Metodologija ( 110 ispitnih pitanja )

N.Mesihović:„Uvod u metodologiju društvenih nauka“, Sarajevo, 2003.

Vujević, M.(2002),Uvođenje u znastveni rad, Zagreb

Petrović G.(1998), Logika, Beograd

Filipović, Muhamed (2004): METODOLOGIJA ZNANOSTI I ZNANSTVENOG RADA,OSNOVE LOGIKE I ZNANOST

By Neira Jabučar and Edina Begović in Don't go to college it's a waste of time :) · Edit Doc

ISPITNA PITANJA

Faze procesa istraživanja:

1. Izbor i definisanje problema istraživanja

2. Određivanje područja znanstvene analize

3. Definisanje pojmova i pojmovna analiza

4. Određivanje ciljeva istraživanja

5. Postavljanje hipoteza

6. Identifikacija i klasifikacija varijabli

7. Operacionalizacija varijabli

8. Utvrđivanje nacrta istaživanja

9. Izbor i razrada metoda za prikupljanje podataka

10. Planiranje i provođenje terenskog dijela istraživanja

11. Sređivanje i obrada podataka

12. Interpretacija podataka

13. Pisanje znanstvenog izvještaja

 

Tri najvaznije metode istrazivanja:

aksiomatska, metoda dokazivanja, i statisticka .

 

Koji su kriteriji pri izboru problema:

1. Novina;

2. važnost i primjenjivost rezultata u praksi;

3. radoznalost i interesi

4. stručnost istraživača

5. provjeriti jesu li osigurana odgovarajuća oprema i uslovi rada;

6. pokroviteljstvo i saradnja centara odlučivanja

7. troškovi istraživanja

8. rizik, opasnost i teškoće

9. za svako istraživanje potrebno je određeno vrijeme,

10. aktuelnost rezultata istraživanja;

11. mogućnost riješenja nekog problema pomoću istraživanja

 

 

Kriterij pri izboru indikatora,nabroj:

 

Indikator mora biti Valjan, Objektivan, pouzdan, Jednoznacan, Precizan, reprezentativan

 

Cetiri nacina odredjivanja valjanosti indikatora:

Aprioristička validacija

Logička validacija

Validacija pomoću misljenja zirija

Validacija indikatora pomoću poznatih grupa

 

PREMA cilju usmjerenosti analize se dijele na strukturalne,geneticke i komparativne, 

 

 

 

 

 

Znanstveni izvještaj se sastoji od više dijelova:

 

• Naslov – kratak i upućuje čitaoca na sadržaj

• Sažetak – kratak opis rada koji informiše o sadržini rada

• Uvod i problem – raslojava se problemna situacija iz koje se izdvaja određeni problem i precizno formulira, obrazložava se izbor i upozorava na važnost tog problema, definiraju se ključni pojmovi.

• Metoda – opisivanje postupaka koje su korištene prilikom izrade rada

• Rezultati i interpretacija – iznose se rezultati i obrazlaže njihova obrada, te se i interpretiraju naposlijetku

• Zaključakk – skraćena interpretacija

• Sažetak – piše se na svjetskom jeziku

• Bibliografija – literatura korištena u istraživanju

• Stvarni imenični registar – pomaže u snalaženju u tekstu

• Prilozi – sadrže važniji istraživački materijal koji nije nužan u tekstu izvještaja poput primjenjenih instrumenata

 

4 vrste istrazivanja

znanstveno, tehničko, stručno i akcijsko istraživanje. 

 

4 vrste znanstvenih ciljeva( prema razini spoznaje):

 

znanstveno opisivanje ili deskripcija

znanstvena klasifikacija

znanstveno objasnjavanje ili eksplanacija

znansveno predvidjanje ili prognoza

 

Analiza sadržaja za njenu pripremu uključuje?Nabroj

- Kategorija analize sadrzaja

 

- uzorak analize sadrzaja

- jedinice analize sadrzaja

 

Pojam i vrste varijabli?

Verijable su promjenjiva obilježja pojava ili procesa koji se kvalitativno ili kvantitativno mijenjaju. Varijable su promjenjiva obilježja o kojima u hipotezama nešto tvrdimo pa da bismo provjerili istinitost onoga što tvrdimo u istraživanju ćemo ih opisivati i mjeriti. Varjable dijelimo na zavisne tj., one koje su u središtu zanimanja i nezavisne tj., varijable koje opisuju ili objašnjavaju zavisnu varijablu, eksplanatorne, intervenirajuće i specifikatorne varijable.

Metrijsko definisanje vaijabli – S obzirom na njene karakteristike varijable se dijele na kvalitativne i kvantitativne. Da bismo varijable mogli uvjeriti, moramo ih metrijski definisati. To znači da za kvantitativne varijable valja odrediti smjer i teorijske mogućnosti variranja. S obzirom na smjer variranja, kvantitativne mogu biti unipolarne i bipolarne. Unipolarne variraju u jednom smjeru, a bipolarne u dva smjera prema maksimumu

 

OPERACIONALIZACIJA VARIJABLI – put nastanka pojma ide od objektivne stvarnosti preko osjetilnih doživljaja (činjenica) do mišljenja. Zbog empirijske provjere, mora se napraviti obrnut put koji ide od mišljenja prema objektivnoj stvarnosti, taj postupak se zove

operacionalizacija. Dijelovi objektivne stvarnosti koji se odnosi na pojam varijable koju želimo operacionalizirati zovu se indikatori ili pokazatelji.

 

 

Deduktivna metoda (nadopuna)

Deduktivna metoda je sistematska i doslijedna primjena deduktivnog načina zaključivanja u kojem se iz općih stavova izvode posebni, pojedinačni zaključci. U dedukciji se najčešće polazi od općih istina i dolazi do posebnih i pojedinačnih stavova. Bitno obilježje dedukcije je u tome da rezultati uvijek imaju karakter značajnih znanstvenih spoznaja.

 

Sta su premise (dopuni),

U svakom zakljucku razlikujemo sud ili sudove iz kojih zakljucivanje polazi.Taj sud zovemo __premisama ili pretpostavkama._______

 

Sta je pojam (dopuni),

Pojam je misao o biti onoga sto mislimo, odnosno misao o bitnim karakteristikama onoga što mislimo. Pojam je misao o biti predmeta.

 

Podjela pojmova prema vrstama predmeta misli?!

Inividualni i klasni

Kvantificirani i nekvantificirani, univerzalni i partikularni

Jednostavni i slozeni

Pozitivni i negativni

Konkretni i apstraktni

Jasni i nejasni, razgovjetni i nerazgovjetni

Homeologicki i heterologicki

Kolektivni i nekolektivni

 

Sta je divizija dopuni ?

DIVIZIJA je logički postupak kojim se utvrđuje opseg nekog pojma. Elementi divizije (u svakoj diviziji razlikujemo); 1) pojam čiji opseg divizijom utvrđujemo, 2) stanovište ili princip po kojem se divizija vrši, 3) niže pojmove koji ulaze u opseg nekog pojma, a dobijamo ih dijeleći taj pojam po određenom principu.

 

Zaključak? (def.)Zaključak je na određeni način stuktuirana slozena misao, to je misao o 2 ili vise sudova, od kojih jedan slijedi iz jednog ili vise drugih. 

 

Šta svaki zaključak mora imati?

Sud od kojih zakljucivanje polazi nazivamo prednjim sudovima ili PREMISAMA, a sud koji se iz premise izvodi nazivamo zaključnim sudom ili KONKLUZIJOM.

 

 

 

 

Kakvi zaključci mogu biti?

Valjani

Nevaljani

Neposredni

Posredni ( deduktivni, induktivni, analogijski )

 

Kakvi posredni zaključci mogu biti?

Deduktivan

Induktivan

Analogijski

 

Kakvi neposredni zaključći mogu biti?

Neposredan zaključak je onaj kojim se jdan sud izvodi iz samog jednog drugog suda. Dakle, ima samo jednu premisu pa se sastoji od 2 suda (premisa i konkluzija)

 

 

 

Podjela sudova po Kantu:

Po kvantitetu

Po kvalitetu

Po relaciji

Po modalitetu

 

Sud je spoj pojmova kojim se nešto tvrdi ili poriče.

 

Vrste sudova?

Relacioni

Predikacioni

Egzistencijalni

 

Elementi suda?

ELEMENTI SUDA: Subjekt je pojam o onome o čemu se sudovi nešto izriče ili tvrdi. Predikat je pojam pomoću kojeg se u subjektu nešto izriče ili tvrdi. Spona (kopula) predstavlja misaoni odnos subjekta i predikata. Ona je u sudu objekt moguće afirmacije ili negacije

 

 

Kakva definicija treba biti (dopuni)?

definicija treba biti akurantna, jasna, koncizna, ni preuska, ni presiroka, ne smije biti negativna I cirkulatorna. 

 

Metoda generalizacije zaokruzi T ili N,

METODA GENERALIZACIJE je misaoni postupak uopštavanja kojim se od jednog posebnog pojma dolazi do općenitijeg koji je po gradaciji viši od ostalih pojeinačnih, s time da je vjerovatnost dobivenog pojma postojana. Od pojeinačnih opažanja izvode se uopćeni zaključci, koji su realni samo ako imaju oslonac u stvarnosti.

 

 

Metoda specijalizacije?-

METODA SPECIJALIZACIJE je misaoni postupak kojim se od općeg pojma dolazi do novog pojma, užeg po opsegu, a bogatijeg po sadržaju. Specijalizacija se kao metoda zasniva na analitičkoj-sintetičkoj metodi i apstraktno-konkretizovanoj metodi..

 

 

Nabroj ljestvice za mjerenje koje se upotrebljavaju za prikupljanje razlicitih podataka,

nominalne, ordinalne, intervalne i kardinalne

 

Kakva hipoteza treba biti (dopuni)

Valjana

Pojmovno jasna

Iskustveno provjerljiva

Treba se dovesti u vezu sa raspolozivom tehnikom

Specificna

u vezi sa teorijom

 

 

Vrste hipoteza?

Generalne, nulte, razrađujuće

 

Podjela hipoteza po sadržaju ciljeva/ciljevi istraživanja

 

Deskriptivne

Klasifikacijske

Eksplanacijske

prognosticke

 

 

Dva tipa analize po gnoseologiji:

Deskriptivna i eksplikativna.

 

Teoreticari se sluze racionalnim metodama i upadaju u kvantofreniju T ili iN, 

Netacno

 

Kantove teorije pojma :

Nominalisticka, Formalisticka, Vulgarno-materijalisticka, Psihologisticka i Realisticna

 

Ideologija se ocituje u (nadopuni),

sto vladajuca ideologia proglasava sebe znanoscu

-- sto suzbija i razvitak pojedinih znanosti

-- sto iskrivljuje znanstvene spoznaje

-- sto usmjerava prema istrazivanjima koja njoj odgovaraju

 

Galtung - hipoteza po njemu je odnos medju varijablama (treba zaokruziti to),

 

 

Sta je metodologija? (nadopuni)!

METODOLOGIJA – je logičko-epistemološka disciplina koja izučava metode, razvija njihova logička načela, ali i nastoji sistematizovati i ocijeniti istraživačko iskustvo jedne nauke. Metodologija se može definisati i kao učenje o metodama, tj. dio logike koji se bavi proučavanjem spoznajnih metoda

 

Šta je gnoseologija (nadopuna)

GNOSEOLOGIJA (grč. Gnosis-spoznaja i logos-nauka) je filozofska disciplina koja ispituje mogućnosti istinite spoznaje i raspravlja o spoznajnim izvorima, njihovom obimu, pretpostavkama, granicama, kriteriju i objektivnoj vrijednosti spoznaje.

 

Da bi se znanost izdvojila iz filozofije mora:

- definirati vlastiti pedmet istrazivanja

- razviti vlastite metode istrazivanja

 

Programi za obradu podataka (zaokruzi)

atlas, spss, i aquad

 

Sukcesivni nacrt

 

Sukcesivni nacrt istraživanja sastoji se samo od eksperimentalne grupe. Istraživanje se provodi tako da prvo mjerimo zavisnu varijablu. Zatim uvodimo nezavisnu varijablu, pa nakon toga ponovo mjerimo zavisnu varijablu. Proširenim sukcesivnim nacrtom istraživanja možemo se koristiti ako je nezavisna varijabla takva da je možemo kontrolisano mijenjati u toku istraživanja.

 

Komparativni nacrt

 

Komparativni nacrt istraživanja sastoji se od više grupa u kojima se mjeri samo zavisna varijabla.

 

Kauzalni nacrt istraživanja

 

ako se u problemu istraživanja pitamo o uzročno-posljedičnom odnosu, cilj istraživanja će biti eksplanacijski, hipoteza kauzalnog sadržaja i nacrt će biti kauzalni. Kauzalni nacrt uvijek uključuje i deskriptivni, jer nije moguće ustanoviti uzročno-posljedičnu vezu ako prethodno ne raspolažemo opisom pojava kojih kauzalnom vezom želimo ispitati. Zbog toga sve ono što se traži za deskriptivni nacrt važi i za kauzalni. Pored toga kauzalni nacrt mora zadovoljiti specifične zahtjeve. Osnovni zahtjev je da uz eksperimentalnu grupu mora imati i kontrolnu grupu. Te se grupe formiraju po određenim logičkim pravilima koji omogućuju kauzalnu analizu.

 

Sta je Nominala ljestvica? (nadopuni )

Nominalnim ljestvicama koristimo se po registriranju varijacija kvalitativnih varijabli. Svaka kvalitativna varijacija dobiva određeni broj kao posebnu oznaku. Uz pomoć nominalne ljestvice određujemo frekvenciju statističkim metodama moguće je te frekvencije dovesti u vezu sa drugim podacima i doći do novih informacija.

 

 

Neposredan zaključak (primjer)

Neposredan zaključak - je onaj u kojem se jedan sud izvodi iz samo jednog drugog suda. (Ko bude učio, Imat će dobar rezultat).

 

Varijable su promjenjive obilježja o kojima u hipotezama nešto tvrdimo, to su promjenjiva obilježja pojava ili procesa koji se kvantitativno ili kvalitativno mijenjaju. TACNO

 

Sta je anketa?

Anketa predstavlja prikupljanje podataka o masovnim pojavama u društvu s kratkim pitanjima i relativno kratkog trajanja.Anketu je najbolje sprovesti na cijeloj statističkoj masi ( na svim potencijalnim ispitanicima).

 

Postoje više tipova anketa i najčešće se tipologija ankete zasniva na kriteriju načina dostavljanja upitnika.Moguće je razlikovati: poštanske ankete, telefonske ankete, novinske ankete, radio ankete, televizijske ankete.Ankete se dijele na javne i tajne.

Anketa u sirem smislu ?

Prema Vujeviću anketa je posebna metoda za prikupljanje podataka i informacija o stavovima i mišljenjima ispitanika. U širem smislu za njega je anketa svako prikupljanje podataka i informacija uz pomoć postavljenih pitanja

 

Koje se metode sluze za provjeravanje istinitosti nekog istrazivanja?

METODA DOKAZIVANJA je jedna od najvažnijih znanstvenih metoda u kojoj su inkorporirane gotovo sve metode i svi posebni metodski  postupci: naliza i sinteza, generalizacija i specijalizacija, indukcija i dedukcija, apstrakcija i konkretizacija, kao i svi oblici mišljenja, poimanja i zaključivanja. Dokazivanje je izvođenje istinitosti pojednih stavova na temelju znanstvenih činjenica ili na temelju ranijih utvrđenih istinitih stavova. Svrha ove metode je utvrditi tačnost spoznaje. Bitni elementi doakzivanja su: TEZA–stav koji treba dokazati, NAČELA–logički zakoni na temelju kojih se izvodi cjelokupni postupak dokazivanja, ARGUMENTI – činjenice, stavovi i sudovi bez obzira radi li se o pojedniačnim, općim, partikularnim ili univezalnim, DEMONSTRACIJA – uspostava logičke veze između argumenata i teze.

OSNOVE METODOLOGIJE

 

 

1. ŠTA JE ZNANOST

2.DUALIZAM U ZNANOSTI

3.ZNANOST I FILOZOFIJA

4. ZNANOST I IDEOLOGIJA

5. ZNANOST I TEHNIKA

6.KAKO NASTAJE NAUČNO ZNANJE?

7.OBJASNI ŠTA ZNAČI KONTEKST ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA I ZAŠTO JE VAŽAN ZA ISTRAŽIVANJE

8.OBJASNITE STRUKTURU ZNANSTVENOG PROCESA

9. ŠTA JE TO ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE

10.POJAM DRUŠTVENE POJAVE

11.PODJELA I VRSTE DRUŠTVENIH POJAVA

12.ODNOS MEĐU DRUŠTVENIM POJAVAMA

13. NAVEDITE OBILJEŽJA I ODNOS MEĐU DRUŠTVENIM POJAVAMA

14.OBILJEŽJA DRUŠTVENIH POJAVA

15.ETIMOLOŠKO ZNAČENJE RIJEČI METODOLOGIJA

16.ŠTA JE METODOLOGIJA KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA

17.OBJASNI POJMOVE EPISTEMOLOGIJA, ONTOLOGIJA, GNOSEOLOGIJA I NJIHOV MEĐUSOBNI ODNOS

18.  NAVEDI OSNOVNA PITANJA EPISTEMOLOGIJE

19.KOJA JE FUNKCIJA  METODOLOGIJE U POLITOLOGIJI?

20.POJAM I FUNKCIJE METODOLOGIJE U DRUŠTVENIM ZNANOSTIMA

21. ŠTA PROUČAVA FEMINISTIČA METODOLOGIJA?

22. ZAŠTO  JE ZA METODOLOGIJU VAŽNA LOGIKA I ŠTA JE LOGIKA 

 

FAZE ISTRAZIVANJA

23. NAVEDI FAZE ISTRAŽIVANJA:

24. KOJI SU NEOPHODNI KRITERIJI ZA IDENTIFIKACIJU PROBLEMA

25.ŠTA JE POJAM

26. VRSTE POJMOVA

27. NAVEDI ODNOSE MEĐU POJMOVIMA?

28. ŠTA OZNAČAVAMO KAO SADRŽAJ, OPSEG I DOSEG POJMA

29.ŠTA JE DIVIZIJA (DIOBA)

30. ŠTA JE TO DEFINICIJA

31.OBJASNI RAZLIKU IZMEĐU DEFINIENSA I DEFINIENDUMA

32 .ŠTA SU CILJEVI ISTRAZIVANJA (ODREĐIVANJE CILJEVA ISTRAŽIVANJA)

33.  ŠTA JE ZNANSTVENO OPISIVANJE ILI DESKRIPCIJA

34.ŠTA JE ZNANSTVENA KLASIFIKACIJA

35. ŠTA JE ZNANSTVENO OBJAŠNJENJE ILI EKSPLANACIJA

36.ŠTA JE ZNANSTVENO PREDVIĐANJE ILI PROGNOZA

37.POJAM I VRSTE HIPOTEZA

38. POJAM I VRSTE SUDOVA

39. POJAM I VRSTE ZAKLJUČKA

40.  POJAM I VRSTE VARIJABLI

41.ŠTA JE TO METRIJSKO DEFINIRANJE VARIJABLI

42. OPERACIONALIZACIJA VARIJABLI

43. POJAM KONCEPTUALIZACIJE U ISTRAŽIVANJU?

44. ŠTA SU TO INDIKATORI I ZA ŠTA NAM SLUŽE

45. KRITERIJI PRI IZBORU INDIKATORA

46.VALIDACIJA INDIKATORA

47. NACRT ISTRAŽIVANJA (pojam)

48. STA JE UZORAK

49. KOJI TIPOVI  DESIGN-a (NACRTA)  ISTRAŽIVANJA POSTOJE

50. DESKRIPTIVNI NACRT ISTRAŽIVANJA

51.KAUZALNI  NACRT ISTRAŽIVANJA

52.OBJASNITI EKSPERIMENTALNI DESIGN ISTRAŽIVANJA

53.OBJASNITI  KOMPARATIVNI DESIGN ISTRAŽIVANJA

54.OBJASNITI LONGITUDINALNI DESIGN ISTRAŽIVANJA

55.OBJASNITI TRANSFERZALNI DESIGN ISTRAŽIVANJA

 

IZBOR I RAZRADA METODA ZA PRIKLJUPLJANJE PODATAKA

56.KAKO SE VRŠI PRIKUPLJANJE PODATAKA  (KOJI SU PODACI VAŽNI) 

57. PRIKUPLJANJE PODATAKA U ISTRAŽIVANJU / KAKO SE OBLIKUJU VALIDNI ZNANSTVENI PODACI?

 

TEHNICKE METODE:

58. OBJASNI I NAVEDI METODE ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA?

59. POJAM I VRSTE INTERVJUA

60.ŠTA JE TO I KAKO SE PROVODI INTERVJUIRANJE ELITA

61. OBJASNI ANKETU I ANKETNO ISTRAŽIVANJE

62.VRSTE ANKETA

63. ŠTA SADRŽI ANKETNI LISTIĆ (UPITNIK)

64. ŠTA JE ANALIZA SADRŽAJA

65.POJAM SOCIOMETRIJE

66.ŠTA JE CASE STUDY (STUDIJA SLUČAJA)

 

POSEBNE ANALITICKE METODE:

67. OBJASNI KOMPARATIVNU METODU

67.KOJE SU PREDNOSTI KOMPARATIVNE METODE

69. ZA ŠTA NAM SLUŽI TEST

70.ISPITIVANJE JAVNOG MIJENJA PUTEM INTERNETA

71.ULOGA I MOGUĆNOST INTERNETA U DRUŠTVENIM ISTRAŽIVANJIMA

72.  FOKUS GRUPA

73.ŠTA JE SUDJELUJUĆE PROMATRANJE

74.OBJASNI DELFI METODU I NAVEDI NJENE NEDOSTATKE

75. ŠTA JE I KAKO SE PRAVI DATA BASE (BAZA PODATKA)?

76. ŠTA JE DATA MINING?

PLANIRANJE I PROVODJENJE TERENSKOG DIJELA ISTRAZIVANJA

77. NAVEDI FAZE ISTRAŽIVANJA:

78. VRSTE ISTRAŽIVANJA

79.NAVEDI I UKRATKO OBJASNI TEHNIKE ISPITIVANJA U METODOLOGIJI DRUŠTVENIH ZNANOSTI

80.OBJASNI ODNOS IZMEĐU METODE, TEHNIKE I INSTRUMENTA

81.OBJASNI VEZU IZMEĐU TEORIJE I METODE

82. OBJASNI  KVALITATIVNI PRISTUP U METODOLOGIJI.

83.OBJASNI KVANTITATIVNI PRISTUP U METODOLOGIJI

84. OBJASNI KOMBINIRANU METODU

85. NAVEDI OSNOVNE TEORIJSKO-METODOLOŠKE PRISTUPE U DRUŠTVENMIM ZNANOSTIMA

86. NAVEDI RAZLIKU IZMEĐU POZITIVIZMA I KONSTRUKTIVIZMA?

87. KOJE VRSTE PROGRAMSKIH JEZIKA KOJE SE KORISTE U METODOLOGIJI DRUŠTVENIH ISTRAŽIVANJA POZNAJETE?

88. ZA ŠTA NAM SLUŽI SPSS?

89. ZAŠTO JE IT SVE ZNAČAJNIJI ZA DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA?

90.KOJE RAZINE MJERENJA POSTOJE?

91.ŠTA JE TO PANEL STUDIJA

92. OBJASNITI INDUKTIVNU I DEDUKTIVNU VRSTU ZAKLJUČKA

93.NA KOJE NAČINE MOGU BITI PREDSTAVLJANI PODACI ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA

94. OBJASNITI RAZLIKU IZMEĐU POJMOVA : MISAO I MIŠLJENJE

95. OBJASNI POJAM Metodologija ( 110 ispitnih pitanja )

By Neira Jabučar and Edina Begović in Don't go to college it's a waste of time :) · Edit Doc

OSNOVE METODOLOGIJE

 

 

1. ŠTA JE ZNANOST

2.DUALIZAM U ZNANOSTI

3.ZNANOST I FILOZOFIJA

4. ZNANOST I IDEOLOGIJA

5. ZNANOST I TEHNIKA

6.KAKO NASTAJE NAUČNO ZNANJE?

7.OBJASNI ŠTA ZNAČI KONTEKST ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA I ZAŠTO JE VAŽAN ZA ISTRAŽIVANJE

8.OBJASNITE STRUKTURU ZNANSTVENOG PROCESA

9. ŠTA JE TO ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE

10.POJAM DRUŠTVENE POJAVE

11.PODJELA I VRSTE DRUŠTVENIH POJAVA

12.ODNOS MEĐU DRUŠTVENIM POJAVAMA

13. NAVEDITE OBILJEŽJA I ODNOS MEĐU DRUŠTVENIM POJAVAMA

14.OBILJEŽJA DRUŠTVENIH POJAVA

15.ETIMOLOŠKO ZNAČENJE RIJEČI METODOLOGIJA

16.ŠTA JE METODOLOGIJA KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA

17.OBJASNI POJMOVE EPISTEMOLOGIJA, ONTOLOGIJA, GNOSEOLOGIJA I NJIHOV MEĐUSOBNI ODNOS

18.  NAVEDI OSNOVNA PITANJA EPISTEMOLOGIJE

19.KOJA JE FUNKCIJA  METODOLOGIJE U POLITOLOGIJI?

20.POJAM I FUNKCIJE METODOLOGIJE U DRUŠTVENIM ZNANOSTIMA

21. ŠTA PROUČAVA FEMINISTIČA METODOLOGIJA?

22. ZAŠTO  JE ZA METODOLOGIJU VAŽNA LOGIKA I ŠTA JE LOGIKA 

 

FAZE ISTRAZIVANJA

23. NAVEDI FAZE ISTRAŽIVANJA:

24. KOJI SU NEOPHODNI KRITERIJI ZA IDENTIFIKACIJU PROBLEMA

25.ŠTA JE POJAM

26. VRSTE POJMOVA

27. NAVEDI ODNOSE MEĐU POJMOVIMA?

28. ŠTA OZNAČAVAMO KAO SADRŽAJ, OPSEG I DOSEG POJMA

29.ŠTA JE DIVIZIJA (DIOBA)

30. ŠTA JE TO DEFINICIJA

31.OBJASNI RAZLIKU IZMEĐU DEFINIENSA I DEFINIENDUMA

32 .ŠTA SU CILJEVI ISTRAZIVANJA (ODREĐIVANJE CILJEVA ISTRAŽIVANJA)

33.  ŠTA JE ZNANSTVENO OPISIVANJE ILI DESKRIPCIJA

34.ŠTA JE ZNANSTVENA KLASIFIKACIJA

35. ŠTA JE ZNANSTVENO OBJAŠNJENJE ILI EKSPLANACIJA

36.ŠTA JE ZNANSTVENO PREDVIĐANJE ILI PROGNOZA

37.POJAM I VRSTE HIPOTEZA

38. POJAM I VRSTE SUDOVA

39. POJAM I VRSTE ZAKLJUČKA

40.  POJAM I VRSTE VARIJABLI

41.ŠTA JE TO METRIJSKO DEFINIRANJE VARIJABLI

42. OPERACIONALIZACIJA VARIJABLI

43. POJAM KONCEPTUALIZACIJE U ISTRAŽIVANJU?

44. ŠTA SU TO INDIKATORI I ZA ŠTA NAM SLUŽE

45. KRITERIJI PRI IZBORU INDIKATORA

46.VALIDACIJA INDIKATORA

47. NACRT ISTRAŽIVANJA (pojam)

48. STA JE UZORAK

49. KOJI TIPOVI  DESIGN-a (NACRTA)  ISTRAŽIVANJA POSTOJE

50. DESKRIPTIVNI NACRT ISTRAŽIVANJA

51.KAUZALNI  NACRT ISTRAŽIVANJA

52.OBJASNITI EKSPERIMENTALNI DESIGN ISTRAŽIVANJA

53.OBJASNITI  KOMPARATIVNI DESIGN ISTRAŽIVANJA

54.OBJASNITI LONGITUDINALNI DESIGN ISTRAŽIVANJA

55.OBJASNITI TRANSFERZALNI DESIGN ISTRAŽIVANJA

 

IZBOR I RAZRADA METODA ZA PRIKLJUPLJANJE PODATAKA

56.KAKO SE VRŠI PRIKUPLJANJE PODATAKA  (KOJI SU PODACI VAŽNI) 

57. PRIKUPLJANJE PODATAKA U ISTRAŽIVANJU / KAKO SE OBLIKUJU VALIDNI ZNANSTVENI PODACI?

 

TEHNICKE METODE:

58. OBJASNI I NAVEDI METODE ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA?

59. POJAM I VRSTE INTERVJUA

60.ŠTA JE TO I KAKO SE PROVODI INTERVJUIRANJE ELITA

61. OBJASNI ANKETU I ANKETNO ISTRAŽIVANJE

62.VRSTE ANKETA

63. ŠTA SADRŽI ANKETNI LISTIĆ (UPITNIK)

64. ŠTA JE ANALIZA SADRŽAJA

65.POJAM SOCIOMETRIJE

66.ŠTA JE CASE STUDY (STUDIJA SLUČAJA)

 

POSEBNE ANALITICKE METODE:

67. OBJASNI KOMPARATIVNU METODU

67.KOJE SU PREDNOSTI KOMPARATIVNE METODE

69. ZA ŠTA NAM SLUŽI TEST

70.ISPITIVANJE JAVNOG MIJENJA PUTEM INTERNETA

71.ULOGA I MOGUĆNOST INTERNETA U DRUŠTVENIM ISTRAŽIVANJIMA

72.  FOKUS GRUPA

73.ŠTA JE SUDJELUJUĆE PROMATRANJE

74.OBJASNI DELFI METODU I NAVEDI NJENE NEDOSTATKE

75. ŠTA JE I KAKO SE PRAVI DATA BASE (BAZA PODATKA)?

76. ŠTA JE DATA MINING?

PLANIRANJE I PROVODJENJE TERENSKOG DIJELA ISTRAZIVANJA

77. NAVEDI FAZE ISTRAŽIVANJA:

78. VRSTE ISTRAŽIVANJA

79.NAVEDI I UKRATKO OBJASNI TEHNIKE ISPITIVANJA U METODOLOGIJI DRUŠTVENIH ZNANOSTI

80.OBJASNI ODNOS IZMEĐU METODE, TEHNIKE I INSTRUMENTA

81.OBJASNI VEZU IZMEĐU TEORIJE I METODE

82. OBJASNI  KVALITATIVNI PRISTUP U METODOLOGIJI.

83.OBJASNI KVANTITATIVNI PRISTUP U METODOLOGIJI

84. OBJASNI KOMBINIRANU METODU

85. NAVEDI OSNOVNE TEORIJSKO-METODOLOŠKE PRISTUPE U DRUŠTVENMIM ZNANOSTIMA

86. NAVEDI RAZLIKU IZMEĐU POZITIVIZMA I KONSTRUKTIVIZMA?

87. KOJE VRSTE PROGRAMSKIH JEZIKA KOJE SE KORISTE U METODOLOGIJI DRUŠTVENIH ISTRAŽIVANJA POZNAJETE?

88. ZA ŠTA NAM SLUŽI SPSS?

89. ZAŠTO JE IT SVE ZNAČAJNIJI ZA DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA?

90.KOJE RAZINE MJERENJA POSTOJE?

91.ŠTA JE TO PANEL STUDIJA

92. OBJASNITI INDUKTIVNU I DEDUKTIVNU VRSTU ZAKLJUČKA

93.NA KOJE NAČINE MOGU BITI PREDSTAVLJANI PODACI ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA

94. OBJASNITI RAZLIKU IZMEĐU POJMOVA : MISAO I MIŠLJENJE

95. OBJASNI POJAM TRIANGULACIJE

96. POJAM I VRSTE MJERENJA

97.POJAM SKALIRANJA I VRSTE SKALA

98.ŠTA JE DESKRIPTIVNA STATISTIKA  I KOJA JE NJENA FUNKCIJA U ISTRAŽIVANJU

99.POJAM I ZNAČAJ SREDNJIH VRIJEDNOSTI / ŠTA SU ONE I KOJE VRSTE IMAMO

100.ŠTA JE ARITMETIČKA SREDINA?

101ŠTA JE MEDIJANA

102ŠTA JE MODUS

103. OBJASNI SREDIŠNJU (CENTRALNU) TENDENCIJU?

104. OBJASNI ŠTA ZNAČI RASPRŠENOST PODATAKA?

105.ŠTA JE DEMOGRAFSKA DEPOPULACIJA

106.ŠTA SU TO MRTVA NASELJA

107.ŠTA JE KVANTOFOBIJA

108.ŠTA JE KVANTOFRENIJA

109.ETIKA I DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA (PROBLEM PREVARE U ISTRAŽIVANJIMA - PROFESIONALNI KODEKS PONAŠANJA)

110.OBJASNI POJAM POŠTENJA U ZNANOSTI

TRIANGULACIJE

96. POJAM I VRSTE MJERENJA

97.POJAM SKALIRANJA I VRSTE SKALA

98.ŠTA JE DESKRIPTIVNA STATISTIKA  I KOJA JE NJENA FUNKCIJA U ISTRAŽIVANJU

99.POJAM I ZNAČAJ SREDNJIH VRIJEDNOSTI / ŠTA SU ONE I KOJE VRSTE IMAMO

100.ŠTA JE ARITMETIČKA SREDINA?

101ŠTA JE MEDIJANA

102ŠTA JE MODUS

103. OBJASNI SREDIŠNJU (CENTRALNU) TENDENCIJU?

104. OBJASNI ŠTA ZNAČI RASPRŠENOST PODATAKA?

105.ŠTA JE DEMOGRAFSKA DEPOPULACIJA

106.ŠTA SU TO MRTVA NASELJA

107.ŠTA JE KVANTOFOBIJA

108.ŠTA JE KVANTOFRENIJA

109.ETIKA I DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA (PROBLEM PREVARE U ISTRAŽIVANJIMA - PROFESIONALNI KODEKS PONAŠANJA)

110.OBJASNI POJAM POŠTENJA U ZNANOSTI

N.Mesihović:„Uvod u metodologiju društvenih nauka“, Sarajevo, 2003.

Vujević, M.(2002),Uvođenje u znastveni rad, Zagreb

Petrović G.(1998), Logika, Beograd

Filipović, Muhamed (2004): METODOLOGIJA ZNANOSTI I ZNANSTVENOG RADA,OSNOVE LOGIKE I ZNANOST