Pitanja-Gradjansko pravo-SA ODGOVORIMA(1).doc

GRAANSKO PRAVO

GRAANSKO PRAVO

a) STVARNO PRAVO

1. Od kojih grana prava se sastoji graansko materijalno pravo?

- Stvarno pravo, obligaciono pravo, nasljedno pravo, autorsko pravo + porodino pravo2. Grane graanskog prava?

- Materijalno: stvarno pravo, obligaciono pravo, nasljedno pravo, autorsko pravo + porodino pravo

- Procesno: parnini, vanparnini i izvrni postupak

3. Razlike: stvarno i obligaciono pravo?

- Stvarno pravo je skup opih normi koje reguliu subjektivna stvarna prava (stvarno pravo u objektivnom smislu), odn. stvarno pravo je skup ovlatenja koja pripadaju odreenom licu povodom njegovog odnosa prema nekoj stvari (stvarno pravo u subjektivnom smislu) X Obligaciono pravo je skup graansko-pravnih normi koje reguliu obligaciono-pravne odnose, dakle odnose na temelju kojih jedno lice (povjerilac, vjerovnik) ima ovlatenje da od drugog lica (dunika) zahtijeva odreenu inidbu pozitivnog ili negativnog karaktera, koju je to drugo lice duno izvriti;

- Stvarno pravo u subjektivnom smislu je apsolutno, jer djeluje prema svima (dejstvo erga omnes); sutina stvarnog prava u subjektivnom smislu je u neposrednoj pravnoj vlasti na odreenoj stvari, to nalae svim treim licima odreeno ponaanje koje se sastoji u neinjenju X Obligaciono pravo nije apsolutno, jer ne djeluje prema svima, ve djeluje samo izmeu odreenih lica koje vee obligaciono-pravni odnos (dejstvo inter partes);

- Stvarno pravo za svoj objekat ima stvar X Predmet obligacionog prava je inidba, tj. odreeno pozitivno ili negativno ponaanje dunika;

- Zasnivanjem stvarno-pravnog odnosa nastaje pravo na nekoj stvari X Zasnivanjem obligaciono-pravnog odnosa se samo stie zahtjev za pribavljanje stvari, odnosno za sticanje stvarnog prava; obligaciono pravo nije pravo na nekoj stvari (ius in rem), ve lino pravo na stvar (ius ad rem)

- Kod stvarnog prava unaprijed je poznata samo jedna strana mogueg stvarno-pravnog odnosa (nosilac/titular stvarnog prava), a druga strana se javlja tek kad povrijedi to pravo X Kod obligacionog prava subjekti tog odnosa su unaprijed odreeni i poznati;

- Primjer: Sklapanjem ugovora o prodaji na pokretnoj stvari se zasniva obligaciono-pravni odnos, na osnovu kojeg kupac ima ovlatenje da od prodavca trai stvar, a predajom stvari kupac stie stvarno pravo (pravo vlasnitva).

4. Stvarna prava: ta su, kako se tite, kojim tubama?

- Stvarna prava su:

(1) pravo vlasnitva - koje ureuje i

(a) suvlasnitvo - dva ili vie lica imaju pravo vlasnitva na jednoj stvari, tako da svako od tih lica ima svoj idealni dio na stvari koji se moe izraziti u pocentu ili razlomku;

(b) zajedniko vlasnitvo - dijelovi dva ili vie lica na jednoj zajednikoj

stvari nisu odreeni, ali su odredivi, kao npr.brana imovina (do diobe), zajednika imovina nasljednika (do donoenja rjeenja o nasljeivanju), zajedniki dijelovi zgrade u kojoj postoji vie etanih vlasnika;

(c) etano vlasnitvo - pravo vlasnitva na posebnim dijelovima zgrada, tj.stanovima ili poslovnim prostorima;

(d) te pravila o susjedskim odnosima - reguliu se ovlatenja vlasnika jedne nekretnine da zahtijeva od vlasnika druge nekretnine da neto trpi, proputa ili ne ini obzirom na injenicu njihova ivljenja na nekom uem prostoru (susjedi); nije regulisano ZOVO-om, v upuivanj na na primjnu odredbi Opg graanskog zakonika i pravila imovinskog prava.

(2) pravo slunosti slunosti kao stvarna prava iji je titular ovlaten da u odreenoj mjeri, odnosno na odreeni nain upotrebljava tuu stvar ili da zahtijeva od vlasnika da je na odreeni nain upotrebljava; ureuje se:

(a) pravo stvarne slunosti - pravo vlasnika jedne nekretnine (povlasnog dobra) da za potrebe te nekretnine obavlja odreene radnje na nekretnini drugog vlasnika (poslunom dobru) ili da zahtijeva od vlasnika poslunog dobra da se uzdrava od obavljanja odreenih radnji koje bi inae bio ovlaten preduzimati na svojoj nekretnini; npr.prolaz preko susjedovog zemljita, pravo puta, progona ivotinja, crpljnja vode, ispae, pravo nasloniti teret svoj zgrad na tuu zgradu, provoditi dim kroz susjdov dimnjak itd.; ovo pravo regulisano ZOVO-om;

(b) line slunosti - ne postoji povlasno dobro, ve samo posluno dobro, a sadrina j u koritenju tue stvari: pravo plodouivanja, pravo upotrebe i pravo stanovanja (habitatio); nije regulisano ZOVO-om, v upuivanj na na primjnu odredbi Opeg graanskog zakonika i pravila imovinskog prava; i

(c) stvarni tereti (pravo na tuoj nekretnini na osnovu kojeg titularu tog prava pripada ovlatenje da od vlasnika te nkretnine zahtijeva odreene radnje ili davanja u natui ili novcu); nije regulisano ZOVO-om, v upuivanj na na primjnu odredbi Opg graanskog zakonika i pravila imovinskog prava.

(3) pravo zaloge pravo na tuoj pokretnoj ili nepokretnoj stvari, odnosno tuem pravu na osnovu koje titularu (zalogoprimcu) pripada ovlatenje da se iz zaloene stvari, odnosno zaloenog prava, namiri ako mu njegovo dospjelo potraivanj ne bude blagovremeno izmireno:

(a) pravo zaloge na pokretnim stvarima i na pravima regulisano ZOO

(b) pravo zaloge na nekretninama (hipoteka) regulisano ZOVO-om

- Stvarna prava tite se tubama:

(1) vlasnike tube:

(a) rei vindicatio tuba za predaju u posjed vlasnikove stvari (vlasnik protiv posjednika stvari);

(b) actio publiciana tuba za predaju stvari po osnovu jaeg prava na posjed (podnosi lice koje je pribavilo individualno odreenu stvar po pravnom osnovu i na zakonit nain, a nije znalo ili nije moglo znati da nije postalo vlasnik stvari); isti petit kao kod rei vindicatio (za predaju stvari), ali ovdje je po osnovu jaeg prava;

(c) actio negatoria tuba kojom se zahtijeva zatita zbog uzneimravanja prava vlasnitva (vlasnika tuba zbog uznemiravanja vlasnitva, a da posjed stvari nije oduzet)

(2) tube kojima se titi pravo slunosti:

(a) konfesorna tuba podnosi vlasnik povlasnog dobra protiv vlasnika poslunog dobra, ako ima pravni interes da se utvrdi njegovo pravo; tuitelj treba dokazati postojanje (sticanje) prava slunosti, da je vlasnik povlasnog dobra, da je tueni vlasnik poslunog dobra i pravni interes za podnoenje tube (najee je to osporavanje tuenog da tuitelju pripada pravo slunosti); ova tuba se moe podnijeti i protiv drugog lica koje neosnovano sprjeava ili ometa vrenje prava slunosti

(b) tuba zbog smetanja posjeda prava slunosti;

(c) tuba za zatitu stvarnih tereta tubeni zahtjev da sud utvrdi postojanje tereta i izvrenje obaveze koja ini sadrinu tereta, ukoliko vlasnik optereene nekretnine osporava postojanje tereta;

(3) tuba za zatitu hipotekarnog povjerioca ukoliko hipotekarni dunik smanjuje vrijednost nekretnina ili na drugi nain vri pogoravanje njihovog stanja, hipotekarni povjerilac moe podnijeti tubu a ciljem da sud donese presudu kojom se usvaja tubeni zahtjev i nalae hipotekarnom duniku daljne uzdravanje od takvog ponaanja;

(4) tuba zbog smetanja posjeda (retinende possesionis) posjednik podie tubu protiv lica koje je izvrilo smetanje posjeda

5. Koje su 3 glavne tube u gra. pravu?

- u materijalnom smislu: tuba = pravo traiti sudsku zatitu nekog graanskog prava ili graansko-pravnog zahtjeva ili odnosa, putem konanog i neposrednog utvrenja;

- u procesno-pravnom smislu: tuba = pismeni podnesak kojim tuilac, kao subjekt nekog ugroenog ili povrijeenog prava ili odnosa, trai pokretanje parninog postupka protiv tuenog, koji mu to pravo vrijea ili ugroava, u svrhu konanog i nespornog dosuenja, odnosno utvrenja spomenutog prava, pravnog zahtjeva ili pravnog odnosa;

- prema zatiti koja se u tubi trai, tube se dijele na:

(i) kondemnatorne (obavezujue, osuujue) - glase na inidbu ili davanje; tube za osudu na inidbu, u kojoj se od suda trai da tuenom naloi neko injenje, trpljenje ili proputanje;

(ii) konstitutivne (preobraajne) preobraajne tube, tube kojima se trai ustanovljenje ili promjena sadraja ili prestanak nekog pravnog odnosa; (iii) deklarativne (utvrujue) utvrujue tube, kojom se trai utvrenje postojanja ili nepostojanja prava ili pravnog odnosa ili utvrenje istinitosti, odnosno neistinitosti neke isprave; ovdje dolazi do intervencije suda prije nanoenja povrede, u oekivanju da bi mogla nastupiti, sa zadatkom da se povreda unaprijed sprijei;6. Vlasnike tube?

- Pravo vlasnitva titi se vlasnikim tubama:

(1) Rei vindicatio tuba za predaju u posjed vlasnikove stvari, gdje vlasnik stvari podnosi tubu protiv posjednika stvari;

- tubeni zahtjev da sud donese presudu kojom e se tueni obavezati da tuitelju preda u posjed odreenu stvar;

- tuitelj treba dokazati da je vlasnik stvari + da se stvar nalazi kod tuenog;

- pravo na podnoenje tube ne zastarijeva;

- savjesni posjednik (onaj koji ne zna niti moe znati da stvar koju posjeduje nije njegova) duan predati vlasniku stvar sa plodovima koji nisu ubrani + ne odgovara za pogoranje i propast stvari (smatrao da posjeduje svoju stvar) + ima pravo na naknadu nunih trokova za odravanje stvari + ima pravo na naknadu korisnih trokova za poveanje vrijednosti + ima pravo na naknadu izdataka radi svog zadovoljstva ili uljepavanja stvari ako je vrijednost stvari poveana (uz mogunost da trai odvajanje, ako je to mogue) + za vrijeme dok vlasnik ne plati nune i korisne trokove, posjednik ima pravo zadravanja stvari

- nesavjesni posjednik duan vratiti vlasniku stvar sa svim plodovima koju je stvar dala za vrijeme njegovog posjeda + ako plodove nije ubrao ili je ubrane plodove potroio, otuio ili unitio, duan je vlasniku platiti naknadu + obavezan naknaditi tetu zbog pogoranja i propasti stvari (osim ako bi do toga dolo i da se stvar nalazila kod vlasnika) + ima pravo na naknadu nunih trokova (koje bi imao i vlasnik da je stvar bila kod njega) + ima pravo na naknadu korisnih trokova samo ako su korisni lino za vlasnika + nema pravo na naknadu trokova koje je uinio radi svog zadovoljstva ili uljepavanja stvari (moe izvriti odvajanje i zadravanje za sebe onoga to je uinio samo ako je takvo odvajanje mogue bez oteenja stvari)

- potraivanje naknada zastarijeva u roku 3 godine od dana predaje stvari vlasniku

- savjestan posjednik postaje nesavjestan od momenta kad mu je vlasnika tuba dostavljena, ali se moe dokazivati da je postao nesavjestan i prije toga

(2) Actio publiciana tuba za predaju stvari po osnovu jaeg prava na posjed; tubu podnosi lice koje je pribavilo individualno odreenu stvar po pravnom osnovu i na zakonit nain, a nije znalo ili nije moglo znati da nije postalo vlasnik stvari;

- tubeni zahtjev da stvar koju tueni dri bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu, tueni povrati tuitelju; isti petit kao kod rei vindicatio (za predaju stvari), ali ovdje je po osnovu jaeg prava;

- npr. jedno lice kao kupac zakljuilo ugovor o kupoprodaji nekretnine koji je punovaan i izvren, ali to lice kao kupac nije postalo vlasnik stvari, jer nije izvren upis u zemljinoj knjizi; ako je tom kupcu oduzet posjed te nekretnine od lica koje nema pravnog osnova za dranje te nekretnine, kupac (kao pretpostavljeni vlasnik) moe podnijeti tubu sa tubenim zahtjevom da sud obavee posjednika da mu preda u posjed tu nekretninu;

- tuitelj mora dokazati: (1) da je njegov posjed zakonit (savjesnost se pretpostavlja) + (2) da je traena stvar individualno odreena + (3) da je posjed tuenog bez pravnog osnova ili sa slabijim pravnim osnovom;

- punovanim pravnim osnovom smatraju se ugovori naosnovu kojih se stie pravo vlasnitva (ugovor o prodaji, o poklonu, o zamjeni);

- ako se tueni poziva da i on ima pravni osnov za dranje stvari jai je pravni osnov onog lica koje je stvar pribavilo teretnim ugovorom u odnosu na lice koje je stvar pribavilo besteretno; ako su pravni osnovi iste jaine prvenstvo ima onaj kod koga se stvar nalazi u posjedu;


(3) Actio negatoria tuba kojom se zahtijeva zatita zbog uznemiravanja prava vlasnitva, a da posjed stvari nije oduzet;

- tubu moe podnijeti vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik;

- tubeni zahtjev da je tueni uznemitio tuitelja u vrenju prava vlasnitva time to je preduzeo odreenu radnju, te da je duan ubudue prestati sa takvim ili slinim uznemiravanjem, pod prijetnjom izvrenja (odluka koja usvaja ovakav tubeni zahtjev omoguava da za sluaj ponovnog uznemiravanja od istog lica nije potrebno podnositi novu tubu, ve je na osnovu pravila izvrnog postupka mogue podnijeti izvrni prijedlog)

- tuitelj treba dokazati: (1) da je vlasnik, odn.pretpostavljeni vlasnik + (2) da je tueni uinio uznemiravanje kojim se ograniava ili ometa tuiteljevo pravo vlasnitva, odn.pretpostavljeno pravo vlasnitva;

- uznemirenje moe biti uinjeno radnjom koja ini smetanje posjeda (a koja nije oduzimanje posjeda) ili prisvajanjem prava slunosti koje tuenom ne pripada, vrenjem zakupa na koji tueni nema ovlatenje itd.

- pravo na podnoenje tube ne zastarijeva

7. Kad se dva lica smatraju pretpostavljenim vlasnikom iste stvari ko se smatra jai u pravu (ovo kod actio publiciana)?

- Jai je pravni osnov onog lica koje je stvar pribavilo teretnim ugovorom u odnosu na lice koje je stvar pribavilo besteretno; ako su pravni osnovi iste jaine prvenstvo ima onaj kod koga se stvar nalazi u posjedu8. Rei vindicatio?

vlasnika tuba tuba za predaju u posjed vlasnikove stvari, gdje vlasnik stvari podnosi tubu protiv posjednika stvari;

- tubeni zahtjev da sud donese presudu kojom e se tueni obavezati da tuitelju preda u posjed odreenu stvar;





- potraivanje naknada zastarijeva u roku 3 godine od dana predaje stvari vlasniku


9. Actio negatoria?

vlasnika tuba kojom se zahtijeva zatita zbog uznemiravanja prava vlasnitva, a da posjed stvari nije oduzet;


- tubeni zahtjev da je tueni uznemitio tuitelja u vrenju prava vlasnitva time to je preduzeo odreenu radnju, te da je duan ubudue prestati sa takvim ili slinim uznemiravanjem, pod prijetnjom izvrenja (odluka koja usvaja ovakav tubeni zahtjev omoguava da za sluaj ponovnog uznemiravanja od istog lica nije potrebno podnositi novu tubu, ve je na osnovu pravila izvrnog postupka mogue podnijeti izvrni prijedlog); isti petit kao kod rei vindicatio (za predaju stvari), ali ovdje je po osnovu jaeg prava



- pravo na podnoenje tube ne zastarijeva

10. Sticanje stvarnih prava?

(1) Sticanje prava vlasnitva:

1. Po samom zakonu (originarno):

a) stvaranjem nove stvari (prerada)

b) mijeanjem i spajanjem (sjedinjavanje)

c) graenjem na tuem zemljitu

d) odvajanjem plodova

e) dosjelou

f) sticanjem od nevlasnika

g) okupacijom2. Pravnim poslom (derivativno)3. Nasljeivanjem (derivativno)4. Odlukom dravnog organa (derivativno):

a) eksproprijacija

b) arondacija

c) komasacija

d) uzurpacija

(2) Sticanje prava stvarnih slunosti:1. Pravnim poslom ugovor ili testament na osnovu kojih se stie pravo slunosti upisom u ZK; ugovor mora biti u pisanom obliku i predstavlja samo pravni osnov, a za nastanak stvarnog prava potreban je upis u ZK.

2. Odlukom suda ili dr.nadlenog organa sud e odlukom zasnovati ovo pravo kada vlasnik povlasnog dobra u cijelosti ili djelimino ne moe koristiti svoje dobro bez koritenja nekretnine drugog lica (npr. Kada do povlasnog dobra ne moe prii bez prolaza preko nekretnine drugog lica); odlukom drugog nadlenog organa se moe zasnovati u postupku npr. Nepotpune eksproprijacije ili komasacije

3. Dosjelou kada je vlasnik povlasnog dobra faktiki ostvariovao slunost za vrijeme od 20 godina, a vlasnik poslunog dobra se tome nije protivio; slunost se u ovom sluaju nee stei ako je vrena zloupotrebom povjerenja vlasnika poslunog dobra, ako je slunost vrena silom (a vlasnik poslunog dobra to tolerisao zbog straha), ako je slunost vrena na prevaran nain odravanjem vlasnika poslunog dobra u zabludi kao da namjera vlasnika povlasnog dobra nije sticanje prava slunosti

(3) Sticanje stvarnog tereta pr.poslom u pismenoj formi i uknjibom u ZK

(4) Sticanje prava zaloge na pokretnim stvarima:

1. Pravnim poslom pri emu je za zasnivanje zaloge potrebna i predaja stvari;

2. Po zakonu npr. Po ugovoru o prevozu, prevoznik ima zakonsko pravo zaloge na stvarima primljenim na prevoz; za zasnivanje zaloge potrebna i predaja stvari;

3. Sudskom odlukom u izvrnom postupku prilikom pljenidbe stvari;

4. Na osnovu sporazuma stranaka u izvrnom postupku temeljem koga sud donosi odluku o zasnivanju zaloge.

(5) Sticanje prava zaloge na nekretninama (hipoteka):

1. Pravnim poslom pri emu potreban i upis u ZK;

2. Sudskom odlukom pri emu potreban i upis u ZK;

3. Po zakonu11. ta je vlasnitvo, koja je njegova karakteristika, kako vlasnitvo djeluje prema vanjskom svijetu?

- Pravo vlasnitva je objektivnim pravom zatieno najire ovlatenje posjedovanja, koritenja i raspolaganja nekom stvari u skladu sa njenom prirodom i namjenom;

- Sadrinu prava vlasnitva ini:

(1) posjedovanje faktika vlast nad stvari;

(2) koritenje ekonomsko upotrebljavanje i sluenje svojom stvari, ukljuujui i ubiranje plodova;

(3) raspolaganje troenje svoje stvari sve do njenog unitenja, kao i otuenje stvari;

- Vrenje prava vlasnitva u skladu sa prirodom i namjenom stvari, odn.zabranjeno ga je vriti protivno cilju zbog koga ustanovljeno + vlasnik stvari duan uzdravati se od koritenja svoje stvari na nain da se time onemoguava ili oteava drugi vlasnik u koritenju svoje stvari (npr.uzdravanje od tetnih imisija);

- Predmet prava vlasnitva: pokretne stvari + nekretnine; stvari mogu biti:

(1) sloene (ako se njeni dijelovi mogu raspoznati) X proste (dijelovi se ne mogu raspoznati);

(2) djeljive (koje se mogu fiziki podijeliti tako da svaki dio dobijen diobom ima srazmjernu vrijednost cjeline npr. vrea brana, eera itd.) X nedjeljive (fizikom diobom se unitavaju ili njeni dijelovi fizikom diobom ne zadravaju srazmjernu vrijednost podijeljene stvari)

(3) glavna stvar (fizika cjelina sastavnih dijelova stvari) X pripadak/pertinencija (sporedna stvar namijenjena da trajno slui glavnoj stvari)

(4) potrone (stvari koje se mogu upotrijebiti samo ejdnom, npr.hrana, pie, benzin) X nepotrone (one koje se mogu upotrijebiti vie puta, npr.odijelo, automobil itd.)

(5) individualno (pojedinano) odreene (one koje su konkretno oznaene i koje su subjekti imali u vidu) X generiki odreene (odreene po rodu, one koje se u pravnom prometu oznaavaju po vrsti i broju, odn.nekoj jedinici npr.kilogram brana, litar benzina itd.)

(6) plodovi neke stvari ili prava - koristi koje donosi upotreba ili koritenje neke stvari: mogu biti prirodni plodovi (plodovi koje stvar daje prirodno ili ulaganjem ljudskog rada, npr.ito, voe, mladune ivotinje) X civilni plodovi (najee se pojavljuju u novanom obliku kamate, zakupnina, najamnina)

- Stvari na kojima postoji pravo vlasnitva su u prometu to znai da se pravo vlasnitva na stvari moe prenositi s jednog na drugi pravni subjekt (izuzetak su stvari u opoj upotrebi koje ne mogu biti u prometu posebnim zakonom se odreuje za koje stvari je promet ogranien ili zabranjen , npr.oruje, eksploziv, opojne droge, lijekovi...)

- Mineralne sirovine, vode, divlja, ribe i dr.dijelovi prirode dravno vlasnitvo; postaju stvarima u smislu ZOVO kada se nad njima stekne posjed, a na osnovu koncesije (dozvole) za eksploataciju;

- Dobra u opoj upotrebi (javni putevi, javni trgovi, nacionalni parkovi i dr) - takoe vlasnitvo drave; i poslije promjene njihove namjene ostaju u dravnom vlasnitvu, ako zakonom nije drugaije odreeno;

- Nosioci prava vlasnitva fizika i pravna lica (za pravna lica vlasnika ovlatenja vre na odgovarajui nain odgovarajui organi tih lica, saglasno zakonu, odn.statutu i pravilim tih lica)

- Suvlasnitvo kada dva ili vie lica imaju pravo vlasnitva na jednoj stvari, tako da svako od tih lica ima svoj idealni dio na stvari, koji se moe izraziti u razlomku ili procentu; svaki suvlasnik ima ovlatenja:

(1) da raspolae svojim dijelom bez saglasnosti ostalih suvlasnika (uz ogranienje da ako eli prodati svoj dio na stvari koja je stambena zgrada, stan, poslovna zgrada ili poslovni prostor, ostali suvlasnici imaju pravo pree kupovine);

(2) da stvar dri u suposjedu zajedno sa drugim suvlasnicima;

(3) da stvar koristi zajedno sa ostalim suvlasnicima;

(4) da upravlja nad stvari zajedniki sa ostalim suvlasnicima (ako se radi o poslovima redovnog upravljanja potrebna saglasnost suvlasnika iji dijelovi zajedno ine vie od polovine X ako se radi o poslovima koji prelaze okvir redovnog upravljanja potrebna saglasnost svih suvlasnika)

(5) da trai diobu stvari ovo pravo ne zastarijeva

- Zajedniko vlasnitvo dijelovi dva ili vie lica na zajednikoj stvari nisu odreeni, ali su odredivi; npr. zajednika brana imovina (do diobe), zajednika imovina nasljednika (do donoenja rjeenja o nasljeivanju), zajedniki dijelovi zgrade u kojoj postoji vie etanih vlasnika

- Etano vlasnitvo pravo vlasnitva ma posebnim dijelovima zgrada (stanovi ili poslovni prostori); ovlatenja i obaveze etanog vlasnitva:

(1) raspolaganje dijelom zgrade - ogranienje: pree pravo kupovine kada na dijelu zgrade postoji suvlasnitvo ili ako postoji ustanovljen zakupni odnos u korist odreenog lica kao zakupca;

(2) koritenje dijela zgrade i ovlatenje da se ustupi u zakup;

(3) ovlatenje da etani vlasnik vri prepravke u stanu, pod uslovom da se time ne dira u poseban dio drugog etanog vlasnika ili zajednike prostorije;

(4) obaveza vrenja opravki pojedinih dijelova zgrade koji slue zgradi kao cjelini, s tim da se takvi radovi mogu obavljati samo po sporazumu svih etanih vlasnika, a ako do sporazuma ne doe naq prijedlog jednog od zainteresiranih etanih vlasnika odluit e sud u vanparninom postupku

- Susjedski odnosi reguliu ovlatenja vlasnika jedne nekretnine da zahtijeva od vlasnika druge nekretnine da neto trpi, proputa ili ne ini, obzirom na injenicu njihova ivljenja na nekom uem prostoru (susjedi); pravila o ureenju mea Zakon o vanparninom postupku;

- ograde izmeu susjednih nekretnina + predmeti koji slue kao meaki znakovi u nerazdjeljivom su vlasnitvu susjeda s obje strane mee, osim ako se dokae da su vlasnitvo jednog susjeda; dunost odravanja zajednike ograde pada na teret oba susjeda na jednake dijelove; solidarno odgovaraju za tetu priinjenu treim licima zbog toga to ograda nije odravana; ograda koja se iskljuivo nalazi na nekretnini jednog vlasnika u vlasnitvu onog ije je zemljite;

- stablo (drvo) pripada onom iz ijeg je zemljita izraslo, bez obzira kuda se nadvilo, ukljuujui i grane i bez obzira kuda se protee korijenje; stablo koje izraslo na mei u suvlasnitvu susjeda; vlasnik ovlaten sa svog zemljita istrgnuti ile i korijenje tueg drveta i dio stabla koji se nalazi u vazdunom prostoru iznad njegove nekretnine, i ovlaten zahtijevati naknadu tete koja mu prouzrokovana ilama, korijenjem ili granam tueg drveta;

- ako se na nekretnini nekog vlasnika nau ivotinje, roj pela ili druge stvari drugog vlasnika drugi vlasik je ovlaten u primjerenom roku doi na tuu nekretninu kako bi ih preuzeo; u sluaju da od tih stvari nastala teta ili nuni trokovi vlasnik nekretnine na kojoj su se te stvari nale ovlaten je zadrati ih dok mu teta i trokovi ne budu naknaeni;

- vlasnik nekretnine na kojoj je nuno izvriti radove potrebne za njenu upotrebu ovlaten privremeno upotrijebiti tue zemljite radi izvoenja radova, postavljanja skela i sl., ako se to na drugi nain ne moe izvesti; na zahtjev vlasnika ije zemljite upotrijebljeno vlasnik nekretnine koji izvodio radove duan platiti primjerenu naknadu, a i naknadu tete, ako je prouzrokovana;

- vlasniku nije dozvoljeno kopati svoje zemljite ili preduzimati druge radnje koje bi dovele u opasnost stabilnost tue nekretnine; vlasnik ija bi nekretnina izvoenjem takvih radova bila dovedena u opasnost pravo traiti prestanak radova, ako nisu preduzete sve mjere osiguranja, a ako ove mjere nije mogue poduzeti pravo zahtijevati zabranu radnji koje stvaraju takvu opasnost.

- Prema vanjskom svijetu vlasnitvo djeluje erga omnes prema svima, tj. nalae se svim treim licima odreeno ponaanje koje se sastoji u neinjenju

12. Vlasnitvo - kako se stie (naini sticanja prava vlasnitva) titulus(osnov) i modus aquirendi?

- Titulus = pravni osnov (po samom zakonu, pr.poslom, nasljeivanjem, odlukom dr.organa); Modus acquirendi = nain sticanja (pokr.stvari predaja; nepokretne upis u ZK); 1. Po samom zakonu (originarno):

a) stvaranjem nove stvari (prerada) prerada, tj.ljudskim radom izvrena promjena materijala, ime se stvara odreena nova stvar, tj.stvar koja je nakon prerade dobila drugu namjenu i upotrebljivost u odnosu na onu koju je imao materijal od kojeg je stvar izraena; oblici prerade:

- neko od svog materijala i svojim radom izradi novu stvar takva nova stvar pripada tom licu;

- neko da svoj materijal drugom licu koje svojim radom, na osnovu zakljuenog ugovora, izrauje novu stvar, time da stvar pripadne vlasniku materijala

- neko od tueg materijala svojim radom izradi novu stvar time da to lice koje izradilo stvar postaje vlasnik stvari, pod uslovom da je savjestan (nije znao niti mogao znati da tui materijal prerauje bez dozvole njegova vlasnika) i ako je vrijednost rada vea od vrijednosti materijala.

b) mijeanjem i spajanjem (sjedinjavanjem) pokretne stvari razliitih vlasnika se tako spoje u jedinstvenu stvar da se vie ne mogu odvojiti bez znatne tet ili bez nesrazmjernih trokova; vlasnici takvih stvari postaju suvlasnici na novoj stvari, sa dijelovima koji su srazmjerni vrijednosti sjedinjenih stvari;

- ako jedan od vlasnika bio nesavjestan drugi vlasnik (savjestan vlasnik) moe zahtijevati da mu pripadne cijela stvar u vlasnitvo ili da stvar pripadne nesavjesnom vlasniku uz isplatu naknade prometne vrijednosti stvari savjesnog vlasnika; rok za postavljanje ovakvog zahtjeva 1 godina od sjedinjavanja stvari;

- ako jedna od spojenih ili pomijeanih stvari ima neznatnu vrijednost u odnosu na drugu vlasniku vrednije stvari pripada iskljuivo pravo vlasnitva na novoj stvari, uz pravo vlasnika druge stvari da u roku od 1 godine od sjedinjavanja zahtijeva naknadu prometne vrijednosti svoje stvari.

c) graenjem na tuem zemljitu nekoliko situacija:

- graditelj savjestan (nije znao ni mogao znati da gradi na tuem zemljitu), a vlasnik zemljita nesavjestan (znao za izgradnju, ali se nije tome odmah usrotivio) graditelj stie pravo vlasnitva i na zemljitu na kojem zgarad izgraena, i na zemljitu za redovnu upotrebu; vlasnik kojem je to zemljite pripadalo ima prvao zahtijevati od graditelja naknadu prmetne vrijednosti tog zemljita (rok za podiaznje ovakvog zahtjeva 3 godine od dana saznanja za izvrenu izgradnju, odn.najkasnije 10 godina od zavrene izgradnje);

- graditelj nesavjestan (znao da gradi na tuem zemljitu, ili to nije znao, ali se vlasnik zemljita odmah usprotivio gradnji) vlasnik zemljita moe zahtijevati: (i) da mu pripadne vlasnitvo na zgradi, a da graditelju naknadi vrijednost zgrade; (ii) ruenje zgrade uz povrat zemljita u prvobitno stanje (s tim to sud moe odbiti ovakav zahtjev ako to ne bi bilo opravdano); (iii) da mu graditelj isplati prometnu vrijednost zemljita; pravo izbora pripada vlasniku zemljita u roku od 3 godine od dana zavretka izgradnje objekta, a nakon tog roka ima samo pravo na naknadu prometne vrijednosti zemljita (ova pravila vae i kad su i graditelj i vlasnik zemljita nesavjesni)

- graditelj i vlasnik zemljita savjesni, a graevinski objekat i zemljite su znatno razliite vrijednosti (i) ako je gra.objekat znatno vee vriejdnosti od zemljita objekat sa zemljitem pripada graditelju, uz obavezu da vlasniku zemljita naknadi prometnu vrijednost zemljita; (ii) vrijednost zemljita vea sud e, na zahtjev vlasnika zemljita, dosuditi vlasniku zemljita gra.objekat i obavezati ga da graditelju naknadi gra.vrijednost objekta (takav zahtjev vl.zemljita moe postaviti u roku od 3 godine od zavretka izgradnje objekta); (iii) vrijednosti zemljita i objekta priblino jednake sud e dosuditi i objekat i zemljite ili vlasniku zemljita ili graditelju, vodei rauna o njihovim potrebama i okolnostima sluaja, sa pravom drugog na naknadu za vrijednost objekta, odn.zemljita po prometnoj vrijednosti.

d) odvajanjem plodova plodovi su sporedne pokretne stvari koje periodino daje glavna stvar; mogu biti prirodni i civilni; kao samostalni objekt prava vlasnitva smatraju se tek od njihovog odvajanja;

- ako je gl.stvar bila vlasnitvo odreenog lica odvojeni plodovi su takoe vlasnitvo tog lica;

- ako se gl.stvar nalazi kod plodouivaoca ili zakupca po osnovu zakljuenog ugovora odvajanjem plodova oni postaju vlasnici tih plodova;

- savjesni posjednik koji opravdano vjeruje da je stvar njegova stie pravo vlasnitva na plodovima njihovim odvajanjem od gl.stvari.

e) dosjelou originarni nain sticanja prava vlasnitva posjedovanjem stvari za odreeno vrijeme:

- za savjesnog (ne zna niti moe znati da stvar koju dri nije njegova) i zakonitog (zasniva se na nekom pravnom osnovu koji je potreban za sticanje prava vlasnitva npr.ug.o prodaji, o poklonu, o zamjeni; takav posjed nije pribavljen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja) posjednika: (i) 3 godine za pokretnu stvar; (ii) 10 godina za nekrteninu;

- za savjesnog, ali nezakonitog posjednika: (i) 6 godina za pokretnu stvar; (ii) 20 godina za nekretninu;

- nesavjestan posjednik (koji je znao ili mogao znati da nije vlasnik stvari) ne moe stei pravo vlasnitva po ovom osnovu, bez obzira na duinu posjeda;

- vrijeme potrebno za dosjelost poinje tei od dana kada je posjednik stupio u posjed stvari, a zavrava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

- nasljednik stie savjestan posjed od trenutka otvaranja nasljea i u sluaju kada je ostavioev posjed bio nesavjestan, a nasljednik to niej znao, niti mogao znati; u ovom sluaju vrijeme za dosjelost poinje tei od trenutka otvaranja nasljea.

f) sticanjem od nevlasnika uslovi koji moraju biti kumulativno ispunjeni opi uslovi:

- stvar koja se pribavlja mora biti pokretna stvar;

- sticalac mora biti savjestan nije znao niti mogao znati da stvar pribavlja od nevlasnika;

- pravni osnov pribavljanja je teretni, naplatni pravni posao.

- pored opih uslova, potrebno ispunjenje nekog od sljedeih uslova:

- stvar treba biti pribavljena od nevlasnika koji u okviru svoje djelatnosti stavlja takve stvari u promet; ili

- stvar pribavljena od nevlasnika kome je vlasnik predao stvar u posjed na temelju pr.posla koji nije osnov za pribavljanje pr.vlansitva (npr.ug.o zakupu, ostavi, posudbi); ili

- stvar pribavljena na javnoj prodaji kod suda ili nekog dr.dravnog organa

- raniji vlasnik moe zahtijevati povrat stvari ako ona za njega ima poseban znaaj (afekcionu vrijednost); rok za postavljanje takvog zahjeva 1 godina od kad je izgubio pravo vlasnitva.

g) okupacijom uzimanje u posjed naputene stvari sa namjerom njenog prisvajanja;

- naputene stvari one koje su od vlasnika vidno naputene tako da je time izrazio volju o dobrovoljnom odricanju od prava vlasnitva; izgubljene stvari se ne smatraju naputenima!

- objekat sticanja moe biti samo pokretna stvar (naputene nekretnine postaju dravno vlasnitvo)

2. Pravnim poslom (derivativno) - sticalac pravo vlasnitva izvodi iz prava vlasnitva dosadanjeg vlasnika;

- u ovakvim sluajevima se pravo vlasnitva zasniva zakljuenjem pr.posla (pr.osnov), a stie se upisom u javnu knjigu o nekretninama, odnosno predajom stvari ukoliko se radi o pokretnim stvarima;

- nekretnine potrebno da je prenosilac savjestan (savjesnost sticaoca se pretpostavlja) + potrebno zakljuiti pisani ugovor i notarski ga ovjeriti + potrebno upisati u ZK (izuzetak: mogue stei pr.vlasnitva na nekretninama i bez upisa u ZK i to na sljedee originarne naine: graenjem na tuem zemljitu, dosjelou i nasljeivanjem);

- ako vie savjesnih sticalaca pravo na upis u ZK onaj kojem je nekretnina predata u posjed, a ako se nekretnina nalazi ikod prenosioca sticalac koji prvi zakljuio ugovor;

- pokretne stvari na osnovu zakljuenog pr.posla (pr.osnov) pravo vlasnitva na pokretnoj stvari stie se predajom stvari u posjed sticaoca; pr.posao punovaan i ako je zakljuen u usmenoj formi; predaja smatra se izvrenom i tzv.simbolinom predajom stvari: (i) predajom isprava na osnovu kojih primalac, iako stvar ne dri, moe njome raspolagati (npr.tovarni list, konosman, skladinica), (ii) uruenjem nekog dijela stvari (npr.kljueva), (iii) izdvajanjem (npr.sipanjem odreene koliine penice u vree); izuzeci kad se ne trai predaja stvari, tj.kada se pr.vlasnitva stie bez predaje stvari tzv.fiktivna predaja: (i) kada se stvar nalazi u posjedu sticaoca od ranije po nekom pr.osnovu (npr. na osnovu ug.o posudbi ili uvanju), (ii) kada sticalac ostavi i dalje stvar u posjedu prenosioca po nekom drugom pr.osnovu (npr. ug.o uvanju), (iii) kada se stvar nalazi u posjedu treeg lica;

- ako vie lica zakljuilo pr.poslove u odnosu na istu individualno odreenu stvar pr.vlasnitva stie ono lice kome je stavr predata, ako je savjesno; ako vie savjesnih lica, a stvar ni jednom od njih nije predata pr.vlansitva onaj koji je prvi zakljuio pr.posao.

3. Nasljeivanjem (derivativno) pravo vlasnitva se stie u trenutku otvaranja nasljea;4. Odlukom dravnog organa (derivativno) ovo ujedno i oduzimanje ili ograniavanje prava vlasnitva druge osobe:

a) eksproprijacija ureeno Zakonom o eksproprijaciji (Sl.novine FBiH 70/07); eksproprijacija = oduzimanje ili ogranienje prava vlasnitva na nekretninama uz naknadu prema trinoj cijeni radi izgradnje objekata ili izvoenja dr.radova od javnog interesa (izgradnja saobraajne infrastrukture, privrednih, komunalnih, zdravstvenih objekata, objekata kulture, odbrane, uprave i dr.objekata od javnog interesa, odn.izvoenja dr.radova od javnog interesa; predmet eksproprijacije mogu biti nekretnine u vlasnitvu fiz.i pr.lica + mogu se eksproprosati tek ako se na zakonom predvieni nain utvrdi javni interes za izgradnju objekta, odn.izvoenje dr.radova; korisnik eksporoprijacije moe biti FBiH, kanton, grad, opina, javna preduzea i javne ustanove, tako da oni stiu pravo vlasnitva na eksproprisanim nekretninama (osim ako eksproprisana nekretnina ne stie status javnog dobra); potpuna eksproprijacija (oduzimanje prava vlasnitva od biveg vlasnika) X nepotpuna eksproprijacija (zasnivanje prava slunosti na zemljitu i zgardi, kao i zakupa na zemljitu na odreeno vrijeme); za eksproprisanu imovinu bivem vlasniku pripada pravo na naknadu po trinoj vrijednosti eksproprisane nekretnine, i to u drugoj nekretnini ili u novcu (ovim naputen princip pravine naknade); trina vrijednost izraava se u cijeni na podruju gdje se vri eksproprijacija zavisno od ponude i potranje; postupak eksproprijacije uglavnom zadrana procedura kao i u ranijim propisima (Zak.ovanpar.postupku), uz novinu da je prije podnoenja prijedloga za eksproprtijaciju korisnik ekproprijacije duan pokuati sa vlasnikom sporazumno rijeiti prenos prava vlasnitva (ovakvo zakonsko rjeenje sada korisnici eksproprijacije kritikuju uz objanjenje da se takav sporazum i naknada teko postiu sa vlasnicima, te da to produava ekspropriacioni postupak i izvoenje radova, npr.na saobraajnicama); sporazumno odreivanje naknade kod nadlene opinske slube, a ako se takav sporazum tu ne postigne, onda kod suda u vanparninom postupku; sporazum zakljuen kad ga stranke potpiu, a zapisnik u koji je unesen i potpisan sporazum ima snagu izvrne isprave;

b) arondacija oduzimanje zemljita odreenog subjekta i pripajanje tog zemljita u korist drugog subjekta radi racionalnije obrade zemljita; prije donoenja rjeenja o arondaciji potrebno utvrditi opi interes; ranijem vlasniku pripada naknada za oduzeto zemljite (ako je zemljoradnik ustupanjem drugog zemljita; a ako nije zemljoradnik naknada u novcu); ako se bivi vlasnik i korisnik arondacije ne sporazume o naknadi predmet se dostavlja sudu da u vanpar.postupku odredi naknadu.

c) komasacija formiranje manjeg broja veih i pravilnih parcela na podruju na kojem se nalazio vei broj manjih (usitnjenih) i nepravilnih parcela; nakon toga raspodjela zemljita iz komasacione mase, tako da svaki uesnik dobije zemljite pribline povrine i kulture kao prije komasacije.

d) uzurpacija svako samovlasno zauzimanje ili dranje zemljita u dravnom vlasnitvu (pri emu se ne smatra uzurpiranim zemljite koje je bespravno zauzeto do 6.aprila 1941.godine, ako su do tada bili ispunjeni uslovi za dosjelost, izuzev ako se radi o umamam, enklavama ili poluenklavama)

13. Stjecanje prava vlasnitva dosjelou?

Originarni nain sticanja prava vlasnitva posjedovanjem stvari za odreeno vrijeme:

- Redovna dosjelost - za savjesnog (ne zna niti moe znati da stvar koju dri nije njegova) i zakonitog (zasniva se na nekom pravnom osnovu koji je potreban za sticanje prava vlasnitva npr.ug.o prodaji, o poklonu, o zamjeni; takav posjed nije pribavljen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja) posjednika: (i) 3 godine za pokretnu stvar; (ii) 10 godina za nekrteninu;

- Apsolutna dosjelost - za savjesnog, ali nezakonitog posjednika: (i) 6 godina za pokretnu stvar; (ii) 20 godina za nekretninu;




14. Sticanje prava vlasnitva na novoj stvari?

- stvaranjem nove stvari (prerada) prerada, tj.ljudskim radom izvrena promjena materijala, ime se stvara odreena nova stvar, tj.stvar koja je nakon prerade dobila drugu namjenu i upotrebljivost u odnosu na onu koju je imao materijal od kojeg je stvar izraena; oblici prerade:

- neko od svog materijala i svojim radom izradi novu stvar takva nova stvar pripada tom licu;

- neko da svoj materijal drugom licu koje svojim radom, na osnovu zakljuenog ugovora, izrauje novu stvar, time da stvar pripadne vlasniku materijala

- neko od tueg materijala svojim radom izradi novu stvar time da to lice koje izradilo stvar postaje vlasnik stvari, pod uslovom da je savjestan (nije znao niti mogao znati da tui materijal prerauje bez dozvole njegova vlasnika) i ako je vrijednost rada vea od vrijednosti materijala.

- mijeanjem i spajanjem (sjedinjavanjem) pokretne stvari razliitih vlasnika se tako spoje u jedinstvenu stvar da se vie ne mogu odvojiti bez znatne tet ili bez nesrazmjernih trokova; vlasnici takvih stvari postaju suvlasnici na novoj stvari, sa dijelovima koji su srazmjerni vrijednosti sjedinjenih stvari;

- ako jedan od vlasnika bio nesavjestan drugi vlasnik (savjestan vlasnik) moe zahtijevati da mu pripadne cijela stvar u vlasnitvo ili da stvar pripadne nesavjesnom vlasniku uz isplatu naknade prometne vrijednosti stvari savjesnog vlasnika; rok za postavljanje ovakvog zahtjeva 1 godina od sjedinjavanja stvari;

- ako jedna od spojenih ili pomijeanih stvari ima neznatnu vrijednost u odnosu na drugu vlasniku vrednije stvari pripada iskljuivo pravo vlasnitva na novoj stvari, uz pravo vlasnika druge stvari da u roku od 1 godine od sjedinjavanja zahtijeva naknadu prometne vrijednosti svoje stvari15. Dosjelost?

(1) sticanje prava vlasnitva dosjelou

originarni nain sticanja prava vlasnitva posjedovanjem stvari za odreeno vrijeme:

- Redovna dosjelost - za savjesnog (ne zna niti moe znati da stvar koju dri nije njegova) i zakonitog (zasniva se na nekom pravnom osnovu koji je potreban za sticanje prava vlasnitva npr.ug.o prodaji, o poklonu, o zamjeni + takav posjed nije pribavljen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja) posjednika: (i) 3 godine za pokretnu stvar; (ii) 10 godina za nekrteninu;

- Apsolutna dosjelost - za savjesnog, ali nezakonitog posjednika: (i) 6 godina za pokretnu stvar; (ii) 20 godina za nekretninu;




(2) sticanje prava slunosti dosjelou

- kada je vlasnik povlasnog dobra faktiki ostvariovao slunost za vrijeme od 20 godina, a vlasnik poslunog dobra se tome nije protivio

- pravo slunosti se nee stei ako je slunost vrena zloupotrebom povjerenja vlasnika poslunog dobra, ako je slunost vrena silom (a vlasnik poslunog dobra to tolerisoa zbog straha), ako je slunost vrena na prevaran nain odravanjem vlasnika poslunog dobra u zabludi da namjera vlansika povlasnog dobra nije sticanje prava slunosti

16. Zakonitost posjeda

- uslovi:

(i) zasniva se na nekom pravnom osnovu koji je potreban za sticanje prava vlasnitva npr.ug.o prodaji, o poklonu, o zamjeni +

(ii) takav posjed nije pribavljen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja (vi, clam, precario)

17. Kad postoji prevara (kod vi, clam, precario) kod posjeda?- kad namjerno izazivanje ili dranje u zabludi XXXX18. Kako se titi pravo vlasnitva (razlike izmeu vlasnikih tubi)?

- Pravo vlasnitva titi se vlasnikim tubama:

(1) Rei vindicatio tuba za predaju u posjed vlasnikove stvari, gdje vlasnik stvari podnosi tubu protiv posjednika stvari;

- tubeni zahtjev (petit) da sud donese presudu kojom e se tueni obavezati da tuitelju preda u posjed odreenu stvar;





- potraivanje naknada zastarijeva u roku 3 godine od dana predaje stvari vlasniku;


(2) Actio publiciana tuba za predaju stvari po osnovu jaeg prava na posjed; tubu podnosi lice koje je pribavilo individualno odreenu stvar po pravnom osnovu i na zakonit nain, a nije znalo ili nije moglo znati da nije postalo vlasnik stvari;

- tubeni zahtjev (petit) da stvar koju tueni dri bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu, tueni povrati tuitelju; isti petit kao kod rei vindicatio (za predaju stvari), ali ovdje je po osnovu jaeg prava

- npr. jedno lice kao kupac zakljuilo ugovor o kupoprodaji nekretnine koji je punovaan i izvren, ali to lice kao kupac nije postalo vlasnik stvari, jer nije izvren upis u zemljinoj knjizi; ako je tom kupcu oduzet posjed te nekretnine od lica koje nema pravnog osnova za dranje te nekretnine, kupac (kao pretpostavljeni vlasnik) moe podnijeti tubu sa tubenim zahtjevom da sud obavee posjednika da mu preda u posjed tu nekretninu;

- tuitelj mora dokazati: (1) da je njegov posjed zakonit (savjesnost se pretpostavlja) + (2) da je traena stvar individualno odreena + (3) da je posjed tuenog bez pravnog osnova ili sa slabijim pravnim osnovom;

- punovanim pravnim osnovom smatraju se ugovori na osnovu kojih se stie pravo vlasnitva (ugovor o prodaji, o poklonu, o zamjeni);

- ako se tueni poziva da i on ima pravni osnov za dranje stvari jai je pravni osnov onog lica koje je stvar pribavilo teretnim ugovorom u odnosu na lice koje je stvar pribavilo besteretno; ako su pravni osnovi iste jaine prvenstvo ima onaj kod koga se stvar nalazi u posjedu;


(3) Actio negatoria tuba kojom se zahtijeva zatita zbog uznemiravanja prava vlasnitva, a da posjed stvari nije oduzet;


- tubeni zahtjev (petit) da je tueni uznemirio tuitelja u vrenju prava vlasnitva time to je preduzeo odreenu radnju, te da je duan ubudue prestati sa takvim ili slinim uznemiravanjem, pod prijetnjom izvrenja (odluka koja usvaja ovakav tubeni zahtjev omoguava da za sluaj ponovnog uznemiravanja od istog lica nije potrebno podnositi novu tubu, ve je na osnovu pravila izvrnog postupka mogue podnijeti izvrni prijedlog)




- u praksi lake je podnijeti posjedovnu tubu (tubu zbog uznemiravanja posjeda), jer se bre doe do odluke, budui da se kod pojseda ne raspravlja o pravu.

19. Prava suvlasnika?

- Suvlasnitvo kada dva ili vie lica imaju pravo vlasnitva na jednoj stvari, tako da svako od tih lica ima svoj idealni dio na stvari, koji se moe izraziti u razlomku ili procentu; svaki suvlasnik ima ovlatenja:

(1) da raspolae svojim dijelom bez saglasnosti ostalih suvlasnika (uz ogranienje da ako eli prodati svoj dio na stvari koja je stambena zgrada, stan, poslovna zgrada ili poslovni prostor, ostali suvlasnici imaju pravo pree kupovine);

(2) da stvar dri u suposjedu zajedno sa drugim suvlasnicima;

(3) da stvar koristi zajedno sa ostalim suvlasnicima;

(4) da upravlja nad stvari zajedniki sa ostalim suvlasnicima (ako se radi o poslovima redovnog upravljanja potrebna saglasnost suvlasnika iji dijelovi zajedno ine vie od polovine X ako se radi o poslovima koji prelaze okvir redovnog upravljanja potrebna saglasnost svih suvlasnika)

(5) da trai diobu stvari ovo pravo ne zastarijeva

20. Razlika izmeu suvlasnitva i zajednikog vlasnitva?

- Suvlasnitvo kada dva ili vie lica imaju pravo vlasnitva na jednoj stvari, tako da svako od tih lica ima svoj idealni dio na stvari, koji se moe izraziti u razlomku ili procentu;

- Zajedniko vlasnitvo dijelovi dva ili vie lica na zajednikoj stvari nisu odreeni, ali su odredivi; npr. zajednika imovina nasljednika (do donoenja rjeenja o nasljeivanju), zajedniki dijelovi zgrade u kojoj postoji vie etanih vlasnika

21. Prestanak prava vlasnitva- pravo vlasnitva prestaje u sljedeim sluajevima:

(1) kada drugo lice stekne pravo vlasnitva na odreenoj stvari:

- na originaran nain npr.graenjem na tuem zemljitu + mijeanjem i spajanjem + dosjelou i dr.;

- na derivativan nain na osnovu zakljuenog pr.posla;

- nasljeivanjem;

- prelaskom pr.vlasnitva u dravno vlasnitvo po samom zakonu ili odlukom nadl.organa (npr.prelazak zaostavtine bez nasljednika, urbanizacijom odreenih prostora pretvaranjem zemljita u graevinska i dr.)

(2) kada stvar bude naputena tako da njen dosadanji vlasnik na nesumnjiv nain izrazi volju da tu stvar napusti i da je vie ne eli posjedovati; drugolice koje stvar nae moe naputenu stvar uzeti u posjed sa namjerom da je prisvoji i time postati vlasnik, ali to samo ako se radi o pokretnoj stvari!;

(3) propast stvari unitenjem ili potronjom stvari + usljed vie sile + sluajnom propau;

(4) eksproprijacijom + arondacijom + komasacijom + uzurpacijom.

22. Razlika izmeu prava vlasnitva i "golog posjeda"?

- Vlasnitvo = pravna vlast nad stvari X Posjed = faktika vlast nad stvari;

Pravo vlasnitva u sebi sadri ovlatenja posjedovanja (dakle, faktike vlasti nad stvari), koritenja i raspolaganja --- u skladu s ovim, posjed jeste jedan od vidova vrenja prava vlasnitva, ali posjednik moe biti i nevlasnik, odn.svako ko vri faktiku vlast nad stvari, bez obzira na pravo vlasnitva (neposredni posjednik), kao i onaj kojem je neposredni posjednik predao stvar u posjed po osnovu nekog pr.posla koji nije osnov za sticanje prava vlasnitva, kao npr. ug.o zakupu, posluzi, uvanju stvari i dr. (posredni posjednik)

- Posjed neposredni posjednik (vri faktiku vlast nad stvari) X posredni posjednik (to postaje neposredni posjednik kada preda stvar drugom licu po osnovu plodouivanja, zakupa, uvanja stvari, posluge ili dr.pravnog posla koji nije osnov za sticanje vlasnitva); posjed prava slunosti (kada neko faktiki koristi nepokretnost drugog lica radi ostvarenja prolaza, crpljenja vode, ispae stoke i dr.) X posjed prava tehnikih usluga (el.energije, vode, plina, tel.linije i dr., to omoguuje korisnicima takvih usluga posjedovnu zatitu kod suda, po pravilima koja odreuju hitnost postupka); suposjed ako vie lica vre faktiku vlast na cijeloj stvari ili pravu (svaki od njih vri faktiku vlast nad cijelom stvari, ali je u tome ogranien vrenjem posjeda od drugih posjednika), detencija - lice koje po osnovu radnog odnosa ili u domainstvu vri faktiku vlast nad stvari za drugo lice i po uputama tog lica (npr.u radnom odnosu u pogledu stvari sa kojima radnik ima doticaj ili u domainstvu kada kuna pomonica vri odreene poslove ili u ugostiteljstvu kada konobar koristi namjetaj, sue i dr.stvari;detentor nije posjednik i detencija nije posjed; detentor = gospodar posla; poto nije posjednik nema pravo napodnoenje tube zbog smetanja posjeda + nema pravo na samopomo); zakonit posjed (ako se zasniva na punovanom pravnom osnovu koji je podoban za stivanje prava vlasnitva + ako posjed nije pribavljen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja) X savjestan posjed ( ako posjednik ne zna niti moe znati da stvar koju posjeduje nije njegova); idealni posjed ( kod nasljedstva nasljednik postaje posjednik stvari od smrti ostavioca, bez obzira na to da li nasljednik dri stvar u faktikoj vlasti); gubitak posjeda kada posjednik prestane vriti faktiku vlast nad stvari (ne gubi posjed ako je samo privremeno sprijeen da vri faktiku vlast, npr.bolest, privremena odsutnost i sl.); smetanje posjeda oduzimanjem posjeda (posjednik gubi faktiku vlast nad stvari) i uznemiravanjem posjeda (ne gubi takvu vlast, ali je na neki nain sprijeen da na dotadanji nain vri faktiku vlast)23. ta je pravo na posjed?

- Pravo posjednika stvari da vri faktiku vast nad stvari i pravo na posjedovnu zatitu u sluaju smetanja posjeda.

24. Moe li vie lica imati posjed nad istom stvari?- moe - suposjed ako vie lica vre faktiku vlast na cijeloj stvari ili pravu (svaki od njih vri faktiku vlast nad cijelom stvari, ali je u tome ogranien vrenjem posjeda od drugih posjednika)25. Razlika izmeu prava na posjed i smetanja posjeda?

- Kod smetanja posjeda se ne raspravlja o pravu na posjed, niti o pravnom osnovu posjeda, niti o savjesnosti posjeda, ve samo o injenici da NN ima posjed i o injenici smetanja (sud prua zatitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju)

26. Zatita posjeda?

(1) Samopomo

(2) Tuba kod smetanja posjeda (retinende possesionis) u ZPP-u pod posebnim postupcima

(3) Tuba za predaju u posjed (interdictum recuperande possesionis)27. Petit posjedovne tube - kako glasi?

- Posjednik ima pravo na zatitu od smetanja posjeda (protupravnog uznemiravanja ili oduzimanja posjeda), te u tom smislu ima pravo na podizanje tube zbog smetanja posjeda (retinende possesionis) iji tubeni zahtjev (petit) glasi na vraanje oduzete stvari, odnosno prestanak daljnjeg uznemiravanja pod prijetnjom novane kazne;

- Rok za podnoenje tube 30 dana od vremena saznanja za smetanje posjeda i uinioca, a najkasnije u roku od 1 godine od vremena nastalog smetanja;

- Odluka o tubenom zahtjevu u formi rjeenja (ako se usvaja tubeni zahtjev sud e odrediti vraanje oduzete stvari, odnosno prestanak daljnjeg uzneimravanja pod prijetnjom novane kazne); u parninom postupku - jedino u postupku zbog smetanja posjeda odluka o tubenom zahtjevu u fromi rjeenja; o svim ostalim tubenim zahtjevima u parninom postupku sud donosi presude- Rok za podnoenje albe 8 dana

- Posjednik koji je posjed stekao silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja takoe ima pravo na posjedovnu zatitu; meutim, ako raniji posjednik povrati posjed u roku od 30 dana od vremena saznanja za preuzimanje posjeda silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja, odnosno u roku od 1god.od preuzimanja posjeda, nee se pruiti zatita takvom licu zbog akta prethodnog posjednika koji je vratio svoj posjed;

- Posjednik ima i pravo na samopomo ako je opasnost neposredna i samopomo nuna; nain vrenja samopomoi mora odgovarati prilikama u kojima postoji opasnost; rok za koritenje ovog prava odmah nakon to je izvreno oduzimanje, a najkasnije u roku u kojem se moe podii tuba zbog smetanja posjeda (dakle 30 dana od saznanja, odnos 1 godina od smetanja)

28. Koja odluka se donosi kod smetanja posjeda i da li je to osnov za voenje vlasnikog spora?

- Odluka o tubenom zahtjevu u formi rjeenja (u parninom postupku - jedino u postupku zbog smetanja posjeda odluka o tubenom zahtjevu u fromi rjeenja; o svim ostalim tubenim zahtjevima u parninom postupku sud donosi presude); ako se usvaja tubeni zahtjev sud e odrediti vraanje oduzete stvari, odnosno prestanak daljnjeg uznemiravanja pod prijetnjom novane kazne

- Sud ne raspravlja o pravu na posjed, niti o pravnom osnovu posjeda, niti o savjesnosti posjeda, ve samo o injenici da NN ima posjed i o injenici smetanja (sud prua zatitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju);

- U sluaju u kojem vlasnik nije i posjednik - vlasnik svakako ima pravo na podnoenje vlasnike tube protiv posjednika stvari (rei vindicatio), koje pravo ne zastarijeva; eventualno, rjeenje kojim se usvaja tubeni zahtjev u vezi sa smetanjem posjeda moe predstavljati dokaz da se stvar nalazi kod tuenog, budui da tuitelj u postupku po rei vindicatio treba dokazati, pored injenice da je vlasnik, i injenicu da se stvar nalazi kod tuenog;

- U sluaju u kojem je je tuitelj u postupku smetanja posjeda istovremeno i vlasnik-posjednik, rjeenje kojim se usvaja tubeni zahtjev u vezi sa smetanjem posjeda moe predstavljati dokaz da je tueni uinio uznemiravanje ukoliko vlasnik eli podnijeti actio negatoriu (vlasniku tubu zbog uznemiravanja vlasnitva, a da posjed nije oduzet), budui da u postupku po actio negatoria tuitelj treba dokazati pored injenice da je vlasnik i dokaz da je tueni uinio uznemiravanje; presuda kojom se actio negatoria usvaja omoguuje da za sluaj ponovnog uznemiravanja od istog lica nije potrebno podnositi novu tubu, ve na osnovu pravila izvrnog postupka mogue je koristiti izvrni prijedlog.29. Samopomo

- Posjednik ima pravo na samopomo ako je opasnost neposredna + samopomo nuna + a nain vrenja samopomoi odgovara prilikama u kojima postoji opasnost;

- Pravo posjednika na samoodbranu od nedozvoljene povrede posjeda;

- Mjere koje posjednik preduzima kao samopomo moraju se kretati u okviru odbrane posjeda, odnosno da su takve da su u datim okolnostima opravdane;

- Ako stvar oduzeta od posjednika pravo da je vrati odmah nakon izvrenog oduzimanja (bez oklijevanja), a najkasnije u roku u kojem se moe podnijeti tuba zbog smetanja posjeda (tj.30 dana od vremena saznanja za smetanje i uinioca, a najkasnije u roku od 1 god.od nastalog smetanja)

30. Detentor

- Lice koje po osnovu radnog odnosa ili u domainstvu vri faktiku vlast nad stvari za drugo lice i po uputama tog lica; npr.u radnom odnosu u pogledu stvari sa kojima radnik ima doticaj ili u domainstvu kada kuna pomonica vri odreene poslove ili u ugostiteljstvu kada konobar koristi namjetaj, sue i dr.stvari;

- detentor nije posjednik i detencija nije posjed!

- detentor = gospodar posla; poto nije posjednik nema pravo napodnoenje tube zbog smetanja posjeda + nema pravo na samopomo31. Kako se po zakonu zasniva pravo slunosti, koji su naini zasnivanja tog prava?

- Sticanje prava stvarnih slunosti:1. Pravnim poslom ugovor ili testament na osnovu kojih se stie pravo slunosti upisom u ZK; ugovor mora biti u pisanom obliku i predstavlja samo pravni osnov, a za nastanak stvarnog prava potreban je upis u ZK.

2. Odlukom suda ili dr.nadlenog organa sud e odlukom zasnovati ovo pravo kada vlasnik povlasnog dobra u cijelosti ili djelimino ne moe koristiti svoje dobro bez koritenja nekretnine drugog lica (npr. kada do povlasnog dobra ne moe prii bez prolaza preko nekretnine drugog lica); odlukom drugog nadlenog organa se moe zasnovati u postupku npr. nepotpune eksproprijacije ili komasacije

3. Dosjelou kada je vlasnik povlasnog dobra faktiki ostvarivao slunost za vrijeme od 20 godina, a vlasnik poslunog dobra se tome nije protivio; slunost se u ovom sluaju nee stei ako je vrena vi, clam, precario: zloupotrebom povjerenja vlasnika poslunog dobra, ako je slunost vrena silom (a vlasnik poslunog dobra to tolerisao zbog straha), ako je slunost vrena na prevaran nain odravanjem vlasnika poslunog dobra u zabludi kao da namjera vlasnika povlasnog dobra nije sticanje prava slunosti

32. Pravo slunosti prolaza preko puta i rokovi za podizanje tube kod smetanja?

- Pravo slunosti prolaza preko puta je pravo stvarne slunosti kojom se titular prava ovlauje da za potrebe svog povlasnog dobra obavlja odreene radnje na nekretnini drugog lica (poslunom dobru), u ovom sluaju da prolazi preko puta koji je u vlasnitvu drugog lica;

- Spada u pozitivne slunosti - titular ovlaten da za potrebe svog povlasnog dobra obavlja odreene radnje na nekretnini drugog lica (poslunom dobru) X (za razliku od negativnih slunosti kod kojih titular ovlaten da za potrebe svog dobra zahtijeva od vlasnika poslunog dobra da se suzdrava od obavljanja odreenih radnji na koje bi inae bio ovlaten)

- Spada i u poljske slunosti (???) X za razliku od gradskih slunosti (kod kojih je povlasno dobro zgrada za stanovanje i okunica)

- U sluaju smetanja prava slunosti, vlasnik povlasnog dobra moe podnijeti tubu zbog smetanja posjeda prava slunosti protiv lica koje vri smetanje, u roku od 30 dana od saznanja za smetanje i uinioca, a najkasnije u roku od 1 god.od nastalog smetanja.

- Takoe, vlasnik povlasnog dobra moe podnijeti i konfesornu tubu.

- tube kojima se titi pravo slunosti:

(a) konfesorna tuba podnosi vlasnik povlasnog dobra protiv vlasnika poslunog dobra, ako ima pravni interes da se utvrdi njegovo pravo; tuitelj treba dokazati postojanje (sticanje) prava slunosti, da je vlasnik povlasnog dobra, da je tueni vlasnik poslunog dobra i pravni interes za podnoenje tube (najee je to osporavanje tuenog da tuitelju pripada pravo slunosti); ova tuba se moe podnijeti i protiv drugog lica koje neosnovano sprjeava ili ometa vrenje prava slunosti

(b) tuba zbog smetanja posjeda prava slunosti;

(c) tuba za zatitu stvarnih tereta tubeni zahtjev da sud utvrdi postojanje tereta i izvrenje obaveze koja ini sadrinu tereta, ukoliko vlasnik optereene nekretnine osporava postojanje tereta;

33. Gdje se evidentira pravo (stvarne) slunosti?

- U ZK za nastanak prava slunosti kao stvarnog prava potreban je upis u ZK (pravni posao na osnovu kojeg se zasniva pravo slunosti predstavlja pravni osnov, a za nastanak prava slunosti potreban upis u ZK);

- Upisuje se u list C ZK uloka, tj. teretni list

34. ta je ustvari pravo slunosti?

- Slunosti = stvarna prava iji je titular ovlaten da u odreenoj mjeri, odnosno na odreeni nain upotrebljava tuu stvar ili da zahtijeva od njenog svakodobnog vlasnika da je na odreeni nain upotrebljava;

- Za razliku od prava vlasnitva koje titularu daje ovlatenje posjedovanja, koritenja i raspolaganja sadraj prava slunosti ograniava se samo na koritenje tue stvari u odreenoj mjeri i na odreeni nain;

- (1) Stvarne slunosti pravo vlasnika jedne nepokretnosti (povlasnog dobra) da za potrebe te nepokretnosti obavlja odreene radnje na nepokretnosti drugog vlasnika (poslunom dobru) ili da zahtijeva od vlasnika poslunog dobra da se uzdrava od obavljanja odreenih radnji koje bi inae bio ovlaten preduzimati na svojoj nepokretnosti;

- (2) Line slunosti slunosti koje se ustanovljavaju u korist odreenog lica; za razliku od stvarnih slunosti ne postoji povlasno dobro, ve samo posluno dobro, a sadrina slunosti je u koritenju tue stvari:

(a) pravo plodouivanja ovlatenje za upotrebu i pribiranje plodova sa tue stvari (poslunog dobra) bez povrede njene sutine, a radi ostvarivanja odreenih ekonomskih korsiti;

(b) pravo upotrebe titular ovlaten da tuu stvar (posluno dobro) upotrebljava i pribire plodove, ali tako da ostvaruje samo korist u granicama potreba nosioca prava slunosti i njegove porodice (tzv.ogranieno plodouivanje);

(c) pravo stanovanja (habitatio) titular ovlaten stanovati u tuoj zgradi ili stanu.

- Prestanak prava slunosti: (1) kada postane nepotrebna za koritenje povlasnog dobra + vlasnik poslunog dobra podnese zahtjev da nadl.organ to utvrdi;

(2) kada zbog protivljenja vlasnika poslunog dobra, vlasnik povlasnog dobra nije vrio pr.slunosti 3 godine uzastopno;

(3) kada se slunost nije vrila 20 godina, bez obzira to se vlasnik poslunog dobra nije protivio vrenju slunosti;

(4) kada isto lice postane vlasnik povlasnog i poslunog dobra;

(5) kada propadne povlasna ili posluna nepokretnost.35. Stvarni teret

- Pravo na tuoj nepokretnosti na osnovu kojeg titularu tog prava (korisniku) pripada ovlatenje da od vlasnika te nepokretnosti zahtijeva odreene radnje ili davanje unaturi ili novcu;

- terete odreenu nepokretnost i ne mogu se odvojiti od nje ako neko drugi po bilo kom pravnom osnovu stekne pravo vlasnitva na optereenoj nekretnini preuzima obavezu izvrenja tereta, ako zakonom nije drugaije odreeno;

- cilj obino da korisniku tereta koji je star ili nesposoban za rad obezbijedi osnovne ivotne potrebe;

- zasnivaju se uknjibom u ZK, na osnovu pravnog posla koji mora biti u pismenoj formi i sadravati odredbe o zasnivaju tereta, sadraju tereta i oznaenju korisnika tereta;

- ako nepokretnost u suvlasnitvu ili zajednikom vlasnitvu za zasnivanje tereta na toj nepokretnosti potrebno da svi suvlasnici, odn.zajedniki vlasnici, zakljuepravni posao kojim se nepokretnost optereuje;

- korisnik tereta pravo zahtijevati ispunjenje dospjelih a neizvrenih obaveza od lica koje bilo vlasnik nepokretnosti u vrijeme nastanka obaveze;

- ako vlasnik nepokretnosti osporava postojanje tereta korisnik tereta pravo podnoenja tube sa tubeni zahtjevom da sud utvrdi postojanje tereta i izvrenje obaveze koja ini sadrinu tereta;

- stvarni teret prestaje:

(i) propau optereene nepokretnosti;

(ii) jednostranom izjavom korisnika da se odrie koristi koja proizilazi iz tereta;

(iii) istekom vremena na koji je zasnovan;

(iv) sudskom odlukom da se teret ukida ako je utvreno da je teret izgubio razumnu svrhu;

(v) ispunjenjem pretpostavki odreenih posebnim zakonom.

36. Pravo zaloge

Pravo zaloge je pravo na tuoj (pokretnoj ili nepokretnoj) stvari, odn. tuem pravu na osnovu kojeg zalogoprimcu pripada ovlatenje da se iz zaloene stvari odn. prava namiri ako mu njegovo dospjelo potraivanje ne bude na vrijeme izmireno. Povjerilac se namiruje na nain to od suda trai prodaju stvari i izmirenje duga od ostvarene cijene.

Predmet zaloge mogu biti:

a) pokretne stvari i prava (potraivanja, autorsko pravo, pravo patenta i sl) - pignusb) nepokretne stvari hipoteka Zaloga na nekretninama je regulisana Zakonom o vlasniko-pravnim odnosima, a zaloga na pokretnim stvarima i pravima Zakonom o obligacionim odnosima.

Dva pravna odnosa povodom zaloge:

i. Obligaciono-pravni odnos izmeu povjerioca i dunika (npr.da dunik plati povjeriocu odreeni iznos novca); i

ii. Zalono-pravni odnos zasniva se radi obezbjeenja potraivanja iz prethodnog obligaciono-pravnog odnosa; osim dunika zalogodavac moe biti i tree lice koje nije uesnik obligaciono-pravnog odnosa.

37. Zaloga na pokretnim stvarima (pignus)

Zaloena pokretna stvar mora biti individualno odreena + u pravilu nepotrona (mada predmet zaloge moe biti i novac) + da je stvar u prometu + zaloiti se moe i suvlasniki dio neke stvari;

Kod zalaganja prava predmet zaloge su potraivanja, autorsko pravo, pravo patenta i dr.

Zabranjeno ugovaranje da zalogoprimac postaje vlasnik zaloene stvari ako zalogodavac blagovremeno ne ispuni svoju obavezu + zabranjeno ugovaranje da moe koristiti zaloenu stvar (ovo ima izuzetke)

Zaloga na pokretnim stvarima nastaje:

Na osnovu pravnog posla potrebna predaja stvari;

Po zakonu npr.po ugovoru o prevozu, zalogu ima prevoznik na stvarima primljenim na prevoz; potrebna predaja stvari;

Sudskom odlukom u izvrnom postupku prilikom pljenidbe stvari;

Na osnovu sporazuma stranaka

38. Hipoteka

Pravo zaloga na nekretninama koja ovlauje hipotekarnog povjerioca da se iz zaloene nekretnine namiri ako njegovo dospjelo potraivanje prema duniku ne bude blagovremeno ispunjeno.

Realizacija takvog ovlatenja ostvaruje se sudskom prodajom zaloene nekretnine na javnom prodaji. Prodaja se vri po pravilima izvrnog postupka. Hipoteka nastaje (zasniva se) na osnovu:

1) pravnog posla za nastanak hipoteke je potreban upis u zemljinu knjigu;2) sudske odluke za nastanak hipoteke je potreba upis u zemljinu knjigu;3) po zakonu

Hiipoteka se stie - upisom hipoteke u javnoj (zemljinoj) knjizi. Hipotekarnom povjeriocu pripada pravo prvenstva u odnosu na ostale povjerioce koji na nekretnini nemaju zasnovanu hipoteku, a kada postoji vie hipotekarnih povjerilaca, pravo prvenstva na namirenje ima onaj koji je ranije zasnovao hipoteku. Hipoteka se odnosi na cijelu nekretninu i na njene plodove koji nisu odvojeni od glavne stvari i na druge sastavne dijelove i pripadke i na poboljanje stvari ako je do njih dolo nakon zasnivanja hipoteke.

Hipoteka se moe zasnovati i na idealnom suvlasnikom dijelu nekretnine Za jedno potraivanje moe se zasnovati hipoteka na vie nekretnina - tzv. zajednika ili simultana hipoteka. Primjenjuje se kada se iz vrijednosti jedne nekretnine potraivanje ne moe namiriti u cjelosti. Na jednoj nekretnini mogue postojanje vie hipoteka; njihov redoslijed se odreuje prema trenutku nastanka tih hipoteka, ako zakonom nije drugaije odreeno; Nedjeljivost hipotreke znai da zaloena nekretnina osigurava potraivanje povjerioca do potpunog ispunjenja obaveze, bez obzira na eventualne situacije kada je poslije dolo do podjele nekretnine. Postoji mogunost prenosa hipoteke, ali samo zajedno sa prenosom potraivanja osiguranog hipotekom; za prenos hipteke nije potreban pristanak hipotekarnog dunika; Hipotekarni povjerilac moe zasnovati hipoteku na postojeoj hipoteci u korist tree osobe bez pristanka hipotekarnog dunika - tzv. nadhipoteka. Do toga moe doi kada hipotekarni povjerilac ima obavezu (dug) prema treem licu, pa radi obezbjeenja takvog potraivanja treeg lica vri zalaganje hipoteke, uz napomenu da se ovim ne vri prenos hipoteke na tree lice. Ako hipotekarni dunik pogorava stanje zaloene nekretnine i time smanjuje njenu vrijednost, hipotekarni povjerilac moe traiti da sud naloi hipotekarnom duniku da se od takvog ponaanja uzdri, a ako ovaj i dalje nastavi sa pogoranjem stanja zaloene nekretnine, hipotekarni povjerilac ima pravo zahtjevati namirenje i prije dospjelosti svog potraivanja. Prestanak hipoteke:

1) kada prestane potraivanje zbog kojeg je zasnovana hipoteka, (npr. hipotekarni dunik plati potraivanje obezbjeeno hipotekom i dr.)

2) kada se hipotekarni povjerilac odrekne hipoteke, (izjava o odricanju mora biti sainjena u pismenom obliku i data kod nadlenog organa koji vodi javnu knjigu gdje je hipoteka upisana)

3) kada ista osoba postane nosilac prava vlasnitva i prava hipoteke na istoj stvari i

4) kada propadne nekretnina koja je bila optereena hipotekom. Postoje odredbe (klauzule) ugovora o hipoteci koje su zabranjene i nitave (ne proizvode pravno dejstvo ako se ugovore) - to su:

1) odredba da hipotekarni povjerilac postaje vlasnik zaloene nekretnine, ako zaloni dunik ne izmiri svoju obavezu po dospjelosti potraivanja;

2) odredba da hipotekarni povjerilac ima pravo ubiranja plodova koje ta nekretnina daje ili iskoritavanja nekretnine na drugi nain.

39. ta je gruntovnica i ta znate o njoj?

- Gruntovnica = zemljine knjige = javne knjige i javni registri stvarnih prava na nekretninama i drugih prava predvienih zakonom za upis, u koje se evidentiraju svi pravni odnosi povodom nekretnina;

- Osnovna naela ZK prava:

(1) naelo upisa ZK pravo se moe stei, prenijeti i prestati upisom u ZK (pritom treba imati u vidu da se neka prava mogu stei i na originaran nain (npr.pravo vlasnitva i pravo stvarne slunosti po osnovu dosjelosti), pa je mogua situacija da je neko lice upisano kao nosilac nekog prava u ZK, a drugo lice je stvarni vanknjini nosilac tog prava);

(2) naelo javnosti ZK javne knjige i svakom dozvoljeno da ih razgleda (niko se ne moe pozivati na to da mu nije bilo poznato ono to je upisano u ZK);

(3) naelo pouzdanja sve to je upisano smatra se ispravnim i potpunim (ako postoji nesklad knjinog i faktikog stanja, ovo naelo niej primjenjivo);

(4) naelo prioriteta jae je pravo onog koje je ranije upisano (vrijeme se rauna od momenta zaprimanja molbe za upis u ZK; ako primljene dvije molbe za upis u odnosu na iste nekretnine ranija molba e se uvaiti, a kasnija odbiti);

(5) naelo legaliteta upis se moe dozvoliti na osnovu isprave iz koje se vidi punovaan pravni osnov, a ovlatena lica ZK ureda duna su provjeriti da li postoje zapreke zbog koih upis ne bi bio dozvoljen)

- Pretpostavke za sticanje prava vlasnitva uknjibom uknjiba treba da se zasniva na valjanom pr.naslovu (titulus acquirendi) npr. ug.o prodaji, zamjeni ili poklonu, na sudskoj odluci ili odluci organa uprave; uknjiba bez pravnog naslova nije valjana i ovlatena lica imaju pravo na brisovnu tubu;

- Molbu za upis podnosi lice u iju korist treba da se izvri upis (sticalac);

- Isprave na osnovu kojih se zahtijeva uknjiba mogu biti javne (npr.odluke donesene u parninom, vanparninom ili izvrnom postupku) i privatne (npr.ugovori)- Razlika izmeu grontovnice i katastra - u gruntovnici (ZK) upisuju se prava X u katastru upisuju se posjednici;

- podaci o nekretnininama, parcelama, kat.opinama i dr.podacima ---- u ZK se upisuju u list A ZK uloka X u katastru se upisuju u posjedovnom listu;

- katastarsku evidenciju nekretnina - vode nadl.organi opinske uprave; ova evidencija postoji radi ostvarivanja tehnikih i ekonomskih ciljeva, izrade zemljinih knjiga i oporezivanja prihoda od zemljita;- katastar zemljita = ine katastarski planovi (koji sadre podatke o poloaju i obliku zemljita i objekata na njima, a koji pripadaju jednoj kat.opini) + katastarski operat (zbirka popisa i pregleda koji sadre podatke o povrini parcela, bonitetu /plodnosti/, klasi, katastarskom prihodu i posjednicima);

- osnovna jedinica u sistemu katastra = katastarska parcela (dio zemljita koji se koristi na isti nain i pripada jednom posjedniku).40. Od ega se sastoji zemljina knjiga?

- Zemljina knjiga se sastoji iz:

(1) Glavne knjige zbir ZK uloaka jedne katastarske optine:

- ZK uloci pojedini listovi gl.knjige koji obuhvataju jedno ZK tijelo (ZK tijelo = ukupnost nepokretnosti jednog vlasnika ili suvlasnika, koje se nalazi u istoj katastarskoj optini, tako da ine pravno jedinstvo; katastarska optina = odreena teritorija u koju se upisuju zemljita i zgrade jednog ili vie naselja, a sastoji se iz skupa vie katastarskih estica):

(a) List A = dio ZK uloka, popisni list - upisuju nekretnine sa podacima broja k + opis nekretnine (zgrada, uma, dvorite itd.) + povrina nekretnine + eventualne promjene kao npr. otpisi k u drugi ZK uloak;

(b) List B = dio ZK uloka, vlasniki list upisuju se pojedina prava i njihovi titulari (npr. prava vlasnitva, prava slunosti sa podacima kome ta prava pripadaju) + podaci o pr.osnovu po kojem neko lice steklo odgovarajue pravo (npr.ug.oprodaji) + drugi podaci (npr.ogranienje raspolaganja nekretnine s obzirom na linost upisanog vlasnika)

(c) List C = dio ZK uloka, teretni list upisuju se tereti koji optereuju nekretnine iz lista A (npr.pravo zaloge, hipoteka, pravo stvarne slunosti, pravo pree kupovine, otkupa, prekupa i dr.)

(2) Zbirke isprava skup isprava (ugovora, sudskih i dr.odluka) na osnovu kojih su izvreni upisi u ZK;

(3) Pomonih registara pomone knjige koje omoguavaju lake pronalaenje odgovarajuih podataka;

(a) Registar vlasnika oupisuju se podaci o titularima ZK prava sa oznakom ZK uloka u kojem su ta lica upisana;

(b) Registar parcela unosi se parcela nakon upisa u listA sa uputom na ZK ukoak ili uloke u kojima je upisana;

(c) Dnevnik registrovanje zahtjeva za upis i dodjeljivanje registarskih oznaka

41. ta sadri glavna knjiga?

- Glavna knjiga zbir ZK uloaka jedne katastarske optine:

- ZK uloci pojedini listovi gl.knjige koji obuhvataju jedno ZK tijelo (ZK tijelo = ukupnost nepokretnosti jednog vlasnika ili suvlasnika, koje se nalazi u istoj katastarskoj optini, tako da ine pravno jedinstvo; katastarska optina = odreena teritorija u koju se upisuju zemljita i zgrade jednog ili vie naselja, a sastoji se iz skupa vie katastarskih estica):

(a) List A = dio ZK uloka, popisni list - upisuju nekretnine sa podacima broja k + opis nekretnine (zgrada, uma, dvorite itd.) + povrina nekretnine + eventualne promjene kao npr. otpisi k u drugi ZK uloak;

(b) List B = dio ZK uloka, vlasniki list upisuju se pojedina prava i njihovi titulari (npr. prava vlasnitva, prava slunosti sa podacima kome ta prava pripadaju) + podaci o pr.osnovu po kojem neko lice steklo odgovarajue pravo (npr.ug.oprodaji) + drugi podaci (npr.ogranienje raspolaganja nekretnine s obzirom na linost upisanog vlasnika)

(c) List C = dio ZK uloka, teretni list upisuju se tereti koji optereuju nekretnine iz lista A (npr.pravo zaloge, hipoteka, pravo stvarne slunosti, pravo pree kupovine, otkupa, prekupa i dr.)

42. Uknjiba, zabiljeba i predbiljeba?

- Vrste upisa u ZK:

(1) uknjiba (intabulatio) konaan upis sticanja, prenosa ili prestanka nekog ZK prava; predmet uknjibe stvarna prava, stvarni (realni) tereti i neka obligaciona prava;

(2) predbiljeba (praenotatio) uslovni upis koji ima privremeni karakter upisa sticanja, prenosa i prestanka ZK prava (npr.ako ugovor nije ovjeren, ako u ugovoru nedostaje clausula intabulandi /ovlatenje prenosioca da se sticalac moe upisati u ZK/, nepravosnanost presude na osnovu koje se vri upis itd.)

(3) zabiljeba (adnotatio) upis informativnog karaktera u cilju publikovanja vanih linih odnosa u pogledu ograniavanja raspolaganja i upravljanja nekretninama (npr.zabiljeba postojanja spora, zabiljeba stavljanja pd starateljstvo, zabiljeba produenja roditeljskog prava, zabiljeba oduzimanja poslovne sposobnosti, zabiljeba reda prvenstva otuivanja itd.); ovim trea lica mogu stei saznanja u pogledu mogunosti sticanja nekretnina

43. Koliko vrsta upisa ima?

- Vrste upisa u ZK:

(1) uknjiba (intabulatio) konaan upis sticanja, prenosa ili prestanka nekog ZK prava; predmet uknjibe stvarna prava, stvarni (realni) tereti i neka obligaciona prava;

(2) predbiljeba (praenotatio) uslovni upis koji ima privremeni karakter upisa sticanja, prenosa i prestanka ZK prava (npr.ako ugovor nije ovjeren, ako u ugovoru nedostaje clausula intabulandi /ovlatenje prenosioca da se sticalac moe upisati u ZK/, nepravosnanost presude na osnovu koje se vri upis itd.)

(3) zabiljeba (adnotatio) upis informativnog karaktera u cilju publikovanja vanih linih odnosa u pogledu ograniavanja raspolaganja i upravljanja nekretninama (npr.zabiljeba postojanja spora, zabiljeba stavljanja pd starateljstvo, zabiljeba produenja roditeljskog prava, zabiljeba oduzimanja poslovne sposobnosti, zabiljeba reda prvenstva otuivanja itd.); ovim trea lica mogu stei saznanja u pogledu mogunosti sticanja nekretnina

44. Vrste tereta koji se upisuju u C list?

- List C = dio ZK uloka, teretni list upisuju se tereti koji optereuju nekretnine iz lista A (npr.pravo zaloge, hipoteka, pravo stvarne slunosti, pravo pree kupovine, otkupa, prekupa i dr.)

45. Zbirka isprava

- Zbirke isprava skup isprava (ugovora, sudskih i dr.odluka) na osnovu kojih su izvreni upisi u ZK; svrha kontrola ispravnosti upisa.

46. Pravo pree kupovine

- Zakon o prometu nepokretnosti posebno regulie pravo pree kupovine nepokretnosti;

- to pravo ustanovljeno u korist suvlasnika, a ako se radi o nepokretnosti koje su poslovna zgrada ili poslovna prostorija pravo pree kupnje pored suvlasnika pripada i zakupcu koji tu zgradu ili poslovnu prostoriju neprekidno koristi najmanje 5 godina;

- lice koje namjerava prodati te nepokretnosti duno sainiti ponudu u pismenoj formi i u nju unijeti podatke o nepokretnostima, cijenu i ostale uslove prodaje i dostaviti licu koje ima pravo pree kupnje;

- ako ponueni ne obavijesti vlasnika (prodavca) u roku od 30 dana vlasnik moe prodati ponuenu nepokretnost drugom licu, ali ne po nioj cijeni, niti pod povoljnijim uslovima;

- ako vlasnik ne uini ponudu ili nakon uinjene ponude proda nepokretnost treem licu pod povoljnijim uslovima lice koje ima pravo pree kupnje moe sudskim putem zahtijevati da se ugovor o prodaji poniti i da se njemu pod istim uslovima prenesu nepokretnosti; tuba se moe podnijeti u roku od 30 dana od saznanja za prodaju i uslove prodaje, a najkasnije u roku od 1 god.od zakljuenja ugovora.

b) OBLIGACIONO PRAVO

1. ta je obvezno pravo i koji su osnovi obligacija?

- Obvezno (obligaciono) pravo = skup graansko-pravnih normi koje reguliu obligaciono-pravne odnose;

- Obligaciono-pravni odnosi = graansko-pravni odnosi na temelju kojih jedno lice (povjerilac, vjerovnik) ima ovlatenje da od drugog lica (dunika) zahtijeva odreenu inidbu pozitivnog ili negativnog karaktera, koju je to drugo lice (dunik) duno izvriti;

- Potraivanje (trabina) = obligacionim pravom zatieni zahtjev povjerioca da mu dunik izvri odreenu inidbu;

- Obveza (obligacija) = dunikova dunost da povjeriocu izvri odreenu pozitivnu ili negativnu inidbu;

- Predmet (objekt) obligaciono-pravnog odnosa = inidba, odn.odreeno pozitivno ili negativno ponaanje dunika;

- Pozitivne inidbe davanje (dare) npr.kod ug.o prodaji; i injenje (facere) npr.kod ug.o djelu;

- Negativne inidbe neinjenje (non facere) npr.da ne uestvuje u nekoj javnoj licitaciji; i trpljenje/uzdravanje (pati) npr.da trpi da susjed crpi vodu iz njegovog bunara;

- Subjekti obligaciono-pravnog odnosa = povjerilac i dunik; oni su unaprijed odreeni i poznati ( a ne kao u stvarnom pravu, gdje je unaprijed poznata samo jedna strana mogueg stvarno-pravnog odnosa)

- Sadrina obligaciono-pravnog odnosa = povjerioevo pravo + dunikova obaveza na inidbu;

- Obligaciono pravo = lino pravo na stvar (ius ad rem), a ne kao stvarno pravo pravo na nekoj stvari (ius in rem);

- Zasnivanjem obligaciono-pravnog odnosa samo se stie zahtjev za pribavljanje stvari, a ne kao u stvarnom pravu samo pravo na nekoj stvari;

- Djelovanje inter partes (samo izmeu odreenih lica koje vee obligaciono-pravni odnos);

- Naela (principi) obligaciono-pravnih odnosa:

(1) ravnopravnost uesnika

(2) dunost uesnika da se pridravaju naela savjesnosti i potenja

(3) zabrana vrenja prava iz obligaciono-pravnih odnosa protivno cilju zbog kojeg ono zakonom ustanovljeno i priznato

(4) zabrana uesnicima ustanovljavati prava i obaveze iskoritavanjem monopolskog poloaja

(5) ekvivalentnost meusobnih davanja naelo jednake vrijednosti uzajamnih davanje (ovo naelo nije primjenjivo kod besplatnih ugovora, ugovora na sreu ili kod kupovine stvari na javnoj drabi)

(6) dunost uzdravanja od postupaka kojim se drugom moe prouzrokovati teta

(7) dunost izvravanja obaveza i odgovornost za ispunjenje obaveza koje treba ispuniti u cijelosti i onako kako glase

(8) dunost ponaanja sa dunom panjom dobrog privrednika (pravni standard koji se odnosi na pravna lica i vrioce samost.djelatnosti kao uesnika pravnog prometa), odnosno dobrog domaina (pravni standard koji se odnosi na graane u njihovim svakodnevnim ivotnim aktivnostima) ili sa poveanom panjom dobrog strunjaka (pojaana panja koja se zahtijeva od strunih lica koja se bave odreenim djelatnostima kao profesijom)

- Izvori (nastanak) obligaciono-pravnih odnosa:

(1) Ugovor dvostrano-pravni posao kojim se zasnivaju odreeni oblig.-pr.odnosi, na osnovu kojih se ugovorne strane sporazumijevaju da jedna strana (dunik) drugoj strani (povjeriocu) izvri odreenu inidbu ili se obje strane meusobno obavezuju da izvre odreene inidbe;

(2) Prouzrokovanje tete protupravna radnja kojom se aktivnim injenjem ili proputanjem prouzrokuje teta drugome, time da tetnik ili za njega drugo odgovorno lice, pod odreenim uslovima ima obavezu na naknadu nastale tete;

(3) Sticanje bez osnova prelaz imovine sa jednog na drugo lice bez osnova, uz obavezu sticaoca da je vrati;

(4) Poslovodstvo bez naloga mijeanje u tue poslove vrenjem nekog faktikog ili pravnog posla od strane jednog lica u korist drugog lica, a da vrilac posla nije za to ovlaten, pa povodom toga izmeu tih lica nastaje obligaciono-pravni odnos;

(5) Jednostrana izjava volje nastaje obaveza prema subjektu koji ispuni uslov iz obeanja, ako to obeanje prethodno nije opozvano na zakonom propisan nain:

(a) Javno obeanje nagrade poziva se neodreeni broj lica da za nagradu preduzme neku radnju ili postigne neki uspjeh ili da se nae u nekoj situaciji (npr.konkurs za itradu projekta, nagrada za najbolji roman, oglas da se pronae izgubljena stvar);

(b) Vrijednosni papiri pismene izjave kojima se njen izdavalac obavezuje ispuniti obavezu upisanu u toj izjavi njenom zakonitom imaocu (npr.mjenica, ek, konosman, tovarni list); moe biti: (i) na donosioca, (ii) na ime, (iii) po naredbi; prenos vrjednosnih papira, odn.prava iz papira je mogu: (i) predajom (kod papira na donosioca), (ii) cesijom (kod papira na ime), (iii) indosamentom (kod papira po naredbi)

(c) Legitmacioni papiri isprave koje sadre odreenu obavezu za izdavaoca uz napomenu da u njimja nije oznaen povjerilac (npr.pozorine ulaznice, bonovi, elj.karte); razlika od leg.znakova (npr.tiket sa brojem koji se izdaje u garderobi) koji su samo dokaz za odreenog povjerioca da je sa njim zakljuen dvostrani ugovor, ali povjerilac moe zahtijevati ispunjenje obaveze i kada je izgubio leg.znak.

2. Izvori obligacija?

(1) Ugovor dvostrano-pravni posao kojim se zasnivaju odreeni oblig.-pr.odnosi, na osnovu kojih se ugovorne strane sporazumijevaju da jedna strana (dunik) drugoj strani (povjeriocu) izvri odreenu inidbu ili se obje strane meusobno obavezuju da izvre odreene inidbe;

(2) Prouzrokovanje tete protupravna radnja kojom se aktivnim injenjem ili proputanjem prouzrokuje teta drugome, time da tetnik ili za njega drugo odgovorno lice, pod odreenim uslovima ima obavezu na naknadu nastale tete;

(3) Sticanje bez osnova prelaz imovine sa jednog na drugo lice bez osnova, uz obavezu sticaoca da je vrati;

(4) Poslovodstvo bez naloga mijeanje u tue poslove vrenjem nekog faktikog ili pravnog posla od strane jednog lica u korist drugog lica, a da vrilac posla nije za to ovlaten, pa povodom toga izmeu tih lica nastaje obligaciono-pravni odnos;

(5) Jednostrana izjava volje nastaje obaveza prema subjektu koji ispuni uslov iz obeanja, ako to obeanje prethodno nije opozvano na zakonom propisan nain:

(a) Javno obeanje nagrade poziva se neodreeni broj lica da za nagradu preduzme neku radnju ili postigne neki uspjeh ili da se nae u nekoj situaciji (npr.konkurs za itradu projekta, nagrada za najbolji roman, oglas da se pronae izgubljena stvar);

(b) Vrijednosni papiri pismene izjave kojima se njen izdavalac obavezuje ispuniti obavezu upisanu u toj izjavi njenom zakonitom imaocu (npr.mjenica, ek, konosman, tovarni list); moe biti: (i) na donosioca, (ii) na ime, (iii) po naredbi; prenos vrjednosnih papira, odn.prava iz papira je mogu: (i) predajom (kod papira na donosioca), (ii) cesijom (kod papira na ime), (iii) indosamentom (kod papira po naredbi)

(c) Legitmacioni papiri isprave koje sadre odreenu obavezu za izdavaoca uz napomenu da u njima nije oznaen povjerilac (npr.pozorine ulaznice, bonovi, elj.karte); razlika od leg.znakova (npr.tiket sa brojem koji se izdaje u garderobi) koji su samo dokaz za odreenog povjerioca da je sa njim zakljuen dvostrani ugovor, ali povjerilac moe zahtijevati ispunjenje obaveze i kada je izgubio leg.znak.

3. Kakva je obligaciona tuba i vrste?

- u materijalnom smislu: tuba = pravo traiti sudsku zatitu nekog graanskog prava ili graansko-pravnog zahtjeva ili odnosa, putem konanog i neposrednog utvrenja;

- u procesno-pravnom smislu: tuba = pismeni podnesak kojim tuilac, kao subjekt nekog ugroenog ili povrijeenog prava ili odnosa, trai pokretanje parninog postupka protiv tuenog, koji mu to pravo vrijea ili ugroava, u svrhu konanog i nespornog dosuenja, odnosno utvrenja spomenutog prava, pravnog zahtjeva ili pravnog odnosa;

Documents

Pitanja-Gradjansko pravo-SA ODGOVORIMA(1).doc