NASTAVNI PROGRAMI STUDIJA STROJARSTVA … program -L-Web.pdf · srodnih, kao što su elektrotehnika, elektronika, a naro ito informatika i ra unarstvo, pa i društvenih i humanisti

NASTAVNI PROGRAMI STUDIJA STROJARSTVA BRODOGRADNJE I ZRAKOPLOVSTVA

Opis i sadržaj studija

Zagreb, prosinac 2003.

SADRŽAJ

SVEZAK I.

1. UVOD............................................................................................................................... 3

2. OP E KARAKTERISTIKE STUDIJA ....................................................................................... 5 2.1. Koncepcija studija .................................................................................................... 5 2.1.1. Zajedni ki dio studija...................................................................................... 6 2.1.2. Preddiplomski studij ....................................................................................... 7 2.1.3. Diplomski studij............................................................................................. 7 2.1.4. Završetak studija i akademski nazivi ................................................................. 8 2.1.5. Režim studija ................................................................................................ 8 2.2. Uvjeti upisa na studij ................................................................................................ 9 2.3. Prostor i oprema fakulteta ......................................................................................... 9 2.4. Nastavno osoblje.................................................................................................... 10 2.5. Me ufakultetska razmjena u nastavi ......................................................................... 10

3. OPIS STUDIJA I NASTAVNIH PROGRAMA .......................................................................... 11 3.1. Studij strojarstva .................................................................................................... 11 3.1.1. Op e zna ajke studija................................................................................... 11 3.1.2. Zajedni ki dio preddiplomskog studija ............................................................ 13 3.1.3. Usmjereni dio preddiplomskog studija i diplomski studij.................................... 13 3.1.4. Završetak studija.......................................................................................... 14 3.1.5. Tabli ni prikaz nastavnih programa smjerova studija strojarstva ......................... 14 Konstrukcijski smjer ..................................................................................... 15 Procesno-energetski smjer............................................................................. 20 Smjer Proizvodno inženjerstvo ....................................................................... 24 Brodostrojarski smjer.................................................................................... 28 Smjer Inženjersko modeliranje i ra unalne simulacije........................................ 30 Smjer Ra unalno inženjerstvo........................................................................ 33 Smjer Industrijsko inženjerstvo i menadžment.................................................. 36 Smjer Inženjerstvo materijala......................................................................... 40 Smjer Mehatronika i robotika......................................................................... 43 3.2. Studij brodogradnje ................................................................................................ 46 3.2.1. Op e zna ajke studija................................................................................... 46 3.3. Studij zrakoplovstva................................................................................................ 49 3.3.1. Op e zna ajke studija................................................................................... 49

4. USPOREDBA S NASTAVNIM PROGRAMIMA UGLEDNIH INOZEMNIH SVEU ILIŠTA............... 54

5. IZBORNI TEHNI KI KOLEGIJI KOJI POJEDINI STUDIJI I SMJEROVI NUDE DRUGIM SMJEROVIMA .................................................................................................... 58

6. IZBORNI NETEHNI KI KOLEGIJI FSB ................................................................................ 63

7 ABECEDNI POPIS KOLEGIJA.............................................................................................. 64

SVEZAK II.

OPISI KOLEGIJA


1. UVOD

Strojarstvo, brodogradnja i zrakoplovstvo suvremena su polja znanosti i struke, pripadnatehni kom podru ju. Ona su izuzetno interdisciplinarna te sadrže ili dodiruju i niz disciplinapripadnih, ponegdje, i posve drugim podru jima znanosti. Njihovo zna enje je posebnonaglašeno doprinosom ostvarivanju novih vrijednosti (ulaganjem znanja, vještina, rada, resursa),što gospodarski rezultira odgovaraju im nacionalnim dohotkom.

Naziv strojarstvo etimologijski proizlazi iz naziva polazišnog tehni kog sustava strojarstva,tj. sustava za pretvorbu nekog oblika energije u mehani ki rad i obrnuto. To uže, ishodišnopoimanje strojarstva danas je posve zastarjelo. Strojarstvo danas naime obuhva a vrlo širok raspon razli itih tehni kih sustava, koji se osnivaju, mahom, u strojarskoj proizvodnji - strojogradnji,ali se primjenjuju u gotovo svim privrednim sustavima, poput poljoprivrede, gra evinarstva,kemijske i procesne industrije, ali, primjerice, i u medicini.

Brodogradnja je nazvana po temeljnom tehni kom sustavu njene djelatnosti – brodu. Ona sedanas, me utim, bavi i nizom specijaliziranih objekata za eksploataciju morskih i podmorskih resursa, novim oblicima hibridnih brodova velike brzine te nizom nadvodnih i podvodnihjedinica ratne mornarice. Brod je u osnovi samostalan mikrosvijet na kojem su zastupljeni razniaspekti ljudske djelatnosti. Posljedica toga je potreba za interdisciplinarnim pristupom školovanju brodograditelja i njihova priprema za lako komuniciranje s drugim strukama.

Sve re eno za strojarstvo, a naro ito za brodogradnju jednako se dobro odnosi nazrakoplovstvo. Studij zrakoplovstva vu e svoj naziv iz pojma zrakoplov. Time se dakle prvenstveno želi obuhvatiti discipline vezane uz tu danas tako važnu vrstu prometala. Prvageneracija studenata zrakoplovstva upisana je na FSB u šk. god. 1995./96., nakon dugogodišnjihnapora da se na zagreba kom Sveu ilištu otvori ta vrsta studija. Studij zrakoplovstvaprvenstveno je namijenjen obrazovanju stru njaka za poslove održavanja pojedinih dijelova isustava zrakoplova, a i njegove cjeline. Manji dio studenata zrakoplovstva ste i e me utim i znanja potrebna za osnivanje i modifikacije konstrukcije letjelica za civilne i vojne svrhe.

Takva širina primjene znanja pri obrazovanju podrazumijeva nužnost pažljivog izu avanjaodgovaraju ih temeljnih disciplina iz podru ja matematike i prirodnih znanosti, posebno grana fizike poput mehanike krutih tijela, mehanike teku ina i termodinamike, a potom i mnogih srodnih, kao što su elektrotehnika, elektronika, a naro ito informatika i ra unarstvo, pa i društvenih i humanisti kih znanosti (kao sociologija rada, gospodarski kriteriji inženjerstva, zaštita okoliša, itd.). Na te se prirodoznanstvene temelje nadogra uju znanstveni temelji struke, prije svega disciplinama konstruiranja, tehnologije, organizacije i materijalike. Nakon takvetemeljite pripreme, u završnom dijelu studija izu avaju se inženjerske metode primjene osnovnihznanja na primjerima osnivanja odabranih skupina tehni kih sustava. Blago usmjeravanje premapojedinim granama struke postiže se ve preddiplomskom studiju, koji završava izradomzavršnog projekta iz jednog od odslušanih specijalisti kih predmeta i, temeljem uspješne obranetoga rada, dodjelom bakalaureata strojarske, brodogra evne ili zrakoplovne struke. Studij je potom mogu e nastaviti na diplomskom studiju koji daje dalju i dublju specijalizaciju naizabranom podru ju, a završava izradom diplomskog rada na temi iz odabrane grane struke,ime se stje e akademski naslov diplomiranog inženjera.

Suvremenu se inženjeru pridružuje sve širi opseg zadataka slijedom životnog vijekaproizvoda. Njegov zadatak postaje bdjeti nad tehni kim sustavom, od osnivanja do recikliranjauništenjem uz korištenje materijala ili regeneracijom i povratom u funkciju. Inženjerski rad obuhva a, dakle, sve faze ciklusa proizvoda - oblikovanje (konstrukcija) proizvoda, njegovoostvarivanje (proizvodnja) i korištenje (eksploatacija). Posebno odgovornim zadatkom inženjerastrojarstva pokazuje se podru je ekologije, gdje razumnijim trošenjem materijalnih i energetskihresursa i krajnjom pažnjom prema zaštiti okoliša treba zadovoljiti zahtjeve održivog razvoja.

Inženjeru valja pratiti i tijekove najviše razine intelektualne aktivnosti - svjetonazora. Upravo našem dobu pripadne su promjene svjetonazora, od (mnogovjekog) mehanicisti kog ka

3


posve novom entropijskom. Takve promjene posredno utje u i na na ela gradnje i korištenjatehni kih sustava, posebno na znatno produljenje njihova eksploatacijskog vijeka. Ovom setemeljnom novumu pridružuje itav niz drugih, razvijenih vlastitim istraživanjima (novimaterijali, nove/visoke tehnologije, inženjerska primjena metoda umjetne inteligencije, novi proizvodni sustavi - concurrent, simultaneous, i sl.).

Suvremena kretanja razvoja strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva traže od inženjera svemanje rutinskog rada, a sve više kreativnog angažmana. Od njih se o ekuje da svojimintelektualnim sposobnostima i širinom temeljnog i stru nog obrazovanja budu sposobni zakompetentno pra enje svjetskog tehnološkog razvoja tijekom radnog vijeka i za vo enjetehnološkog razvoja u djelokrugu struke. Stoga je presudno da se interes za studij probudi u slojunajdarovitijih me u srednjoškolcima te da im se tijekom studija pruži što više onih znanja koja eih osposobiti da svojom nadarenoš u i radom premaše domete svojih u itelja. Da bi se to postiglo, nastoji se studije na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u initi izazovnim za nadarene,sposobne i motivirane, a ostale pravodobno uputiti na obrazovanje u ona u ilišta koja e im pružiti obrazovanje primjereno njihovim sklonostima.

Tijekom proteklih je osamdeset i etiri godine, studij strojarstva na Sveu ilištu u Zagrebusvojim je sadržajem uvijek bio vrlo suvremen, prvenstveno zbog dobre sinteze op ih i stru nihtemeljnih znanja sa specifi nim znanjima etiriju podru ja: konstrukcija, materijala, proizvodnje iorganizacije. Upravo ta, ina e na FSB tradicijska orijentacija, nije do nedavna bila zastupljena u koncepciji drugih strojarskih studija, ali u posljednje vrijeme postaje sve prisutnija na mnogim tehni kim fakultetima diljem svijeta. Stupanjem na snagu novog Zakona o znanstvenojdjelatnosti i visokom obrazovanju u kolovozu 2003. godine, javlja se i zakonska obveza danastavni programi budu uskla eni s Bolonjskim procesom uz primjenu vrednovanja aktivnostistudenta ECTS bodovima. Nastavni programi studija na FSB u potpunosti se uklapaju u teokvire, tako što predvi aju preddiplomski studij u trajanju od 7 semestara na koji se nastavlja još 3 semestra diplomskog studija. Završetkom preddiplomskog studija stje e se akademski naslovbaccalaureus te znanja i vještine potrebne za rad na inženjerskim zadacima u podru ju struke sblagim usmjerenjem. Diplomiranjem na diplomskom studiju stje e se akademski naslov diplomiranog inženjera strojarstva i sva znanja potrebna za obavljanje najsloženijih inženjerskihzada a temeljenih na znanstvenom pristupu rješavanju problema. Postdiplomski doktorski studijna FSB (koji nije predmet prikazivanja u ovom tekstu) traje 6 semestara i logi no se nastavlja nadiplomski studij, ali mu mogu pristupiti i studenti drugih struka s odgovaraju im predznanjima. Struktura studija i nastavni sadržaji ine nastavni program usporedivim s programima istorodnihstudija na renomiranim europskim u ilištima i time omogu uju da FSB zadrži svoje mjesto nesamo me u vode im tehni kim fakultetima zagreba kog Sveu ilišta.

4


2. OP E KARAKTERISTIKE STUDIJA

2.1. KONCEPCIJA STUDIJA

Studiji strojarstva brodogradnje i zrakoplovstva temeljni su studiji na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveu ilišta u Zagrebu. Studiji su koncepcijski i strukturom uskla eni s odredbamaZakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123, 31.07.2003.), kojim je me uostalim odre eno prilago avanje studija Bolonjskom procesu i vrednovanje rada studenta putem ECTS bodova. Struktura studija zasnovana je na tri razine:

preddiplomski studij u trajanju od 7 semestara, kojim se stje e akademski nazivbaccalaureus struke (strojarstva, brodogradnje ili zrakoplovstva),diplomski studij u trajanju od 3 semestra, kojim se stje e akademski naziv diplomiraniinženjer struke,poslijediplomski studij u trajanju od 6 semestara, kojim se stje e akademski naziv doktoraznanosti.

Razine i vrste studija na Fakultetu strojarstva i brodogradnje prikazani su sljede omshemom:

STUDIJI

Razine Sem. STROJARSTVO BRODOGRADNJA ZRAKOPLOVSTVO123456P

red

dip

lmsk

a

712Diplomska312345P

osl

ije-

dip

lom

ska

6

Ovaj se tekst odnosi samo na preddiplomske i diplomske studije na FSB, dok je poslijediplomski studij opisan u posebnom izdanju.

Studij strojarstva brodogradnje i zrakoplovstva na FSB koncipirani su tako da zadovoljesljede e temeljne ciljeve:

izjedna enje nazivnog i efektivnog trajanja studija – sustav godina za godinuracionalizacija optere enja studenata nastavom i ispitimaprilago enost zahtjevima tržišta radaatraktivnost studija za nove studente

Postavljene ciljeve nastoji se ostvariti sljede im op im odrednicama:1. Nastavnim i izvannastavnim optere enjem te režimom studija potrebno je omogu iti da

student kontinuirano i sinkronizirano prati sve oblike nastave te na taj na in, uz primjereno zalaganje, studira po sustavu godina za godinu, što zna i da ne prenosi

5


zaostale obveze, naro ito ispite, u narednu upisnu godinu. Poželjno je da student sveobveze vezane uz pojedini predmet obavi tijekom nastave toga predmeta ili neposredno nakon završetka nastave.

2. Najve e dopušteno tjedno optere enje studenta nastavnim obvezama predavanja, vježbi,seminara itd. iznosi 25 sati. U to ne ulazi obvezni predmet 1. i 2. godine studija Tjelesna izdravstvena kultura te izvannastavne fakultativne aktivnosti poput repetitorija i sl.Najve i dopušteni broj ispita tijekom jedne godine studija je 9. Dozvoljeni su i predmeti bez ispita, a u takvima je provjera znanja mogu a samo putem radova koji se izra ujuunutar satnice nastave.

3. Potrebno je omogu iti da se ispit u potpunosti ili djelomi no zamijeni seminarskimradovima ili kolokvijima tijekom nastave. Kolokvija su najmanje dva, a održavaju seunutar satnice predavanja ili vježbi. Na 1. godini studija polaganje kolokvija je obvezno,a na višim se godinama preporu a.

4. Ispiti se polažu u redovitim i izvanrednim ispitnim rokovima. Obvezni ispitni rokovi su redoviti: zimski, ljetni i jesenski, a mogu e je zakazati najviše jedan izvanredni ispitni rok tijekom semestra petkom poslije podne ili subotom.

5. Kolegiji nastavnog programa su temeljni, tehni ki (stru ni) i netehni ki (op eobrazovni).Njihova zastupljenost u pojedinim nastavnim programima je oko 45 % temeljnih, 45 %tehni kih i oko 10 % netehni kih kolegija.

6. Vrednovanje optere enja studenta nastavnim obvezama izvodi se prema ECTS sustavu.To na elno zna i da se sve nastavne obveze studenta u jednom semestru vrednuju s 30 ECTS bodova, a pojedina nastavna obveza, uklju uju i sve aktivnosti studenta vezane uz nju, nosi onoliko bodova kolik je njezin udio u ukupnom optere enju studenta. Studentmože izborom slobodno izbornih kolegija ste i i više od 30 ECTS bodova, ali tim viškomne može podmirivati obvezne i vezane izborne kolegije.

7. Tijekom preddiplomskog studija student je dužan izraditi barem jedan projekt, a tijekom diplomskog još jedan. Za velike projekte predvi a se timski rad.

8. Poha anje nastave je obavezno, a režimom studija predvi en je angažirani rad studentana vježbama, u laboratoriju i kod ku e.

9. Pri obrazovanju studenata naro itu pažnju se posve uje informati kom opismenjavanju i primijenjenim ra unarskim vještinama. Studentima je omogu en rad u dobroopremljenim ra unalnim radionicama.

10. Poha anje nastave iz tehni kog stranog jezika je obavezno (po 4 semestra engleskog, njema kog, francuskog ili ruskog jezika sa satnicom 1+1), a nude se i fakultativni kurseviiz op eg stranog jezika ili poslovnog stranog jezika.

Prije po etka nastave u 1. semestru studentima se nudi poha anje Ra unalne radionice u trajanju od 45 sati s podukom iz temeljnih ra unalnih vještina. Tijekom 1. semestra svi studentipodliježu provjeri znanja iz stranog jezika, a oni koji na toj provjeri ne postignu zadovoljavaju iuspjeh dužni su poha ati nastavu iz jednog od ponu enih svjetskih jezika. Studentima se nude i fakultativni predmeti Uvod u tehniku i Fakultativni strani jezik, ije poha anje nije obavezno alise preporu a. Isto tako se za novoupisane studente koji nemaju dovoljna predznanja za pra enjenastave iz matematike i mehanike organiziraju repetitoriji.

2.1.1. Zajedni ki dio studija

Prva godina studija zajedni ka je studijima strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva. U njojstudenti dobivaju temeljna znanja iz matematike, fizike, kemije, inženjerske grafike i ra unarstva.Pri tome se fizika i kemija ne slušaju kao zasebni predmeti ve su odgovaraju i sadržaji tihdisciplina pridruženi inženjerski orijentiranim kolegijima mehanika, nauka o vrsto i i materijali.U 1. semestru sluša se i op eobrazovni kolegij sociologija koji daje uvid u socijalne i kulturne

6


aspektima ovjekova života u suvremenom društvu. Prije po etka nastave u 1. semestrustudentima se nudi 45 sati rada u ra unalnim radionicama sa svrhom temeljnog ra unalnogopismenjivanja, a tijekom prve godine studija i drugi fakultativni sadržaji poput u enja stranihjezika i repetitorija.

U drugoj se godini studiji strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva razdvajaju, ali se u njoj tako er slušaju temeljni predmeti potrebni pojedinoj struci, kao što su matematika,elektrotehnika, termodinamika i mehanika fluida te uvodni stru ni kolegiji elementi strojeva, tehnologije preradbenih i proizvodnih postupaka, a njihov sadržaj i opseg uskla en je s potrebama pojedinih nastavnih programa. U 3. semestru uvodi se i nastava stranog jezika ustruci, koja se proteže kroz etiri semestra sa satnicom 1+1.

Cilj je takvog ustrojstva zajedni kog dijela studija (1. godina) i zajedni kih dijelova pojedinihstudija (2. godina) da se studentima pruže ona osnovna znanja koja ga osposobljavaju za samostalno u enje i ovladavanje specifi nim stru nim znanjima u bilo kojem segmentu struke, a time i za pra enje tehni kog razvoja i za uspješno djelovanje u struci tijekom cijelog radnogvijeka.

2.1.2. Preddiplomski studij

Preddiplomski studij traje 7 semestara. Njegovim završavanjem se stje e najmanje 210 ECTS bodova i znanja te vještine potrebne za rad na inženjerskim zadacima u podru ju struke te akademski naziv baccalaureus strojarstva, brodogradnje ili zrakoplovstva. Studiji brodogradnje izrakoplovstva nemaju smjerova ve se usmjeravanje u željeno podru je struke omogu avaizborom odgovaraju e skupine izbornih kolegija. Studij strojarstva nudi devet smjerova, imestudent dobiva blago usmjeravanje prema odabranom podru ju strojarske struke. Ve inasmjerova nudi izborne skupine kolegija koje studentu omogu uju izbor stru nih sadržaja koji najbolje odgovaraju njegovoj budu oj profesionalnoj orijentaciji. Znanja koja nisu predvi enasadržajima ponu enim unutar odabranog studija ili smjera mogu e je dobiti izborom slobodnoizbornih kolegija, kojih je najmanje pet: u pravilu jedan u 5. semestru i po dva u 6. i 7. semestru.Dva od tih kolegija biraju se kao netehni ki predmeti iz ponude izborne skupine netehni kihizbornih kolegija FSB, a mogu se upisivati i kolegiji drugih fakulteta. Takva struktura nastavnogprograma osigurava nužnu širinu stru nog obrazovanja, koja baccalaureusa strojarstva, brodogradnje ili zrakoplovstva osposobljava za djelovanje u bilo kojem segmentu struke, omogu uju i pri tome i zadovoljavanje individualnih interesa i sklonosti pojedinaca.

2.1.3. Diplomski studij

Diplomski dio studija na FSB daje stru no i znanstveno produbljenje znanja ste enih na preddiplomskom studiju te na taj na in predstavlja njegov logi an nastavak. Studentima se pružamogu nost nastavka studija u odabranom smjeru preddiplomskog studija, ali i eventualnapromjena smjera ukoliko su odgovaraju im izborom izbornih kolegija zadovoljeni traženipreduvjeti pojedinih obveznih kolegija odabranog smjera diplomskog studija. Studij traje tri semestra i donosi najmanje 90 ECTS bodova. Završetkom diplomskog studija polaznici suosposobljeni za obavljanje najsloženijih inženjerskih zada a temeljenih na znanstvenom pristupurješavanju problema. Na taj na in diplomski studij na FSB koncepcijski udovoljava dvjema svrhama: obrazovanju stru njaka za rad u praksi i davanju preduvjeta za nastavak obrazovanjana poslijediplomskom studiju. Uz obvezne kolegije tako er se nude i izborne skupine vezanih i slobodnih predmeta. Oni su namijenjeni produbljivanju znanja dijelom temeljnih disciplina, što omogu ava znanstveni pristup problematici, a dijelom stru nih disciplina u svrhu specijalizacijena izabranom podru ju struke.

7


2.1.4. Završetak studija i akademski nazivi

Preddiplomski studiji završavaju izradom i obranom završnog projekta koji se upisuje u posljednjem, 7. semestru studija. Obrani projekta pristupa se nakon polaganja ispita i izvršenjaostalih obveza svih odslušanih kolegija. Završetkom preddiplomskog studija stje e se najmanje 210 ECTS bodova i dobiva akademski naziv baccalaureus. Završeni studenti osposobljeni su zazapošljavanje u struci ili za nastavak studija na diplomskom studiju.

Diplomski studiji završavaju izradom i obranom diplomskog rada kojeg student upisuje u 10., završnom semestru studija. Obrani diplomskog rada pristupa nakon što je položio sve ispiteupisanih kolegija i izvršio sve ostale studijske obveze. Završetkom diplomskog studija stje e seakademski naziv diplomirani inženjer i najmanje 90 ECTS bodova. To zna i da uz minimalnoste enih 210 bodova na preddiplomskom studiju, ukupni minimalni broj od 300 ECTS bodovadiplomiranog inženjera omogu ava nastavak studija na poslijediplomskom studiju.

2.1.5. Režim studija

Propisani režim studija poti e studenta na intenzivan i kontinuiran rad s ciljem temeljitogstjecanja znanja i redovitog studiranja po sustavu godina za godinu. Radi toga su u režim studija uklju ene sljede e osnovne postavke:

1. Poha anje nastave (predavanja i vježbi) je obvezatno. Predmetni nastavnici provodekontrolu poha anja nastave na predavanjima i na vježbama u skladu s pravilima ipostupkom objavljenom na oglasnoj plo i prije po etka nastave. Prijavu studenta napoha anje nastave pojedinog kolegija potvr uje predmetni nastavnik dodjelom 1.potpisa, a uredno poha anje nastave drugim potpisom. Posljedica ve eg broja izostanaka spredavanja i vježbi od dopuštenog je uskra ivanje 2. potpisa, tj. ponavljanje godine.

2. Vježbe ine cjelinu s predavanjima, a služe kao priprema za provjeru znanja. Teorijskoznanje ste eno pra enjem predavanja na vježbama se primjenjuje na prakti ne zadatkekoji se rješavaju prema uputama i objašnjenjima nastavnika.

3. Slijednost kolegija strogo se poštuje. Pojedini kolegiji predstavljaju temelj za razumijevanje drugih kolegija. Stoga se takvi kolegiji predaju i polažu u propisanomlogi nom slijedu. Preduvjete za pojedini kolegij propisuje predmetni nastavnik iobjavljuje ih na po etku predavanja i oglasom. Kontrola slijednosti vrši se uskratom prvog potpisa ukoliko student nema druge potpise iz uvjetovanih kolegija i/ili nedozvoljavanjem izlaska na ispit kandidatima bez položenih uvjetovanih kolegija.

4. Predvi a se organizacija repetitorija za studente sa slabijim predznanjem. Repetitoriji su dodatne vježbe za studente sa slabijim predznanjem iz srednje škole. Studenti koji osjetepotrebu za tim oblikom pomo i dužni su se organizirati u grupe i prijaviti nastavniku koji vodi vježbe iz danog kolegija. Za njih e se prema mogu nostima organiziratidodatna nastava izvan redovite satnice.

5. Pismeni dio ispita mogu e je djelomi no ili u potpunosti zamijeniti polaganjemkolokvija. Kolokvijem se provjerava znanje zaokruženih cjelina gradiva. Kolokvija su najmanje dva, a može ih biti i više. Studenti 1. semestra obavezno pristupajukolokvijima. Studenti od 2. semestra nadalje nisu nužno dužni polagati kolokvije,ukoliko to najave predmetnom nastavniku prije termina 1. kolokvija. Student koji nezadovolji propisane kriterije kolokvija ili izjavi da ne želi poha ati kolokvije, polažepotpuni ispit iz danog kolegija. Termini, na in održavanja kolokvija i kriterijivrednovanja obznanjuju se na po etku predavanja.

6. Uvjeti za upis više godine studija su sljede i:Testirana oba semestra prethodne godine studija. To podrazumijeva prikupljanje drugih potpisa iz svih upisanih kolegija.Položeni svi ispiti iz prethodne godine studija.

8


Studenti koji ne zadovolje ove uvjete ponavljaju godinu. Predmete za koje nisu stekli drugi potpis dužni su slušati iznova i obaviti sve obaveze za stjecanje drugog potpisa.Prilikom ponavljanja godine može se odobriti parcijalni upis predmeta sljede e godinestudija u srazmjeru s položenim kolegijima.

7. Ve od prve godine studija uvodi se mentorski sustav. Na prvoj godini studija odnovoupisanih studenata tvore se manje grupe ( oko 5 studenata) kojima se dodjeljujementor iz redova docenata i profesora. Mentor je dužan na po etku nastave povjerenimmu studentima dati osnovne upute za studij, a tijekom godine biti im na raspolaganju zapitanja i savjete u vezi s problemima koje ne mogu riješiti sami ili uz pomo studentske službe. U višim godinama studija studentima strojarstva se dodjeljuje mentor iz redova nastavnika smjera.

8. U slu aju poteško a vezanih uz studij koje ne može riješiti mentor, student se možeobratiti voditelju studija ili smjera, a potom i prodekanu za nastavu. Za sva pitanja izpodru ja redovitog odvijanja studija nadležna je studentska služba.

2.2. UVJETI UPISA NA STUDIJ

Na preddiplomski studij strojarstva mogu se upisati osobe koje su završile srednju školu s nastavnim sadržajima matematike i fizike na razini gimnazijskog obrazovanja i zadovoljile uvjeterazredbenog postupka u skladu s odredbama natje aja za upis koji Sveu ilište u Zagrebuobjavljuje u javnim glasilima. Broj upisnih mjesta je ograni en kvotama koje propisujeMinistarstvo znanosti i tehnologije. Na razredbenom postupku vrednuje se op i uspjeh i uspjehiz matematike i fizike iz srednje škole i rezultat postignut na razredbenom ispitu. Opisrazredbenog ispita, uzorci testova s ranijih ispita s rješenjima te nastavni sadržaji gradiva za razredbeni ispit s literaturom dostupni su pristupnicima. U skladu s odredbama natje aja za upispojedine kategorije pristupnika mogu biti oslobo ene polaganja klasifikacijskog ispita. Fakultetsko vije e FSB za svaku školsku godinu odre uje posebne uvjete upisa i olakšice zanajbolje pristupnike.

Na diplomski studij mogu se upisivati osobe koje su završile odgovaraju i preddiplomskistudij i stekle najmanje 210 ECTS bodova. Odgovaraju im preddiplomskim studijem smatra seprvenstveno onaj studij odnosno smjer studija strojarstva na kojem pristupnik želi upisatidiplomski studij. Pristupnici s drugih smjerova studija strojarstva ili preddiplomskih studijabrodogradnje odnosno zrakoplovstva moraju pravilnim i ciljanim izborom izbornih kolegija zadovoljiti prerekvizite za upis željenog smjera diplomskog studija. Upis je mogu i uz upis odre enih diferencijalnih kolegija prema odredbi studentske službe i voditelja smjera. Isto vrijedi i za pristupnike sa završenim preddiplomskim studijem na drugim visokim u ilištima.

2.3. PROSTOR I OPREMA FAKULTETA

Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveu ilišta u Zagrebu smješten je u ulici Ivana Lu i a br.1 i 5 u tri zgrade izgra ene izme u 1961. i 1966. godine. U njima se za izravne potrebe nastavenalazi 37 predavaonica s ukupno 3010 m2 površine i 2070 mjesta za sjedenje. Od toga je jednapredavaonica s 350 mjesta, jedna s 219 i dvije s 107 mjesta, dok preostale imaju izme u 24 i 72sjedala. Za prakti nu i demonstracijsku nastavu postoje 43 laboratorija. Studentima naraspolaganju stoji 14 ra unalnih radionica s oko 200 osobnih ra unala. Ve ina ra unala je povezano na lokalnu ra unalnu mrežu koja se sastoji od etiri LANa s dvanaest servera i više od350 klijenata. Ra unalne radionice u okviru pojedinih laboratorija i katedri raspolažu s najsuvremenijim softverom.

9


2.4. NASTAVNO OSOBLJE

Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje zaposleno je 146 nastavnika i 127 suradnika u nastavi. Od toga je 49 redovitih profesora, 20 izvanrednih profesora, 40 docenata, 8 viših predava a, 2 predava a, 11 viših asistenata, 16 asistenata, 16 stru nih suradnika (od toga 7 na odre eno vrijeme) , 72 znanstvena novaka i 39 laboranata.

2.5. MEÐUFAKULTETSKA RAZMJENA U NASTAVI

Svi kolegiji FSB otvoreni su za upis i studentima drugih fakulteta. Student koji želi upisatikolegij mora se javiti predmetnom nastavniku. Studenti FSB mogu izborne kolegije predvi enenastavnim programom odabrati iz ponude drugih fakulteta u dogovoru s voditeljem studija ilismjera te mentorom.

10


3. OPIS STUDIJA I NASTAVNIH PROGRAMA

Prva godina studija zajedni ka je studijima strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva.Struktura nastavnog programa prikazana je sljede om tablicom:

Semestar 1.Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTS

Matematika I 5 4 9 1 10Mehanika I 3 3 6 1 7Materijali I 2 1 3 1 4Ra unalna i inženjerska grafika 2 3 5 ** 4Sociologija 2 0 2 1 3

Ukupno 25 4 30Tjelesna i zdravstvena kultura 0 2 2 0 1Uvod u tehniku 2 0 2 0 1


Matematika II 4 3 7 1 8Mehanika II 3 2 5 1 6Nauka o vrsto i 3 2 5 1 6Materijali II 2 2 4 1 5Oblikovanje pomo u ra unala 2 2 4 ** 4

Ukupno 25 4 30Tjelesna i zdravstvena kultura 0 2 2 0 1

3.1. STUDIJ STROJARSTVA

3.1.1. Op e zna ajke studija

Studij strojarstva na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveu ilišta u Zagrebu tradicijski serazlikuje od uobi ajenih studija strojarstva u svijetu po širini zahva anja struke. Osim klasi nogstrojarstva (mechanical engineering), unutar studija na FSB ustalile su se i discipline koje se na svjetskim visokim u ilištima uobi ajeno vode kao posebni studiji: materijalika (material sciences), proizvodno inženjerstvo (production engineering) i organizacija proizvodnje (industrialengineering). Na taj se na in na studiju strojarstva na FSB obrazuju stru njaci za rad na razvoju,konstruiranju, gradnji, uporabi i održavanju postrojenja, strojeva, alata, ure aja i ostale opreme,na projektiranju, modeliranju i simulaciji rada toplinskih, energetskih i proizvodnih procesa, zastrojnu opremu, energetiku i poriv brodova, u materijalici, automatizaciji, robotizaciji, vo enjuprocesa, osiguranju kvalitete, mjerenju te rukovo enju i unaprje enju proizvodnje i organizaciji rada i proizvodnje. Pri tome se u novije vrijeme posebna pažnja posve uje suvremenimmetodama i tehnologijama poduprtim ra unalnom podrškom i primjenama.

Kako bi mogao pokriti široko podru je disciplina, Studij strojarstva grana se na smjerove ukojima se tijekom studija postupno uvode specifi ne discipline pojedinih užih specijalnostistrojarske struke.

11


Smjerovi Studija strojarstva su sljede i:Konstrukcijski - KS Procesno-energetski - PEProizvodno inženjerstvo - PI Brodostrojarstvo - BS Inženjersko modeliranje i ra unalne simulacije - RSRa unalno inženjerstvo - RIIndustrijsko inženjerstvo i menadžment - II Inženjerstvo materijala - IMMehatronika i robotika - MR

Konstrukcijski smjer unutar studija strojarstva nudi posebne nastavne sadržaje od interesa i potreba Hrvatske vojske.

Studij se dijeli na preddiplomski dio u trajanju od 7 semestara i diplomski dio koji traje 3 semestra. Preddiplomski studij strojarstva osposobljava studente za samostalan rad u stuci, dokse diplomskim studijem stje u dodatna znanja potrebna za visokostru ni rad na svim podru jimastrojarstva, uklju uju i i sposobnost komuniciranja na jednom od svjetskih jezika u struci, ipriprema za daljnje stru no i znanstveno usavršavanje kroz poslijediplomski studij.Preddiplomski studij je namijenjen pristupnicima koji su u srednjoj školi svladali potpuniprogram matematike, fizike i kemije, imaju op e znanje barem jednog svjetskog jezika i služe seosobnim ra unalom. Kandidatima koji prilikom upisa ne ispunjavaju posljednja dva uvjeta omogu uje se da tijekom studija taj manjak nadoknade. Diplomski studij strojarstva jeprvenstveno logi an nastavak preddiplomskog studija strojarstva, ali je mogu i pristup polaznicima s drugih fakulteta s odgovaraju im prerekvizitima ili uz polaganje potrebnihdiferencijala.

Struktura nastavnog programa Studija strojarstva prikazana je sljede om shemom:

Semestar PREDDIPOMSKI STUDIJ12

Zajedni ka prva godina za studije strojarstva,brodogradnje i zrakoplovstva

34

Zajedni ka druga godina za pojedinesmjerove studija strojarstva

567

Obveznikolegijismjera

Izborna skupinavezanih kolegija

Izbornikolegijismjera

Izbornitehni kikolegiji

Izborninetehni ki

kolegiji

Semestar DIPLOMSKI STUDIJ123

Obveznikolegijismjera

Izborna skupinavezanih kolegija

Izbornikolegijismjera

Izbornitehni kikolegiji

Izborninetehni ki

kolegiji

Režim studija poti e studente na intenzivan i kontinuiran rad, a na in izvo enja nastave,napose vježbi, kolokvija i ispita, osigurava uspješan studij pristupnicima prosje nih sposobnosti,te koji studiju posve uju potrebno vrijeme i primjeren trud. Broj upisanih studenata (do 300 studenata strojarstva u 1. godini studija) primjeren nastavni kim i prostornim kapacitetimaomogu uje takvo izvo enje nastave da student uz samostalan rad i neposredan dodir sasistentima i nastavnicima na vježbama, konsultacijama i kolokvijima svladava gradivo svakog predmeta do razine koja osigurava uspješan ishod ispita.

12


3.1.2. Zajedni ki dio preddiplomskog studija

Smjerovi se razdvajaju u drugoj godini studija, tako da je svim smjerovima potpunozajedni ka je prva godina, dok se u drugoj godini sadržaj pojedinih kolegija prilago ujepotrebama specifi nog smjera. U prve dvije godine studija predmeti su pretežno iz temeljnihdisciplina (matematike, grana primijenjene fizike) i temelja struke (grafi ko izražavanje, elementistrojeva, elektrotehnika, materijali, tehnologija), a zastupljeni su i op eobrazovni predmeti kao sociologija i strani jezici u struci. Sadržaj i redoslijed predmeta podre en je didakti kompovezivanju osnova struke s temeljnim disciplinama. Cilj je takvog ustrojstva zajedni kog dijelastudija da se svakom studentu pruže ona osnovna znanja koja ga osposobljavaju za samostalnou enje i ovladavanje specifi nim stru nim znanjima u višim godinama studija i to u bilo kojem segmentu strojarstva. Time se ujedno student priprema za uspješno pra enje tehni kog razvoja i za uspješno djelovanje u struci tijekom cijelog radnog vijeka.

U sljede oj tablici prikazani su zbrojevi ukupnih tjednih satnica pojedinih disciplina u prvedvije godine studija strojarstva.

Tablica ukupnih tjednih satnica pojedinih disciplina u prve dvije godine studija strojarstva

Disciplina / smjer KS PE PI BS RS RI II IM MR

Matematika 20 22 20 22 24 23 20 20 18

Mehanika 16 16 16 16 23 16 16 16 19

Materijali 7 7 7 7 7 7 7 7 7

Primjena ra unala 12 9 9 12 9 15 9 9 15

Tehnologija 8 8 12 8 6 8 5 8 6

Elementi strojeva 11 11 9 11 10 10 9 10 9

Termodinamika 7 11 4 11 11 4 4 4 4

Mehanika fluida 6 10 4 9 9 4 4 0 4

Elektrotehnika 4 4 4 4 5 8 4 4 8

Sociologija 2 2 2 2 2 2 2 2 2

Tehni ki strani jezik 4 4 4 4 4 4 4 4 4

3.1.3. Usmjereni dio preddiplomskog studija i diplomski studij

Od petog semestra nadalje preddiplomski studij i diplomski studij, koji se na njega nastavlja,izgra eni su tako da studentu osigura nužnu širinu stru nog obrazovanja koja ga stjecanjem baccalaureta ili diplome ini osposobljenim za djelovanje u bilo kojem segmentu struke, omogu uju i pri tome i zadovoljavanje interesa i sklonosti pojedinca. To se postiže izboromželjenog smjera studija i odgovaraju ih izbornih skupina vezanih i slobodnih izbornih kolegija. Na taj na in se u ovom dijelu studija student pobliže upoznaje s odre enom skupinom razvoja iizrade tehni kih sustava, ali istodobno širi svoja znanja izborom srodnih stru nih sadržaja s osnovnim ciljem da se osposobi za samostalno vladanje i drugim suvremenim alatima strojarske struke.

U pojedinim smjerovima se u višim godinama studija izborom kolegija unutar raznovrsnihizbornih skupina predmeta studentu omogu ava izbor željenog stru nog usmjeravanja premaosobnom afinitetu i potrebi. U strukturi svih nastavnih programa smjerova studija obvezno jebarem pet slobodno izbornih kolegija u preddiplomskom studiju, od toga najmanje dvanetehni ka i najmanje jedan tehni ki u diplomskom dijelu studija. Slobodno izborni tehni kikolegiji daju širinu struci jer se moraju birati izvan ponude vlastitog smjera, a obvezni i izborninetehni ki kolegiji op eobrazovnu komponentu u znanjima inženjera.

13


Svrha je smjera da na primjeru odabranog podru ja osposobi za samostalnu primjenu temeljnih i stru nih znanja iz prve dvije godine studija, kao i za primjenu odabrane metodologijes kojom se upoznaje u izbornoj skupini predmeta pri rješavanju konkretnih tehni kih zadataka.Predmeti smjera omogu uju studentu, naro ito u diplomskom dijelu studija, i primjenuodabranih ekspertnih znanja koja e mu olakšati djelovanje na podru ju zaposlenja. Istodobnosmjer nije specijalizacija jer sadrži propisane obavezne predmete koji obuhva aju srodna znanja imetode koja završenom stru njaku omogu uju snalaženje na širem podru ju strojarske struke.

Osim nastave na fakultetu, svaki je student tijekom preddiplomskog i diplomskog dijela studija dužan obaviti po etiri tjedna industrijske prakse. To je aktivni rad i boravak u poduze uili ustanovi koja pruža okruženje radnog mjesta strojarskog inženjera, pod nadzorom ovlaštenog stru nog osoblja institucije-doma ina. Sastavni dio nastavnog procesa su i organizirane iplanirane stru ne ekskurzije, prilikom kojih studenti posje uju proizvodne pogone iz podru jainteresa smjera studija.

Studentima se nudi i niz izvannastavnih i fakultativnih aktivnosti u organizaciji studentskihudruga i nastavnih jedinica fakulteta. Kolegij Tjelesna i zdravstvena kultura, koji je obvezantijekom prva etiri semestra, nudi se i u preostalom dijelu studija kao neobvezna ali preporu ljivaaktivnost. I izvan te satnice Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu i studentske organizacije FSB organiziraju povremene sportske i društvene priredbe za studente i nastavnike fakulteta.

3.1.4. Završetak studija

Preddiplomski studij strojarstva završava polaganjem svih nastavnih obveza prvih sedam semestara i izradom i obranom završnog projekta, kojeg se studentu zadaje pri upisu u 7. završnisemestar. Završni projekt radi se u na elu iz podru ja jednog od stru nih kolegija odabranogsmjera studija pod nadzorom i uz pomo odgovaraju eg predmetnog nastavnika. Uspješnom obranom projekta pred tro lanim povjerenstvom sastavljenim od nastavnika smjera stje e seakademski naslov baccalaureus strojarstva s naznakom smjera studija. Dovršetkompreddiplomskog studija strojarstva stje e se najmanje 210 ECTS bodova.

Diplomski studij strojarstva završava polaganjem svih nastavnih obveza upisanih tijekom trisemestra diplomskog studija i izradom i obranom diplomskog rada. Dipomski se rad zadajetijekom završnog, tre eg semestra diplomskog studija iz problematike jednog od stru nihkolegija ili skupine stru nih kolegija smjera. Pri izradi diplomskog rada student mora pokazati vladanje temeljnim i stru nim znanjima ste enim tijekom studija i sposobnost samostalnogrješavanja pojedinih problema zadanih diplomskim zadatkom uz vo enje i savjetništvo voditeljarada. Uspješnom usmenom obranom diplomskog rada pred povjerenstvom za diplomske ispitekandidat stje e akademski naslov diplomirani inženjer strojarstva uz naznaku smjera studija. Diplomski studij donosi najmanje 90 ECTS bodova.

3.1.5. Tabli ni prikaz nastavnih programa smjerova studija strojarstva

Slijedi prikaz nastavnih programa svih smjerova Studija strojarstva u tabli nom obliku.Tablice sadrže nazive obveznih kolegija i njihove satnice predavanja (P) i vježbi (V). U rubrici Ispit javlja se oznaka 1 za one kolegije iz kojih se polaže ispit ili ** za kolegije bez ispita, gdje seprovjera znanja vrši tijekom nastave u skladu s uputama predmetnog nastavnika. Kod Izbornihskupina kolegija pojedinih smjerova satnica i broj ispita iskazani su sumarno u minimalnopotrebnom iznosu. To zna i da student može izabrati i više izbornih sadržaja nego što je tim brojevima predvi eno.

14


KONSTRUKCIJSKI SMJER

Konstruiranje je proces oblikovanja proizvoda u kojem se odre ivanjem njegove strukturetreba što bolje ostvariti zadane funkcije proizvoda. Ono je polazišna faza procesa proizvodnje aisto tako i skup metoda kojima se utje e na poboljšanje postoje ih proizvoda. U raznim fazamakonstruiranja (koncipiranju, projektiranju i razradi) potrebno je razmatranjem svih valjanih iprovedivih rješenja te njihovim vrednovanjem i optimiranjem ostvariti najpovoljniji proizvod. Neka od važnih svojstava koja se pri tome uzimaju u obzir su tehnologi nost, uporabljivost, tržišnost, pouzdanost itd.

Konstrukcijski smjer omogu uje stjecanje teorijskih i prakti kih znanja potrebnih za detaljnustati ku i dinami ku analizu i sintezu mehani kih konstrukcija, analizu naprezanja i konstrukcijsko oblikovanje komponenata, metodi ko konstruiranje, razradu i primjenura unalnih metoda prora una, i to iz podru ja op eg strojarstva, kao i podru ja konstrukcije, održavanja i eksploatacije kopnenih prometnih i transportnih sredstava, te pogonskih strojeva za ta sredstva. Osim toga, student ovog smjera upoznaje osnovne numeri kih metoda, metodaeksperimentalne analize naprezanja, ispitivanja dinami kih karakteristika konstrukcija, strojeva imehanizama, te posebno motora i vozila.

Konstrukcijski smjer nudi šest vezanih izbornih skupina predmeta. To su "Dizajn medicinskih konstrukcija", "Eksperimentalna mehanika", "Konstruiranje i razvoj proizvoda", "Mehanizmi i roboti" te"Motori i vozila", a pridružena mu je i šesta "Vojna i zrakoplovna tehnika" s nastavnim sadržajima potrebnim Hrvatskoj vojsci.

Diplomirani inženjeri koji završe studij u konstrukcijskom smjeru bit e prije svegadobrodošli kao konstruktori industriji koja proizvodi strojeve s podru ja op eg strojarstva, zatimnosivih konstrukcija, prenosila i dizala, motora i vozila, te drugih transportnih sredstava, ali eimati i temeljna znanja potrebna za djelovanje u poduze ima koja se bave eksploatacijom i iliprometom tih strojeva.

Tabli ni prikaz Konstrukcijskog smjera

1. Preddiplomski studijSemestar 3.

Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTSMatematika III B 2 2 4 1 5Elementi konstrukcija I 3 2 5 1 6Programiranje i algoritmi 1 2 3 ** 3Tehnologija I 3 1 4 1 5Osnove termodinamike A 4 3 7 1 8Tehni ki strani jezik I 1 1 2 2

Ukupno 25 4 30TZK 0 2 2 0 1


Mehanika fluida K 4 2 6 1 7Elementi konstrukcija II 3 3 6 1 6Tehnologija II 3 1 4 1 5Elektrotehnika i elektri ni strojevi 2 2 4 1 5Mehanika konstrukcija 2 1 3 1 4Tehni ki strani jezik II 1 1 2 2

Ukupno 25 5 30TZK 0 2 2 0 1

15



Izborna skupina vezanih kolegija KS 20 3 24Tehni ki strani jezik III 1 1 2 2Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4

Ukupno 25 4 30


Izborna skupina vezanih kolegija KS 17 2 18Tehni ki strani jezik IV 1 1 2 1 3Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4Industrijska praksa 1

Ukupno 25 5 30


Izborna skupina vezanih kolegija KS 15 3 18Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4Završni projekt preddiplomskog studija 0 4 4 0 4

Ukupno 25 5 30

Ukupno preddiplomski studij 175 31 210

2. Diplomski studijSemestar 1.

Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTSIzborna skupina vezanih kolegija KS 22 3 25Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4Industrijska praksa 1

Ukupno 25 4 30


Izborna skupina vezanih kolegija KS 25 6 30

Ukupno 25 7 30


Izborna skupina vezanih kolegija KS 15 0 20Diplomski rad 10 10 1 10

Ukupno 25 2 30

Ukupno diplomski studij 75 13 90

16


3. Izborna skupina vezanih kolegija KS

Preddiplomski studij

Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTS Upisuje se uz

5. semestar 1 Biomaterijali ili 3 3 6 1 72 Pneumatika i hidraulika ili 3 2 5 53 Pogonska vrsto a i mehanika loma ili 3 2 5 1 64 Razvoj proizvoda ili 2 1 3 35 Zrakoplovni sustavi 2 1 3 1 46 Elementi konstrukcija III 3 2 5 1 6 2 4 5 7 Konstruiranje pomo u ra unala – CAD 1 3 4 4 2 3 4 58 Teorija elasti nosti DM 2 3 5 1 6 19 Teorija elasti nosti EM 2 2 4 1 5 3

10 Teorija mehanizama D 2 1 3 3 2 4 11 Teorija plasti nosti i viskoelasti nosti 3 2 5 1 6 112 Teorija vibracija EM 2 2 4 1 5 313 Uvod u vrsto u konstrukcija 2 2 4 1 5 1 4 5

6. semestar 14 Gorivo i mazivo ili 2 1 3 3 415 Tehnologi no oblikovanje 2 2 4 4 416 Automatsko oružje 2 2 4 1 5 517 Biomehanika 3 3 6 1 7 118 Eksperimentalna biomehanika 3 2 5 3 119 Eksperimentalna mehanika 3 2 5 5 320 Eksperimentalna mehanika A 1 2 3 3 221 Kontrola kvalitete 2 2 4 4 122 Mehanika kompozitnih materijala 2 2 4 1 5 323 Motori s unutarnjim izgaranjem A 3 2 5 1 6 1424 Numeri ke metode u strojarstvu 2 2 4 4 325 Tehnologija održavanja naoružanja 3 2 5 1 6 526 Teorija konstruiranja 2 2 4 4 2 5 15 27 Teorija mehanizama I 2 1 3 3 328 Teorija vibracija D 2 2 4 1 5 2 14 15 29 Transportni ure aji 3 2 5 5 2 14 15 30 Unutrašnja balistika 2 2 4 5 5

7. semestar 31 Ciljni ke naprave 3 1 4 1 5 5

32 Metoda kona nih elemenata 2 2 4 1 5 1 2 14 15

33 Mjerni uredaji i senzori 2 1 3 3 2 3

34 Motori s unutarnjim izgaranjem B 2 1 3 1 4 5 15

35 Motorna vozila 3 2 5 1 6 1436 Obradni strojevi u bioinženjerstvu 2 2 4 1 5 1

37 Oprema letjelica I 1 2 3 1 4 538 Opti ke mjerne metode mehanike 3 3 6 1 7 3

39 Osnove automatike KS 2 2 4 1 5 2 15

40 Osnove metode kona nih elemenata 2 1 3 1 4 3

41 Planiranje i analiza pokusa 2 1 3 3 342 Ra unalom integrirani razvoj proizvoda 2 2 4 4 15

43 Streljivo 2 2 4 1 5 5

44 Teorija mehanizama D 2 1 3 3 1

45 Željezni ka vozila 3 2 5 1 6 14

17


Diplomski studij Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTS Upisuje se uz

1. semestar 46 Automobilski mehatroni ki sustavi 2 1 3 1 4 247 Biomehanika 2 1 3 1 4 348 Biomehatronika 2 2 4 1 5 149 Dizajn proteza i implantanata 1 3 4 4 150 Eksperimentalna modelska ispitivanja 2 1 3 1 4 351 Ergobiomehanika 2 1 3 1 4 1

52 Hidrauli ki pogoni 2 1 3 3 14

53 Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4 5

54 Konstrukcije motora 3 2 5 1 6 14

55 Konstrukcije pružnih vozila 3 2 5 1 6 14

56 Konstrukcijski elementi robota 2 1 3 3 2 15

57 Laser u medicini 1 1 2 2 1

58 Medicinski ure aji i instrumenti 2 2 4 1 5 1

59 Mehani ke konstrukcije 2 2 4 1 5 2 3 15

60 Motori i vozila – praktikum 4 4 4 5 14

61 Napredna inženjerska informatika 2 1 3 2 15

62 Optimiranje konstrukcija 3 2 5 1 6 14

63 Primij. fotogrametrija i 3D skeniranje 2 2 4 1 5 3

64 Projekt 5 5 5 2

65 Projekt II 3 3 3 15

66 Projekt. i konstrukcija alatnih strojeva 2 2 4 1 5 2

67 Prora un spojeva konstrukcija 2 1 3 1 4 15

68 Ra unalna matematika 2 1 3 3 2

69 Raketni sustavi 3 2 5 5 5

70 Sim. rada motornih vozila – praktikum 3 3 1 4 5

71 Tehnologi no oblikovanje 2 2 4 4 5

72 Teorija konstruiranja – praktikum 3 3 3 1573 Virt. oblikovanje mehatroni kih sust. 2 3 5 5 3

2. semestar 74 Biokemija i molekularna biologija 2 2 4 1 5 175 Biomedicinski dizajn 3 2 5 1 6 176 Dinamika tehni kih sustava 2 1 3 1 6 277 Elektromotorni servopogoni 2 1 3 1 6 278 Industrijska sociologija 2 2 1 3 5 15 79 Industrijski dizajn 2 2 2 2 5 14 15 80 Ispitivanje streljiva i oružja 2 3 5 1 6 581 Izborni kolegij smjera KS 2 1 3 1 4 3 5 15 82 Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4 1583 Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4 3 1584 Matematika IX 1 1 2 1 3 2 5 14 15 85 Mehanika bioloških strujanja 2 2 4 1 5 186 Mehanika kontinuuma 3 2 5 1 6 387 Napredne eksp. metode mehanike 3 3 6 1 7 388 Normizacija motornih vozila 2 1 3 3 5 14 89 Oprema letjelica II 2 2 4 1 5 590 Osnove automatike KS 2 2 4 1 5 1491 Osnove osiguravanja kvalitete 2 2 2 1 2 5 15 92 Pogonska vrsto a 2 1 3 1 4 2 14 1593 Projekt – MIV 3 3 3 1494 Projekt II 5 5 5 1

18


95 Projektiranje transportnih ure aja 3 1 4 4 1496 Ra . sim. u razvoju motora i vozila 1 3 4 4 1497 Razvoj proizvoda 2 1 3 3 1 3 98 Tehni ki informacijski sustavi 1 2 3 3 2 15 99 Uvod u vrsto u konstrukcija 2 2 4 1 5 2

100 Znanost, tehnika, društvo 2 2 1 3 33. semestar 101 Automobilska mehatronika 2 1 3 1 4 5

102 Dizajn za starije i invalide 2 2 4 1 5 1103 Elektr. oprema i ispitivanje mot. vozila 2 1 3 3 14104 Fizika ultrazvu ne medicine 2 1 3 1 4 1105 Izborni kolegij smjera KS 2 1 3 1 4 5 15 106 Izborni kolegij smjera KS 2 1 3 1 4 5 15 107 Izborni netehni ki kolegij EM 2 1 3 1 4 3108 Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4 14109 Jedrilice i zmajevi 2 1 3 3 5110 Lebde a pružna vozila 2 1 3 3 14111 Mehatronika 2 1 3 3 2112 Motori i vozila - odabrana poglavlja 3 1 4 4 14113 Nanomjeriteljstvo 2 2 4 1 5 1114 Nelinearna analiza konstrukcija 3 2 5 1 6 3115 Poslovni sustavi i management 2 1 3 3 3116 Projektiranje mjernih laboratorija 2 1 3 3 3117 Robotika 2 2 4 1 5 2118 Tehnologi no oblikovanje 2 2 4 4 2119 Terapijski medicinski ure aji 2 2 4 1 5 1120 Upravljanje znanjem 2 2 2 15121 Zakonska regulativa u projektiranju 2 2 1 3 2 14 15

19


PROCESNO-ENERGETSKI SMJER

Procesno-energetski smjer obrazuje stru njake za projektiranje i vo enje eksploatacije procesnih, energetskih i termotehni kih postrojenja te razvoj i konstrukciju strojeva i ure aja zata postrojenja.

U procesnim postrojenjima prera uju se razli ite tvari koje pri tome dobivaju više upotrebne vrijednosti. Toj kategoriji pripadaju npr. postrojenja u prehrambenoj, kemijskoj i petrokemijskoj industriji, industrijskoj proizvodnji lijekova i sl. Procesna postrojenja ostvarujusvoju funkciju podvrgavanjem tvari razli itim mehani kim, toplinskim i kemijskim operacijama.Projektiranje i vo enje tehnoloških procesa u kojima prevladavaju kemijske operacije jest podru je djelovanja kemijskog inženjerstva, ali projektiranje, konstrukcija, proizvodnja iodržavanje opreme u procesnim postrojenjima naj eš e je zada a strojarskog inženjera.

U energetskim postrojenjima dio se energije zate ene u prirodi u nekom od izvornih oblikapretvara u oblike pogodne za transport i neposrednu upotrebu. Energetska postrojenjaisporu uju potroša ima energiju naj eš e u obliku elektri ne energije i toplinske energije pa tojkategoriji pripadaju sve vrste elektrana i energana. Pretvorba energije iz izvornog oblika u elektri nu energiju odvija se nizom me upretvorbi od kojih djelokrugu strojarskog inženjerapripadaju oni dijelovi postrojenja u kojima se energija iz izvornog oblika pretvara u mehani kirad.

Termotehni ka postrojenja održavaju u zadanim prostorima mikroklimatske uvjeteprimjerene namjeni tih prostora neovisno o meteorološkim prilikama, pa tu kategoriju inepostrojenja s instalacijama za grijanje, hla enje, ventilaciju, klimatizaciju. Zada a je strojarskoginženjera da takva postrojenja i pripadne instalacije projektira u skladu sa zahtjevima koji proizlaze iz namjene i arhitektonskog rješenja prostora. Ne manje važna zada a je da projektompostrojenja i odgovaraju om konstrukcijom njegovih komponenata osigura što racionalnijeiskorištavanje energije uz korištenje obnovljivih izvora gdje je to mogu e.

Zajedni ka obilježja pojavnih oblika navedenih postrojenja omogu uju izobrazbu strojarskoginženjera na Procesno-energetskom smjeru pripremljenog za uspješan rad na opisanimpodru jima.

Na razini preddiplomskog studija, koji završava baccalaureatom, polaznici seosposobljavaju za samostalan rad na inženjerskim zadacima s blagim usmjerenjem premaprocesnoj tehnici, energetici ili termotehnici. Završetkom diplomskog studija na ovom smjerupostaje se diplomirani inženjer sa specijalisti kim znanjima iz navedenih podru ja, kakav je sposoban obavljati i najsloženije radne zada e temeljene na znanstvenom pristupu rješavanju.

Uz zajedni ke predmete studija strojarstva, nastavni program smjera sadrži produbljenjanastavnih sadržaja iz termodinamike, mehanike fluida i prijenosa topline i tvari kao fizikalnihosnova inženjerskih prora una, temeljna znanja o dinamici procesa, automatskoj regulaciji i o procesnim mjerenjima te stru na znanja o energetskim strojevima i ure ajima poputturbostrojeva, motora, kompresora, toplinskih aparata, rashladnih sustava, kotlova, cjevovoda isušara. Svi studenti tog smjera stje u i osnovna znanja o svojstvima i tehnološkoj pripremipogonskih medija za pojedina postrojenja te potrebna znanja o zaštiti okoliša. Za rješavanjeinženjerskih zadataka studenti se osposobljavaju individualnim konstrukcijskim i projektnim zadacima, koje samostalno obra uju u okviru semestralnih radova, i laboratorijskim radovima koje izvode u manjim skupinama.

Izborom odgovaraju e skupine vezanih izbornih kolegija smjera studenti se usmjeravaju prema užim specijalisti kim podru jima termotehnike, procesne tehnike ili energetike. S drugestrane, slobodno izborni kolegiji i op eobrazovni izborni kolegiji omogu uju proširenje znanjaprema osobnom interesu i afinitetu ili možda potrebi stipenditora.

Završeni stru njaci Procesno-energetskog smjera zaposlenje e prije svega nalaziti uprojektnim, proizvodnim, savjetodavnim i sli nim ustanovama koje se bave procesnim, energetskim ili termotehni kim postrojenjima i ure ajima. Oni e me utim mo i jednakouspješno raditi na svakom mjestu gdje racionalna proizvodnja ili potrošnja energije predstavljabitan element radnog procesa.

20


Tabli ni prikaz Procesno-energetskog smjera


Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTSMatematika III 3 3 6 1 7Elementi konstrukcija I B 3 3 6 1 7Tehnologija I 3 1 4 1 5Termodinamika I 4 2 6 1 8Tehni ki strani jezik I 1 1 2 2

Ukupno 24 4 30TZK 0 2 2 0 1


Termodinamika II 3 2 5 1 5Mehanika fluida I 3 2 5 1 6Elementi konstrukcija II B 2 3 5 1 6Tehnologija II 3 1 4 1 5Elektrotehnika i elektri ni strojevi 2 2 4 1 5Tehni ki strani jezik II 1 1 2 2

Ukupno 25 5 30TZK 0 2 2 0 1


Mehanika fluida II E 3 2 5 1 7Tehni ki strani jezik III 1 1 2 2Izborna skupina vezanih kolegija PE 15 2 17Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4

Ukupno 25 4 30


Tehni ki strani jezik IV 1 1 2 1 3Izborna skupina vezanih kolegija PE 17 2 22Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4Industrijska praksa 1

Ukupno 25 5 30


Izborna skupina vezanih kolegija PE 15 3 18Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4Završni projekt preddiplomskog studija 0 4 4 4

Ukupno 25 5 30


21



Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTSIzborna skupina vezanih kolegija PE 19 3 21Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4Izborni kolegij smjera PE 2 1 3 ** 4Industrijska praksa 1

Ukupno 25 4 30


Kontrola i osiguravanje kvalitete 2 0 2 1 3Izborna skupina vezanih kolegija PE 12 3 15Izborni kolegij smjera PE 4 2 6 1 7Projekt 0 5 5 5

Ukupno 25 5 30


Izborna skupina vezanih kolegija PE 6 1 9Izborni kolegij smjera PE 6 3 9 2 11Diplomski rad 0 10 10 10

Ukupno 22 3 30


3. Izborna skupina vezanih kolegija PE



5. semestar 1 Osnove energetike ili 4 1 5 1 52 Prijenos topline i tvari 2 1 3 ** 43 Volumetri ki strojevi 4 1 5 1 6 14 Mjerenja u energetici 2 2 4 ** 4 15 Laboratorijski rad E 0 3 3 ** 4 16 Cjevovodi 2 1 3 ** 3 27 Stapni kompresori 3 1 4 1 5 28 Toplinska i procesna mjerenja 2 2 4 1 5 2

6. semestar 9 Teorija turbostrojeva 3 2 5 1 5 310 Generatori pare 3 2 5 1 5 311 Voda, gorivo i mazivo E 3 1 4 1 5 912 Dinamika procesa 1 2 3 ** 3 1013 Dinamika plinova 2 1 3 1 4 1214 Termodinamika smjesa 2 1 3 ** 3 715 Gradnja aparata 2 2 4 ** 4 616 Grijanje ili 4 2 6 1 6 217 Mehani ke operacije 4 2 6 1 6 218 Osnove turbostrojeva 2 2 4 1 5 219 Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4 2

7. semestar 20 Regulacija procesa 3 2 5 1 6 1221 Termotehnika (KGH) 2 1 3 1 4 2022 Termoenergetska postrojenja 3 1 4 ** 4 923 Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4 1224 Primjenjene ra unalne metode 1 2 3 1 4 225 Hla enje i dizalice topline 4 2 6 1 7 226 Klimatizacija 4 2 6 1 7 1627 Toplinske operacije 4 2 6 1 7 17

22



1. semestar 28 Kotlovi 2 1 3 1 4 229 Voda gorivo i mazivo 3 2 5 1 6 2830 Laboratorijski rad 0 4 4 ** 4 2431 Osnove regulacije procesa 2 2 4 1 5 1832 Obnovljivi izvori energije 2 1 3 ** 3 2533 Ekološka zaštita E 3 1 4 1 5 1134 Nove tehnologije u energetici 3 2 5 ** 5 1035 Toplinski turbostrojevi 3 2 5 1 6 936 Hidrauli ki turbostrojevi i postrojenja 3 2 5 1 6 9

2. semestar 37 Termoekologija 2 1 3 1 5 2638 Modeliranje KGH sustava 2 1 3 ** 3 2639 Znanost, tehnika, društvo 2 0 2 1 3 1640 Projektiranje rashladnih sustava 2 2 4 ** 4 2641 Posebna poglavlja iz mehanike 2 2 4 1 5 1742 Industrijska sociologija 2 0 2 1 3 2743 Pumpe i ventilatori 2 1 3 1 4 1744 Vakumska tehnika 2 1 3 ** 3 2745 Vo enje energetskih sustava 2 1 3 1 5 146 Gradnja aparata E 2 1 3 1 5 4547 Seminarski rad 0 4 4 4 45

3. semestar 48 Ekološka zaštita 2 1 3 1 5 249 Tehni ki procesi sušenja 2 1 3 ** 4 2750 Management u energetici 2 1 3 ** 4 151 Energetska tržišta 2 1 3 ** 4 1¸52 Procesno inženjerstvo 2 1 3 1 4 16

4. Skupina izbornih kolegija smjera PE (bira se uz suglasnost voditelja smjera i mentora)

Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTS SemestarNumeri ke metode u mehanici kontinuuma 2 1 3 1 4 LJ/Z*Ra unalna mehanika fluida 2 1 3 1 4 LJ/ZEkonomika energetike 2 1 3 1 4 LJ/ZProjektiranje energetskih postrojenja 2 1 3 1 4 LJ/ZDistribuirana energetska postrojenja 2 1 3 1 4 LJ/ZVodik i gorivne elije 2 1 3 1 4 LJ/ZKonstrukcija turbostrojeva 2 1 3 1 4 LJ/ZNumeri ko modeliranje u energetskim str. 2 1 3 ** 3 LJ/ZPrimjena naprednih koncepata regulacije 2 1 3 1 4 LJ/ZEnergetsko planiranje 2 1 3 1 4 LJ/ZHidrodinamika cijevnih mreža 2 1 3 1 4 LJKomunalna hidrotehnika 2 1 3 ** 3 LJ/ZEksperimentalne metode mehanike fluida 2 1 3 1 4 LJ/ZEvaporativni procesi 2 1 3 ** 3 LJ/ZProcesi difuzije 2 1 3 ** 3 LJTermotehni ki pokus 2 1 3 1 4 LJFluidizacija i transport estica fluidima 2 1 3 ** 3 LJProjektiranje rashladnih sustava 2 2 4 ** 4 Z

* LJ – ljetni, Z – zimski semestar, LJ/Z – nastava mogu a u zimskom i ljetnom semestru

23


SMJER PROIZVODNO INŽENJERSTVO

Suvremeno tržište i tehnološki razvoj iniciraju svakodnevno pojavljivanje velikog brojanovih proizvoda. Proizvodi su sve složeniji, tržišni im je vijek sve kra i, a globalno tržište name epotrebu proizvoditi kvalitetnije, jeftinije i u što kra em vremenu. Stoga je sposobnost industrijskeproizvodnje jedna od najvažnijih zna ajki nekog društva i jedan od klju nih pokazatelja njegoveuspješnosti i stupnja razvitka. Proizvodnja, u širem smislu, je proces pretvorbe ideje i potrebetržišta ili kupca u artefakt, te prema tome integrira sve djelatnosti u životnom vijeku proizvoda(istraživanje tržišta, projektiranje, upravljanje financijama i ljudskim potencijalima, proizvodnju uužem smislu, održavanje i recikliranje, ...). Znanje i informacija postaju najvažnija imovina tvrtke i društva u cjelini. U takvim uvjetima vještine i znanja proizvodnih inženjera sve su zahtjevnija i potrebnija, ali su istodobno ve e i njihove mogu nosti uspjeha i primjerenog vrednovanja udruštvu.

Proizvodno inženjerstvo je dio strojarstva koje se pretežito bavi komadnom proizvodnjom.Pritom su obuhva ene sve proizvodne tehnologije i njihove sastavnice: projektiranje tehnološkihi proizvodnih procesa i sustava, konstruiranje radnih strojeva, alata i naprava, automatizacija irobotizacija, kontrola i upravljanje kvalitetom, planiranje, priprema i upravljanje proizvodnjom, uporaba i održavanje tehni kih sustava, organizacijski i ekonomski aspekti proizvodnih sustava idrugo.

Nastavni sadržaji smjera omogu uju stjecanje interdisciplinarnih znanja i vještina potrebnihpri realizaciji pojedinih faza u životnom vijeku proizvoda, kao i upravljanje životnim vijekom proizvoda.

Smjer proizvodno inženjerstvo nudi pet izbornih skupina kolegija:

1. AUTOMATIKA U PROIZVODNJI2. OBRADNI SUSTAVI3. OSIGURAVANJE KVALITETE4. PRERADBA I MONTAŽA5. ZAVARENE KONSTRUKCIJE

Izborom triju kolegija u preddiplomskom studiju, odnosno u etiriju u diplomskom studiju postiže se blago usmjeravanje u struci. Zbog ve e mogu nosti slobodnog izbora usmjeravanjastudenti mogu, nakon završetka preddiplomskog studija, promijeniti usmjerenje pri upisu na diplomski studij.

Studenti imaju pogodnost u iti u stvarnom svijetu proizvodnih tehnologija korištenjemsuvremene opreme u laboratorijima, ali i u svijetu modernih ra unalskih alata i tehnika simulacije. Program smjera daje vrste osnove za razvoj profesionalno kompetentnog i svestranog inženjera, sposobnog da uspješno djeluje u proizvodnoj sredini kao i u široj, globalnojekonomiji, uklju uju i financijski sektor, komunikacije, informacijske tehnologije, transport, zdravstvo, itd.

Mogu nosti zapošljavanja stru njaka koji završe ovaj smjer su vrlo velike. Inženjeriproizvodnog inženjerstva prakti ki nemaju konkurenciju pri zapošljavanju u metaloprera iva kojindustriji na poslovima proizvodnje. Me utim, ste ena znanja inženjeri uspješno moguprimijeniti i u gotovo svim proizvodnim i uslužnim tvrtkama, što višegodišnja praksa u Hrvatskoj i izvan nje u potpunosti potvr uje.

Temeljni cilj smjera Proizvodno inženjerstvo je obrazovanje kadra koji e pove atikompetitivnost hrvatske industrije. Ubrzavaju i kreativnost i komercijalizaciju primjenenaprednih proizvodnih tehnika, intelektualnog vlasništva-znanja, procesa i tehnologija stvaraju se pretpostavke za pove avanje radne u inkovitosti, odnosno ekonomski rast društva u cjelini.

24


Tabli ni prikaz smjera Proizvodno inženjerstva


Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTSMatematika III A 2 2 4 1 5

Elementi konstrukcija I A 3 2 5 1 5

Ljevarstvo i preradba polimera 4 2 6 1 7

Elektrotehnika 2 2 4 1 5

Uvod u termodinamiku 2 2 4 1 5

Tehni ki strani jezik I 1 1 2 2

Ukupno 25 5 30TZK 0 2 2 0 1


Elementi konstrukcija II A 2 2 4 1 5

Optimiranje i planiranje pokusa 3 2 5 ** 5

Oblikovanje deform. i obrada odvajanjem 4 2 6 1 6

Osnove automatizacije PI 3 2 5 1 6

Energetski strojevi 2 1 3 1 5

Tehni ki strani jezik II 1 1 2 2

Ukupno 25 4 30TZK 0 2 2 0 1


Mehanika fluida 2 2 4 1 6

Teorija i tehnika mjerenja 2 2 4 ** 4

Zavarivanje i montaža 4 2 6 1 7

Obradni strojevi 3 2 5 1 7

Tehni ki strani jezik III 1 1 2 2

Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4

Ukupno 24 4 30


Toplinska obradba i površinska zaštita 4 2 6 1 7Osnove osiguravanja kvalitete 2 0 2 ** 2Proizvodnja podržana ra unalom – CAM 2 2 4 ** 4Tehni ki strani jezik IV 1 1 2 1 3Izborna skupina vezanih kolegija PI 2 2 4 1 5Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4Industrijska praksa 1

Ukupno 24 5 30

25



Alati i naprave 2 1 3 ** 3

Projektiranje proizvodnih sustava 2 2 4 1 5

Prizvodnja-priprema i upravljanje 2 1 3 ** 4

Izborna skupina vezanih kolegija PI 8 2 10

Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4

Završni projekt preddiplomskog studija 0 4 4 0 4Ukupno 25 4 30


2. Diplomski studij


Tehni ka logistika 2 2 4 1 5Održavanje 2 2 4 1 6Tribologija 2 2 4 ** 5Izborna skupina vezanih kolegija PI 4 1 5Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4Industrijska praksa 1

Ukupno 22 5 30


Elektromotorni pogoni 2 1 3 1 5Ekonomika prizvodnje 2 1 3 ** 4Izborna skupina vezanih kolegija PI 8 2 10Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4Projekt 0 6 6 ** 7

Ukupno 23 4 30


Robotika 2 2 4 1 6Kontrola kvalitete 2 2 4 1 5Izborna skupina vezanih kolegija PI 4 1 5Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4Diplomski rad 0 10 10 10

Ukupno 25 4 30


26


3. Izborna skupina vezanih kolegija PI



6. semestar 1 Automatizacija proizvodnje 2 2 4 1 52 Mjerenja u proizvodnji 2 2 4 1 53 Kaluparski strojevi 2 2 4 1 54 Postupci zavarivanja 2 2 4 1 55 Postupci oblikovanja 2 2 4 1 5

7. semestar 6 Neuronske mreže u proizvodnji 2 2 4 1 5 17 Pneumatski i hidrauli ki servo sustavi 2 2 4 1 5 18 Kontrola bez razaranja 2 2 4 1 5 29 Nanomjeriteljstvo 2 2 4 1 5 210 Automati za montažu 2 2 4 1 5 311 Strojevi za obradu polimera 2 2 4 1 5 312 Korozija i zaštita 2 2 4 1 5 413 Zavarljivost materijala 2 2 4 1 5 414 Postupci obrade odvajanjem 2 2 4 1 5 515 Fleksibilni obradni sustavi 2 2 4 1 5 5

8. semestar 16 Numeri ki upravljani alatni strojevi 2 2 4 1 5 117 Upravljanje kvalitetom 2 2 4 1 5 218 Alati i kalupi za polimere 2 2 4 1 5 319 Strojevi i oprema za zavarivanje 2 2 4 1 5 420 Regulacija obradnih strojeva 2 2 4 1 5 5

9. semestar 21 Automati za montažu 2 2 4 1 5 122 Mikrokontroleri u proizvodnji 2 2 4 1 5 123 Laboratorijsko ispitivanje materijala 2 2 4 1 5 224 Planiranje pokusa 2 2 4 1 5 225 Automatizacija pakiranja 2 2 4 1 5 326 Automatizacija ljevaonica 2 2 4 1 5 327 Mehanizmi zaštite od korozije 2 2 4 1 5 428 Osiguranje kvalitete zavarenih konstrukcija 2 2 4 1 5 429 Deformacijski strojevi i postupci 2 2 4 1 5 530 Hidraulika i pneumatika 2 2 4 1 5 5

10. semestar 31 Algoritamske tehnike 2 2 4 1 5 132 Osnove menadžmenta 2 2 4 1 5 233 Vizijski sustavi 2 2 4 1 5 334 Robotizirano zavarivanje i prevla enje 2 2 4 1 5 435 Projektiranje i konstrukcija alatnih strojeva 2 2 4 1 5 5

27


BRODOSTROJARSKI SMJER

Studenti brodostrojarskog smjera završetkom studija postižu zvanje diplomiranog inženjera strojarstva, iako je studij toga smjera zajedni ki studij strojarstva i brodogradnje. U završnomdijelu studija slušaju se kolegiji sa strojarskim, brodostrojarskim i brodogra evnim sadržajima,koji daju osnovu kako za dobru suradnju s brodograditeljima, tako i za odgovorno i stru noobavljanje zadataka iz brodostrojarskog dijela, koji su na plovnim objektima veoma raznovrsni.Studenti brodostrojarskog smjera studija strojarstva u završnom dijelu studija imaju šest izbornih kolegija. Tijekom studija studenti brodostrojarskog smjera upoznavaju se s laboratorijima Brodarskog instituta i Fakulteta te sadržajima i metodama njihova rada.

Djelatnosti za koje su osposobljeni brodostrojarski diplomirani inženjeri jesu: projektiranjeporivnih energetskih postrojenja plovnih objekata, vo enje remonta porivnih strojeva, nadzor nad projektiranjem, izradbom i montažom strojne opreme, suradnja s brodogra evniminženjerima pri projektiranju broda, poslovi eksperata klasifikacijskih institucija.

Pretpostavlja se mogu nost zapošljavanja diplomiranih inženjera brodostrojarstva u brodogradilištima, brodarskim poduze ima, brodskim registrima, fakultetima, institucijama, brodogra evnoj prate oj industriji, administraciji i prometu brodskom opremom.

U djelatnostima kao što su brodogradnja i gradnja plovnih objekata potreba zabrodostrojarskim inženjerima je permanentna.

Tabli ni prikaz Brodostrojarskog smjera


Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTSMatematika III 3 3 6 1 8Elementi konstrukcija I 3 2 5 1 6Tehnologija I 3 1 4 1 5Termodinamika I 4 2 6 1 8Tehni ki strani jezik I 1 1 2 2

Ukupno 23 4 30TZK 0 2 2 0 1


Termodinamika II 3 2 5 1 6Mehanika fluida I 3 2 5 1 6Elementi konstrukcija II 3 3 6 1 7Tehnologija II 3 1 3 1 4Primjena ra unala B 1 2 4 1 4Tehni ki strani jezik II 1 1 2 2

Ukupno 25 5 30TZK 0 2 2 0 1


Elementi konstrukcija III 3 2 5 1 7Mehanika fluida II Z 2 2 4 1 6Brodska elektrotehnika 2 2 4 1 5Brodski sustavi 2 1 3 1 6Tehni ki strani jezik III 3 2 5 ** 2Izborni tehni ki kolegij 1 1 2 4

Ukupno 23 4 30

28



Pogon broda I 3 2 5 ** 5Osnove brodogradnje 4 2 6 1 7Oprema broda 4 2 6 1 6Tehni ki strani jezik IV 1 1 2 1 3Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4Industrijska praksa 1

Ukupno 25 5 30


Pogon broda II 3 2 5 1 7Brodski strojevi-laboratorij 0 2 2 3Voda, gorivo i mazivo 3 2 5 1 6Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4Završni projekt preddiplomskog studija 0 6 6 6

Ukupno 24 4 30



Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTSBrodski pomo ni strojevi 3 2 5 1 6Osnivanje brodske strojarnice 3 2 5 1 6Pogon broda III 3 2 5 1 6Posebna poglavlja iz opreme pl. objekata 2 2 4 1 4Mikroklima broda 2 1 3 ** 3Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4Industrijska praksa 1

Ukupno 25 5 30


Tehnologija III 2 1 3 1 4Brodski propulzori 2 2 4 1 5Osnove osiguranja kvalitete 2 0 2 ** 2Osnove vibracije broda 2 2 4 1 5Zavarivanje u brodogradnji 2 1 3 1 4Organizacija i poslovanje brodogradilišta 2 1 3 1 4Projekt 0 6 6 6

Ukupno 25 5 30


Automatizacija brodskih postrojenja 3 2 5 1 8Transportni ure aji 3 2 5 ** 7Brodska akustika 2 2 4 ** 5Diplomski rad 0 10 10 10

Ukupno 24 1 30


29


SMJER INŽENJERSKO MODELIRANJE I RA UNALNE SIMULACIJE

Ve ina tehni kih sustava su složeni mehatroni ki sustavi s pretvorbom energije, a procesnjihova projektiranja, održavanja i eksploatacije danas je nezamisliv bez upotrebe ra unalnihsimulacija, što uklju uje modeliranje širokog spektra mehani kih, hidrodinami kih i termodinami kihfenomena uz njihovu me usobnu interakciju. S obzirom na važnost, nagli razvoj i sve ve u primjenu inženjerskog ra unalnog modeliranja u razvoju, proizvodnji te eksploataciji i održavanju industrijskihsustava i proizvoda, prepoznaje se potreba za specijalisti kom izobrazbom inženjera koji bi imao znanjaiz temeljnih tehni kih disciplina te kompetentno koristio ra unalne alate u spomenutim primjenama.

Smjer nudi poja ane sadržaje iz ra unalne matematike i temeljnih podru ja strojarstva,poput mehanike, vrsto e, mehanike fluida i termodinamike, što ini podlogu za efikasnu analizusloženih tehni kih sustava. Koncept smjera je da se teorijska znanja utvr uju kroz numeri korješavanje tipi nih problema, a da se u okviru grupnih i samostalnih projekata ste eno znanjeprimjenjuje u rješavanju složenijih problema. Obvezni kolegiji smjera osiguravaju osnovna znanjatipi na za svakog inženjera strojarstva, a kroz izborne skupine vezanih kolegija stje u sedopunska teorijska znanja i u i metodologiju rješavanja složenih tehni kih problema s akcentomili na strujno-toplinske procese ili na mehani ke sustave i to uz podršku najsuvremenijihra unalnih alata, primjereno inženjerima 21. stolje a. U smjeru je predvi en dovoljan broj izbornih tehni kih kolegija kroz koje e budu i inženjeri, sukladno vlastitim afinitetima, zaokružiti svoja znanja o složenim tehni kim sustavima, procesima ili tehnologijama. Pravilnimizborom netehni kih kolegija iz podru ja organizacije, sociologije, ekonomike, menadžmenta i marketinga budu i inženjeri mo i e zauzeti rukovode e pozicije u privredi, jer e s obzirom na formirani na in razmišljanja s lako om razumjeti dinami ke promjene u svojoj okolini.

Diplomirani inženjer ovog smjera ste i e temeljna tehni ka znanja, koja bi tijekom studijaprodubio kroz primjenu suvremenih ve postoje ih ra unalnih alata u analizi odabranihtehni kih sustava i procesa. Tako er e biti u stanju pratiti razvoj novih ra unalnih metoda tesudjelovati u njihovu razvoju i prilago avanju za rješavanje specifi nih problema u razli itimpodru jima strojarstva. Inženjeri ovog profila bit e u stanju kriti ki analizirati te matemati kimodelirati razli ite sustave, a tako er e biti osposobljeni za timski rad. Takav inženjer na i esvoje mjesto kako u podru ju projektiranja, razvoja i proizvodnje tako i u procesu eksploatacije i održavanja proizvoda, a bit e vrlo dobro pripremljen i za znanstveno-istraživa ki rad.

Tabli ni prikaz smjera Inženjersko modeliranje i ra unalne simulacije


Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTSMatematika III B 2 2 4 1 5Elementi konstrukcija I A 3 2 5 1 6Mehanika III RS 2 1 3 1 4Termodinamika I 4 2 6 1 7Osnove elektrotehnike 3 2 5 1 5Tehni ki strani jezik I 1 1 2 2

Ukupno 25 5 30TZK 0 2 2 0 1


Termodinamika II 3 2 5 1 6Mehanika fluida I 3 2 5 1 6Elementi konstrukcija II B 2 3 5 ** 5Matematika IV 2 2 4 1 5Nauka o vrsto i II 2 2 4 1 5Tehni ki strani jezik II 1 1 2 2

Ukupno 25 4 30TZK 0 2 2 0 1

30



Proizvodni postupci 4 2 6 1 7Ra unalni alati za simulacije 0 2 2 ** 3Teorija vibracija RS 2 2 4 1 6Tehni ki strani jezik III 1 1 2 2Izborna skupina vezanih kolegija RS 7 1 8Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4

Ukupno 24 4 30


Tehni ki strani jezik IV 1 1 2 1 3Izborna skupina vezanih kolegija RS 19 3 22Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4Industrijska praksa 1

Ukupno 24 5 30


Izborna skupina vezanih kolegija RS 17 4 22Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4Završni projekt preddiplomskog studija 0 4 4 4

Ukupno 24 5 30



Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTSUvod u optimiranje konstrukcija B 2 2 4 ** 4Izborna skupina vezanih kolegija RS 15 2 17Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4Industrijska praksa 1

Ukupno 25 4 30


Mehanika kontinuuma 3 2 5 1 6 Izborna skupina vezanih kolegija RS 12 3 15

Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4 Projekt 0 5 5 5

Ukupno 25 5 30


Izborna skupina vezanih kolegija RS 12 3 16 Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4

Diplomski rad 0 10 10 10 Ukupno 25 4 30


31


3. Izborna skupina vezanih kolegija RS

Preddiplomski studij Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTS Upisuje se uz

5. semestar 1 Mehanika fluida II 2 2 4 1 5 22 Prijenos topline i tvari 2 1 3 ** 3 1

3 Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4 4 4 Konstruiranje pomo u ra unala 1 3 4 ** 4 3

6. semestar 5 Dinamika plinova 2 1 3 1 4 1 6 Ra unalna matematika 2 1 3 ** 4 1

7 Num. metode analize vrsto e konstr. 2 3 5 1 6 1 8 Projekt 0 4 4 ** 4 1 9 Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4 1 10 Numeri ke metode u strojarstvu 2 2 4 1 5 4 11 Teorija mehanizama 2 1 3 ** 3 4 12 Tehnologi no oblikovanje 2 2 4 ** 4 4

13 Eksperimentalna mehanika 1 2 3 1 4 4 i 14 14 vrsto a konstrukcija 3 2 5 1 6 4 i 13

15 Dinamika strojeva 3 2 5 1 6 4 i 16 16 Zaštita od vibracija i mjerenje vibracija 2 1 3 1 4 4 i 15

7. semestar 17 Regulacija procesa 3 2 5 1 6 1 18 Ra unalna dinamika fluida 3 3 6 1 8 1

19 Hidrodinamika cijevnih mreža 2 1 3 1 4 120 Dinamika konstrukcijskih sustava 2 1 3 1 4 1

21 Metoda kona nih elemenata 2 2 4 1 6 4 22 Pogonska vrsto a 2 1 3 1 4 4

23 Izborni kolegij 2 1 3 1 4 4 24 Teorija plasti nosti 2 1 3 1 4 14

25 Uvod u stabilnost konstrukcija 2 1 3 ** 4 14 26 Numeri ke metode dinamike strojeva 2 1 3 1 4 15

27 Utjecaj meh. vibracija na ovjeka 3 1 2 ** 3 15


1. semestar 28 Termodinamika smjesa 3 3 6 1 8 229 Fluidizacija i transport estica 2 1 3 ** 4 130 Teorija i tehnika mjerenja 2 2 4 1 5 1

31 Mehani ke konstrukcije RS 2 4 6 ** 7 6 32 Numeri ka analiza konstrukcija RS 2 2 4 1 5 14

33 Mehanika kompozitnih materijala 2 2 4 1 5 14 34 Ra . simulacija sustava krutih tijela 2 2 4 1 5 15 35 Dinami ka stabilnost meh. sustava 2 2 4 1 5 15

2. semestar 36 Transportni procesi 3 1 4 1 5 2 37 Ra unalna dinamika konstr. sustava 2 2 4 1 6 7 ili 15

38 Izborni kolegij 2 1 3 1 4 1 39 Mehanika ošte enja i mehanika loma 2 2 4 1 6 4

40 Razvoj proizvoda i na ela kreativnosti 2 1 3 ** 3 441 Ljuske i plo e 2 2 4 1 6 14

3. semestar 42 Industrijska aerodinamika 3 3 6 1 9 143 Modeliranje izgaranja i zra enja 2 2 4 1 7 2844 Mehatronika 2 2 4 1 5 4

45 Nelinearna numeri ka analiza konstr. 2 2 4 1 6 446 Metoda kon. elemenata u projektiranju 2 2 4 1 5 4

32


SMJER RA UNALNO INŽENJERSTVO

Nastavni program smjera Ra unalno inženjerstvo nastoji odgovoriti na ubrzani tehnološkirazvoj koji, uvjetovan suvremenim sociološkim, znanstvenim, gospodarskim, tržišnim i ekonomskimimbenicima, poti e skra enje vremena, pove anje kvalitete i sniženje troškova razvoja proizvoda

kao i njegove proizvodnje. Osnova suvremenih inženjerskih i proizvodnih djelatnosti jeintegracija informacija i znanja, simulacija i analiza virtualnih proizvoda i proizvodnje, objektnipristupi i umjetna inteligencija. Pritom ra unalo kao sredstvo, u sprezi s odgovaraju imtemeljnim, stru nim, ali i op im ("netehni kim") znanjima, predstavlja nezamjenjivi alat te sestoga, kao integralna tehnologija, isprepli e kroz ve inu nastavnih sadržaja.

Program predvi a dodiplomski studij u trajanju 7 semestara i diplomski studij koji uklju ujedodatna 3 semestra, odnosno ukupno 10 semestara. Nude se etiri skupine kolegija: temeljne,stru ne, ra unarske i op e, koje se protežu kroz svih sedam, odnosno deset, semestara. Na taj na instudenti svladavaju stru na i ra unarska znanja od po etka studija, paralelno s temeljnim znanjima. Op i sadržaji trebaju osigurati budu im inženjerima potrebnu obrazovnu širinu koju zahtijevaju sve kompleksniji pristupi procesa stvaranja. Smjer nudi i veliki broj izbornih kolegija, što omogu ava studentu kreiranje nastavnih sadržaja prema vlastitim potrebama ili afinitetima.

Naglaskom na primjeni ra unalne i informati ke tehnologije smjer Ra unalnog inženjerstvapredstavlja izazov poglavito za budu e studente kojima je informatika važan motiv odabira studija. Inženjer obrazovan po programu ovoga smjera stje e znanja u skladu sa zahtjevima najviših tehnoloških dosega, tipi na za potrebe suvremenih malih i velikih razvojnih iproizvodnih poduze a. S obzirom na široko informati ko obrazovanje koje nudi, smjer otvara mogu nosti zapošljavanja u razli itim proizvodnim, ali i neproizvodnim, granama/djelatnostimakoje traže informati ko obrazovanje.

Tabli ni prikaz smjera Ra unalno inženjerstvo


Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTSMatematika III B (statistika i num. mat.) 2 2 4 1 5Elementi konstrukcija I A 3 2 5 1 6 Tehnologija I 3 1 4 1 5 Uvod u termodinamiku 2 2 4 1 5 Razvoj proizvoda 1 2 3 ** 3Programiranje i algoritmi 1 2 3 ** 3Tehni ki strani jezik I 1 1 2 0 2

Ukupno 25 4 30TZK 0 2 2 0 1


Elementi konstrukcija II B 2 3 5 1 6 Tehnologija II 3 1 4 1 5 Elektrotehnika i elektri ni strojevi 2 2 4 1 6

Ra unalne mreže 1 2 3 ** 5 Ra unalna matematika 2 1 3 ** 5

Tehni ki strani jezik II 1 1 2 0 2 Ukupno 21 3 30

TZK 0 2 2 0 1

33



Mehanika fluida 2 2 4 1 5 Tehni ki informacijski sustavi 2 1 3 ** 4 Konstruiranje pomo u ra unala - CAD 1 3 4 ** 4

Automatika 2 2 4 1 6 Teorija i tehnika mjerenja 2 2 4 1 5

Tehni ki strani jezik III 1 1 2 2 Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4 Ukupno 24 4 30


Numeri ke metode u strojarstvu 2 2 4 1 5 Umjetna inteligencija 2 1 3 1 5 Proizvodnja podržana ra unalom - CAM 2 2 4 ** 4Projektiranje alata i naprava 2 2 4 ** 4

Tehni ki strani jezik IV 1 1 2 1 3 Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4 Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4

Industrijska praksa 1 Ukupno 23 4 30


Projektiranje proizvodnih sustava 2 2 4 1 5 Industrijski dizajn 2 0 2 ** 3Izborna skupina vezanih kolegija RI 8 2 10

Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4 Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4

Završni projekt preddiplomskog studija 0 4 4 0 4 Ukupno 24 5 30



Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTSOsnove mehanike kontinuuma 2 1 3 1 5 Istodobno inženjerstvo 2 1 3 ** 4Poslovni sustavi i management 2 1 3 ** 4Kontrola kvalitete RI 2 1 3 ** 4Izborna skupina vezanih kolegija RI 6 2 8

Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4 Industrijska praksa 1

Ukupno 21 4 30


Op a teorija sustava - RI 2 1 3 1 5 Ra unalna simulacija i analiza proizvoda 1 2 3 ** 4

Automatizacija pakiranja 2 1 3 ** 4Upravljanje proizvodnjom 2 1 3 1 4


Projekt 0 5 5 0 5 Ukupno 23 4 30

34



Napredni proizvodni postupci 2 1 3 ** 4Robotika 2 2 4 1 6 Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 5 Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 5 Diplomski rad 0 10 10 10

Ukupno 23 3 30


3. Izborna skupina vezanih kolegija RI



7. semestar 1 Ra unalom integrirani razvoj proizvoda 3 2 5 1 6 2 Ra unalno projektiranje mont. sustava 3 2 5 1 6 3 Ra unalno vo enje sustava 3 2 5 1 6 4 Upravljanje kvalitetom 3 2 5 1 6 5 Obradni sustavi 3 2 5 1 6 6 Proizvodnja polimernih tvorevina 3 2 5 1 6 7 Ra unalno modeliranje alata i kalupa 3 2 5 1 6 8 Ljevarstvo 3 2 5 1 6 9 Management konstrukcijskog ureda 2 1 3 1 4 1 10 Programiranje automata za montažu 2 1 3 1 4 2 11 Razvoj i primjena mikrokontrolera 2 1 3 1 4 3 12 Mjerni roboti 2 1 3 1 4 4 13 Numeri ko upravljanje alatnim strojevima 2 1 3 1 4 5 14 Ispitivanje i svojstva polimera 2 1 3 1 4 6 15 Konstrukcija alatnih strojeva 2 1 3 1 4 7 16 Projektiranje ljevaonica 2 1 3 1 4 8

Diplomski studij


1. semestar 17 Informacijski modeli proizvoda 2 1 3 1 4 1 18 Neizrazita logika 2 1 3 1 4 2 19 Pneumatika i hidraulika 2 1 3 1 4 3 20 Ra unalno upravlj. nerazornim ispitivanj. 2 1 3 1 4 4 21 Fleksibilni obradni sustavi 2 1 3 1 4 5 22 Izrada kompozitnih tvorevina 2 1 3 1 4 6 23 Projektiranje kalupa za preradbu polimera 2 1 3 1 4 7 24 Napredni ljeva ki postupci 2 1 3 1 4 8 25 Inženjerske baze podataka 2 1 3 1 4 1 26 Vizijski sustavi 2 1 3 1 4 2 27 Neuronske mreže R 2 1 3 1 4 3 28 Nanomjeriteljstvo 2 1 3 1 4 4 29 Modeliranje i simul. obradnih procesa i sust. 2 1 3 1 4 5 30 Proizvodnja plasti ne ambalaže 2 1 3 1 4 6 31 Modeliranje i simulacija postupaka 2 1 3 1 4 7 32 Automatizacija u ljevarstvu 2 1 3 1 4 8

35


SMJER INDUSTRIJSKO INŽENJERSTVO I MENADŽMENT

Osnovnim se interesom smjera Industrijsko inženjerstvo i menadžment, a u okviru studijastrojarstva, iskazuje obrazovanje inženjera i specijalista za rješavanje širokog spektra problema iz podru ja: projektiranja proizvodnje, projektiranja i reinženjeringa logistike, održavanja tehni kihsustava, menadžmenta ljudskih potencijala, menadžmenta kvalitete i osobito implementacijinovih paradigmi u inženjerskom menadžmentu: ra unalom podržana proizvodnja, ra unalompodržano projektiranje tehnoloških procesa, ra unalom podržano projektiranje logisti kihsustava, cjelovito produktivno održavanje i druge strategije održavanja, ra unalom podržanoupravljanje proizvodnjom i poslovanjem, razvoj i implementacija menedžerskih informacijskih sustava i sustava poslovne inteligencije.

Potreba za ovakvim studijem tj. stru njacima ovakva profila nedvojbena je. Ve 1901. godinepodru je industrijskog inženjerstva odlukom ameri kog udruženja strojarskih inženjera izdvojeno je kao zasebna struka i znanstvena disciplina, s obrazloženjem da su poslovi vezani uzorganizaciju proizvodnje i svih ostalih djelatnosti što slijede nakon projektiranja i konstruiranjaproizvoda postali vrlo kompleksni ali i vrlo zna ajni i utjecajni na svekoliku uspješnostproizvodnih i poslovnih sustava. etverogodišnji studij i dodjela "bacealaureata" uslijedio je odmah potom, - i to na Pennsylvania University. Danas se školovanje ovih stru njaka izvodi u više od 70 država svijeta, a samo u SAD godišnje studij završava više od 4500 studenata na raziniB.Sc. programa i 2500 studenata na razini M.Sc. programa.

Studij "industrijskog inženjerstva i menadžmenta" na FSB koncipiran je kao preddiplomski u trajanju od sedam semestara i diplomski u trajanju od tri semestra. Od toga, dva su semestrauvodna, jednaka za sve studije i smjerove a sadrže temeljne kolegije nužne za studij tehni kihznanosti. U tre em i etvrtom semestru studij se nastavlja osnovama proizvodnih tehnologija,elektrotehnike, termodinamike, materijala i proizvodnog menadžmenta. Peti i šesti semestar uvodi studente u ostala podru ja tehnike i strojarstva (mehanika fluida, obradni sustavi,tehnološki procesi, mjerenja i kontrolu kvalitete) ali i u specifi ne discipline proizvodnogmenadžmenta: inženjerska statistika, ekonomika proizvodnje, tehni ka logistika, proizvodnjapodržana ra unalom, održavanje.

Kona ni profil inženjera preddiplomskog studija postiže se tijekom sedmog semestra, ali i kroz pet slobodnih izbornih kolegija, jedan izborni kolegij smjera, te završni projekt.

Diplomski studij u trajanju od 3 semestra intenzivno upu uje studente u metodologijuprojektiranja procesa i sustava u proizvodnji i poslovanju kao i metode optimiranja, robotiku,ra unovodstvo i financije, a usmjeravanje se nastavlja izbornom skupinom kolegija smjera, trislobodna izborna kolegija, te kona no izradom diplomskog rada.

Ovako koncipiran studij smjera "Industrijsko inženjerstvo i menadžment" omogu ujebaccalaureusima i diplomiranim inženjerima rad u vrlo širokom podru ju proizvodnje iposlovanja gospodarskih subjekata. Primjerice, to su:

projektiranje tehnoloških i proizvodnih procesa, projektiranje i upravljanje sustavima logisti ke podrške proizvodnji i poslovanju,projektiranje i unapre enje procesa održavanja i upravljanja pouzdanoš u tehni kihsustava,projektiranje i reinženjering informacijskih menedžerskih sustava upravljanje ljudskim potencijalima industrijskih poduze a,analiza i unapre enje svih segmenata poslovnih, proizvodnih i drugih gospodarskihsubjekata, osobito sa stajališta tehni ke i gospodarske u inkovitosti,istraživanje i razvoj proizvodnih procesa i sustava, logisti kih procesa i lanaca, sustavaosiguranja kvalitete, osobito uvo enjem novih koncepcija poslovne izvrsnosti.

36


Tabli ni prikaz smjera Industrijsko inženjerstvo i menežment


Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTS

Matematika III A 2 2 4 1 5 Elementi konstrukcija I A 3 2 5 1 6 Proizvodne tehnologije I 3 3 6 1 6 Elektrotehnika 2 2 4 1 5 Osnove termodinamike B 2 2 4 1 5 Tehni ki strani jezik I 1 1 2 2

Ukupno 25 5 30TZK 0 2 2 0 1


Elementi konstrukcija II A 2 2 4 1 5Proizvodne tehnologije II 3 2 5 1 6Osnove automatizacije 3 2 5 1 6Energetski strojevi 2 1 3 1 4Industrijsko inženjerstvo 2 1 3 ** 3Osnove menadžmenta 2 1 3 ** 3Tehni ki strani jezik II 1 1 2 0 2

Ukupno 25 4 30TZK 0 2 2 0 1


Mehanika fluida 2 2 4 1 6Obradni sustavi 3 2 5 1 6Inženjerska statistika 2 2 4 ** 5Teorija i tehnika mjerenja 2 2 4 ** 4Ekonomika proizvodnje 2 1 3 ** 3Tehni ki strani jezik III 1 1 2 0 2Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4

Ukupno 25 3 30


Projektiranje tehnoloških procesa 2 3 5 ** 5Kontrola kvalitete 2 2 4 1 5Proizvodnja podržana ra unalom - CAM 2 2 4 ** 4Tehni ka logistika 2 2 4 1 4Tehni ki strani jezik IV 1 1 2 1 3Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4Industrijska praksa 1

Ukupno 25 5 30

37



Proizvodni menadžment 2 2 4 ** 4Projektiranje proizvodnih sustava 2 2 4 1 5Održavanje 2 2 4 1 5Industrijska sociologija 2 0 2 1 3Izborni kolegij II 2 2 4 1 5Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4Završni projekt preddiplomskog studija 0 4 4 0 4

Ukupno 25 5 30



Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTSOperacijska istraživanja 3 3 6 ** 6Menadžment ljudskih potencijala 2 2 4 1 5Informacijski sustavi 2 3 5 ** 5Robotika 2 2 4 1 5Izborni tehni ki kolegiji 2 1 3 1 4Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4Industrijska praksa 1

Ukupno 25 4 30


Operacijska istraživanja II 2 1 3 1 4Osnove osiguranja kvalitete 2 0 2 1 3

Neuronske mreže 2 2 4 1 5Izborni kolegij II 4 4 8 1 9Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4Projekt 0 5 5 5

Ukupno 25 5 30


Informacijski menadžment 2 2 4 ** 5Ra unovodstvo i financije za menedžere 2 3 5 1 7Privredno i radno pravo 2 1 3 1 4Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4Diplomski rad 0 10 10 1 10

Ukupno 25 4 30


38


3. Izborni kolegiji smjera II

Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTSDijagnostika u održavanju * 2 2 4 1 5 Ekologija i održavanje 2 2 4 1 5 Menadžment održavanja 2 2 4 ** 4Posebna poglavlja tehni ke logistike * 2 2 4 1 5 Modeliranje logisti kih sustava 2 2 4 1 5 Logisti ki menadžment 2 2 4 ** 4Mjerni roboti * 2 2 4 1 5 Projektiranje mjernih laboratorija 2 2 4 1 5 Nanomjeriteljstvo 2 2 4 ** 4Višekriterijalno optimiranje i odlu ivanje * 2 2 4 1 5 Multivarijatne statisti ke metode 2 2 4 1 5 Menadžment znanja 2 2 4 ** 4Menadžment rizika 2 2 4 ** 4

1. kolegij s naznakom (*): upisuje se 1 kolegij u 7 sem .pred diplomskog studija

2. od ostalih kolegija formira se skupina (u dogovoru s mentorom) od 2 kolegija koja se upisujuu 2.semestru diplomskog studija

39


SMJER INŽENJERSTVO MATERIJALA

Razvoj tehnike sve je više uvjetovan i povezan s znanjima o materijalima i pripadaju imtehnologijama. Nekad je za otkrivanje, dobivanje, oblikovanje i preradu materijala bila dovoljnavještina pojedinaca, dok su danas za to nužni znanstveni pristupi. U istraživanju, razvoju iprimjeni tehni kih materijala sudjeluju interdisciplinarni timovi stru njaka. Suvremeni materijalirazvijeni su zahvaljuju i primjeni znanja iz fizike, kemije, ra unala i razli itih inženjerskih struka. Sinteza, povezivanje podataka i znanja te sinergija osnove su dobivanja novih materijala ipripadaju ih proizvodnih postupaka, kao i inovativnih proizvoda.

Znanost i inženjerstvo materijala (engl. Materials Science, Materials Engineering, njem.Werkstoffwissenschaften, Werkstofftechnik) se smatra jednom od generi kih grana – uz biotehnologiju, informatiku i komunikacije, iji rezultati pokre u razvoj novih proizvoda i procesa u nizu drugih grana znanosti i tehnike – strojarstvu, brodogradnji, zrakoplovstvu,elektronici, optici, graditeljstvu, medicini i drugim podru jima.

Broj i raznovrsnost materijala je sve ve i, traže se druga ija svojstva, nužan je razvojtehnologija dobivanja koje do sada nisu bile poznate. Težište istraživanja je na novim legurama,tehni koj keramici, raznim vrstama kompozita, te na simulacijama i projektiranju materijalaželjenih svojstava.

Industrijski razvijene zemlje poklanjaju obrazovanju, razvoju i istraživanju novih materijalaizuzetno veliku pozornost s visokim ulaganjima. Usmjerena visokoškolska naobrazba vezana uzznanost i inženjerstvo materijala naj eš e se upravo izvodi na tehni kim fakultetima, odnosno na studijima strojarstva i srodnih struka.

Smjer "Inženjerstvo materijala" na FSB prvi je takvog profila na hrvatskim sveu ilištima i jezgra je budu eg interdisciplinarnog sveu ilišnog studija Znanost i inženjerstvo materijala.

Suvremeno obrazovan inženjer na podru ju materijala mora biti u stanju:razumjeti nano- i mikrostrukturu materijala kao i povezanost strukture i svojstava materijala;poznavati i ovladati tehnikama i metodama istraživanja i ispitivanja materijala;poznavati tehnologije (postupke) proizvodnje, oblikovanja i oplemenjivanja materijala; razumjeti uzroke odre enog ponašanja materijala u realnim uvjetima primjene;imati pregled svojstava i mogu nosti primjene svih skupina tehni kih materijala;pratiti i prihva ati nove informacije i znanja sa podru ja razvoja materijala;mo i i znati komunicirati s razli itim strukama i zanimanjima (osposobiti se za timski rad).

Iz toga izvedeno, sadržaji specifi nih kolegija smjera obuhva aju sljede e: termodinami keosnove procesa proizvodnje i obrade materijala, metode istraživanja i ispitivanja svojstava,objašnjenja svojstava i ponašanja pojedinih skupina materijala - elika, željeznih ljevova, lakih i obojenih metala, polimernih materijala, keramike, drva, betona i kompozitnih materijala, opisesuvremenih postupaka oblikovanja materijala i proizvoda na gotovo kona an oblik, upoznavanjes postupcima modificiranja te prevla enja površina, osnove tribologije, metode i primjere izbora iprimjene materijala, postupke recikliranja materijala i obnavljanja proizvoda, metode modeliranjai simulacija svojstava materijala i parametara procesa.

Vježbe i samostalan rad studenata pretežno se izvode u laboratorijima za ispitivanje sastava,mikrostrukture i svojstava materijala, laboratoriju za toplinsku obradu i inženjerstvo površina kao i u drugim istraživa kim i razvojnim centrima. Prakti an uvid u postupke proizvodnje,oblikovanje i oplemenjivanja razli itih vrsta materijala studenti e dobiti terenskom nastavom i praksom u industrijskim poduze ima u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Diplomirani inženjer ovog smjera uže je osposobljen za rad: u istraživa kim laboratorijimaza materijale, u institutima i centrima za razvoj proizvoda i tehnologija u industriji, kao nastavnikna fakultetima i srednjim školama, u proizvodnji, u odjelima za ispitivanje materijala i kontrolukvalitete u industriji, kao poduzetnik u osnivanju i vo enju tvrtke temeljene na znanju.

40


Tabli ni prikaz smjera Inženjerstvo materijala


Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTSMatematika III A 2 2 4 1 5Elementi konstrukcija 3 3 6 1 6Tehnologija I 3 1 4 1 5Termodinamika materijala 2 2 4 1 6Polimeri i kompoziti 3 2 5 1 5Tehni ki strani jezik I 1 1 2 2

Ukupno 25 5 30TZK 0 2 2 0 1


Teorija i tehnika mjerenja IM 2 2 4 1 5Elektrotehnika i elektri ni strojevi 2 2 4 1 5Tehnologija II 3 1 4 1 5Numeri ke metode u strojarstvu 2 2 4 ** 5Karakterizacija materijala 3 3 6 1 7Tehni ki strani jezik II 1 1 2 2

Ukupno 25 4 30TZK 0 2 2 0 1


Postupci spajanja 3 2 5 1 7Optimiranje i planiranje pokusa 3 2 5 ** 6Toplinska obradba 2 2 4 1 6Konstruiranje pomo u ra unala – CAD 1 3 4 ** 5Tehni ki strani jezik III 1 1 2 2Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4

Ukupno 23 4 30


Tribologija i inženjerstvo površina 4 4 8 1 8 Kemijska postojanost materijala 2 2 4 1 5 Osnove automatizacije IM 2 2 4 1 5



41



Posebni metalni materijali 4 2 6 1 8 Mehani ka svojstva materijala 2 2 4 1 6

Alati i naprave 2 1 3 ** 4 Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4 Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4




Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTSKeramika, beton i drvo 3 2 5 1 8 Izbor materijala 3 3 6 1 9 Ponašanje materijala u eksploataciji 2 2 4 1 8

Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4 Industrijska praksa 1

Ukupno 18 4 30


Upravljanje kvalitetom IM 3 2 5 1 8 Proizvodnja-priprema i upravljanje 2 2 4 1 7 Recikliranje materijala 2 1 3 1 6

Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4 Projekt 0 5 5 0 5

Ukupno 20 4 30


Modeliranje i simulacije 2 3 5 1 6 Napredne tehnologije materijala 2 2 4 1 6

Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4 Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4

Diplomski rad 0 10 10 10 Ukupno 25 4 30


42


SMJER MEHATRONIKA I ROBOTIKA

Za razvoj sadašnjih, a posebno budu ih proizvoda, potrebna su multidisciplinarna znanja. Mehatronika je interdisciplinarno tehni ko i znanstveno podru je na kojem se susre u iintegriraju strojarske, elektroni ke, automati arske i informati ke discipline. Pri tome je graniceizme u pojedinih podru ja sve teže uo iti i upravo ih pojam mehatronike briše. Osim toga mehatronika promovira još jednu važnu spoznaju - potrebu za timskim radom. Zato studiji mehatronike danas imaju veliku podršku od gospodarstva koje rado zapošljava inženjere takvog profila.

Nakon uvodnog op eg strojarskog i tehni kog obrazovanja, smjer Mehatronike i robotikenudi specijalisti ka znanja iz podru ja mehanike, elektronike, automatike, informatike, senzorikei robotike.

Podru je mehanike pokriva teoriju i dizajn mehani kog dijela mehatroni kog sustava. Konstrukcija se odvija na ra unalima s modernim alatima i metodama. Kroz matemati komodeliranje stje e se dublji uvid u fiziku razli itih tipova sustava.

Podru jem elektronike pokriva se elektroni ki dio mehatroni kog sustava, od teorije, dizajnado prakti ne realizacije. Težište je na mikroprocesorskim sustavima, koji su sveprisutni udanašnjem tehni kom okruženju. Posebnu vrijednost ima veliki udio prakti ne nastave, koji se ostvaruje kroz nastavne makete i komercijalne ure aje.

Podru jem automatike definiraju se temeljni principi automatskog i autonomnog rada mehatroni kih sustava. Pored klasi nih metoda automatske regulacije, u nastavnom procesu su iposljednja dostignu a na tom polju, kao što su neizrazita logika, a posebice neuronske mreže i umjetna inteligencija.

Informati kom podrškom realizira se automatski rad mehatroni kog sustava. Programiraju se mikrokontrolerski ure aji na lokalnoj razini ali i danas sveprisutne mrežne aplikacije. Dobra oprema omogu uje prakti no bavljenje vizijskim sustavima i povezivanje s robotom.

Važno je naglasiti da se mehatroni kom sustavu pristupa s integralnog aspekta i da su u smjeru na jednom mjestu objedinjeni svi aspekti tako složenog sustava. Takvo širokointerdisciplinarno obrazovanje osigurava fleksibilnost u zapošljavanju u razli itim gospodarskim granama. Pored toga, primjena mehatroni kih znanja proširuje se i na netehni ke sustave (biomehatronika), ime se ostvaruje mogu nost zapošljavanja i u tradicionalno manje tehni kimpodru jima.

Zbog me usobne povezanosti i velike ekspanzije, u obrazovanje smjera uklju ena je i robotika. Osim dobre teoretske podloge, studenti imaju i prvoklasnu laboratorijsku opremu odak pet robota, na kojima stje u prakti na znanja i vještine. Obuka iz robotike ima na FSB-u

dugogodišnju tradiciju i ve spada u klasi no podru je obrazovanja diplomiranih inženjerastrojarstva.

Mehatronika i robotika relativno su nove discipline. Stoga e se s vremenom, kako opseg discipline bude rastao, smjer prilago avati trendovima uvo enjem izbornih skupina kolegija. Zasada je minimalno usmjeravanje omogu eno putem izbornih predmeta. Oni pokrivaju širok raspon osobnih afiniteta studenata, kako tehni kog tako i netehni kog karaktera.

Cilj studija Mehatronike i robotike je obrazovati inženjere za potrebe sadašnjeg i budu eggospodarstva. Ulazak Hrvatske u Europsku Uniju nužno e dovesti do prestrukturiranja dijela hrvatskog gospodarstva. Novi vlasnici i strani kapital uvest e standarde i mjerila potrebna za opstanak tvrtki na globalnom tržištu. Dio potrebnih stru nih znanja odnosit e se i na podru jekoje pokriva Mehatronika i robotika. Diplomirani inženjeri mehatronike i robotike biti epotpuno ravnopravni i konkurentni inženjerima istog profila koji se ve godinama obrazuju usveu ilišnim centrima Europe i svijeta.

43


Tabli ni prikaz smjera Mehatronika i robotika

1. Prediplomski studijSemestar 3.

Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTSObjektno programiranje 2 1 3 1 4Elementi konstrukcija I A 3 2 5 1 6Proizvodni postupci 4 2 6 ** 6Uvod u termodinamiku 2 2 4 1 5Osnove elektrotehnike 3 2 5 1 6Tehni ki strani jezik I 1 1 2 2

Ukupno 25 4 30TZK 0 2 2 0 1


Upravljanje i regulacija 3 2 5 1 6 Kinematika i dinamika mehanizama 2 1 3 1 5 Elementi konstrukcija II A 2 2 4 1 5 Ra unalne simulacije 2 2 4 ** 4Matematika IV A 1 1 2 1 3 Elektronika 2 1 3 1 4 Tehni ki strani jezik II 1 1 2 2

Ukupno 23 5 30TZK 0 2 2 0 1


Elektromotorni servopogoni 2 1 3 1 4Pneumatika i hidraulika 3 2 5 ** 5Teorija elasti nosti MR 2 1 3 1 4Mehanika fluida 2 2 4 1 5Mikroprocesorsko upravljanje 3 2 5 1 6Tehni ki strani jezik III 1 1 2 2Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4

Ukupno 25 5 30


Ra unalna matematika 2 1 3 ** 4Virtualno oblikovanje mehatroni kih sustava 2 3 5 ** 6Senzori 2 2 4 1 5 Umjetna inteligencija 2 1 3 ** 3



44



Industrijski i mobilni roboti 3 2 5 1 6 Neuronske mreže 2 2 4 ** 4Industrijska sociologija 2 0 2 1 3

Metoda kona nih elemenata 2 2 4 1 5 Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4 Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4




Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTS Vo enje tehni kih sustava 2 2 4 1 6

Projektiranje automat. montažnih sustava 2 3 5 1 6 Fotogrametrija i vizualizacija objekata 2 3 5 ** 5Socijalna psihologija malih grupa 2 1 3 ** 3Biomehatronika 2 2 4 1 5

Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4 Industrijska praksa 1

Ukupno 24 4 30


Op a teorija sustava 3 2 5 1 7 Neizrazito i digitalno upravljanje 3 2 5 1 6 Inteligentni montažni sustavi 2 2 4 1 5 Projekt 0 8 8 0 8

Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4 Ukupno 25 4 30


Vizijski sustavi 2 1 3 1 4 Mjerni roboti 2 1 3 1 4 Održavanje 2 1 3 1 4


Diplomski rad 0 10 10 0 10 Ukupno 25 5 30


45


3.2. STUDIJ BRODOGRADNJE


Studij brodogradnje na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveu ilišta u Zagrebu prilago en je za izobrazbu diplomiranih inženjera brodogradnje koji e biti osposobljeni za rad u suvremenoj proizvodnji, da njome rukovode te da je razvijaju i usavršavaju, primjenjuju inajnovije rezultate znanstvenih istraživanja. Radi se o inženjerima op eg profila, što zna i danastavnim programom ovog studija još nije predvi ena njihova specijalizacija. Me utim, upravoširina znanja ste ena ovakvim studijskim programom, uz osobnu kreativnost, omogu uje mladiminženjerima proizašlim iz "Zagreba ke škole brodogradnje" da biraju razne smjerove brodogra evnestruke i da se prilagode promjenama koje svakodnevno donosi razvoj znanosti i tehnike. Stoga sena sveu ilišnom studiju brodogradnje obrazuju budu i stru njaci op e brodogradnje, koji eraditi na poslovima osnivanja i konstrukcije broda, tehnologije gradnje i organizacije, eksperata klasifikacije i nadzora, gradnje broda, upravljanja, održavanja i iskorištavanja broda, studijskih i modelskih ispitivanja, raznih konzultantskih organizacija, državnih nadzornih ustanova, i to za sve tipove i veli ine brodova i sve tipove pomorskih objekata.

Kao i studij strojarstva, tako se i studij brodogradnje dijeli na dva dijela: na preddiplomskistudij u trajanju od 7 semestara i na diplomski studij u trajanju od daljnjih 3 semestra. Na preddiplomskom studiju, osim zajedni ke 1. godine za sve studije FSB-a, studenti e prvosavladati niz temeljnih kolegija iz podru ja fundamentalnih disciplina (Matematika, Mehanika, ...) iop ih tehni kih disciplina (Materijali, Elementi strojeva, Termodinamika, Mehanika fluida, ...) apotom i iz temeljnih brodogra evnih disciplina (Geometrija broda, Konstrukcija broda, Plovnostbroda, Stabilitet broda, ...). Ova faza studiranja je zaokružena s primjerenim završnim radom.Diplomski studij predstavlja logi nu nadogradnju na preddiplomski studij, gdje e studentislušati kolegije koji stru no i znanstveno ja e zadiru u brodogra evnu struku (Vibracije broda,

vrsto a broda, Osnivanje broda, Oprema broda, Upravljivost broda, ...) i gdje se kroz izraduProjekta i diplomskog rada testiraju razina kreativnosti i samostalnog rada budu egdiplomiranog inženjera. Stoga, diplomirani inženjer brodogradnje mora imati solidno znanje iztemeljnih tehni kih disciplina s jedne strane te iz glavnih brodogra evnih disciplina s drugestrane, kao i sposobnost da to znanje primijeni na raznovrsne probleme prakti ne brodogradnjesintetiziranjem znanja iz pojedinih predmeta. Da bi se usvojila znanja na opisanoj razini, moraju studenti brodogradnje zadovoljiti visoke standarde u pogledu kreativnosti, stru ne znatiželje,upornosti i radnih navika. Oni studenti koji te standarde ne mogu slijediti, a imaju više smisla za rješavanje rutinskih problema u struci, upu uju se na završavanje preddiplomskog studija.

Posebno valja naglasiti nekoliko zna ajnih odrednica ovog studija, koje bitno ocrtavajunjegov profil. To su sustav izbornih predmeta i mentorsko vo enje studenata, ra unalnatehnologija, laboratorijski rad i povezanost s Brodarskim institutom te stru na praksa i ekskurzije.

Iako na studiju brodogradnje nisu predvi eni ni smjerovi niti usmjerenja, kako bi se izbjeglaspecijalizacija u diplomskom studiju, posebno treba istaknuti da se student ve tijekom studijauvodi u odre ena specifi na podru ja struke prema vlastitim sklonostima (mala brodogradnja,objekti morske tehnologije, itd.) kroz sustav izbornih predmeta i projekata u višim godinamastudija. U tu se svrhu vrlo esto, kao gosti predava i, pozivaju istaknuti stru njaci iz prakse(projektanti, menadžeri, ...) koji na svojim predavanjima prenose svoje bogato iskustvo i na taj na in pravilno usmjeruju interese studenata. U ovom dijelu je naro ito naglašeno mentorskovo enje studenata od strane pojedinih nastavnika brodogra evnog studija, posebno što je studij brodogradnje zbog potreba u praksi dimenzioniran za relativno malen broj studenata.

Brodogra evna struka je zbog svoje specifi nosti oduvijek težila da uz pomo numeri kihpostupaka rješava složene tehni ke probleme. Kako je usporedo s razvojem numeri kih metoda tekao i uzmah ra unalne tehnologije, može se slobodno re i da današnja brodogra evna struka i znanost doslovce po ivaju na informati kim tehnologijama. Stoga se i na studiju brodogradnjemaksimalno mogu e upražnjava primjena ra unala u nastavi kod ve ine kolegija. U tu svrhu

46


postoji zasebni brodarski ra unalni laboratorij u kojem se održavaju vježbe a i gdje studenti samostalno rade na ra unalima pod nadzorom demonstratora.

Isto kao što je težila numeri kim metodama, brodogra evna struka je oduvijek njegovalatehniku mjerenja i modelskih ispitivanja, te su se u tu svrhu širom svijeta razvili velikihidrodinamski instituti. Nema brodogra evnog stru njaka kojemu su nepoznata imena tihinstituta poput Wageningen, SSPA, HSVA, itd. I u našoj zemlji se 50-tih godina prošlog stolje aosnovao i razvio Brodarski institut. Od prvih po etaka pa sve do današnjih dana držali su nastudiju brodogradnje stru njaci iz BI nastavu iz specijaliziranih kolegija, a isto tako su se u bazenima i kavitacijskim tunelima instituta održavale vrijedne i atraktivne vježbe s modelimabrodova i brodskih vijaka. Osim navedene suradnje s BI postoji i na FSB-u Laboratorij za brodskekonstrukcije u kojemu se studenti na modelima brodske strukture upoznavaju s metodama itehnikama mjerenja na podru ju vrsto e i vibracija.

Na kraju još treba navesti i važnost stru ne prakse i stru nih ekskurzija koji su sastavni dio nastave. Stru na se praksa u pravilu vrši u velikim hrvatskim brodogradilištima, ali postojimogu nost da studenti obave i izvan granica naše zemlje, primjerice u institucijama koje su ranijenavedene. Stru ne ekskurzije se tako er njeguju, te se posje uju brodogradilišta povodomvažnog doga aja kao što je to porinu e broda ili platforme za bušenje nafte kada se iste nalaze naprihvatljivim lokacijama u Jadranskome moru.

Tabli ni prikaz nastavnog plana Studija brodogradnje


Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTSMatematika III B 2 2 4 1 5 Elementi strojeva B 2 2 4 1 5 Osnove tehnologije B 2 1 3 1 4 Uvod u termodinamiku 2 2 4 1 5 Geometrija broda 2 3 5 0 4 Materijali u brodogradnji 2 1 3 1 4 Tehni ki engleski jezik - brodogradnja I 1 1 2 0 2

Ukupno 25 5 30TZK 0 2 2 0 1


Matematika IV 2 2 4 1 5 Mehanika fluida I 3 2 5 1 6 Konstrukcija broda I 2 3 5 0 5 Primjena ra unala B 1 2 3 0 4 Plovnost broda 2 2 4 1 5 Osnove automatizacije 2 0 2 0 2 Tehni ki engleski jezik - brodogradnja II 1 1 2 0 2

Ukupno 25 3 30TZK 0 2 2 0 1


Mehanika fluida II B 3 2 5 1 6 Konstrukcija broda II 2 1 3 1 5 Stabilitet broda 3 2 5 1 6 Teorija konstrukcija 3 2 5 1 6 Tehni ki engleski jezik - brodogradnja III 1 1 2 0 2Brodska elektrotehnika 2 2 4 1 5

Ukupno 24 5 30

47



Otpor i propulzija broda 3 2 5 1 6 Tehnologija brodogradnje I 2 2 4 0 4

Tehni ki engleski jezik - brodogradnja IV 1 1 2 1 3Brodska parna i plinska postrojenja 3 2 5 1 6

vrsto a broda 3 2 5 0 6 Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4

Industrijska praksa 0 0 0 0 1 Ukupno 24 4 30


Brodski propulzori 2 2 4 1 6 Tehnologija brodogradnje II 4 2 6 1 7 Osnove teorije pomorstvenosti 3 2 5 1 6 Vibracije broda 3 2 5 1 7 Završni projekt preddiplomskog studija 0 4 4 0 4

Ukupno 24 4 30



Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTSOprema broda 3 2 5 1 6 Konstrukcija broda - laboratorij 0 2 2 0 2 Hidrodinamika broda - laboratorij 0 2 2 0 2

Brodski pomo ni strojevi 3 2 5 1 6 Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4 Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4

Brodska motorna postrojenja 2 2 4 1 5 Industrijska praksa 0 0 0 0 1

Ukupno 24 5 30


Organizacija i poslovanje brodogradilišta 2 1 3 1 4 Osnivanje brodogradilišta 2 2 4 1 5 Brodski strojevi - laboratorij 0 2 2 0 2 Osnivanje broda 3 4 7 1 8 Industrijska sociologija 2 0 2 1 3 Mali brodovi 2 0 2 0 2 Objekti morske tehnike 2 0 2 0 2

Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4 Ukupno 25 5 30


Upravljivost broda 2 0 2 0 3 Izborni tehni ki kolegij 2 1 3 1 4 Izborni netehni ki kolegij 2 1 3 1 4

Projekt 0 6 6 1 9 Diplomski rad 0 10 10 0 10

Ukupno 24 3 30


48


3.3. STUDIJ ZRAKOPLOVSTVA


Studij zrakoplovstva je dugogodišnja nakana Sveu ilišta ali je realizacija bila mogu a tek unovim državno-pravnim uvjetima i na osnovi novih, urgentnih potreba. Inicijativa za osnivanjeStudija zrakoplovstva potekla je od avioprijevoznika, ratnog zrakoplovstva i ostalih veznih uz zrakoplovnu struku, sa stavom da je potreba za takvim studijem sazrela i da ima jasnu perspektivu zapošljavanja. Traženi profil stru njaka (razina baccalaureus i diplomirani inženjer) je osnova formiranja kadra nužnog za održavanje i modifikacije na letjelicama. Kod promidžbenih akcija oko upisa studenata postoji jasna podrška i aktivna participacijanajodgovornijih djelatnika zrakoplovne struke.

Kod koncipiranja studija korištena su iskustva i konzultacije sa nastavnicima sli nih studija na sveu ilištima u Delftu, Stuttgartu, Berlinu i Pragu. Uspostavljena je me usveu ilišna suradnjasa Tehni kim sveu ilištem u Pragu iji nastavnici participiraju u nastavi našeg studija, diplomskim radovima i doktoratima. Ostvaruje se uspješna suradnja i koordinacija me ufakultetima sa srodnim studijima, posebno Fakultetom elektrotehnike i ra unarstva i Fakultetom prometnih znanosti (piloti, kontrolori leta) s kojima dijelimo zajedni ki zra ni tunel u zra noj luciLu ko. Osnovan je Zavod za zrakoplovstvo na FSB s Katedrama za aerodinamiku i Katedrom za dinamiku letjelica te ostvarena kvalitetna suradnja sa relevantnim katedrama drugih Zavoda naFSB u podru jima pogona zrakoplova, konstrukcije, zrakoplovnih tehnologija, održavanja,opreme i osnivanja zrakoplova.

Kao znanstvena podloga studiju u tijeku su znanstvenoistraživa ki i tehnologijskiistraživa ko-razvojni projekti na FSB financirani od Ministarstva znanosti i tehnologije RepublikeHrvatske koji uklju uju i me unarodne istraživa ke aktivnosti, a znanstveni novaci iz podru jazrakoplovstva sudjeluju i na srodnim projektima npr. iz podru ja analize i osnivanja tankostjenihkonstrukcija, mehanike fluida, tehnologija, održavanja itd. Zrakoplovna industrija je jedna odnajzna ajnijih europskih industrija i podru je u kome se o ekuje izuzetno intenzivan razvoj na europskoj razini kako u proizvodnim tako i u razvojnim zadacima.

Prva generacija studenata zrakoplovstva upisana je na FSB u šk.god. 1995./96. Interes zaovaj studij zamjetan je i kod upisa studenata (najbolji prosje ni srednjoškolski uspjeh me ustudentima FSB-a), ali i iz niza upita roditelja.

Studij zrakoplovstva se, kao i studiji strojarstva i brodogradnje, dijeli na preddiplomski dio u trajanju od 7 semestara i diplomski dio koji traje 3 semestra. Preddiplomski studij zrakoplovstva osposobljava studente za rad u struci kroz timski rad, baziran na dobrompoznavanju tehni kih fizika, materijalike i osnova tehnologija. Diplomskim studijem stje udodatna znanja potrebna za visokostru ni rad na podru ju zrakoplovstva i priprema za daljnjestru no i znanstveno usavršavanje kroz poslijediplomski studij.

Preddiplomski studij je namijenjen pristupnicima koji su u srednjoj školi svladali potpuniprogram matematike, fizike i kemije, imaju op e znanje engleskog jezika i služe se osobnimra unalom. Kandidatima koji prilikom upisa ne ispunjavaju posljednja dva uvjeta omogu uje seda tijekom studija taj manjak nadoknade.

Diplomski studij zrakoplovstva je prvenstveno logi an nastavak preddiplomskog studija zrakoplovstva, ali je mogu i pristup polaznicima s drugih fakulteta ili drugih studija s Fakulteta strojarstva i brodogradnje s odgovaraju im preduvjetima ili uz polaganje potrebnihdiferencijalnih ispita. Struktura nastavnog programa Studija zrakoplovstva prikazana je sljede om shemom:

49


Semestar PREDDIPOMSKI STUDIJ12

Zajedni ka prva godina za studije strojarstva,brodogradnje i zrakoplovstva

3456

Obvezni kolegiji Studija zrakoplovstva

7Obvezni kolegiji studija

zrakoplovstvaIzborni projekt

Semestar DIPOMSKI STUDIJ123

Obvezni kolegijistudija

Izborni tehni ki kolegiji

Izborni netehni kikolegiji

Režim studija poti e studente na intenzivan i kontinuiran rad, a na in izvo enja nastave,napose vježbi, kolokvija i ispita, osigurava uspješan studij pristupnicima standardnihsposobnosti, te koji studiju posve uju potrebno vrijeme i primjeren trud. Broj upisanih studenataprimjeren je potrebama struke i nastavni kim i prostornim kapacitetima te omogu uje takvo izvo enje nastave da student uz samostalan rad i neposredan dodir s asistentima i nastavnicimana vježbama, konsultacijama i kolokvijima svladava gradivo svakog predmeta do razine kojaosigurava uspješan ishod ispita.

Studij zrakoplovstva orijentiran je na oko 30 kvalitetnih polaznika godišnje, što je u skladu s projekcijama zainteresiranih institucija za period idu ih 10 godina. Oko 70% upisanih studenatausmjerava se ka podru ju održavanja konstrukcije i strojarske opreme zrakoplova, 20% studenataosposobit e se za modifikacije na zrakoplovu, a oko 10% studenata usmjerit e se na šira znanja iz osnivanja letjelica.

3.3.1.1 Pripremni dio preddiplomskog studija

Pripremni dio temelji se na standardnim kolegijima koji se predaju na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, a

od kojih su neki nužno modificirani. Prva godina studija zajedni ka je sa studijima strojarstva i brodogradnje. U

prve dvije godine studija predmeti su pretežno iz temeljnih disciplina (matematike, primijenjena fizika) i temelja

struke (grafi ko izražavanje, elementi strojeva, elektrotehnika, materijali, tehnologija), a zastupljeni su i

op eobrazovni predmeti kao sociologija i engleski jezik. Sadržaj i redoslijed predmeta podre en je didakti kom

povezivanju osnova struke s temeljnim disciplinama. Pripremni dio usmjeren je stjecanju solidnih op ih znanja i

osposobljavanju za samostalno u enje i ovladavanje specifi nim stru nim znanjima u višim godinama studija te

predstavlja znanstvenu i stru nu osnovu za posebna zvanja zrakoplovne struke

3.3.1.2 Usmjereni dio preddiplomskog studija i diplomski studij

Od petog semestra nadalje preddiplomski studij i diplomski studij, koji se na njega nastavlja,izgra eni su tako da studentu osigura nužnu širinu stru nog obrazovanja koja ga stjecanjem baccalaureta ili diplome ini osposobljenim za djelovanje u bilo kojem segmentu struke, omogu uju i pri tome i zadovoljavanje interesa i sklonosti pojedinca. U usmjerenom dijelustudija, koji karakterizira mentorski rad, studenti e ste i znanja iz podru ja :

aerodinamikeupravljanja zrakoplovompogona rakoplovaopreme zrakoplova

mehanike letakonstrukcije zrakoplova tehnologije i organizacije gradnje i održavanja sustavaosnivanja (projektiranja) raznih tipova letjelica

50


U strukturi nastavnog programa studija obvezno je barem pet izbornih kolegija od toga najmanje dva netehni ka. Uz to se upisuje i jedan izborni projekt u preddiplomskom studiju tejedan na diplomskom studiju. Izborom tehni kih izbornih kolegija i izbornih projekata unutarnavedenih podru ja predmeta studentima je omogu en izbor željenog stru nog usmjeravanjaprema osobnom afinitetu i potrebi. Netehni ki izborni kolegiji su namijenjeni dobivanjuop eobrazovne komponente u znanjima inženjera. Uz posebno pripremljene izborne kolegije studija zrakoplovstva, kao izborni predmeti mogu se upisati i svi predmeti FSB a tako er i relevantni kolegiji srodnih fakulteta kao što su FER, FPZ ili PMF. Predvi a se da e za odre enekolegije specifi nih specijalnosti biti angažirani i stru njaci iz inozemstva.

Osim nastave na fakultetu, svaki je student tijekom preddiplomskog i diplomskog dijela studija dužan obaviti po etiri tjedna industrijske prakse. Praksa obuhva a aktivni rad i boravaku poduze u ili ustanovi (u RH ili inozemstvu, npr. kroz udrugu IAESTE) te pruža praktikantu uvid u okruženje radnog mjesta zrakoplovnog inženjera, a izvodi se pod nadzorom ovlaštenogstru nog osoblja institucije-doma ina. Vrlo aktivna studentska udruga studenata zrakoplovstvauspostavila je brojne me unarodne kontakte i pomogla u realizaciji studentskih stru nih praksi.

Kao i svim studentima na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, studentima Studijazrakoplovstva se nudi i niz izvannastavnih i fakultativnih aktivnosti u organizaciji studentskih udruga i nastavnih jedinica fakulteta. Kolegij Tjelesna i zdravstvena kultura, koji je obvezantijekom prva etiri semestra, nudi se i u preostalom dijelu studija kao neobvezna ali preporu ljivaaktivnost. I izvan te satnice Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu i studentske organizacije FSB organiziraju povremene sportske i društvene priredbe za studente i nastavnike fakulteta.

3.3.1.3 Završetak studija

Preddiplomski studij zrakoplovstva završava polaganjem svih nastavnih obveza prvihsedam semestara i izradom i obranom završnog projekta, kojeg se studentu zadaje pri upisu u 7. završni semestar. Završni projekt radi se u na elu iz jednog od gore navedenih podru ja pod nadzorom i uz pomo mentora. Studentima koji ne namjeravaju nastaviti studij na diplomskomstudiju formira se 7. semestar u dogovoru s mentorom u cilju boljeg profiliranja njihovih interesa.Uspješnom obranom projekta pred tro lanim povjerenstvom sastavljenim od nastavnika studijastje e se akademski naslov baccalaureus zrakoplovstva. Dovršetkom preddiplomskog studijazrakoplovstva stje e se najmanje 210 ECTS bodova.

Diplomski studij zrakoplovstva završava polaganjem svih nastavnih obveza upisanihtijekom tri semestra diplomskog studija i izradom i obranom diplomskog rada. Diplomski se rad zadaje tijekom završnog, tre eg semestra diplomskog studija iz problematike jednog od stru nihpodru ja. Pri izradi diplomskog rada student mora pokazati vladanje temeljnim i stru nimznanjima ste enim tijekom studija i sposobnost samostalnog rješavanja pojedinih problemazadanih diplomskim zadatkom uz vo enje i savjetništvo voditelja rada. Uspješnom usmenom obranom diplomskog rada pred povjerenstvom za diplomske ispite kandidat stje e akademskinaslov diplomirani inženjer zrakoplovstva. Diplomski studij donosi najmanje 90 ECTS bodova.

51


Tabli ni prikaz nastavnog plana Studija zrakoplovstva


Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTSMehanika III 3 2 5 1 6

Elementi strojeva 3 2 5 1 5

Termodinamika I 4 2 6 1 8

Osnove tehnologija I 2 1 3 0 3

Materijali u zrakoplovstvu 1 1 2 1 2

Matematika III 2 2 4 1 5

Ukupno 25 5 30TZK 0 2 2 0 1


Mehanika fluida I 3 2 5 1 6

Termodinamika II 3 2 5 1 6

Industrijsko inženjerstvo 2 1 3 ** 3

Osnove tehnologija II 3 1 4 1 5

Matematika IV (uklju uje 0+2 alati) 2 2 4 1 5

Ra unalna matematika - Z 0 2 2 ** 2

Tehni ki engleski jezik Z I 1 1 2 0 2

Ukupno 25 4 30TZK 0 2 2 0 1


Mehanika fluida II - Z 2 2 4 1 5

Zrakoplovna grafika 1 2 3 ** 3

Numeri ke metode u zrakoplovstvu I 2 2 4 1 5

Dinamika konstrukcijskih sustava 2 1 3 1 4

Elektrotehnika-Z 2 1 3 1 4

Mjerenja u zrakoplovstvu I 2 1 3 0 3

Osnove automatizacije 2 1 3 1 4

Tehni ki engleski jezik Z II 1 1 2 0 2

Ukupno 25 5 30


Dinamika plinova-Z 2 1 3 1 4 Aerodinamika I 3 2 5 0 5 Teorija turbostrojeva 3 2 5 1 6

vrsto a i pouzdanost zrakopl. konstr. 3 2 5 1 6Mjerenja u zrakoplovstvu II 2 1 3 1 4 Tehnologija održavanja I 2 2 4 0 4 Industrijska praksa I 0 0 0 0 1

Ukupno 25 4 30

52



Aerodinamika II 2 1 3 1 4 Klipni motori 3 1 4 1 5 Mlazni motori I 2 1 3 0 3 Konstrukcija zrakoplova I 2 2 4 0 4

Hidrauli ki i pneumatski ure aji 2 1 3 0 3 Tehnologija održavanja II 2 2 4 1 5 Završni projekt preddiplomskog studija 3 0 3 0 4

Tehni ki engleski jezik Z III 1 0 1 1 2 Ukupno 25 4 30



Šifra kol. Kolegij P V P+V Ispit ECTSPerformanse zrakoplova 2 2 4 1 5 Mlazni motori II 2 1 3 1 4 Konstrukcija zrakoplova II 3 1 4 1 5 Sustavi i oprema zrakoplova I (str,el.) 4 2 6 1 7Održavanje u zrakoplovstvu 3 2 5 1 5 Izborni kolegij I 2 1 3 0 3 Industrijska praksa II 0 0 0 0 1

Ukupno 25 5 30


Stabilnost i upravljivost zrakoplova 4 2 6 1 7 Teorija vibracija 2 1 3 1 4 Osnivanje zrakoplova I 2 1 3 0 3 Izborni kolegij II 2 1 3 1 4 Helikopteri I 2 2 4 1 5 Logistika 2 1 3 1 4 Izborni projekt 0 3 3 0 3

Ukupno 25 5 30


Sustavi i oprema zrakoplova II (avionika) 2 1 3 ** 4Osnivanje zrakoplova II (projekt) 0 2 2 1 3 Osnove osiguravanja kvalitete 2 0 2 0 3 Izborni kolegij III 2 1 3 1 4 Izborni kolegij IV (netehni ki) 2 0 2 0 2 Izborni kolegij V (netehni ki) 2 1 3 1 4 Diplomski rad 0 10 10 10

Ukupno 24 3 30


53


4. USPOREDBA S NASTAVNIM PROGRAMIMA UGLEDNIH INOZEMNIH SVEU ILIŠTA

U sklopu priprema za promjenu postoje eg nastavnog programa analizirano je postoje estanje i uspore eno sa stanjem na srodnim europskim institucijama. Analizom su obuhva enistrojarski fakulteti odnosno programi školovanja strojarskih inženjera na tehni kim sveu ilištimaslijede ih gradova: Berlina, Glasgowa, Graza, Londona, Ljubljane, Magdeburga, Maribora, Plzenai Zuricha.

Analizom su obuhva eni nastavni sadržaji pripremnog dijela studija, optere enje studenatanastavom i udio pojedinih nastavnih sadržaja u ukupnom programu. Pored toga, prijedlozinovih smjerova temeljili su se na najmanje tri sli na programa referentnih institucija.

Ve je re eno da su tradicionalni nastavni programi FSB-a znatno širi od programa sli nihinstitucija, odnosna da pokrivaju programe nekoliko srodnih ustanova, kako zbog broja studija, tako i smjerova unutar studija. Predloženim nastavnim programom zadržane su tradicionalnediscipline ali i predloženi novi smjerovi koji oboga uju ponudu Fakulteta, odgovaraju nazahtjeve promjena tehnologije i tržišta znanja. Predloženi smjerovi rezultat su dugogodišnjegznanstveno istraživa kog razvoja katedri i zavoda Fakulteta, te je prirodno da se novoste enaznanja ponudi studentima u okviru studijskih smjerova komplementarnih sli nim studijima u svijetu. Pri tome je vo eno ra una da je novopredložene smjerove mogu e realizirati postoje imkadrovskim i znanstvenim potencijalom Fakulteta. Usporedbom sadržaja i struktura nastavnihprograma sli nih studija može se uo iti velika sli nost sadržaja prve dvije godine studija, dok uvišim godištima zbog razli itih na ina izbora kolegija i studijskih grupa dolazi do znatnih razlika,te je ponuda studijskih program znatno šira i me usobno teško usporediva. Razlike suuvjetovane tradicijom, industrijskom okolinom, broje studenata i nastavnika, sustavom školovanja itd.

4.1. USPOREDBA UKUPNOG OPTERE ENJA

U slijede oj tablici dana je usporedba ukupnog optere enja studenata nastavom u prve dvije godine studija. Iz tablice je vidljivo da predloženo optere enje studenata ne odstupa oduobi ajenih vrijednosti na srodnim institucijama.

Tablica ukupnog broja sati 1. i 2. godine studija

Sveu ilište sati Berlin 1395 Glasgow 1054 Graz 1260 Ljubljana 1500 London 1794 Magdeburg 1425 Maribor 1425 Pilsen 1740 Zurich 1725 Prosjek 1480

FSB stari NP 1800FSB novi NP 1500

54


Iz tablice je vidljivo da je u prijedlogu novog nastavnog programa znatno smanjenooptere enje studenata u odnosu na postoje e stanje, što studentima ostavlja više vremena za samostalni sukladno suvremenim intencijama.

4.2. USPOREDBA UDJELA SADRŽAJA U PRIPREMNOMDIJELU STUDIJA

Zbog razli itosti nazivlja kolegija nastavni sadržaji su grupirani po podru jima: Matematika,Tehni ka fizika, Materijali i kemija, Primjena ra unala i tehni ka dokumentacija, Tehnologija,Elementi strojeva i Ostalo.

Usporedba je na injena s prosjekom etiri eminentna europska fakulteta u podru justrojarstva iz Berlina, Zuricha, Magdeburga i Graza.

U tablici je uspore en broj sati nastave i postotni udio svakog podru ja u ukupnomoptere enju studenata. Podaci su prikazani za stari i novi nastavni plan studija strojarstva FSB-a.Dijagrami daju usporedbu postotnog udjela podru ja u ukupnom optere enju za novi nastavniprogram i prosjek odabranih europskih fakulteta.

Tablica udjela pojedinih sadržaja u pripremnom dijelu studija

FSBstariNP

Prosjek 4. europskafakulteta

FSBnoviNP

FSBstariNP

Prosjek 4.europskafakulteta

FSBnoviNP

sati %

Matematika 510 238 315 28,3 17,0 21,6

Tehni ka fizika 705 546 515 39,2 39,0 35,4

Mehanika 315 224 257 17,5 16,0 17,6

Termodinamika 90 84 100 5,0 6,0 6,9

Mehanika fluida 75 70 83 4,2 5,0 5,7

Elektrotehnika 120 84 75 6,7 6,0 5,2

Fizika 105 84 5,8 6,0 0,0

Materijali i kemija 150 126 105 8,3 9,0 7,2

Materijali 150 84 105 8,3 6,0 7,2

Kemija 0 42 0 0,0 3,0 0,0

Primjena ra unala i tehni ka dokumentacija 45 154 165 2,5 11,0 11,3

Primjena ra unala 0 98 165 0,0 7,0 11,3

Tehni ko crtanje 45 56 2,5 4,0 0,0

Tehnologija 120 56 115 6,7 4,0 7,9

Elementi strojeva 165 196 150 9,2 14,0 10,3

Ostalo 105 84 90 5,8 6,0 6,2

Ukupno 1800 1400 1455 100 100 100

55


P r o s je k 4 . e u r o p s k a f a k u l t e t a - u d io p o d r u ja %

1 7 , 0

3 9 , 09 , 0

1 1 , 0

4 , 0

1 4 , 0

6 , 0

M a t e m a t i k a

T e h n i k a fi z i k a

M a t e r i j a l i i k e m i j a

P r i m j e n a r a . i t e h . d o k .

T e h n o l o g i j a

E l e m e n t i s t r o j e va

O s t a lo

F S B n o v i N P - u d io p o d r u ja %

2 1 , 6

3 5 , 47 , 2

1 1 , 3

7 , 9

1 0 , 3

6 , 2

M a t e m a t i k a

T e h n i k a f i z i k a

M a t e r i j a l i i k e m i j a

P r i m j e n a r a . i t e h . d o k .

T e h n o l o g i j a

E l e m e n t i s t r o j e va

O s t a l o

56


Iz priloženih grafi kih prikaza o ita je velika podudarnost predloženog nastavnog programas programima odabranih europskih fakulteta. Treba naglasiti da su podaci za novi nastavni program FSB-a uzeti kao prosjek devet predloženih smjerova te bi usporedba svakog pojedinogsmjera sa odgovaraju im u svijetu pokazala i polju podudarnost, naro ito u podru jimaspecifi nim za promatrani smjer.

Pri izradi prijedloga novih studijskih smjerova uspore ivalo se sa specifi nim programima usvijetu i to kako slijedi:

Cranfield University, Velika BritanijaDelft University of Technology, Nizozemska ETH Zürich,, Švicarska, Massachussets Institute of Technology (MIT), SAD , RWTH Aachen, SR Njema kaTechnische Universität Darmstadt, SR Njema ka,TU Bergakademie Freiberg, Austrija,TU Muenchen, SR Njema ka,TU Wien, Austrija,Universität Bochum, SR Njema ka,Universität Hannover, SR Njema ka,Universität Kassel, SR Njema ka,Universität Stuttgart, SR Njema ka,University of Caltech, SAD,University of Cambridge, Velika Britanija,University of Florida, SAD,University of Hull, Velika Britanija,University of Illinois, SAD,University of Leeds, Velika Britanija

57


5. IZBORNI TEHNI KI KOLEGIJI

Slijede tablice izbornih tehni kih kolegija koje pojedini studiji i smjerovi studija strojarstvanude drugim studijima i smjerovima. Svi izborni tehni ki kolegiji FSB imaju satnicu 2+1, aprovjera znanja obavlja se u na elu ispitom (ukoliko to nije tako, predmetni nastavnik o na inuprovjere znanja obavještava studente na po etku nastave). Osim ovdje specifi no navedenihkolegija, na elno svi kolegiji FSB sa satnicom 2+1 ili 1+2 mogu biti izborni kolegiji. Izbornitehni ki kolegij uvijek nosi 4 ECTS boda. Dopušten je tako er izbor tehni kih kolegija izvanponude FSB, ali za to treba dobiti odobrenje predmetnog nastavnika i mentora.

Svaki studij ili smjer studija na FSB predvi a najmanje tri izborna tehni ka kolegija upreddiplomskom studiju (po jedan u 5., 6. i 7. semestru) i barem jedan u 1. semestru diplomskogstudija. Izborni tehni ki kolegiji služe proširenju znanja izvan užeg podru ja interesa studija ilismjera. Stoga se izborni tehni ki kolegiji ne smiju birati iz ponude upisanog studija ili smjera.

KONSTRUKCIJSKI SMJERKOLEGIJ SEMESTAR PREDUVJET

Teorija strojarskih sustava LJ/ZPrijenosnici snage i gibanja LJ/ZStrojevi za preradu tvari LJ/ZLake konstrukcije LJ/ZRoboti i manipulatori LJ/ZTeorija elasti nosti LJ/Z Ljuskaste konstrukcije LJ/ZMehanika loma LJ/ZBiomehanika LJ/Z Mehanika kompozita LJ/ZDizajn za reciklažu LJ/ZOptimiranje mehani kih konstrukcija LJ Ra unalna matematikaMotori s unutarnjim izgaranjem LJ/ZVozila LJ/Z Hidrauli ki pogoni LJ/ZJedrilice i zmajevi LJRaketni sustavi LJ/ZZrakoplovni sustavi LJ/Z

PROCESNO-ENERGETSKIKOLEGIJ SEMESTAR PREDUVJET

Kotlovi LJ Termodinamika, Mehanika fluidaPumpe i ventilatori Z Mehanika fluidaEkološka zaštita LJOsnove energetike ZDinamika procesa LJPrijenos topline i tvari Z TermodinamikaCjevovodi Z Termodinamika, Mehanika fluidaObnovljivi izvori energije LJ TermodinamikaTermotehnika (KGH) Z Termodinamika IIVakuumska tehnika LJ TermodinamikaTermoekologija ZTemperaturna polja Z TermodinamikaTehni ki procesi sušenja LJ TermodinamikaKompresori i vakuum pumpe Z TermodinamikaModeliranje KGH sustava Z Termodinamika IIProcesno inženjerstvo LJ Termodinamika

58


PROIZVODNO INŽENJERSTVO

KOLEGIJ SEMESTAR PREDUVJETObrada odvajanjem LJOblikovanje deformiranjem LJLjevarstvo Z Prerada polimera ZZavarivanje Z Montaža Z Toplinska obradba LJPovršinska zaštita LJStrojevi i oprema za zavarivanje P LJ ZavarivanjeMehanizmi zaštite od korozije P Z Površinska zaštita Postupci obrade odvajanjem P Z Obrada odvajanjemPostupci oblikovanja P Z Oblikovanje deformiranjemNanomjeriteljstvo P ZNerazorna ispitivanja ZAlgoritamske tehnike P ZPneumatski i hidrauli ki servo sustavi P LJAutomati za montažu P Z MontažaAlati i kalupi za polimere P Z Prerada polimeraAutomatizacija ljevaonica P LJ Ljevarstvo

BRODOSTROJARSKI

KOLEGIJ SEMESTAR PREDUVJETTeorija pouzdanosti brodskih sustavaAutomatizacija brodskih energetskih sustavaVibracije brodskih porivnih strojeva Porivni sustavi ratnih brodova Osnivanje porivnog sustava malih brodovaEnergetski sustavi specijalnih plovnih objekataBrodska akustika Mikroklima broda

INŽENJERSKO MODELIRANJE I RA UNALNE SIMULACIJE

KOLEGIJ SEMESTAR PREDUVJETUvod u vrsto u konstrukcija ZOsnove mehanike kontinuuma ZPrimijenjena teorija plasti nosti ZOsnove metode kona nih elemenata ZNumeri ke metode u strojarstvu LJNumeri ka analiza konstrukcija LJUvod u teoriju vibracija ZUvod u vibracijsku dijagnostiku LJPosebna poglavlja vrsto e ZUvod u stabilnost konstrukcija ZHidrodinamika cijevnih mreža LJRa unalna mehanika fluida LJKomunalna hidrotehnika LJUvod u industrijsku aerodinamiku LJFluidizacija i procesi transporta estica LJ

59


RA UNALNO INŽENJERSTVO

KOLEGIJ SEMESTAR PREDUVJETRazvoj proizvoda i na ela kreativnosti ZProgramiranje i algoritmi Z.Ra unalne mreže LJTehni ki informacijski sustavi ZUmjetna inteligencija ZIstodobno inženjerstvo ZAutomatizacija pakiranja ZOp a teorija sustava RI LJProgramiranje automata za montažu LJWEB programiranje ZMultimedija LJ Projektiranje proizvodnih sustava - RI Z

INDUSTRIJSKO INŽENJERSTVO I MENADŽMENT

KOLEGIJ SEMESTAR PREDUVJETOsnove logisti kih lanaca LJTehni ka logistika LJSimulacijsko modeliranje LJPouzdanost tehni kih sustava LJProizvodni menadžment ZOdržavanje LJ Inteligentno planiranje tehnoloških procesa LJAutomatizirane naprave LJStudij rada i ergonomija LJPoslovni sustavi i menadžment LJAlati i naprave ZPlaniranje i analiza pokusa Z

INŽENJERSTVO MATERIJALA

KOLEGIJ SEMESTAR PREDUVJETKarakterizacija materijala LJTribologija LJPostupci modificiranja i prevla enja Z Metalurgija praha ZSpecijalni konstrukcijski materijali ZToplinska obrada metala LJAlatni materijali ZKemija polimera LJKompozitni materijali ZPolimerni materijali LJIzbor materijala ZRecikliranje materijala LJNovi materijali LJTehnologi nost materijala LJPonašanje materijala u eksploataciji Z

60


MEHATRONIKA I ROBOTIKA

KOLEGIJ SEMESTAR PREDUVJETObjektno programiranje ZElektromotorni servopogoni ZAutomobilski mehatroni ki sustavi ZTeorija elasti nosti MR ZDinamika tehni kih sustava ZFotogrametrija i vizualizacija objekata MR ZNeuronske mreže MR ZNeizrazito i digitalno upravljanje Z Upravljanje i regulacijaRa unalna matematika LJRa unalno upravljanje nerazornim ispitivanjima LJBiomehatronika MR LJKinematika i dinamika mehanizama LJElektronika LJ Eksperimentalna mehanika LJMehanika kompozitnih materijala LJUmjetna inteligencija LJVizijski sustavi LJ

STUDIJ BRODOGRADNJE

KOLEGIJ SEMESTAR PREDUVJETKonstrukcija malih brodova LJRatni brodovi LJTeorija pomorstvenosti LJ

vrsto a i konstrukcija podmornica LJNelinearne i slu ajne vibracije u brodogradnji LJ

vrsto a i konstrukcija ratnog broda LJStrukturna analiza konstrukcija LJProjektiranje konstrukcije plovnih objekata LJOrganizacija i tehnologija remonta plovnih objekata LJPodobnost i pouzdanost konstrukcije plovnih objekata LJTehnologija mora LJMarine LJ Brodska akustika LJ

vrsto a i konstrukcija pomorskih objekata ZPosebna poglavlja iz opreme plovnih objekata ZPosebna poglavlja iz osnivanja plovnih objekata ZNaoružanje i oprema ratnog broda ZOsnove oceanologije ZRa unalna hidrodinamika ZZavarivanje u brodogradnji ZMaterijali u brodogradnji ZPrevla enje i prevlake ZEkološka zaštita ZMikroklima broda ZMehanizmi zaštite od korozije ZNerazorna ispitivanja Z

61


STUDIJ ZRAKOPLOVSTVA

KOLEGIJ SEMESTAR * PREDUVJET ** Ra unalna aerodinamika IRa unalna aerodinamika IIEksperimentalne metode u aerodinamici IEksperimentalne metode u aerodinamici IIIndustrijska aerodinamika IIndustrijska aerodinamika IIModeliranje turbulentnih strujanjaAerodinamika velikih brzinaMehanika leta vo enih projektilaUpravljanje i vo enje projektilaDinamika zrakoplovnih konstrukcijaSvemirske letjeliceMjerenje leta kih zna ajkiIspitivanje zrakoplovnih motoraGoriva i mazivaKlipni motori II Raketni sustaviDinami ka vrsto a tankostjenih konstrukcijaMehanika kompozitnih materijalaOsnivanje konstrukcije zrakoplovaPodobnost i pouzdanost konstrukcijaPosebna poglavlja iz aeroelasti nostiPosebna poglavlja iz vibracijaStohasti ki koncept vibr. na zrak. i dijagnostikaPosebna poglavlja iz zrak. (Jedrilice i zmajevi)Helikopteri II Helikopteri III Zrakoplovno tehni ki propisiKontrola kvaliteteMjerni roboti MjeriteljstvoPouzdanost zrakoplovnih tehni kih sustavaIspitivanje materijala konstrukcije I Toplinska obradbaRukovanje materijalomZavarljivost materijala - Posebna poglavljaTehnologija sklapanjaPrevla enje i prevlakeSimulacijske metode i modeli u projektiranju i proizvodnjiOperacijska istraživanja u zrakoplovstvuPlaniranje i analiza pokusaOsnove proizvodnog menagementaOdržavanje i pouzdanost teh. sustava u zrakoplovstvuTribologija tehni kih sustava u zrakoplovstvuOsiguranje kvalitete održavanja u zrakoplovstvuZaštita zrakoplovaMenagement održavanja u zrakoplovstvuInformacijski sustavi u zrakoplovstvuNapredne ra unarske tehnologijeKonstruiranje pomo u ra unala (samo VII ili IX sem) Numeri ke metode u zrakoplovstvu II Upravljanje CAD/CAM sustavom

* svi izborni kolegiji predaju se po potrebi i u zimskom i u ljetnom semestru

** preduvjet za upis pojedinih kolegija dogovara se s mentorom

62


6. IZBORNI NETEHNI KI KOLEGIJI

Izborni netehni ki kolegiji, uz obvezne netehni ke kolegije predvi ene nastavnimprogramima studija na FSB služe oboga enju znanja studenata na podru jima izvan tehni kestruke. Student bira netehni ke izborne kolegije prema svojem osobnom interesu i sklonostima. Ovdje su navedeni netehni ki izborni kolegiji koje nude katedre FSB. Svi ti kolegiji imaju satnicu 2+1 i nose 4 ECTS boda. Na elno je dopušteno birati i netehni ke izborne kolegije iz ponudedrugih visokih u ilišta Sveu ilišta u Zagrebu i izvan njega. Za takav izbor potrebno je ishoditiprvenstveno pristanak predmetnog nastavnika i o tome obavijestiti mentora.

Svaki studij ili smjer studija na FSB predvi a najmanje po jedan izborni netehni ki kolegij u6. i 7. semestru preddiplomskog studija.

KOLEGIJ SEMESTAR PREDUVJETEkonomika proizvodnje ZSocijalna psihologija malih grupa LJRa unovodstvo i financije za menedžere LJUvod u menadžment LJ/ZIndustrijska sociologija ZUpravljanje znanjem LJPrivredno i radno pravo LJKomunikologija LJ/Z Struktura znanstvene spoznaje LJ/ZUpravljanje rizicima LJ/ZPoslovni engleski jezik LJ/ZPoslovni njema ki jezik LJ/ZPovijest tehnike LJ/ZIstraživanje harmonije LJ/ZZnanost, tehnika i društvo ZBiomehatronika Z Filozofija i tehnika LJ/Z

63


64

6. ABECEDNI POPIS KOLEGIJA

KOLEGIJ PR. + VJ. ECTS TIP KOLEGIJA

Aerodinamika I Petar Kesi 3 + 2 5 temeljni

Aerodinamika II Petar Kesi 2 + 1 4 temeljni

Alati i kalupi za polimere Mladen Šercer 2 + 2 5 stru ni

Alati i kalupi za polimere PI Mladen Šercer 2 + 1 4 izborni-stru ni

Alati i naprave Ivan Seu ek 2 + 1 3 stru ni

Alatni materijali Franjo Cajner 2 + 1 4 izborni-stru ni

Algoritamske tehnike Mario Essert 2 + 2 5 stru ni

Algoritamske tehnike PI Mario Essert 2 + 1 4 izborni-stru ni

Anatomija i fiziologija Predrag Keros 2 + 1 4 izborni-op i

Automati za montažu Božo Vranješ; Bojan Jerbi ; Zoran Kunica 2 + 2 5 stru ni

Automati za montažu PI Božo Vranješ; Bojan Jerbi ; Zoran Kunica 2 + 1 4 izborni-stru ni

Automatika Joško Petri 2 + 2 4 stru ni

Automatizacija brodskih postrojenja Nikola Šerman 3 + 2 6 stru ni

Automatizacija ljevaonica Math Miljenko 2 + 2 5 stru ni

Automatizacija ljevaonica Ivan Budi ; Goran Soleni ki 2 + 1 3 stru ni

Automatizacija ljevaonica PI Ivan Budi ; Goran Soleni ki 2 + 1 3 izborni-stru ni

Automatizacija pakiranja Zoran Kunica 2 + 1 4 stru ni

Automatizacija proizvodnje Dubravko Majeti 2 + 2 5 stru ni

Automatizirane naprave Ivan Seu ek 2 + 1 3 izborni-stru ni

Automatsko oružje Josip Stepani 2 + 2 5 stru ni

Automobilska mehatronika Josip Stepani 2 + 1 3 stru ni

Automobilska mehatronika Josip Stepani 2 + 1 4 stru ni

Automobilski mehatroni ki sustavi Joško Deur; Joško Petri 2 + 1 4 izborni-stru ni

Biokemija i molekularna biologija 2 + 2 5 stru ni

Biomaterijali Osman Mufti ; Diana Mil i 3 + 3 7 stru ni

Biomedicinski dizajn Osman Mufti ; Diana Mil i 3 + 2 6 stru ni


65


Biomehanika Tanja Jur evi Luli 3 + 3 7 stru ni

Biomehanika Tanja Jur evi Luli 2 + 1 4 stru ni

Biomehatronika Tanja Jur evi Luli 2 + 2 5 stru ni

Brodska akustika Želimir Parat 2 + 2 4 stru ni

Brodska elektrotehnika Mario Essert; Josip Grilec 2 + 2 5 temeljni

Brodska motorna postrojenja Želimir Parat 2 + 2 5 stru ni

Brodska parna i plinska postrojenja Ante Šestan 3 + 2 6 stru ni

Brodski pomo ni strojevi Ante Šestan 3 + 2 6 stru ni

Brodski propulzori Izvor Grubiši 2 + 2 5 stru ni

Brodski strojevi-laboratorij Ante Šestan 0 + 2 2 stru ni

Brodski sustavi Želimir Parat 3 + 2 5 stru ni

Ciljni ke naprave Mladen Crnekovi ; Marko Parizoski 3 + 1 5 stru ni

Cjevovodi Miroslav Ruševljan 2 + 1 3 stru ni

vrsto a broda Vedran Žani 3 + 2 5 stru ni

vrsto a i konstrukcija podmornica Ivo Senjanovi 2 + 1 4 izborni-stru ni

vrsto a i konstrukcija ratnog broda Kalman Žiha; Željko ura i 2 + 1 3 izborni-stru ni

vrsto a i pouzdanost zrakoplovnih konstrukcija Vedran Žani 3 + 2 6 stru ni

vrsto a konstrukcija Ivo Alfirevi 3 + 2 6 temeljni

Deformacijski strojevi i postupci Andrija Mulc 2 + 2 5 stru ni

Dijagnostika u održavanju Ivo ala 2 + 2 5 stru ni

Dinami ka stabilnost mehani kih sustava (B) Milenko Stegi 2 + 2 5 temeljni

Dinamika konstrukcijskih sustava (S) Zdravko Terze 2 + 1 4 stru ni

Dinamika konstrukcijskih sustava (Z) Zdravko Terze 2 + 1 4 stru ni

Dinamika plinova Zdravko Virag 2 + 1 4 temeljni

Dinamika procesa Nikola Šerman 1 + 2 3 stru ni

Dinamika strojeva (B) Milenko Stegi 3 + 2 6 stru ni

Dinamika tehni kih sustava Hinko Wolf; Damir Semenski 2 + 1 4 stru ni

Dinamika tehni kih sustava Hinko Wolf; Damir Semenski 2 + 1 izborni-stru ni

Dinamika zrakoplovnih konstrukcija Zdravko Terze 2 + 1 4 izborni-stru ni


66


Distribuirana energetska postrojenja Željko Bogdan 2 + 1 4 izborni-stru ni

Dizajn proteza i implantanata Diana Mil i 1 + 3 4 stru ni

Dizajn za starije i invalide Diana Mil i 2 + 2 5 stru ni

Ekologija i održavanje Ivo ala; Nikola Ružinski 2 + 2 5 stru ni

Ekološka zaštita Nikola Ružinski 2 + 1 4 stru ni

Ekološka zaštita E Nikola Ružinski 3 + 1 5 stru ni

Ekonomika energetike Neven Dui 2 + 1 4 izborni-stru ni

Ekonomika proizvodnje Ivan Santini 2 + 1 3 op i

Eksperimentalna biomehanika Tanja Jur evi Luli ; Diana Mil i 1 + 2 3 stru ni

Eksperimentalna mehanika Damir Semenski; Mirko Husnjak; Janoš Kodvanj 3 + 2 5 temeljni

Eksperimentalna mehanika A Mirko Husnjak; Damir Semenski; Janoš Kovanj 1 + 2 3 stru ni

Eksperimentalna modelska ispitivanja Janoš Kodvanj 2 + 1 4 stru ni

Eksperimentalne metode mehanike fluida Mario Šavar; Andreja Werner 2 + 1 4 izborni-stru ni

Eksperimentalne metode u aerodinamici 1 Petar Kesi 2 + 1 4 izborni-stru ni

Elektri na oprema i ispitivanje motornih vozila Josip Stepani ; Zoran Luli 2 + 1 3 stru ni

Elektromotorni pogoni Joško Deur 2 + 1 4 temeljni

Elektromotorni servopogoni Joško Deur 2 + 1 4 temeljni

Elektronika Davor Zorc 2 + 1 4 temeljni

Elektrotehnika Mario Essert; Josip Grilec 2 + 2 5 temeljni

Elektrotehnika i elektri ni strojevi Joško Deur; Davor Zorc 2 + 2 5 temeljni

Elektrotehnika i elektri ni strojevi Joško Deur; Davor Zorc 2 + 2 5 temeljni

Elektrotehnika i elektronika Z Davor Zorc 2 + 1 4 temeljni

Elementi konstrukcija Milan Opali ; Petar Rakamari 3 + 3 7 temeljni

Elementi konstrukcija I Milan Opali ; Branimir Pavi 3 + 2 6 temeljni

Elementi konstrukcija IA Milan Opali ; Branimir Pavi 3 + 2 6 temeljni

Elementi konstrukcija IB Milan Opali ; Branimir Pavi 3 + 3 7 temeljni

Elementi konstrukcija II Milan Opali ; Slavko Šušmak 3 + 3 7 temeljni

Elementi konstrukcija IIA Milan Opali ; Slavko Šušmak 2 + 2 5 temeljni

Elementi konstrukcija IIB Milan Opali ; Slavko Šušmak 2 + 3 6 temeljni


67


Elementi konstrukcija IIC Milan Opali ; Slavko Šušmak 3 + 3 7 temeljni

Elementi konstrukcija III Petar Rakamari ; Branimir Pavi 3 + 2 6 temeljni

Elementi strojeva Milan Opali ; Petar Rakamari 3 + 3 6 temeljni

Elementi strojeva B Petar Rakamari ; Slavko Šušmak 2 + 2 5 temeljni

Elementi strojeva Z Branimir Pavi ; Petar Rakamari 3 + 2 6 temeljni

Energetska tržišta Neven Dui ; Željko Bogdan; Ante urkovi ; Dražen Lon ar 2 + 1 3 op i

Energetski strojevi Zvonimir Guzovi 2 + 1 4 stru ni

Energetsko planiranje Neven Dui 2 + 1 4 izborni-stru ni

Ergobiomehanika Osman Mufti ; Tanja Jur evi Luli 2 + 1 4 stru ni

Evaporativni procesi Boris Halasz 2 + 1 3 izborni-stru ni

Fakultativni engleski jezik III Snježana Kerekovi ; Olinka Breka; Božena Toki 1 + 1 2 jezik

Fakultativni engleski jezik - zrakoplovstvo IIb Olinka Breka; Snježana Kerekovi ; Božena Toki 2 + 1 3 jezik

Fakultativni engleski jezik I Snježana Kerekovi ; Olinka Breka; Božena Toki 1 + 1 2 jezik

Fakultativni engleski jezik II Snježana Kerekovi ; Olinka Breka; Božena Toki 1 + 1 2 jezik

Fakultativni engleski jezik IV Snježana Kerekovi ; Olinka Breka; Božena Toki 1 + 1 2 jezik

Fakultativni njema ki jezik I Mira Kruhan 1 + 1 2 jezik

Fakultativni njema ki jezik II Mira Kruhan 1 + 1 2 jezik

Fakultativni njema ki jezik III Mira Kruhan 1 + 1 2 jezik

Fakultativni njema ki jezik IV Mira Kruhan 1 + 1 2 jezik

Fizika ultrazvu ne medicine Damir Marku i ; Osman Mufti 2 + 1 4 stru ni

Fleksibilni obradni sustavi Miljenko Math; Toma Udiljak; Damir Ciglar 2 + 1 4 stru ni

Fluidizacija i transport estica fluidima Miroslav Ruševljan 2 + 1 3 stru ni

Fotogrametrija i vizualizacija objekata Damir Semenski 2 + 3 5 stru ni

Fotogrametrija i vizualizacija objekata Damir Semenski 2 + 1 3 izborni-stru ni

Generatori pare Željko Bogdan 3 + 2 6 stru ni

Geometrija broda Izvor Grubiši 2 + 3 5 stru ni

Gorivo i mazivo Nikola Ružinski 2 + 1 3 stru ni

Gra evinski strojevi Nenad Dujmovi ; Dinko Mikuli 3 + 2 5 stru ni

Gradnja aparata Sre ko Švai 2 + 2 4 stru ni


68


Gradnja aparata E Sre ko Švai 2 + 1 4 stru ni

GrijanjeIvan Galaso; Petar Donjerkovi ; Igor Balen 4 + 2 7 stru ni

Helikopteri I Zdenko Kordi 2 + 2 5 stru ni

Hidrauli ki i pneumatski ure aji Petar Kesi ; Zdravko Virag; Vladimir Koroman 2 + 1 3 stru ni

Hidrauli ki pogoni Zvonko Herold; Milan Kostelac 2 + 1 3 stru ni

Hidrauli ki turbostrojevi i postrojenja Krešimir Franji 3 + 2 6 stru ni

Hidraulika i pneumatika Andrija Mulc; Toma Udiljak 2 + 2 5 stru ni

Hidrodinamika broda - laboratorij Izvor Grubiši 0 + 2 2 stru ni

Hidrodinamika cijevnih mreža Mario Šavar 2 + 1 4 stru ni

Hla enje i dizalice topline Tonko urko 4 + 2 7 stru ni

Industrijska aerodinamika Petar Kesi ; Zdravko Virag 3 + 3 7 stru ni

Industrijska aerodinamika I Petar Kesi ; Zdravko Virag 2 + 1 4 izborni-stru ni

Industrijska aerodinamika II Petar Kesi ; Zdravo Virag; Branimir Matijaševi 2 + 1 3 izborni-stru ni

Industrijska sociologija Josip Kregar 2 + 0 3 op i

Industrijski dizajn Božidar Lapaine; Dorian Marjanovi 2 + 0 2 stru ni

Industrijski i mobilni roboti Mladen Crnekovi 3 + 2 6 stru ni

Industrijsko inženjerstvo Nikola Šaki ; edomir Olui 2 + 1 3 stru ni

Informacijski modeli proizvoda Dorian Marjanovi ; Nenad Boj eti 2 + 1 3 stru ni

Informacijski sustavi Nikola Šaki ; Vlado Zeleni 2 + 3 5 stru ni

Informati ki menedžment Nikola Šaki ; Vlado Zeleni 2 + 2 4 stru ni

Inteligentni montažni sustavi Bojan Jerbi ; Zoran Kunica 2 + 2 5 stru ni

Inteligentno planiranje tehnoloških procesa Predrag osi 2 + 1 3 izborni-stru ni

Inženjerska statistika Nikola Šaki 2 + 2 4 temeljni

Inženjerske baze podataka Dorian Marjanovi ; Neven Pavkovi 2 + 1 3 stru ni

Ispitivanje i svojstva polimera Janez Indof; ur ica Špani ek 2 + 1 4 stru ni

Ispitivanje streljiva i oružja Slobodan Kralj; Damir Marku i 2 + 3 6 stru ni

Istodobno inženjerstvo Bojan Jerbi ; Zoran Kunica 2 + 1 3 temeljni

Istraživanje harmonije Osman Mufti ; Diana Mil i 2 + 1 4 izborni-op i

Izbor materijala Tomislav Filetin 3 + 3 7 stru ni


69


Izbor materijala Tomislav Filetin 2 + 1 3 izborni-stru ni

Izrada kompozitnih tvorevina Mladen Šercer 2 + 1 4 stru ni

Jedrilice i zmajevi Josip Stepani ; Zoran Luli 2 + 1 3 izborni-stru ni

Jedrilice i zmajevi Josip Stepani ; Zoran Luli 2 + 1 3 stru ni

Kaluparski strojevi Math Miljenko 2 + 2 5 stru ni

Karakterizacija materijala Vinko Ivuši ; Lidija urkovi ; Zdravko Schauperl; Damir Marku i 3 + 3 7 temeljni

Kemija polimera ur ica Špani ek 2 + 1 4 izborni-stru ni

Kemija polimera ur ica Špani ek 2 + 1 4 izborni-stru ni

Kemijska postojanost materijala ur ica Špani ek; Lidija urkovi ; Vesna Alar 2 + 2 5 stru ni

Keramika beton i drvo Lidija urkovi ; Hrvoje Turkulin 3 + 2 6 temeljni

Kinematika i dinamika mehanizama Mirko Husnjak 2 + 1 4 temeljni

KlimatizacijaPetar Donjerkovi ; Ivan Galaso; Igor Balen 4 + 2 7 stru ni

Klipni motori Ivan Mahalec; Zoran Luli 3 + 1 5 stru ni

Kompozitni materijali Janez Indof; Zdravko Schauperl 2 + 1 4 izborni-stru ni

Kompresori i vakuum pumpe Mladen Andrassy 2 + 1 3 izborni-stru ni

Komunalna hidrotehnika Mario Šavar 2 + 1 3 izborni-op i

Konstruiranje pomo u ra unala - CAD Dorian Marjanovi ; Nenad Boj eti 1 + 3 4 stru ni

Konstrukcija alatnih strojeva Damir Ciglar 2 + 1 4 stru ni

Konstrukcija broda - laboratorij Janja Kovšca-Obsieger 0 + 2 2 stru ni

Konstrukcija broda I Vedran Žani 2 + 3 5 stru ni

Konstrukcija broda II Kalman Žiha 2 + 1 4 stru ni

Konstrukcija malih brodova Izvor Grubiši 2 + 1 3 izborni-stru ni

Konstrukcija turbostrojeva Zvonimir Guzovi 2 + 1 4 stru ni

Konstrukcija zrakoplova I Mufti Osman; Vedran Žani ; Ivica Smojver 3 + 1 4 stru ni

Konstrukcija zrakoplova II Vedran Žani ; Zdravko Terze 3 + 1 5 stru ni

Konstrukcije motora Ivan Mahalec; Zoran Luli 3 + 2 6 stru ni

Konstrukcije pružnih vozila Nenad Dujmovi 3 + 2 6 stru ni

Konstrukcijski elementi robota Milan Opali ; Petar Rakamari 2 + 1 3 stru ni

Kontrola bez razaranja Damir Marku i ; Vjera Krstelj 2 + 2 5 stru ni


70


Kontrola i osiguravanje kvalitete Vedran Mudronja 2 + 0 3 stru ni

Kontrola kvalitete Vedran Mudronja; Sanjin Mahovi 2 + 2 4 temeljni

Kontrola kvalitete RI Vedran Mudronja; Sanjin Mahovi 2 + 1 4 stru ni

Korozija i zaštita Ivan Juraga 2 + 2 5 stru ni

Kotlovi Željko Bogdan 2 + 1 4 stru ni

Laboratorijski rad Sre ko Švai ; Igor Šundov 0 + 4 4 stru ni

Laboratorijski rad E Nikola Šerman; Mihajlo Firak 0 + 3 3 stru ni

Laboratorijsko ispitivanje materijala Lidija urkovi ; Damir Marku i ; Zdravko Schauperl 2 + 2 5 stru ni

Laser u medicini Osman Mufti ; Aleksandar Suši 1 + 1 2 stru ni

Lebde a pružna vozila Nenad Dujmovi 2 + 1 3 stru ni

Ljevarstvo Ivan Budi ; Goran Soleni ki 3 + 2 5 stru ni

Ljevarstvo i prerada polimera Mladen Šercer; Ivan Budi 4 + 2 7 stru ni

Ljevarstvo PI Ivan Budi ; Goran Soleni ki 2 + 1 3 izborni-stru ni

Ljuske i plo e (A) Jurica Sori 2 + 2 5 stru ni

Logisti ki menedžment edomir Olui 2 + 2 5 stru ni

Logistika edomir Olui 2 + 1 4 stru ni

Mali brodovi Izvor Grubiši 2 + 0 2 stru ni

Management konstrukcijskog ureda Dorian Marjanovi ; Neven Pavkovi 2 + 1 3 stru ni

Management u energetici Neven Dui 2 + 1 3 op i

MarineIvan Mavri 2 + 1 4 izborni-stru ni

Matematika I Gizela armati-Pavli ; Dean Rosenzweig; Sanja Singer; Zvonimir Šiki 5 + 4 10 temeljni

Matematika II Gizela armati-Pavli ; Dean Rosenzweig; Sanja Singer; Zvonimir Šiki 4 + 3 8 temeljni

Matematika III Gizela armati-Pavli ; Dean Rosenzweig; Sanja Singer; Zvonimir Šiki 3 + 3 7 temeljni

Matematika III A Gizela armati-Pavli ; Dean Rosenzweig; Sanja Singer; Zvonimir Šiki 2 + 2 5 temeljni

Matematika III B Gizela armati-Pavli ; Dean Rosenzweig; Sanja Singer; Zvonimir Šiki 2 + 2 5 temeljni

Matematika IV Gizela armati-Pavli ; Dean Rosenzweig; Sanja Singer; Zvonimir Šiki 2 + 2 5 temeljni

Matematika IV A Gizela armati-Pavli ; Dean Rosenzweig; Sanja Singer; Zvonimir Šiki 1 + 1 3 temeljni

Matematika IX Gizela armati-Pavli ; Dean Rosenzweig; Sanja Singer; Zvonimir Šiki 1 + 1 3 temeljni

Materijali I ur ica Špani ek; Mladen Franz; Lidija urkovi ; Vinko Ivuši 2 + 1 4 temeljni


71


Materijali II Tomislav Filetin; Franjo Cajner; Janez Indof; Mladen Stupnišek 2 + 2 5 temeljni

Materijali u brodogradnji Janez Indof; Mladen Franz 2 + 1 4 stru ni

Materijali u brodogradnji Janez Indof; Mladen Franz 2 + 1 4 izborni-stru ni

Materijali u zrakoplovstvu Tomislav Filetin; Mladen Franz; Janez Indof 1 + 1 3 stru ni

Medicinski ure aji i instrumenti Osman Mufti ; Aleksandar Suši 2 + 2 5 stru ni

Mehani ka svojstva materijala Mladen Franz 2 + 2 5 stru ni

Mehani ke konstrukcije Milan Opali ; Petar Rakamari 2 + 2 5 stru ni

Mehani ke konstrukcije - MMS Milan Opali ; Petar Rakamari 2 + 4 7 stru ni

Mehani ke operacije Miroslav Ruševljan 4 + 2 7 stru ni

Mehanika bioloških strujanja Diana Mil i 2 + 2 5 stru ni

Mehanika fluida Zdravko Virag; Mario Šavar 2 + 2 5 temeljni

Mehanika fluida I Zdravko Virag; Mario Šavar; Andreja Werner 3 + 2 6 temeljni

Mehanika fluida II-B Andreja Werner 3 + 2 6 temeljni

Mehanika fluida II-E Zdravko Virag; Mario Šavar 3 + 2 6 temeljni

Mehanika fluida II-Z Zdravko Virag; Mario Šavar 2 + 2 5 temeljni

Mehanika fluida K Zdravko Virag; Mario Šavar; Andreja Werner 4 + 2 7 temeljni

Mehanika I Osman Mufti ; Damir Semenski; Zdenko Tonkovi ; Janoš Kodvanj 3 + 3 7 temeljni

Mehanika II Stjepan Jeci ; Mirko Husnjak; Nikola Vrankovi ; Hinko Wolf 3 + 2 6 temeljni

Mehanika III - IM Milenko Stegi 2 + 1 4 temeljni

Mehanika III - Z Dragan Pustai 3 + 2 6 temeljni

Mehanika kompozitnih materijala Ivo Alfirevi ; Ivica Smojver 2 + 2 5 stru ni

Mehanika konstrukcija Ivo Alfirevi ; Zdenko Tonkovi 2 + 1 4 temeljni

Mehanika kontinuuma Ivo Alfirevi 3 + 2 6 temeljni

Mehanika leta vo enih projektila Slobodan Jankovi ; Milan Vrdoljak 2 + 1 4 izborni-stru ni

Mehanika ošte enja i mehanika loma Zdenko Tonkovi 2 + 2 5 temeljni

Mehanizmi zaštite od korozije Ivan Juraga 2 + 2 5 stru ni

Mehanizmi zaštite od korozije PI Ivan Juraga 2 + 1 4 izborni-stru ni

Mehatronika Joško Petri 2 + 1 3 temeljni

Mehatronika Joško Petri 2 + 2 5 temeljni


72


Menedžment ljudskih potencijala Nedeljko Štefani 2 + 2 5 stru ni

Menedžment održavanja Ivo ala 2 + 2 5 stru ni

Menedžment rizika Nedeljko Štefani 2 + 2 5 stru ni

Menedžment znanja Nedeljko Štefani 2 + 2 5 stru ni

Metoda kona nih elemenata Jurica Sori 2 + 2 5 stru ni

Metoda kona nih elemenata u projektiranju konstrukcija Zdenko Tonkovi 2 + 2 5 stru ni

Mikroklima broda Petar Donjerkovi 2 + 1 3 stru ni

Mikrokontroleri u proizvodnji Davor Zorc 2 + 2 5 stru ni

Mikroprocesorsko upravljanje Davor Zorc 3 + 2 6 stru ni

Mjerenja u energetici Davor Zvizdi 2 + 2 4 stru ni

Mjerenja u proizvodnji Vedran Mudronja; Sanjin Mahovi 2 + 2 5 stru ni

Mjerenja u zrakoplovstvu I Sanjin Mahovi ; Vedran Mudronja 2 + 1 3 temeljni

Mjerenja u zrakoplovstvu II Davor Zvizdi 2 + 1 4 stru ni

Mjeriteljstvo Vedran Mudronja; Davor Zvizdi 2 + 1 4 izborni-stru ni

Mjerni roboti Vedran Mudronja 2 + 1 4 stru ni

Mjerni roboti Vedran Mudronja 2 + 2 5 stru ni

Mjerni uredaji i senzori Josip Grilec 2 + 1 3 stru ni

Mlazni motori I Branimir Matijaševi 2 + 1 3 stru ni

Mlazni motori II Branimir Matijaševi 2 + 1 4 stru ni

Modeliranje i simulacija postupaka Miljenko Math 2 + 1 4 stru ni

Modeliranje i simulacija postupaka Miljenko Math 2 + 1 4 izborni-stru ni

Modeliranje i simulacije Tomislav Filetin; Branko Novakovi 2 + 3 6 temeljni

Modeliranje izgaranja i zra enja Željko Bogdan; Neven Dui ; Daniel Schneider; 2 + 2 5 stru ni

Modeliranje KGH sustava Ivan Galaso; Igor Balen 2 + 1 3 stru ni

Modeliranje logisti kih sustava edomir Olui 2 + 2 5 stru ni

Modelranje turbulentnih strujanja Petar Kesi 2 + 1 4 izborni-op i

MontažaBožo Vranješ; Bojan Jerbi ; Zoran Kunica 2 + 1 4 izborni-stru ni

Motori i vozila - odabrana poglavlja Nenad Dujmovi ; Zoran Luli ; Ivan Mahalec; Josip Stepani 3 + 1 4 stru ni

Motori i vozila - praktikum Ivan Mahalec; Josip Stepani 0 + 4 4 stru ni


73


Motori i vozila - praktikum Ivan Mahalec 0 + 4 5 stru ni

Motori s unutarnjim izgaranjem A Ivan Mahalec 3 + 2 6 stru ni

Motori s unutarnjim izgaranjem B Ivan Mahalec 2 + 1 4 stru ni

Motorna vozila Josip Stepani 3 + 2 6 stru ni

Motorna vozila Josip Stepani 2 + 1 4 izborni-stru ni

Multimedija Mario Essert 2 + 1 4 izborni-stru ni

Multivarijatne statisti ke metode Nikola Šaki ; Nedeljko Štefani 2 + 2 5 stru ni

Nanomjeriteljstvo Vedran Mudronja; Sanjin Mahovi 2 + 2 5 stru ni

Nanomjeriteljstvo Vedran Mudronja; Sanjin Mahovi 2 + 2 5 stru ni

Nanomjeriteljstvo RI Sanjin Mahovi ; Vedran Mudronja 2 + 1 4 stru ni

Naoružanje i oprema ratnog broda Marijan Vuki evi 2 + 1 4 izborni-stru ni

Naoružanje na vozilima Branimir Pavi 2 + 1 3 izborni-stru ni

Napredna inženjerska informatika Dorian Marjanovi Neven Pavkovi 1 + 1 2 stru ni

Napredne eksperimentalne metode mehanike Damir Semenski 3 + 3 7 temeljni

Napredne tehnologije materijala Mladen Stupnišek; Tomislav Filetin 2 + 2 5 stru ni

Napredni ljeva ki postupci Ivan Budi ; Goran Soleni ki 2 + 1 3 stru ni

Napredni proizvodni postupci Miljenko Math; Mladen Šercer; Toma Udiljak 2 + 1 4 stru ni

Nauka o vrsto iIvo Alfirevi ; Dragan Pustai ; Jurica Sori ; Juraj Saucha 3 + 2 6 temeljni

Nauka o vrsto i II Dragan Pustai 2 + 2 5 temeljni

Neizrazita logika Branko Novakovi 2 + 1 4 op i

Neizrazito i digitalno upravljanje Branko Novakovi ; Joško Deur 3 + 2 6 stru ni

Neizrazito i digitalno upravljanje Branko Novakovi ; Joško Deur 2 + 1 4 izborni-stru ni

Nelinearna analiza konstrukcija Dragan Pustai 3 + 2 6 temeljni

Nelinearna numeri ka analiza konstrukcija Jurica Sori ; Zdenko Tonkovi 2 + 2 5 stru ni

Nelinearne i slu ajne vibracije Ivo Senjanovi 2 + 1 4 izborni-stru ni

Nemetali i kompoziti Janez Indof 2 + 1 4 izborni-stru ni

Nerazorna ispitivanja Damir Marku i 2 + 1 4 izborni-stru ni

Neuronske mreže Dubravko Majeti 2 + 2 4 temeljni

Neuronske mreže I Dubravko Majeti 2 + 2 5 stru ni


74


Neuronske mreže R Dubravko Majeti 2 + 1 3 stru ni

Neuronske mreže u proizvodnji Branko Novakovi ; Dubravko Majeti 2 + 2 5 stru ni

Normizacija motornih vozila Ivan Mahalec 2 + 1 3 stru ni

Normizacija motornih vozila Ivan Mahalec 2 + 1 3 stru ni

Nove tehnologije u energetici Željko Bogdan 3 + 2 5 stru ni

Novi materijali Tomislav Filetin; Mladen Franz 2 + 1 3 izborni-stru ni

Numeri ka analiza konstrukcija Zdenko Tonkovi 2 + 1 4 izborni-stru ni

Numeri ka analiza konstrukcija IM (A) Zdenko Tonkovi 2 + 2 4 stru ni

Numeri ke metode analize vrsto e konstrukcija Jurica Sori 2 + 3 6 stru ni

Numeri ke metode dinamike strojeva (B) Milenko Stegi 2 + 1 3 temeljni

Numeri ke metode u mehanici kontinuuma Vinko Martinis 2 + 1 4 izborni-op i

Numeri ke metode u strojarstvu Jurica Sori 2 + 2 4 temeljni

Numeri ke metode u zrakoplovstvu I Jurica Sori 2 + 2 5 temeljni

Numeri ke metode u zrakoplovstvu II Vinko Martinis 2 + 1 4 izborni-stru ni

Numeri ki upravljani alatni strojevi Toma Udiljak 2 + 2 5 stru ni

Numeri ki upravljani alatni strojevi - RI Toma Udiljak 2 + 1 4 stru ni

Numeri ko modeliranje u energetskim postrojenjima Branimir Matijaševi 2 + 1 3 izborni-stru ni

Objekti morske tehnike Ve eslav ori 2 + 0 2 stru ni

Objektno programiranje Mario Essert 2 + 1 4 temeljni

Oblikovanje deformiranjem Miljenko Math 2 + 1 4 izborni-stru ni

Oblikovanje deformiranjem i obrada odvajanjem Miljenko Math; Toma Udiljak; Damir Ciglar 4 + 2 7 temeljni

Oblikovanje pomo u ra unala Dorian Marjanovi ; Neven Pavkovi ; Nenad Boj eti 2 + 2 4 temeljni

Obnovljivi izvori energije Sre ko Švai 2 + 1 3 stru ni

Obrada odvajanjem Toma Udiljak; Damir Ciglar 2 + 1 4 izborni-stru ni

Obradni strojevi Andrija Mulc; Toma Udiljak; Damir Ciglar 3 + 2 6 stru ni

Obradni strojevi u bioinženjerstvu Andrija Mulc; Toma Udiljak; Damir Ciglar 2 + 2 5 stru ni

Obradni sustavi Miljenko Math; Toma Udiljak; Damir Ciglar 3 + 2 6 stru ni

Održavanje Ivo ala 2 + 1 4 stru ni

Održavanje Ivo ala 2 + 1 4 izborni-stru ni


75


Održavanje u zrakoplovstvu Ivo ala 3 + 2 6 stru ni

Operacijska istraživanja I Nikola Šaki ; edomir Olui 3 + 3 7 temeljni

Operacijska istraživanja II Nikola Šaki ; Nedeljko Štefani 2 + 1 3 temeljni

Oprema broda Marijan Vuki evi 3 + 2 6 stru ni

Oprema broda Marijan Vuki evi 4 + 2 7 stru ni

Oprema letjelica I Josip Stepani 1 + 2 4 stru ni

Oprema letjelica II Josip Stepani 2 + 2 5 stru ni

Opti ke mjerne metode mehanike Damir Semenski 3 + 3 7 temeljni

Optimiranje i planiranje pokusa Nikola Šaki 3 + 2 5 temeljni

Optimiranje konstrukcija Dragutin Š ap 3 + 2 6 stru ni

Op a teorija sustava Branko Novakovi 3 + 2 6 temeljni

Op a teorija sustava RI Branko Novakovi 2 + 1 4 temeljni

Organizacija i poslovanje brodogradilišta Tomislav Zaplati 2 + 1 4 stru ni

Organizacija i tehnologija remonta plovnih objekata Ivan Mavri 2 + 1 4 izborni-stru ni

Osiguravanje kvalitete zavarenih konstrukcija Slobodan Kralj; Vjera Krstelj; Damir Marku i 2 + 2 5 stru ni

Osnivanje broda Izvor Grubiši ; Ve eslav ori 3 + 4 8 stru ni

Osnivanje brodogradilišta Ivan Mavri 2 + 2 5 stru ni

Osnivanje brodske strojarnice Želimir Parat 3 + 2 6 stru ni

Osnivanje konstrukcije zrakoplova Vedran Žani 2 + 1 4 izborni-stru ni

Osnivanje porivnog sustava malih brodova Ante Šestan 2 + 1 4 izborni-stru ni

Osnivanje zrakoplova I Vedran Žani ; Borivoj Galovi 2 + 1 3 stru ni

Osnivanje zrakoplova II (projekt) Vedran Žani 0 + 2 3 stru ni

Osnove automatike DK Mladen Crnekovi 2 + 2 5 stru ni

Osnove automatizacije Joško Petri 2 + 0 2 temeljni

Osnove automatizacije M Branko Novakovi ; Dubravko Majeti 2 + 2 5 temeljni

Osnove automatizacije P I Branko Novakovi 3 + 2 6 temeljni

Osnove automatizacije Z Dubravko Majeti ,… 2 + 1 4 temeljni

Osnove brodogradnje Rajko Grubiši ; Kalman Žiha 4 + 2 7 stru ni

Osnove elektrotehnike Mario Essert; Josip Grilec 3 + 2 6 temeljni


76


Osnove energetike Neven Dui 2 + 1 3 op i

Osnove logisti kih lanaca edomir Olui 2 + 1 4 izborni-stru ni

Osnove mehanike kontinuuma Ivo Alfirevi 2 + 1 4 temeljni

Osnove menedžmenta Nedeljko Štefani 2 + 1 3 op i

Osnove metode kona nih elemenata Jurica Sori 2 + 1 4 stru ni

Osnove osiguravanja kvalitete Vjera Krstelj; Vedran Mudronja 2 + 0 2 temeljni

Osnove regulacije procesa Nikola Šerman 2 + 2 5 stru ni

Osnove tehnologija II Slobodan Kralj; Božo Vranješ; Mladen Šercer; Ivan Juraga 3 + 1 5 stru ni

Osnove tehnologije B Andrija Mulc; Toma Udiljak 2 + 1 4 temeljni

Osnove tehnologije I Andrija Mulc; Toma Udiljak 2 + 1 3 temeljni

Osnove teorije pomorstvenosti Ve eslav ori 3 + 2 6 stru ni

Osnove termodinamike A Boris Halasz 4 + 3 8 temeljni

Osnove termodinamike B Antun Galovi 3 + 2 6 temeljni

Osnove turbostrojeva Branimir Matijaševi 2 + 2 5 stru ni

Osnove vibracija broda Ivo Senjanovi 2 + 2 5 stru ni

Otpor i propulzija broda Izvor Grubiši 3 + 2 6 stru ni

Performanse zrakoplova Slobodan Jankovi ; Milan Vrdoljak 2 + 2 5 stru ni

Planiranje i analiza pokusa Nikola Šaki 2 + 1 3 stru ni

Planiranje pokusa Nikola Šaki 2 + 2 4 temeljni

Plovnost broda Izvor Grubiši 2 + 2 5 stru ni

Pneumatika i hidraulika Joško Petri 3 + 2 5 stru ni

Pneumatika i hidraulika RI Joško Petri 2 + 1 3 stru ni

Pneumatski i hidrauli ki servo sustavi Joško Petri 2 + 2 4 stru ni

Pneumatski i hidrauli ki servo sustavi PI Joško Petri 2 + 1 3 izborni-stru ni

Podobnost i pouzdanost konstrukcija Vedran Žani 2 + 1 4 izborni-stru ni

Podobnost i pouzdanost konstrukcije plovnih objekata Vedran Žani 2 + 1 4 izborni-stru ni

Pogon broda I Želimir Parat 3 + 2 5 stru ni

Pogon broda II Ante Šestan 3 + 2 6 stru ni

Pogon broda III Želimir Parat 3 + 2 6 stru ni


77


Pogonska vrsto aMirko Husnjak 2 + 1 4 temeljni

Pogonska vrsto a i mehanika loma Mirko Husnjak 3 + 2 6 temeljni

Polimeri i kompoziti Janez Indof; ur ica Špani ek 3 + 2 6 temeljni

Polimerni materijali Janez Indof; ur ica Špani ek 2 + 1 4 izborni-stru ni

Ponašanje materijala u eksploataciji Mladen Franz; Vinko Ivuši 2 + 2 5 stru ni

Porivni sustavi ratnih brodova Ante Šestan 2 + 1 4 izborni-stru ni

Posebna poglavlja iz mehanike Dragan Pustai ; Zdenko Tonkovi 2 + 2 5 temeljni

Posebna poglavlja iz opreme plovnih objekata Marijan Vuki evi ; Petar Donjerkovi 2 + 2 5 stru ni

Posebna poglavlja iz opreme plovnih objekata Marijan Vuki evi ; Petar Donjerkovi 2 + 1 4 izborni-stru ni

Posebna poglavlja iz osnivanja plovnih objekata Izvor Grubiši 2 + 1 3 izborni-stru ni

Posebna poglavlja iz vibracija Milenko Stegi 2 + 1 4 izborni-stru ni

Posebna poglavlja iz vibracija Z Milenko Stegi 2 + 1 4 izborni-stru ni

Posebna poglavlja tehni ke logistike edomir Olui 2 + 2 5 izborni-stru ni

Posebni metalni materijali Vinko Ivuši ; Mladen Franz; Franjo Cajner 4 + 2 7 stru ni

Poslovni engleski jezik Snježana Kerekovi ; Božena Toki 2 + 1 4 izborni-op i

Poslovni njema ki jezik Mira Kruhan 2 + 1 4 izborni-op i

Poslovni sustavi i management Nedeljko Štefani ; Gordana Bari 2 + 1 3 temeljni

Postupci modificiranja i prevla enjaCajner Franjo; Matijevi Božidar 2 + 1 4 izborni-stru ni

Postupci oblikovanja Math Miljenko 2 + 2 5 stru ni

Postupci oblikovanja PI Miljenko Math 2 + 1 4 izborni-stru ni

Postupci obrade odvajanjem Toma Udiljak; Damir Ciglar 2 + 2 5 stru ni

Postupci obrade odvajanjem PI Toma Udiljak; Damir Ciglar 2 + 1 4 izborni-stru ni

Postupci spajanja Slobodan Kralj 3 + 2 6 stru ni

Postupci zavarivanja Kajo Grubi 2 + 2 5 stru ni

Pouzdanost tehni kih sustava Nikola Šaki ; Ivo ala 2 + 1 4 izborni-stru ni

Površinska zaštita Ivan Juraga 2 + 1 4 izborni-stru ni

Prerada polimera Mladen Šercer 2 + 1 4 izborni-stru ni

Prijenos topline i tvari Mirko Tadi 2 + 1 3 temeljni

Primijenjena fotogrametrija i 3D skeniranje Damir Semenski 2 + 2 5 stru ni


78


Primijenjena teorija plasti nosti Dragan Pustai 2 + 1 3 izborni-stru ni

Primjena naprednih koncepata regulacije Nikola Šerman 2 + 1 4 izborni-stru ni

Primjena ra unala B Dorian Marjanovi ; Neven Pavkovi ; Nenad Boj eti 1 + 2 3 stru ni

Primjenjene ra unalne metode Davor Zvizdi 1 + 2 4 stru ni

Privredno i radno pravo Siniša Petrovi 2 + 1 4 op i

Procesi difuzije Mirko Tadi 2 + 1 3 izborni-stru ni

Procesno inženjerstvo Mladen Andrassy; Miroslav Ruševljan 2 + 1 4 stru ni

Programiranje automata za montažu Bojan Jerbi ; Zoran Kunica; Božo Vranješ 2 + 1 4 stru ni

Programiranje i algoritmi Dorian Marjanovi ; Neven Pavkovi ; Nenad Boj eti 1 + 2 3 stru ni

Proizvodne tehnologije I Igor ati ; Miljenko Math; Toma Udiljak Damir Ciglar 3 + 3 7 temeljni

Proizvodne tehnologije II Božo Vranješ; Slobodan Kralj; Franjo Cajner; Ivan Juraga 3 + 2 6 temeljni

Proizvodni menedžment Ivo, ala; Nedeljko,Štefani 2 + 3 5 stru ni

Proizvodni menedžment Ivo ala; Nedeljko Štefani 2 + 1 4 izborni-stru ni

Proizvodni postupci Math Miljenko; Toma Udiljak; Slobodan Kralj; Ivan Juraga; Mladen Šercer; Franjo Cajner, Božo Vranješ

4 + 2 7 op i

Proizvodnja - priprema i upravljanje Ivo ala; Predrag osi 2 + 1 3 stru ni

Proizvodnja plasti ne ambalaže Mladen Šercer 2 + 1 4 stru ni

Proizvodnja podržana ra unalom - CAM Toma Udiljak 2 + 2 4 stru ni

Proizvodnja polimernih tvorevina Mladen Šercer 3 + 2 6 stru ni

Projekt II edomir Olui ; Nikola Šaki ; Nedeljko Štefani ; Ivo ala; Vedran

Mudronja; Sanjin Mahovi0 + 5 5 stru ni

Projektiranje alata i naprava Ivan Seu ek; Miljenko Math; Mladen Šercer 2 + 2 4 stru ni

Projektiranje automatskih montažnih sustava Božo Vranješ; Bojan Jerbi ; Zoran Kunica 2 + 3 6 stru ni

Projektiranje energetskih postrojenja Željko Bogdan 2 + 1 4 izborni-stru ni

Projektiranje i konstrukcija alatnih strojeva Damir Ciglar 2 + 2 5 stru ni

Projektiranje kalupa za preradbu polimera Mladen Šercer 2 + 1 4 stru ni

Projektiranje konstrukcije plovnih objekata Vedran Žani ; Kalman Žiha 2 + 1 4 izborni-stru ni

Projektiranje ljevaonica Ivan Budi ; Goran Soleni ki 2 + 1 3 stru ni

Projektiranje mikroprocesorskih sustava Davor Zorc; Mladen Crnekovi ; Josip Grilec 2 + 1 4 izborni-stru ni

Projektiranje mjernih laboratorija Vedran Mudronja; Sanjin Mahovi 2 + 1 3 stru ni


79


Projektiranje mjernih laboratorija Vedran Mudronja; Sanjin Mahovi 2 + 2 5 stru ni

Projektiranje proizvodnih sustava Božo Vranješ; Zoran Kunica 2 + 2 5 stru ni

Projektiranje proizvodnih sustava RI Božo Vranješ; Zoran Kunica 2 + 1 4 izborni-stru ni

Projektiranje rashladnih sustava Tonko urko 2 + 2 4 stru ni

Projektiranje tehnoloških procesa Predrag osi 2 + 3 5 stru ni

Projektiranje transportnih ure aja Dragutin Š ap 3 + 1 4 stru ni

Prora un spojeva konstrukcija Zvonko Herold 2 + 1 4 stru ni

Pumpe i ventilatori Krešimir Franji 2 + 1 4 stru ni

Ra unalna aerodinamika I Zdravko Virag 2 + 1 4 izborni-stru ni

Ra unalna aerodinamika II Zdravko Virag 2 + 1 4 izborni-stru ni

Ra unalna dinamika fluida Zdravko Virag 3 + 3 7 stru ni

Ra unalna dinamika konstrukcijskih sustava Zdravko Terze 2 + 2 5 stru ni

Ra unalna hidrodinamika Zdravko Virag; Andreja Werner 2 + 1 4 izborni-stru ni

Ra unalna i inženjerska grafika Zvonko Herold; Gizela armati-Pavli ; Milan Opali ; Dorian Marjanovi 2 + 3 5 temeljni

Ra unalna matematika Mario Essert 2 + 1 3 stru ni

Ra unalna matematika - Z Mario Essert 1 + 1 2 stru ni

Ra unalna mehanika fluida Zdravko Virag 2 + 1 4 izborni-stru ni

Ra unalna simulacija i analiza proizvoda Zdenko Tonkovi 1 + 2 3 stru ni

Ra unalna simulacija sustava krutih tijela (B) Nikola Vrankovi 2 + 2 5 temeljni

Ra unalne mreže Bojan Jerbi ; Dorian Marjanovi 1 + 2 3 temeljni

Ra unalne simulacije Mario Essert; Željko Šitum 2 + 2 4 temeljni

Ra unalne simulacije u razvoju motora i vozila Ivan Mahalec; Zoran Luli 1 + 3 4 stru ni

Ra unalni alati za simulacije Mario Essert; Željko Šitum 0 + 2 2 stru ni

Ra unalno konstruiranje Zvonko Herold; Dorian Marjanovi 2 + 2 4 stru ni

Ra unalno modeliranje alata i kalupa Miljenko Math; Mladen Šercer; Toma Udiljak; Ivan Budi 3 + 2 6 stru ni

Ra unalno projektiranje montažnih sustava Božo Vranješ; Bojan Jerbi ; Zoran Kunica 3 + 2 6 stru ni

Ra unalno upravljanje nerazornim ispitivanjima Damir Marku i 2 + 1 3 stru ni

Ra unalno vo enje sustava Branko Novakovi 3 + 2 6 stru ni

Ra unalom integrirani razvoj proizvoda Dorian Marjanovi ; Nenad Boj eti 2 + 2 4 stru ni


80


Ra unalom integrirani razvoj proizvoda RI Dorian Marjanovi ; Nenad Boj eti 2 + 3 5 stru ni

Ra unovodstvo i financije za menadžere Gordana Bari 2 + 3 5 stru ni

Ra unovodstvo i financije za menedžere Gordana Bari 2 + 1 3 izborni-stru ni

Raketni sustavi Josip Stepani 3 + 2 5 stru ni

Raketni sustavi Josip Stepani 2 + 1 4 izborni-stru ni

Ratni brodovi Izvor Grubiši 2 + 1 3 izborni-stru ni

Razvoj i primjena mikrokontrolera Davor Zorc 2 + 1 4 izborni-stru ni

Razvoj i primjena mikrokontrolera Davor Zorc; Joško Deur; Mladen Crnekovi 2 + 1 4 stru ni

Razvoj proizvoda i na ela kreativnosti Dorian Marjanovi ; Zvonko Herold 2 + 1 3 stru ni

Recikliranje materijala Tomislav Filetin; Mladen Šercer 2 + 1 4 stru ni

Regulacija obradnih strojeva Branko Novakovi 2 + 2 5 stru ni

Regulacija procesa Nikola Šerman 3 + 2 6 stru ni

Roboti i manipulatori Damir Semenski 2 + 1 4 izborni-stru ni

Robotika Mladen Crnekovi 2 + 2 5 stru ni

Robotizirano zavarivanje i prevla enjeZoran Kožuh; Ivan Juraga 2 + 2 5 stru ni

Senzori Josip Grilec 2 + 2 5 stru ni

Simulacije i simulacijski jezici Mario Essert; Željko Šitum 2 + 1 4 izborni-stru ni

Simulacije rada motora i vozila Josip Stepani ; Zoran Luli 0 + 3 3 stru ni

Simulacije rada motornih vozila - praktikum Ivan Mahalec 0 + 3 4 stru ni

Simulacijsko modeliranje Nikola Šaki 2 + 1 4 izborni-stru ni

Socijalna psihologija malih grupa Josip Kregar 2 + 1 3 op i

Sociologija Josip Kregar 2 + 0 3 op i

Stabilitet broda Andreja Werner 3 + 2 6 stru ni

Stabilnost i upravljivost zrakoplova Slobodan Jankovi ; Todor Kosti ; Milan Vrdoljak 4 + 2 7 stru ni

Stapni kompresori Mladen Andrassy 3 + 1 5 stru ni

Strateški menedžment Nedeljko Štefani 2 + 2 5 stru ni

Streljivo Slobodan Kralj; Damir ,Marku i 2 + 2 5 stru ni

Strojevi i oprema za zavarivanje Kajo Grubi ; Zoran Kožuh 2 + 2 5 stru ni

Strojevi i oprema za zavarivanje PI Kajo Grubi ; Zoran Kožuh 2 + 1 4 izborni-stru ni


81


Strojevi za obradu polimera Mladen Šercer 2 + 2 5 stru ni

Struktura znanstvene spoznaje Josip Kregar 2 + 1 4 izborni-op i

Strukturna analiza konstrukcija Ivo Senjanovi 2 + 1 4 izborni-stru ni

Studij rada i ergonomija Predrag osi 2 + 1 3 izborni-stru ni

Sustavi i oprema zrakoplova I Josip Stepani 4 + 2 7 stru ni

Sustavi i oprema zrakoplova II Josip Stepani 2 + 1 3 stru ni

Svemirske letjelice Osman Mufti ; Zdravko Terze 2 + 1 4 izborni-stru ni

Tehni ka logistika edomir Olui 2 + 2 5 stru ni

Tehni ka logistika edomir Olui 2 + 1 4 izborni-stru ni

Tehni ki engleski jezik - brodogradnja IV Božena Toki ; Snježana Kerekovi 1 + 1 3 op i

Tehni ki engleski jezik - brodogradnja I Božena Toki ; Snježana Kerekovi 1 + 1 2 op i

Tehni ki engleski jezik - brodogradnja II Božena Toki ; Snježana Kerekovi 1 + 1 2 op i

Tehni ki engleski jezik - brodogradnja III Božena Toki ; Snježana Kerekovi 1 + 1 2 op i

Tehni ki engleski jezik - strojarstvo I Božena Toki ; Snježana Kerekovi ; Olinka Breka 1 + 1 2 op i

Tehni ki engleski jezik - strojarstvo II Božena Toki ; Snježana Kerekovi ; Olinka Breka 1 + 1 2 op i

Tehni ki engleski jezik - strojarstvo III Božena Toki ; Snježana Kerekovi ; Olinka Breka 1 + 1 2 op i

Tehni ki engleski jezik - strojarstvo IV Božena Toki ; Snježana Kerekovi ; Olinka Breka 1 + 1 2 op i

Tehni ki engleski jezik - zrakoplovstvo I Olinka Breka; Božena Toki ; Snježana Kerekovi 1 + 1 2 op i

Tehni ki engleski jezik - zrakoplovstvo II Olinka Breka; Božena Toki ; Snježana Kerekovi 1 + 1 2 op i

Tehni ki engleski jezik - zrakoplovstvo III Olinka Breka; Božena Toki ; Snježana Kerekovi 1 + 0 2 op i

Tehni ki francuski jezik - strojarstvo I Božena Toki 1 + 1 2 op i

Tehni ki francuski jezik - strojarstvo II Božena Toki 1 + 1 2 op i

Tehni ki francuski jezik - strojarstvo III Božena Toki 1 + 1 2 op i

Tehni ki francuski jezik - strojarstvo IV Božena Toki 1 + 1 3 op i

Tehni ki informacijski sustavi Dorian Marjanovi ; Nenad Boj eti 1 + 2 3 stru ni

Tehni ki njema ki jezik – strojarstvo I Mira Kruhan 1 + 1 2 op i

Tehni ki njema ki jezik – strojarstvo II Mira Kruhan 1 + 1 2 op i

Tehni ki njema ki jezik – strojarstvo III Mira Kruhan 1 + 1 2 op i

Tehni ki njema ki jezik – strojarstvo IV Mira Kruhan 1 + 1 3 op i


82


Tehni ki procesi sušenja Boris Halasz 2 + 1 3 stru ni

Tehni ki procesi sušenja Boris Halasz 2 + 1 3 izborni-stru ni

Tehnologi no oblikovanje Zvonko Herold; Milan Opali 2 + 2 4 stru ni

Tehnologi no oblikovanje Zvonko Herold; Milan Opali 2 + 1 4 izborni-stru ni

Tehnologija brodogradnje I Tomislav Zaplati 2 + 2 4 stru ni

Tehnologija brodogradnje II Tomislav Zaplati 4 + 2 7 stru ni

Tehnologija I Math Miljenko; Toma Udiljak; Mladen Šercer 3 + 1 5 temeljni

Tehnologija II Božo Vranješ; Ivan Juraga; Franjo Cajner; Slobodan Kralj 3 + 1 5 temeljni

Tehnologija III Slobodan Kralj 2 + 1 4 stru ni

Tehnologija održavanja I Slobodan Kralj; Sanjin Mahovi ; Damir Marku i 2 + 2 4 stru ni

Tehnologija održavanja II Slobodan Kralj; Borivoj Galovi 2 + 2 5 stru ni

Tehnologija održavanja naoružanja Slobodan Kralj 3 + 2 6 stru ni

Tehnologija održavanja naoružanja Slobodan Kralj; Ivo, ala; Vinko Ivuši ; Mirko Jakop i 3 + 2 6 stru ni

Temperaturna polja Antun Galovi 2 + 1 4 izborni-stru ni

Teorija elasti nosti DM Damir Semenski 2 + 3 6 temeljni

Teorija elasti nosti EM Damir Semenski 2 + 2 5 temeljni

Teorija elasti nosti MR Damir Semenski 2 + 1 4 temeljni

Teorija i tehnika mjerenja Sanjin Mahovi ; Vedran Mudronja 2 + 2 4 temeljni

Teorija i tehnika mjerenja IM Davor Zvizdi 2 + 2 5 stru ni

Teorija i tehnika mjerenja M Sanjin Mahovi ; Vedran Mudronja 2 + 2 5 temeljni

Teorija konstruiranja Dorian Marjanovi ; Zvonko Herold; Neven Pavkovi 2 + 2 4 stru ni

Teorija konstruiranja - praktikum Zvonko Herold; Dorian Marjanovi 0 + 3 3 stru ni

Teorija konstrukcija Rajko Grubiši 3 + 2 6 stru ni

Teorija mehanizama D Mirko Husnjak 2 + 1 3 temeljni

Teorija mehanizama I Mirko Husnjak 2 + 1 3 temeljni

Teorija plasti nosti Dragan Pustai 2 + 1 4 temeljni

Teorija plasti nosti i visokoelasti nosti Ivo Alfirevi ; Dragan Pustai 3 + 2 6 temeljni

Teorija plasti nosti i visokoelasti nosti Ivo Alfirevi ; Dragan Pustai 3 + 2 6 temeljni

Teorija pouzdanosti brodskih sustava Ante Šestan 2 + 1 4 izborni-stru ni


83


Teorija turbostrojeva Branimir Matijaševi 3 + 2 6 stru ni

Teorija vibracija D Milenko Steig 2 + 2 5 temeljni

Teorija vibracija EM Milenko Stegi 2 + 2 5 temeljni

Teorija vibracija IM Milenko Stegi 2 + 2 5 temeljni

Teorija vibracija Z Milenko Stegi ; Ivo Senjanovi 2 + 1 4 stru ni

Terapijski medicinski ure ajiDiana Mil i 2 + 2 5 stru ni

Termodinamika I Antun Galovi 4 + 2 7 temeljni

Termodinamika II Antun Galovi 3 + 2 6 temeljni

Termodinamika materijala Mladen Stupnišek; ur ica Špani ek 2 + 2 5 temeljni

Termodinamika smjesa Boris Halasz 2 + 1 3 temeljni

Termodinamika smjesa RS Boris Halasz 3 + 3 7 temeljni

Termoekologija Nikola Ružinski; Tonko urko; Ivan Galaso 2 + 1 4 stru ni

Termoenergetska postrojenja Željko Bogdan 3 + 1 4 stru ni

Termotehni ki pokus Sre ko Švai 2 + 1 4 izborni-stru ni

Termotehnika (KGH) Ivan Galaso; Igor Balen 2 + 1 4 stru ni

Toplinska i procesna mjerenja Davor Zvizdi 2 + 2 5 stru ni

Toplinska obrada Franjo Cajner; Božidar Matijevi 2 + 2 5 stru ni

Toplinska obrada metala Franjo Cajner; Božidar Matijevi 2 + 1 4 izborni-stru ni

Toplinska obradba i površinska zaštita Franjo Cajner; Ivan Juraga; Božidar Matijevi 4 + 2 7 stru ni

Toplinske operacije Mladen Andrassy 4 + 2 7 stru ni

Toplinski turbostrojevi Zvonimir Guzovi 3 + 2 6 stru ni

Topni ko oružje Branimir Pavi 2 + 1 4 izborni-stru ni

Transportni procesi Mario Šavar 3 + 1 5 stru ni

Transportni ure ajiDragutin Š ap 3 + 2 5 stru ni

Tribologija Vinko Ivuši 2 + 1 3 izborni-stru ni

Tribologija Vinko Ivuši 2 + 2 4 stru ni

Tribologija i inženjerstvo površina Vinko Ivuši ; Mladen Stupnišek; Franjo Cajner; Božidar Matijevi 4 + 4 9 stru ni

Turbostrojevi Branimir Matijaševi 2 + 1 4 stru ni

Umjetna inteligencija Bojan Jerbi ; Dubravko Majeti 2 + 1 3 temeljni


84


Unutrašnja balistika Josip Stepani 3 + 2 5 stru ni

Upravljanje i regulacija Branko Novakovi ; Dubravko Majeti 3 + 2 6 temeljni

Upravljanje kvalitetom Vedran Mudronja; Sanjin Mahovi 2 + 2 5 temeljni

Upravljanje kvalitetom M Vedran Mudronja; Sanjin Mahovi 3 + 2 6 temeljni

Upravljanje kvalitetom RI Vedran Mudronja; Sanjin Mahovi 3 + 2 5 stru ni

Upravljanje proizvodnjom Ivo ala; Nedeljko Štefani 2 + 1 4 stru ni

Upravljanje znanjem Dorian Marjanovi ; Neven Pavkovi 2 + 0 2 stru ni

Upravljivost broda Ve eslav ori 2 + 0 2 stru ni

Utjecaj mehani kih vibracija na ovjeka (B) Milenko Stegi 2 + 1 4 stru ni

Uvod u vrsto u konstrukcija Ivo Alfirevi 2 + 2 5 temeljni

Uvod u optimiranje konstrukcija Dragutin Š ap 2 + 2 4 stru ni

Uvod u stabilnost konstrukcija Juraj Saucha 2 + 1 4 temeljni

Uvod u teoriju vibracija Milenko Stegi 2 + 1 4 izborni-stru ni

Uvod u termodinamiku Boris Halasz 2 + 2 5 temeljni

Uvod u vibracijsku dijagnostiku Milenko Stegi 2 + 1 3 izborni-stru ni

Vakuumska tehnika Mladen Andrassy 2 + 1 3 stru ni

Vibracije broda Ivo Senjanovi 3 + 2 6 stru ni

Vibracijska dijagnostika Milenko Stegi 2 + 1 3 izborni-stru ni

Virtualno oblikovanje mehatroni kih sustava Bojan Jerbi ; Zoran Kunica 2 + 3 5 temeljni

Vizijski sustavi Bojan Jerbi ; Mladen Crnekovi 2 + 1 4 stru ni

Višekriterijalno optimiranje i odlu ivanje Nikola Šaki ; Nedeljko Štefani 2 + 2 5 stru ni

Vjetroturbine i postrojenja Zvonimir Guzovic 2 + 1 4 stru ni

Vjetroturbine i postrojenja Zvonimir Guzovi 2 + 1 3 stru ni

Voda gorivo i mazivo Nikola Ružinski 3 + 2 6 stru ni

Voda gorivo i mazivo E Nikola Ružinski 3 + 1 5 stru ni

Vo enje energetskih sustava Nikola Šerman 2 + 1 4 stru ni

Vo enje i upravljanje raketa Todor Kosti Milan Vrdoljak 2 + 1 4 izborni-stru ni

Vo enje tehni kih sustava Branko Novakovi ; Dubravko Majeti 2 + 2 5 stru ni

Vodik i gorivne elijeŽeljko Bogdan 2 + 1 4 izborni-stru ni


85


Vojna motorna vozila Josip Stepani 3 + 2 6 stru ni

Volumetri ki strojevi Ivan Mahalec; Mladen Andrassy 4 + 1 6 stru ni

WEB programiranje Mario Essert 2 + 1 4 izborni-stru ni

Zakonska regulativa u projektiranju Zvonko Herold; Milan Kostelac 2 + 0 3 op i

Zavarivanje i montaža Slobodan Kralj; Božo Vranješ 4 + 2 7 stru ni

Zavarivanje PI Slobodan Kralj 2 + 1 4 izborni-stru ni

Zavarivanje u brodogradnji Ivan Juraga 2 + 1 4 stru ni

Zavarljivost materijala Slobodan Kralj 2 + 2 5 stru ni

Zaštita od vibracija i mjerenja vibracija (B) Milenko Stegi 1 + 2 3 stru ni

Znanost tehnika društvo Josip Kregar 2 + 0 3 op i

Zrakoplovna grafika Izvor Grubiši 1 + 2 3 stru ni

Zrakoplovni sustavi Josip Stepani 2 + 1 4 stru ni

Željezni ka vozila Nenad Dujmovic 3 + 2 6 stru ni

Documents

NASTAVNI PROGRAMI STUDIJA STROJARSTVA … program -L-Web.pdf · srodnih, kao što su elektrotehnika, elektronika, a naro ito informatika i ra unarstvo, pa i društvenih i humanisti