8/19/2019 Općenito o Multimediji

http://slidepdf.com/reader/full/opcenito-o-multimediji 1/11

Općenito o multimediji 

Iako je tema primjena multimedije u jednom posebnom području – programskojdokumentaciji, treba ukratko opisati osnovne pojmove iz multimedije. Osnovni pojmovinisu predetaljno opisivani, jer postoji mnoštvo literature koja se bavi multimedijomopćenito. Umjesto toga ovdje je stavljen naglasak na multimediju u programskojdokumentaciji.

 

Definicija multimedije

Riječ multimedija se sastoji od dva dijela. rvi dio, multi znači raznoliko !engl. variety".

#ruga dio, media, u latinskom jeziku označava mno$inu pojma medij. %a taj način mo$ese doći do slijedeće de&inicije multimedije'

Multimedija je način komuniciranja u kojemu se koristi više načina prikazapodataka. Ti načini prikaza podataka uključuju zvuk, sliku, video, animaciju .

 

Uz multimediju je vezana i veća interakcija s korisnikom.

 

Podijela multimedije

(ultimediju mo$emo podijeliti na nekoliko dijelova ovisno o tome kakav oblik podaci poprimaju. )od pisanja programske dokumentacije cilj je što bolje prenjeti in&ormaciječitatelju. *isti tekst mo$e prenjeti svaku in&ormaciju, ali je pitanja koliko učinkovito.)orištenje zvuka, slika, animacija i video zapisa ubrzava i olakšava prjenos in&ormacija.

 

Zvučni zapis

+vučni zapis mo$e biti izuzetno učinkovit način prjenosa podataka. %a primjer, kada seradi o dokumentaciji vezanoj uz kemijski pokus, zvučni zapis ima prednost pred videozapisom. U slučaju audio zapisa ljudski glas objašnjava svaki korak u kemijskom pokusu

8/19/2019 Općenito o Multimediji

http://slidepdf.com/reader/full/opcenito-o-multimediji 2/11

dajući neopodne upute, savijete i upozorenja. -ideo zapis istog pokusa zauzeo bi više podataka na disku, ali bi u biti dao manje podataka nekome tko treba ponoviti pokus.

 

+vučni signal se lako snima, prenosi i poranjuje. +vučne zapise moguće je i dobrokompresirati.

)od snimanja audio zapisa u procesu izrade multimedijalne dokumentacije, treba obratiti pa$nju na kvalitetu snimke. otrebno je pobrinuti se da se dobro obavi sam processnimanja zvučnog zapisa. U kasnijoj obradi nemoguće je posve izbacitinisko&rekvencijske zvukove iz pozadine, poput šuma ventilatora. vako spuštanje&rekvencije uzorkovanja i svaka kompresija samo će pogoršati nedostatke orginalesnimke.

 

avijeti koji mogu pomoći kod pripremanja zvučnog zapisa'

  otrebno je zvučni zapis normalizirati !normalize". +vučni zapis u procesudigitalizacije mo$e postati tiši i izgubiti na jasnoći i razumljivosti. #a se tokompenzira mo$e se koristiti so&tver za normaliziranje zapisa. /ijekom procesanormalizacije tra$i se najveća amplituda u zapisu i tada se pojačava cijeli zapis takošto se najveću amplitudu 0rastegne0 na 1223. /ime je osigurano da se radi sanajglasnijim zapisom.

  4oš jedan način za poboljšanje audio zapisa je da se pomoću so&tvera malo pojačajusrednje &rekvencije.

  manjenje &rekvencije uzorkovanja smanjuje veličinu zapisa na disku. rimjerice,mo$e se smanjiti &rekvencija uzorkovanja sa 55.1 k6z koliko se koristi za 7#kvalitetu zvuka na 88.292 k6z.

  #ruga osobina 7# kvalitete zvuka je 1:;bitni stereo zvuk. #a se smanji veličinazapisa mo$e se koristiti <;bita. %edostatak koji se javlja pri tome je da se smanjujedinamički raspon.

   %ije dobro snimati stereo zapis, ako se radi o mono izvoru. =toviše, ako se radi ostereo izvoru, mo$da bi bilo dobro zbog smanjenja veličine zapisa snimiti monozapis.

 

ideo zapis

8/19/2019 Općenito o Multimediji

http://slidepdf.com/reader/full/opcenito-o-multimediji 3/11

>ko jedna slika vrijedi kao tisuću riječi, tada video snimka vrijedi puno više. )od izradedokumentacije mnogi procesa korisno je ubaciti video zapis. )orisniku dokumentacije biti će vrlo korisno doslovce vidjeti ono što je opisano. %eki dugi i kompliciranitekstualni opisi mogu postati mnogo jasniji kada su popraćeni video zapisom.

)od izrade video zapisa koji će poslu$iti kao dio dokumentacije potreban je drugačiji pristup nego kada se snima video za neke druge !manje ozbiljne" namjene. -ideo zapissnimljen da bi bio dio dokumentacije mora poboljšati samu dokumentaciju, a ne poslu$itikao ukras.

 

-ideo zapisi uvijek zauzimaju veliki prostor. )ako tenologija napreduju to postaje svemanji problem, ali u slučaju velike količine video zapisa ili ako im se pristupa preko

računalni mre$a treba voditi računa o tome. 4edna sekunda nekompresiranog videozapisa prema %/7 !%ational /elevision tandard 7omitee" standardu za televizijski ivideo zapis, zauzima 8? (@ prostora na disku.

 

+bog toga video zapis se kompresira, smanjuje se rezolucija i broj sličica u sekundi! frames per second – fps". /o mo$e dovesti do degradacije kvalitete snimke. nimka postaje nejasna, te se mogu izgubiti va$ni elementi bitni za razumijevanje. )od programske dokumentacije to mo$e dovesti do zapisa koji ne samo da nisu jasni i precizni u iznošenju podataka, nego mogu čak postati i neupotrebljivi. +a video zapis sa

malom rezolucijom problem predstavljaju previše sitni detalja koji postaju nejasni i pokreti kamere kada kamera nije učvršćena tijekom snimanja.

 

avijeti koji mogu pomoći kod snimanja video zapisa'

  nimite orginalni video zapis. %a taj način mogu se poduzeti koraci potrebni da sedobije kvalitetna snimka.

nimajte iz blizine !close-ups". nimke koje uključuju šire područje !wide shots"

imaju previše detalja, pa postaju nepregledne na manjoj rezoluciji.

)ada je moguće neka pozadina bude jednobojna. %a taj način snimka postaje jasna ikada nije prikazana preko cijelog ekrana. Osim toga povećava se i e&ikasnostkompresije koja je pogotovo va$na za video zapis.

8/19/2019 Općenito o Multimediji

http://slidepdf.com/reader/full/opcenito-o-multimediji 4/11

  /reba koristiti postolje za kameru da bi se minimiziralo pomicanje kamere kodsnimanja. Učvršćivanje kamere smanjit će razlike izmeAu pojedini slika i uvelike ćese povećati omjer kompresije.

  -alja izbjegavati zoomiranje. )od malog broja sličica u sekundi ! low frame-rate"

zapis postaje zbunjujući i teško ga je pratiti.

  )od monta$e treba koristiti oštre prjelaze izmeAu kadrova. %ije preporučljivokoristiti e&ekte za prijelaz koje nudi so&tver za obradu. B&ekti smanjuju učinkovitost postupka kompresije.

  )od digitaliziranja materijala koji su orginalno snimljni za &ilm ili video treba pa$ljivo birati koji dijelovi će se digitalizirati. /reba odabrati dijelove sa malo pomaka kamere koji uz to sadr$e samo detalje koji su va$ni.

 

!iz slika "slide show#

U izradi programske dokumentacije mogu se spojiti slike i audio zapis. %iz slika kojeopisuju postupak ili proizvod koji se dokumentira mo$e biti popraćen zvučnim zapisom. %a taj način in&ormacije korisniku dokumentacije se istovremeno prenose preko nizaslika koje opisuju postupak ili proizvod i preko zvučnog zapisa koji komentira, opisuje i pojašnjava slike.

 %epokretne slike se bolje kompresiraju od video zapisa. )ao razultat mo$e se koristitiveće i kvalitetnije slike.

$nimacija

>nimacija nastaje kada se niz slika prika$e dovoljno brzo da se čini kao neprekinuti tijek.>ko se slike prikazuju brzinom većom ili jednakom od 85 slike u sekundi ljudsko oko nemo$e razaznati pojedine slike, nego sve vidi kao neprekidnu cijelinu.

 

>nimacije predstavljaju dobar oblik prikaza nekog postupka. >ko ne postoji video zapisili ako je nepregledan, mo$e se napraviti animacija koja prikazuje skicu ureAaja uodreAenom postupku.

 

opularni &ormati su (acromedia Clas i animirani DIC. >nimacije u DIC &ormatu sesastoje od više slika poranjeni u istu datoteku rednost ovog &ormata je njegova

8/19/2019 Općenito o Multimediji

http://slidepdf.com/reader/full/opcenito-o-multimediji 5/11

 popularanost, a nedostci su nemogućnost kontrole i nepostojanje kompresije izmeAuslika. )od animiranog DIC;a animacija se neprekidno ponavlja. %e postoji način da sezaustavi. /o u nekim situacijama mo$e biti problem kada se $eli omogućiti korisnikudokumentacije da pokrene animaciju kada

8/19/2019 Općenito o Multimediji

http://slidepdf.com/reader/full/opcenito-o-multimediji 6/11

(UE/I(B#I4> %> R>*U%>RU

oznato je da ako samo čujete, u stanju se zapamtiti oko 823 podatakaF ako i pak ividite, zapamtit ćete 523, a čak ?93 ako i vidite, čujete i aktivno koristiteG toga zaštone iskoristiti sve što nam pru$a multimedijaH

 %a prvi pogled multimedija zvuči poput neke zastrašujuće komplicirane pojave, no ustvarnosti nije sve tako strašno. )renete li od početka, na kraju ćete zasigurno zaključitida se u stvari radi o vrlo jednostavnom pojmu kojeg danas pronalazite na svakom koraku.4este li primjerice, izradili koju prezentaciju u oerointuJ igurno i je bilo više no jedna. U prezentacijama koje ste izradili sigurno ste upotrijebili tekst, slike, animacije irazne vizualne e&ekte te na taj način izradili pravu malu multimedijsku predstavu. Ovo jesamo jedan primjer upotrebe multimedije. %ju osim u prezentacijama pronalazimo uzabavi, raznim igrama, obrazovanju, umjetnosti, turizmu, industriji itd.

=to je ustvari multimedijaJ ojam multimedija dolazi od latinski riječi multus !mnogi" imedius !sredina", a predstavlja spajanje, integriranje različiti medijski elemenata koji u

osnovi mogu biti samostalni sadr$aji. (ultimedija je u stvariin&ormacija predstavljena na više načina istovremeno, u kombinaciji teksta, zvuka, slike,animacije i videa objedinjeni pomoću računala. rimjerice, &ilm i televizija u kojima suobjedinjene pokretne slike i zvuk su oblik digitalne multimedije. vra je multimedije da

na što zanimljiviji, privlačniji i stvarniji način predoči i prenese neku pojavu prizor ilidogaAaj s ciljem da zaokupi što više naši osjetila kako bi do$ivljaj prenesene poruke bio potpuniji.

*injenica je da je čovjek u stanju zapamtiti oko 823 podataka ako i je samo čuo, 523ako i je vidio i čuo, a čak ?93 ako i je vidio, čuo i aktivno koristio. toga se protekligodina, multimedija sve više koristi u školstvu. (ogućnost objedinjenja više komponenti!pet elemenata multimedije' audio i videozapisa, teksta, gra&ike i animacija" poma$evašim učiteljima da vam prenesu znanje na jedinstven i mnogo zanimljiviji način.Učenici bolje i br$e uče koristeći ove metode, a nastavni materijal je zanimljiviji i mnogo

zabavniji te na taj način i privlačniji učenicima.

)ako se danas sve više iz upotrebe istiskuju analogni multimediji, mi ćemo se pozabavitidigitalnom multimedijom. #igitalna multimedija, isto kao analogna, spaja višeraznovrsni medija, no ovdje se mediji !&izičke pojave" pretvaraju u digitalni oblik kako bi se mogli dodatno obraAivati putem računala. #igitalna multimedija kao pojamobuvaća strojnu opremu i programsku podršku na računalu za rad s digitalnimmultimedijskim podacima. +a to nam je potrebno multimedijsko računalo koje sadr$i

8/19/2019 Općenito o Multimediji

http://slidepdf.com/reader/full/opcenito-o-multimediji 7/11

dodatne komponente za rad s digitalnim multimedijalnim podacima. Osnovnu opremuovakvog računala predstavljaju zvučna kartica i zvučnici, gra&ička kartica i monitor u boji. @udući da multimedijski zapisi u digitalnom obliku sadr$e veliku količinu podataka, potrebni su i ureAaji vanjske memorije velikog kapaciteta !npr. disk, 7# ili, još bolje,#-# čitač i snimač". @rz procesor i puno radne memorije neće biti na odmet, kao ni neki

od dodatni multimedijski ureAaja koje mo$emo priključiti na računalo poput skenera,mikro&ona, slušalica, (I#I klavijatura, sintetizatora zvuka, i;&i linije, televizora,videorekordera, videokamere, digitalnog &otoaparata i sl. %ikako nemojmo zaboraviti na programe za kodiranje digitalnog zvučnog zapisa u odreAeni &ormat zvučne datoteke i program za dekodiranje zvučni datoteka u oblik pogodan za reprodukciju.

Osnovni multimedijski elementi)renut ćemo od teksta. Iako tekst u multimediji nema tako izrazit značaj, a bez njega sečesto ne mo$e, nastojimo ga nadopuniti ili pak zamijeniti drugim medijima. %araspolaganju su različite vrste &ontova, veličina, boja, sjene, pokretni tekst i ostali e&ektikoji čine tekst zanimljivijim i lakše uočljivim. U multimediji ga najčešće koristimo za'

naslove !o čemu se radi", izbornike !gdje se mo$e ići", navigaciju !kako negdje doći" isadr$aj !što će se vidjeti kad se na odreAeno mjesto stigne". U nekim multimedijskim prezentacijama imat ćete veće količine teksta stoga valja pripaziti na njegov

razmještaj na stranici. %ije dobro da bude previše teksta kaoni premalo, potrebno je naći neku sredinu. %a drugim ćete pak prezentacijama imati malo

teksta s naglaskom na druge multimedijske elemente. U takvim situacijama koristite maloriječi velikog &onta za naglašavanje glavni poruka. %e valja pretjerivati ni u velikom broju razni ukrasni &ontova kao ni u raznim veličinama &ontova.Uz tekst, u multimediji vrlo je čest i ipertekst. 6ipertekst je dio teksta !odreAene riječi"koji se mo$e aktivirati, a slu$i kao veza prema drugim dijelovima teksta ili pak prema bilo kakvom drugom dokumentu što se obraAuje pomoću računala. %a ovaj načinkorisnik ima mogućnost da sam stvara svoj vlastiti put čitanja ili pretra$ivanja teksta.

/reći multimedijski element bez kojeg se gotovo ne mo$e su slike. @ilo da se radi o&otogra&iji ili pak crte$u, slike su jedan od značajniji multimedijalni elemenata koje

mogu biti predstavljene kao samostalni sadr$aji ili pak kao elementi animacije ilivideozapisa. #anas u doba digitalni ureAaja !digitalni kamera i digitalni &otoaparata",gotovo da i nemamo potrebu za pretvaranjem &otogra&ija iz analognog u digitalni oblik. %o ponekad, primjerice kada $elite iskoristiti neke starije povijesne &otogra&ije, bit ćevam potreban skener kako biste slike pretvorili u digitalni oblik, dodatno i obradili i poranili i u nekom od gra&ički &ormata koje prepoznaje vaše računalo.

$nimacija

8/19/2019 Općenito o Multimediji

http://slidepdf.com/reader/full/opcenito-o-multimediji 8/11

Računalna ili kompjuterska animacija je postupak prikazivanja sličica objekata tako da sedobiva privid njiovog kretanja. Ovo prividno kretanja posti$emo brzim prikazivanjem

niza slika objekata koje se meAusobno neznatno razlikuju. itate se koliko brzimizmjenjivanjemJ rimjerice, u klasičnoj animaciji za prikazivanje jedne sekundeanimiranog &ilma potrebne su dvadeset i četiri meAusobno slične sličice koje se ni$u jedna iza druge. +a stvaranje animacija potrebni su nam posebni programi, takozvanianimatori. /akav je, primjerice, jednostavan ali vrlo učinkovit program BasK Di&>nimator. Razlikujemo dvodimenzionalne !8#" i trodimenzionalne !L#" animacije.rimjer dvodimenzionalne animacije je crtani &ilm, dok kod L# animacija imamo i trećudimenziju, dubinu, pa tako likovi na crte$u izgledaju stvarnije. ostoji nekoliko tenikaizrade animacije'

1. Animacija po stazi (path-based)

U ovoj vrsti animacije objekt se pomiče po zadanoj stazi i pritom ne mijenja svoj oblik,već samo polo$aj. rimjerice, sanjke s #jedom (razom.

2. Animacija s razliitim !adrovima

)od ovog oblika animacije crtamo !ručno ili pomoću računala" serije kadrova !crte$a".>nimacija počinje prvim ključnim kadrom i završava posljednjim ključnim kadrom kojimogu, ali i ne moraju biti jednaki. IzmeAu prvog i posljednjeg kadra prelazi se postupno,crtanjem odgovarajućeg broja meAukoraka po zadanom putu.

". Animacija preobra#avanjem (morphin$)

U ovakvoj animaciji jedna slika se pretvara u drugu. +a izradu ovakve animacije najčešćesu vam potrebne samo dvije slike !prva, početna i posljednja", a računalo stvara potrebnemeAuslike.

8/19/2019 Općenito o Multimediji

http://slidepdf.com/reader/full/opcenito-o-multimediji 9/11

%ta je multimedija&

multimedijom se srećemo na svakom koraku ; u prostoru u kome $ivimo !gledanje

televizije, slušanje muzike, igranje video igara na računaru, pretra$ivanje Interneta...", u bankama, poštama, prodavnicama, na ulici, pa čak i u prirodi !zavaljujući mobilnimtele&onima i druim mobilnim ureAajima koji su stalno uz nas i koje koristimo za pravljenje &otogra&ija, slušanje i preuzimanje audio i video sadr$aja, slanje (( poruka...".

(ultimedija je, prema tome, savremen oblik izra$avanja korišćenjem teksta, slike, zvuka,animacija i videa. omoću multimedijalni sistema s odgovarajućim ardverskim iso&tverskim komponentama ovi osnovni elementi se kombinuju u jedinstvene

multimedijalne sadr$aje. /ako napravljeni sadr$aji koriste se u audio i video produkciji,oglašavanju !reklame, prezentacije", eb dizajnu, obrazovanju, elektronskom poslovanju,medicini, industriji, saobraćaju i mnogim drugim oblastima čovekovog svakodnevnog$ivota.

8/19/2019 Općenito o Multimediji

http://slidepdf.com/reader/full/opcenito-o-multimediji 10/11

Multimedija !multimediji" je naziv za one medije koji su kombinacija više različitimedija. (ultimedije karakteriše multimedijalni do$ivljaj, po pojavnim oblicima!perceptivnim vidovima

in&ormacija, tj. logičkojstrukturi" i prenosnim putevima!&izički prenosnim putevima" višestruk, simultan,sna$an do$ivljaj, u najširemsmislu to je protok in&ormacijaizmeAu izvoAača i publike.Ovaj pojam se susreće i usvetu zabave !muzike, video ikompjuterski igrica..." ali i utelekomunikacijama i svetu

kompjutera.

matra se da je multimedij postao &enomen savremenogdruštva,koji u naju$em smislumo$emo posmatrati kao papir ,vazdu, elektromagnetno polje putem koji se prenose in&ormacije, a u najširem sredstvo u procesu interakcije čoveka saokru$enjem. >ko se podaci koji se unose u medij posmatraju kao energija koja de&ormiše prostorno vremensku strukturu, onda čovek  taj 0signal0 mo$e da uoči, tj. detektuje i to

svojim čulima !slu, vid" ili posredno, preko ureAaja koji in&ormaciju pretvaraju u oblikkoji čovek  mo$e da detektuje. (ultimediji su slo$eni teničko tenološki sistemi !telekomunikacioni sistemi, računarske mre$e i sl." +apravo njiov razvoj je tesno povezan sa teničko;tenološkim razvojem.

'adr(aj)*+-+/

• 1 (edij• 8 (ultimedijalna komunikacija• L (ultimedijalni in&ormacioni sistem• 5 rogrami za pravljenje multimedijalni sadr$aja

• 9 -idi još

Medij 0uredi 1 2-345

Multimediji mo6u 7iti8

/ekst +vuk  lika

>nimacija -ideo Interaktivnost

8/19/2019 Općenito o Multimediji

http://slidepdf.com/reader/full/opcenito-o-multimediji 11/11

U računarstvu medij je nosilac ili prenosilac podataka. rocesi koje obuvata radračunara sa medijima su akvizicija, skladištenje, reprezentacija, razmena, obradaiprezentacija medijski podataka.

Prezentacioni medij je tip &izičkog sredstva koji se koristi pri komunikaciji čoveka i

kompjutera !tastatura, miš, displej, kamera..."'meštajni medij je tip &izičkog sredstva za skladištenje podatka !operativna memorija,optički disk ..."Prenosni medij sredstvo za prenos podataka !upredena parica, koaksioni kabl, optičkovlakno..."Medij za razmenu tip &izičkog sredstva za razmenu podataka9eprezentacioni medij za predstavljanje medijski in&ormacija u apstraktnoj &ormi pomoću skupa medijski podataka i veza izmeAu nji. %a primer korisniku se tekst mo$esaopštiti na osnovu datoteke koja sadr$i bit mapiranu sliku u rasterskom gra&ičkom podsistemu, kolekcijom vektorski gra&ički primitiva, 6/(E stranicom..."Perceptivni medij je pojavni oblik nosioca in&ormacija sa gledišta korisnika !predmet

rada kompjutera je digitalni medij".

Multimedijalna komunikacija 0uredi 1 2-345

(ultimedijalna komunikacija  je istovremeno korišćenje više medija !poput &ilma kojiobjedinjuje slike i zvuk , animaciju..." ili simultano korišćenje više načina komuniciranja!spoj teksta i &otogra&ije, tj. slike, gra&ike i sl."

Multimedijalni informacioni sistem 0uredi 1 2-345

U računarstvu medij je prenosilac podatka. (ultimedijalni in&ormacioni sistem jein&ormacioni sistem koji mo$e da podr$i interatkivnu komunikaciju korisnika saračunarskim sistemom i to u realnom vremenu, simultanim korišćenje različiti pojavnioblika in&ormacija !tekst, gra&ika, slika, muzika i sl".

Pro6rami za pravljenje multimedijalni: sadr(aja 0uredi 1 2-345

• (acromedia Clas• >dobe otosop• onK ound Corge• (icroso&t oeroint