih učilišta, vezano za neprimjenjivost ponuđenih opcija,izuzev kada se radi o lokalnom sustavu. Kod fakulteta, za razliku od instituta, prevladavaodgovor da istim nisu niti zadovoljni ni nezadovoljni te je jedno visoko učilište iskazalo daistim nije zadovoljno. Kao drugi sustav koji visoka učilišta koriste, naveden je samo CROSBI.

26

Povezani dokumenti:1. Institut za arheologiju (2013) Pravilnik o zaštiti i korištenju arhivskog i regulatornog

gradiva instituta za arheologiju, Zagreb, http://www.iarh.hr/media/arhiva/POZIK.pdf[15.5.2018.]

2. Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci (2008) Pravilnik o sustavu osiguravanja Iunapređivanja kvalitete Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Rijeka,https://www.gradri.uniri.hr/files/osiguravanje_kvalitete/Pravilnik_o_sustavu_osiguravanja_i_unapreivanja_kvalitete_proieni_tekst.pdf [15.5.2018.]

ht:/w.ahh/ei/riaPZKphts/wwgar.nr.rflsoiuaaj_vltt/rvli__utv_sgrvnaiuariaj_vltt_rin_es.d�hts/wwgar.nr.rflsoiuaaj_vltt/rvli__utv_sgrvnaiuariaj_vltt_rin_es.d�

27

SadržajUvodProfil ustanova i oblici znanstvene djelatnostiFinanciranje znanstveno-istraživačke djelatnosti uIzvori financiranja znanstveno-istraživačke djelatOstali izvori financiranja institutaOstali izvori financiranja znanstveno-istraživačkeInteroperabilnost i identifikatoriDiseminacija metapodataka o publikacijama kroz serOstali servisi koji se koriste za diseminaciju metPolitika ustanova prema individualnim identifikatoPolitika ustanova prema identifikatorima organizacInstitucijski repozitoriji podatakaInstitucijski repozitoriji kod ustanova koje imajuPlatforme koje institucije koje imaju otvoreni priVrste objekata za čijom pohranom u institucijske rRazlozi za korištenje sustava za upravljanje inforVažnost pojedinih mogućih funkcija sustava za upraIzdvojeni odgovori ispitanika vezano za važne dodaIzdvojeni odgovori ispitanika vezano za važne dodaNačini čuvanja informacija o znanstvenoj djelatnosFormat čuvanja informacija o znanstvenoj djelatnosRaspoloživost ljudskih i financijskih resursa za oPropisani načini katalogiziranja i čuvanja podatakVanjski sustaviZadovoljstvo korisnika programskim sustavima ili sPovezani dokumenti: