Mjerenja i Kvalitet - Dio Mjerenja (1)

7/27/2019 Mjerenja i Kvalitet - Dio Mjerenja (1)

1/79

d o c . d r . S a m i r L e m e < s l e m e s @ m f . u n z e . b a >

Mjerenja i kvalitet

(dio predmeta: Mjerenja)


2/79

Mjerenja i kvalitet

Program predavanja: Definicija i osnovni zadaci

mjerne tehnike. Sistematizacija mjerila,

mjernih metoda, mjernih i

kontrolnih naprava temjernih zadataka. Strategija mjerenja u

raznim uslovimaintegracije mjerne tehnikeu proizvodnom procesu.

Koritenje analogne idigitalne mjerne tehnike.

Senzori, ticala, mjernisistemi za koordinatnemjerne zadatke.

Automatizacija mjernetehnike.

Koritenje raunara iprenos rezultata mjerenja,metode zapisa.

Upotreba optike uproizvodnoj mjernojtehnici.

Opremljenost i izvedbamjernih postupaka.

ISO standardi u mjernojtehnici.


3/79

Definicija i osnovni zadaci mjerne tehnike

Nauka o mjerenju ili metrologija je specijalizirani dio

pojedinih prirodnih itehnikih nauka koji se bavimetodama mjerenja fizikalnih veliina,razvojem i

izradom mjernih ureaja, reprodukcijom i pohranjivanjemmjernih jedinica, te svim ostalim aktivnostima kojeomoguavaju mjerenje iusavravanje mjernih postupaka.

Mjerenje predstavlja skup aktivnosti iji je cilj dobivanje

vrijednosti mjerneveliine (fizike veliine). Znaaj mjerenja kao praktine tehnike djelatnosti od

prvenstvene jevanosti kako u svakodnevnom ivotu takoi u svim podrujima privrede inauke.


4/79


Industrijska proizvodnja zahtijeva esta mjerenja.

U tehnikoj dijagnosticise vre mjerenja u ciljuutvrivanja stanja tehnikih sistema.

Nakonkonstrukcije novog proizvoda vre se ispitivanjakarakteristika prototipnogrjeenja.

Kontrola i mjerenje se vre u svrhu automatskog

upravljanjaprocesima.

Bez mjerenja se ne moe zamisliti kontrola kvaliteta

proizvodakao uslov za njegovu prodaju.


5/79


U tehnici i tehnologiji proizvodnje razliitih maina i

ureaja koriste serazliite metode i sistemi ocjenekaraktera proizvoda.

Kvalitet proizvodamoe se ogledati kroz geometrijskutanost, kvalitet povrina, hemijskogsastava i mehanikihkarakteristika materijala.

Kvalitet proizvoda je idirektna posljedica tanosti

tehnolokih procesa. Osnovne fizike veliinese koriste za identifikaciju i

kvalifikaciju kvaliteta proizvoda (duina, masa,vrijeme,sila, pritisak).


6/79


U razliitim granama nauke i tehnike treba mjerenje istih

fizikih veliinaprovoditi jedinstvenim postupcimamjerenja i kontrole.

Metrologija je nauka o mjerenju(grki:- mjerenje,- nauka).

Naukao mjerenju, u principu, obuhvata: principe i metode mjerenja,

sredstva za izvoenje mjerenja i kontrole.

To su potrebni uslovi kojima se obezbjeuje jedinstvo

mjera i mjerenja,tanost izrade proizvoda i stabilnost itanost proizvodnih procesa.


7/79

Osnovni zadaci mjerne tehnike

Razvoj generalne teorije mjerenja,

Utvrivanje jedinica fizikih veliina i njihovih sistema,

Razvoj pouzdanih etalona mjernih jedinica metoda i

postupaka njihovoguvanja i reproduciranja, Razrada metoda, postupaka, tehnika i sredstava izvoenja

mjerenja ikontrole fizikih veliina,

Razrada metoda ocjene greke mjerenja, stanja i tanosti

sredstavamjerenja i kontrole,


8/79

Osnovni zadaci mjerne tehnike

Razvoj ekspertnih sistema obezbjeenja potrebne tanosti

mjerenja ikontrole i upravljanja proizvodnim procesima,

Razvoj metoda postizanja jedinstva mjera i mjerenja i

realizacija Aktivnosti usmjerenih ka poveanju tanosti, pouzdanosti

i proizvodnostimjerenja i kontrole.

Informacije o proizvodu ili procesu dobiju se mjerenjem utoku faza izradeproizvoda ili odvijanja procesa. To semoe ostvariti razliitim metodama iprimjenom razliitihmjernih sredstava i ureaja.


9/79

Podjela metrologije

Podjela metrologije moe se izvriti prema razliitim

kriterijima.

U procesuproizvodnje tei se veoj tanosti, preciznosti i

pouzdanosti proizvoda(maina, alata i ureaja). Jednostavno eli se postii vii kvalitet proizvoda iusluga.

Zbog toga se razvijaju tehnike i tehnologije mjerenja i

kontroleproizvoda i metoda postupaka metrolokog

obezbjeenja proizvodnje.


10/79

Podjela metrologije

Prema oblastima kojima se bavi metrologija se dijeli na:

metrologiju duina, povrina i uglova,

metrologiju mase, sile i pritiska,

metrologiju fiziko - hemijskih veliina,

metrologiju elektrinih veliina.

Unutar ovakve ope podjele moe se govoriti i o

metrologiji duina,vremena i frekvencije, metrologiji

zapremine itd. Metrologija se moe podijeliti na: opu i

primjenjenu


11/79

Podjela metrologije

Opa metrologija bavi se problemima mjerenja ikontrole povezanim sa svim metrolokim oblastima

bez obzira na fizike veliine mjerna sredstva. Bavi sepojmovima, pravilima i principima.

Prouava: sistem jedinica mjerenja, greke mjerenja,metroloke karakteristike mjernih sredstava, teorije iinformacije o mjerenju.

Primijenjena metrologija se bavi problematikommjerenja u jednoj jedinoj karakteristinoj oblasti. Tuspada mjerenje i kontrola poznate i definirane jedneili vie fizikih veliina.


12/79

Podjela metrologije

Prema oblasti primjene metrologija moe biti: tehnika,

industrijska,

medicinska,

astronomska itd.

Tehnika metrologija obuhvata problememjerenja u tehnici u kojoj su zastupljene sve

metroloke oblasti sa odgovarajuim mjernimsredstvima i mjernim metodama.


13/79

Podjela metrologije

Medicinska metrologija se bavi problemimamjerenja u medicinske svrhe (dijagnostika umedicini je nezamisliva bez mjerenja).

Industrijska metrologija se bavi problemimamjerenja (postupcima, tehnikama, tehnologijama isredstvima) razliitih veliina u industriji.

To su veliine koje pripadaju jednom ili veem broju

metrolokih oblasti (duina, masa, zapremina,elektrine veliine).


14/79

Podjela metrologije

Metrologija se moe posmatrati i kao: nauna,

industrijska i

zakonska (legalna).

Nauna metrologija nema internacionalnu definiciju ali

oznaava najviinivo tanosti u okviru datog podruja.

Fundamentalna metrologija moe seoznaiti i kao nauna

sa dodatkom zakonske i industrijske koje imajunaunukompetentnost.


15/79

Podjela metrologije

Nauna metrologija ima zadatak da ostvariodravanjeetalona iji rang odgovara stvarnim potrebama i

mogunostimajedne zemlje, regije ili podrujadjelatnosti, da ostvari validaciju etalona.

Sve te aktivnosti se odvijaju u okviru raznih institucija i

ueem uprocesima akreditacije, odravanja sljedivostietalona premameunarodnim standardima i

ostvarivanjem meunarodne saradnje.


16/79

Podjela metrologije

Fundamentalna (nauna) metrologija se dijeli u 11 oblasti: masa,

elektricitet,

duina,

vrijeme i frekvencija,

temperatura,

jonizirajue zraenje i radioaktivnost,

fotometrija i radiometrija,

protok,

akustika,

koliina supstance i

interdisciplinarna metrologija.


17/79

Podjela metrologije

Zakonska metrologija se bavi zakonski reguliranjem

podruja mjerenjaukljuujui izradu pravnih propisa,definicija tehnikih zahtjeva kako bi sepostigla potrebnatanost mjerenja i garancija sigurnosti i preciznostiizvrenih mjerenja.

Zakonskom metrologijom obezbjeuje se jasnagarancijatanosti, preciznosti i pouzdanosti izvedenih mjerenja,

krozrazradu odgovarajuih meunarodnih i nacionalnihtehnikih i pravnihpravila i propisa u oblasti metrologijeobezbjeuje proizvode.


18/79

Podjela metrologije

Osnove zakonske metrologije su:

1. utvrivanje mjernih jedinica,

2. razvoj postupaka uvanja etalona i reproduciranja mjernih jedinica

3. razrada metoda mjerenja,

4. postavljanje metoda za provjeru mjernih sredstava,

5. druge aktivnosti za ouvanjejedinstva mjera i mjerenja unacionalnim imeunarodnim razmjerama.

U okviru zakonske metrologije donose se uzakonodavnom postupku usvajanja propisi.


19/79

Metroloki sistem u BiH


20/79

Podjela metrologije

Propisi za mjerila treba da garantiraju tane rezultatemjerenja u:

radnim uslovima,

tokom cijelog perioda upotrbe mjerila,

unutar zadatih doputenih greaka.

S tim u vezi zahtjevi definirani zakonskim propisima

odnose se na:

mjerila, metode mjerenja,

pakovane proizvode.


21/79

Podjela metrologije

Zakonsko ureenje mjeriteljstva povlai za sobom:

preventivne

represivne mjere.

Prije stavljanja mjerila na trite preduzimaju sepreventivne mjere.

Proizvoai dobijaju odobrenje od kompetentnog

ovlatenog tijela kada tipmjerila zadovolji sve

odgovarajue zakonske zahtjeve. Za mjerila koja se proizvode serijski, mora se

ovjeravanjem osigurati dasvako mjerilo ispunjava svepropisane zahtjeve u proceduri odobravanja.


22/79

Podjela metrologije

Za mjerila koja su u upotrebi, pregledi i periodine

ponovne provjere sepropisuju da bi se garantovalo da jemjerilo usaglaeno sa zakonskimzahtjevima.

Nadzor trita je represivna mjera kojom se otkriva

svaka nezakonitaupotreba mjerila.

Etaloni za ovakve preglede i ispitivanjamoraju biti

sljedivi do nacionalnih ili meunarodnih etalona. Zatita potroaa moe da se razlikuje u razliitim

dravama pa takozahtjevi koji reguliu upotrebu mjerilapostaju predmet nacionalne zakonskeregulative.


23/79

Podjela metrologije

U razliitim podrujima mjerenja koristi se i razliita

mjerna tehnika. Mjernatehnika je dio metrologije.

Mjerna tehnika se moe podijeliti na sljedea osnovna

podruja: precizna mjerna tehnika (mjerenje mjerila, kontrola etalona)

laboratorijska mjerna tehnika (razvoj mjerila i mjernih metoda)

industrijska mjerenja (proizvodnja, trgovina, promet itd. ).

Mjerenja u mainstvu su dio ispitivanja koja se vre usvim fazamaproizvodnje.


24/79

Podjela metrologije

Ispitivanja se mogu podijeliti na:

objektivna, iji se rezultati mogu dokumentovati oitanim iliregistrovanim vrijednostima,

subjektivna, koja su rezultat osjeaja svakog pojedinca.

Ovo su ispitivanja vidom - vizuelna ocjena stanja ili mirisom,dodirom,sluhom (umovi) i sl.

Ispitivanja u mainstvu i tehnici mogu se podijeliti na:

tehniku dijagnostiku maina i alata,

kontrolu procesa proizvodnje,

utvrivanje stanja tehnikih sistema i

sigurnost i zatita na radu.


25/79

Podjela metrologije

U zavisnosti od karaktera registrovanja mjernihrezultata, mjerenja mogu biti:

analogna i

digitalna

Mjerne metode ili naini mjerenja mogu biti direktni

(neposredni) i indirektni (posredni).

U direktnom mjerenju mjerni rezultat se dobiva poreenjem mjernog

predmeta s poznatom mjernom veliinom uz pomo mjernog

instrumenta. Mjerni rezultat se samo oita sa mjernog instrumenta.

U posrednom mjerenju mjerni se rezultat dobiva proraunom dviju

ili vie izmjerenih veliina.


26/79

Mjerni etaloni

Mjerni etalon je materijalizovana mjera, mjerniinstrument, referentni materijal ili mjerni sistemnamijenjen za definisanje, ostvarivanje, odravanjeili reprodukovanje jedinice jedne ili vie vrijednosti

veliine koja slui kao referentna. Primjer: Metar je definisan kao duina puta koju u vakuumu

pree svijetlost u vremenu 1/299792458 sekunde. Primarninivo metra je realizovan talasnom duinom jodno

stabilizovanog helium-neonskog lasera. Za nie nivoe koristese materijalizovane mjere kao to su reporteri (mjerke), asljedivost se obezbjeuje koritenjem optike interferometrijeza odreivanje duine reportera u odnosu na navedenu talasnuduinu svjetlosti lasera.


27/79

Mjerni etaloni

Razliiti nivoi etalona ulancu sljedivostiprikazani su na slici.

Meunarodni pregledsvih mjernih etalona nepostoji.


28/79

Certificirani referentni materijal

Certificirani referentni materijal (CRM), poznat kaostandardni referentni materijal (SRM) u USA, je onajreferentni materijal gdje su jedna ili vie vrijednosti

veliina certificirane procedurom kojom seuspostavlja sljedivost prema tanoj realizaciji

jedinice, u kojoj je vrijednost veliine izraena.

Svakoj certificiranoj vrijednosti je pridruena

nesigurnost na odreenom nivou. CRM su generalno pripremljeni u serijama.

Vrijednosti veliina odreene su mjerenjima uzorakacijele serije i u skladu sa granicama nesigurnosti.


29/79

Sljedivost i kalibracija

Lanac sljedivosti je neprekidni lanac poreenja, pri emu

je kod svakog poreenja izraena nesigurnost.

Ovim se obezbjeuje da rezultat mjerenja ili vrijednost

etalona bude povezana sa referentnim etalonom na viemnivou, koji na kraju zavravaju na nivou primarnog

etalona.

Industrija u Evropi

obezbjeuje sljedivost nanajviem meunarodnom

nivou. Za te svrhe koriste

se akreditirane laboratorije.


30/79


Krajnji korisnik moe da dobijesljedivost na najviemmeunarodnom nivou direktnopreko nacionalnog mjeriteljskoginstituta ili preko sekundarnihkalibracionih laboratorija.

Sljedivost moe da se dobije

preko laboratorija koje su izvanvlastite zemlje korisnika, naosnovu razliitih ugovora omeusobnom priznavanju.


31/79


Osnovno sredstvo osiguranja sljedivosti mjerenja jekalibracija mjerila ili referentnih materijala.

Kalibracija obuhvata odreivanje mjeriteljskih

karakteristika mjerila ili referentnog materijala. Ostvaruje se na nain direktnog poreenja sa

etalonom ili certificiranim referentnim materijalom.

Nakon toga izdaje se

certifikat o kalibracijii u veini sluajeva nakalibrisano mjerilo sestavlja naljepnica.


32/79


etiri su osnovna razloga zbog kojih se mjerilopodvrgava kalibraciji:

Da se uspostavi i dokae sljedivost.

Osiguranje da je oitanje mjerila dosljedno sa drugimmjerenjima.

Odreivanjetanosti oitavanjamjerila.

Utvrditipouzdanostmjerila, tj. da li muse moe vjerovati?


33/79


Mjerna oprema (ukljuujui mjerne etalone) potvruje se

u pogodnim periodima (obino periodino).

Intervali potvrivanja odreuju se na bazi stabilnosti,

namjene i koritenja.Najvaniji faktori koji utiu na uestalost potvrivanja su:

vrsta opreme,

preporuke proizvoaa,

trend podataka dobivenih u prethodnim kalibracijama, opisana historija odravanja i servisiranja,

opseg i teina koritenja,


34/79


tendencija troenja i drifta (sporih promjena karakteristika mjerneopreme u vremenu),

uestalost meusobnog poreenja sa ostalom mjernom opremom, a

posebno sa mjernim etalonima,

uestalost i ozbiljnost vlastitih kalibracija, uslovi okoline (temperatura, vlanost, vibracije itd.),

tanost mjerenja koja se trae.

U zavisnosti od rezultata kalibracije za vrijeme prethodnih

potvrivanja, intervali potvrivanja e se smanjiti kako bise osigurala neprekidna tanost. Intervali potvrivanja se

produujusamou sluaju kalibracije koja je dala potvrduda tako neto nee uticati na tanost mjerne opreme.


35/79

Greke mjerenja

Svako mjerenje u sebi sadri greku mjerenja. Greke mogu biti: grube

(nepanja ispitivanja, manjkavo znanje ispitivaa,neprimjenjeno izabrana oprema ili njeno koritenje, povrnoopaanje ili raunanje...) otklanjaju se paljivim mjerenjem

sistematske(greke mjerne metode i opreme, greke uslijed linih i

vanjskih utjecaja) otklanjaju se badarenjem sluajne

(promjene osobina opreme ili mjerenog objekta, promjeneutjecajnih veliina, paralaksa) otklanjaju se statistiki


36/79

Mjerna nesigurnost

Nesigurnost je kvantitativna mjera kvaliteta mjernogrezultata koja mu omoguava da se uporedi sadrugim rezultatima, referencama, specifikacijama ilistandardima.

Sva mjerenja imaju greke, prema kojima se rezultatmjerenja razlikuje od tane vrijednosti onoga tomjerimo.

U odreenom vremenu i sa odreenim sredstvima,veina izvora greke mjerenja moe se identificirati igreke mjerenja mogu se kvantifikovati i ispraviti,npr. kroz proces kalibracije.


37/79

Mjerna nesigurnost

Meutim, rijetko se vrijeme i sredstva mogu odreditina nain da se u potpunosti isprave greke mjerenja.

Mjerna nesigurnost moe se

odrediti na razliite naine. esto koritena i prihvaena

metoda, npr. prihvatljivaakreditacijskim tijelima, je

"GUM metoda" koju je preporuioISO, a opisana je u "Vodiu zaizraavanje mjerne nesigurnosti".


38/79

Mjerna nesigurnost

Primjer (Mjerni rezultat na certifikatu):Y = y U

gdje je nesigurnost "U" data sa ne vie od dvijecifre, a veliina "y" je odgovarajue zaokruena naisti broj cifara, u ovom primjeru na sedam cifara.

Izmjereni otpor na mjerau otpora (ommetar) od1,0000527 , gdje mjera otpora, prema specifikaciji

proizvoaa, ima nesigurnost od 0,081 m, nacertifikatu zapisuje se na sljedei nain:R = (1,000 053 0,000 081) Faktor obuhvata k = 2


39/79

Mjerna nesigurnost

Definicija prema ISO Vodiu za izraavanje nesigurnosti

u mjerenju (GUM):

Mjerna nesigurnostje parametar pridruen rezultatu mjerenja koji

opisuje rasipanje vrijednosti, a koji bi se opravdano mogao pripisati

mjernoj veliini.

Ovaj parametar moe biti, na primjer standardna devijacija (ili

mnogo njih), ili polu-irina intervala koji ima izraen nivo sigurnosti.

Nepreciznost mjerenja ukljuuje mnoge komponente. Neke od tih

komponenata mogu se procijeniti u statistikoj distribuciji rezultataili seriji mjerenja i mogu biti oznaene kao eksperimentalne

standardne devijacije.

Ostale komponente, koje takoe mogu biti oznaene standardnom

devijacijom su bazirane na iskustvu iz drugih sluajeva.


40/79

Mjerna nesigurnost

Tip Aprocjenjivanja mjerne nesigurnosti je metodprocjenjivanja nepreciznosti pomou statistikeanalize serije promatranja. U tom sluaju standardnanesigurnost je eksperimentalno standardnoodstupanje srednje vrijednosti, koje proizilazi izpostupka traenja ili regresivne analize.

Tip Bprocjenjivanja mjerne nesigurnosti je nain

ocjene nesigurnosti sredstvima koja su drugaija odstatistike analize serije mjerenja. U tom sluajuocjena standardne nesigurnosti je bazirana na nekimdrugim naunim znanjima.


41/79

Mjerna nesigurnost

Nesigurnost navedena u rezultatu mjerenja je obinooekivana nesigurnost, izraunata mnoenjem

brojanog faktora, koji esto iznosi k = 2 i kojikorespondira intervalu od priblino 95 % nivoapovjerljivosti.

GUM (Vodi za izraavanje mjerne nesigurnosti)filozofija o mjernoj nesigurnosti:

1. Mjerena veliinaX, ija vrijednost nije tano poznata iuzima se s pretpostavkom da je to varijabla s odreenomfunkcijom vjerovatnoe.

2. Rezultatx mjerenja procijenjena oekivana vrijednost E(X).


42/79

Mjerna nesigurnost

3. Standardna nesigurnost u(x) jednaka je kvadratnomkorijenu procijenjenog odstupanja V(X).

4. A tip procjeneOekivanja i odstupanja

procjenjuju sestatistikim proraunomponovljenih mjerenja.

5. B tip procjeneOekivanja i odstupanja

procjenjuju se drugimmetodama. Najire koritena metoda pretpostavljavjerovatnou distribucije npr. pravougaonu distribuciju,zasnovanu na iskustvima i drugim informacijama.


43/79

GUM metoda (zasnovana na GUM filozofiji)

1. Identifikacija svih vanih komponentimjerne nesigurnostiPostoji mnogo izvora koji mogu da doprinesumjernoj nesigurnosti. Primijeni model aktuelnogprocesa mjerenja da bi identifikovao izvore.Koristi mjerne veliine u matematikim modelima.

2. Raunanje standardne nesigurnosti svake

komponente mjerne nesigurnostiSvaka komponenta mjerne nesigurnosti izraava seu terminima standardne nesigurnosti koja seodreuje ili prema tipu A ili tipu B procjene.


44/79


3. Izraunati kombinovanu nesigurnostPrincip: Kombinovana nesigurnost izraunava sekao kombinacija pojedinanih komponentnihnesigurnosti prema zakonu o propagiranjunesigurnosti.U praksi:

Za izraunavanje sume ili razlike komponenti, kombinovananesigurnost izraunava se kao kvadratni korijen sume

kvadrata standardnih nesigurnosti komponenata.

Za proizvod ili kolinik komponenti, ista pravila kao i za"sumu / razliku" primjenjuju se za relativne standardnenesigurnosti komponenti.


45/79


4. Raunanje proirene nesigurnostiMnoenje kombinovane nesigurnosti faktorom k.

5. Izraavanje mjernog rezultata u oblikuY = y U

Mjerni rezultat iskazan prevelikim brojem cifara jenepregledan i ostavlja laan dojam o velikoj

tanosti (ispravnosti i preciznosti). Zato mjerni rezultat treba zaokruiti na upravo

toliki broj cifara koji odgovara tanosti mjerenja,bez "uma" nepotrebnih cifara.


46/79

Izvori nesigurnosti pri mjerenju

nepotpuna definiciju mjerne veliine, nesavreno ostvarenje definicije mjerne veliine,

nereprezentativno uzrokovanje, tj. uzorak mjerne

veliine ne predstavlja definisanu mjernu veliinu, neodgovarajue poznavanje djelovanja uslova

okoline ili nesavreno mjerenje istih,

greke osoblja pri analognim oitavanjima,

krajnja osjetljivost instrumenata ili prag osjetljivosit,

netane vrijednosti mjernih etalona i referentnihmaterijala,


47/79


netane vrijednosti konstanti i drugih parametaradobijenih od vanjskih izvora koritenih ualgoritmima podataka,

aproksimacije i pretpostavke ukljuene u metode ipostupke mjerenja i

razlike u ponovljenim mjerenjima mjerne veliine uzprividno jednake uslove.


48/79


Histereza predstavlja utjecaj prethodnih mjerenja.

Ona je uticaj na oitavanje nainom na koji sumjerene veliine predstavljene instrumentu.

Za neke instrumente nije isto da li je prethodnooitavanje bilo manje ili vee od tekueg.

Primjer je aneroid barometar, koji manju vrijednostpokazuje kada atmosferski pritisak raste, a veu

vrijednost kada atmosferski pritisak opada. Mjernoj veliini treba uvijek prilaziti sa iste strane i

provjeriti kuda se odvijala posljednja provjera.


49/79


Driftje postepeno pogoravanje datih oitavanjainstrumenata tokom vremena.

To se esto odnosi na "greku nule" odstupanjemjernog instrumenta pri emu instrument pokazujeneku vrijednost, a trebao bi da pokazuje nulu.

Kada nije mogue korigovati nule ili ta korekcija nijeizvrena, njena maksimalno procijenjena vrijednost

treba biti uvrtena kao nesigurnost mjerenja.


50/79


Javljaju se i razlike u ponovljenim mjerenjima iako suuslovi bili prividno isti. Ovaj izvor nesigurnostisenajlake otkrije ponavljanjem mjerenja, koja trebaju svaki

put dati isti rezultat.

Ovakva nesigurnost se moe ocijeniti kao tip A.

Treba imati na umu da postoji odreena taka na kojojovo prestaje biti efikasno tj. kada je ova nesigurnost

znatno manja od nesigurnosti izvora. Svi utjecajni faktori mogu, ali ne moraju, biti meusobno

zavisni tj. moe se desiti jedan od njih dovodi do pojave

ili poveanja drugoga.


51/79

Mjeriteljska infrastruktura

Konvencija o metru

Evropske metroloke organizacije

Akreditovane laboratorije

Organizacija mjeriteljskog sistema u BiH Mjerne jedinice SI sistema


52/79

Konvencija o metru

Posve praktini razlozi nametnuli su potrebu zauvoenjem jedinstvenog evropskog sistema jedinica.

Industrija, trgovina i nauka mnogih zemalja uvidjele su

prednosti tog jedinstvenog i loginog sistema za svaku

dravu.

To se naroito zapazilo na meunarodnim izlobama

1851. u Londonu i 1867 u Parizu, te na Meunarodnoj

geodetskoj konferenciji 1867.godine u Berlinu, gdje jeizraena potreba za svjetskom unifikacijom mjernih

jedinica.


53/79

Konvencija o metru

U Parizu 1875. godine odrana je Diplomatskakonferencija o metru, gdje je 17 drava potpisalo

"Konvenciju o metru", koja podrazumijeva sljedee:

1. Definirane su jedinice duine metar i jedinica mase kilogram u

obliku materijalnih pramjera.

2. Osnovan je Meunarodni ured za tegove i mjere (Bureau

International des poids et Mesures - BIPM) kao stalni nauni

zavod Konvencije o metru.

3. Osnovan je Meunarodni komitet za tegove i mjere (ComitInternational des Poids et MesuresCIPM) sa zadatkom da

upravlja naunim i tehnikim radom Meunarodnog ureda za

mjere i tegove u duhu Konvencije o metru.


54/79

Konvencija o metru

4. Odreeno je da se najmanje jednom svakih 6 godina u Parizusazove Generalna konferencija za mjere i tegove (Confrence

Gnrale des Poids et Mesures - CGPM), tj. skuptina ovlatenih

predstavnika zemalja lanica Konvencije o metru. Svoje odluke

ona objavljuje u obliku preporuka koje se odnose na osnovne

jedinice i konstante metrikog sistema i na metode reproduciranja

jedinica pomou pramjera, objavljuje naune rezolucije od

meunarodne vanosti, utvruje program rada Meunarodnog

komiteta (CIPM) i smjer razvoja BIPM, rjeava finansijske

probleme itd.

Konvencija o metru imala je 51 dravu lanicu u 2008.

godini i 27 drava i ekonomija koje su pridruene

CGPM, sa pravom da poalju posmatraa na CGPM.


55/79

Regionalne mjeriteljske organizacije


56/79


EUROMET(European Metrology Collaboration) jeudruenje osnovano 1983.godine, pod ijim

pokroviteljstvom sarauju nacionalni metroloki instituti

EU i EFTA (Evropsko udruenje za slobodnu trgovinu).

Sada se zove EURAMET, okuplja 37lanica.

Osnova saradnje su projekti koji se odnose na istraivanja,

meulaboratorijska poreenja i studije sljedivosti.

Projektima upravljaju tzv. izvjetajne grupe koje imaju pojednog lana iz svake zemlje. One ine osnovu

ekvivalentnosti izmeu NMI i evropske sljedivosti.


57/79


EA (European Cooperation for Accreditation) jekljuna organizacija akreditacionih tijela u Evropi

zasnovana na meusobnim sporazumima i nadzorom kroz

meusobne posjete.

Namjera je da ispitivanja i kalibracije koja se provode u

laboratoriji u nekoj zemlji budu prihvaeni i priznati od

vlasti i industrije u svim ostalim zemljama lanicama.

Metroloka infrastruktura u veini zemalja se sastoji odNacionalnih metrolokih instituta (NMI), referentnih i

akreditovanih laboratorija.


58/79


Nacionalni mjeriteljski institut, NMI, je institut kojije nacionalnom odlukom odreen za razvijanje iodravanje nacionalnih etalona jedne ili vie veliina.

NMI predstavlja zemlju na meunarodnm nivou uodnosima sa nacionalnim mjeriteljskim institutimadrugih zemalja, u odnosima sa regionalnimmjeriteljskim organizacijama (RMO) i sa BIPM.

Mnogi NMI ostvaruju primarne etalone osnovnih iizvedenih jedinica na najviem meunarodnomnivou, dok neki NMI ostvaruju neke jedinicekoristei sekundarne etalone sljedive do drugih NMI.


59/79


Nacionalni mjeriteljski instituti, NMI su tipinoodgovorni za:

distribuciju jedinica Sl akreditovanim laboratorijama,industriji, univerzitetima, zakonodavstvu i dr.

istraivanje u mjeriteljstvu i razvoj novih i poboljanih etalona(primarnih i sekundarnih) i mjernih metoda

uestvovanje u komparacijama na najviem meunarodnomnivou

odravanje opte strukture nacionalne hijerarhijekalibracija/sljedivosti (Nacionalni mjeriteljski sistem).


60/79


Akreditacija je priznavanje treoj strani tehnikesposobnosti laboratorije, sistem kvaliteta i njenuneovisnost.

Akreditovati se mogu i javne i privatne laboratorije.

Akreditacija je dobrovoljna, ali veinameunarodnih, evropskih i nacionalnih vlastiosigurava kvalitet ispitnih i kalibracionih laboratorija

u okviru njihove nadlenosti, tako to zahtijeva danjihovu akreditaciju izvri nadleno tijelo zaakreditaciju.


61/79


U nekim zemljama, na primjer, akreditacija sezahtijeva za laboratorije koje vre kalibraciju tegovakoji se koriste u prodavnicama za maloprodaju.

Akreditacija se dodjeljuje na osnovu ocjenjivanjalaboratorija i redovnog nadzora.

Akreditacija se uglavnom provodi premaregionalnim i meunarodnim standardima, npr.

ISO/IEC 17025 "Opi zahtjevi za kompetencijeispitnih i kalibracionih laboratorija", i tehnikimpropisima i smjernicama relevantnim zapojedinane laboratorije.


62/79


Namjera akreditacije je da sva ispitivanja ikalibracije koje se izvre u akreditovanimlaboratorijama u jednoj zemlji budu prihvaene i udrugim zemljama lanicama, od strane nadlenih

vlasti i u industriji.

Stoga, tijela za akreditaciju imaju dogovorenemultilateralne sporazume na meunarodnom i

regionalnom nivou, kako bi se prepoznala ipromovirala jednakost meusobnih sistema, izdatihcertifikata i ispitnih izvjetaja koje izdajuakreditovane organizacije.


63/79

Organizacija mjeriteljskog sistema u BiH

UTurskomcarstvuukomejegotovopetvijekovapripadalaiBosnaiHercegovinapostojaojesistemzamjereimjerenja.

PristupanjemKonvencijiometrupristupiloseuvoenjumetarskogsistemauTurskoj(1875.godine)paiuturskimoblastimaugranicamaBosneiHercegovine(do1878.godine).

Zbogzamjenebrojnihjedinicaikonfuzijekojajetimenastala,TurskaistupaizKonvencije1894.godine,te

ponovopristupa1933.godine.

l k


64/79


Evropske mjerne jedinice i mjeriteljski sistem u naekrajeve donosi Austro-Ugarska koja je odlukomBerlinskog kongresa dobila pravo da zaposjedne BiHi njome upravlja (1878. godine do 1918. godine), a

bila je jedna od drava koja je potpisala Metarskukonvenciju i ratificirala je u Budimpeti 31.decembra 1875. godine.

U februaru 1908. godine izvrena je aneksija BiH. Uspostavljanjem Sabora i Zemaljske vlade za Bosnu i

Hercegovinu dolazi i do usvajanja i proglaavanjaZakona o mjerama za Bosnu i Hercegovinu (5.4.1911)

i ij j i lj k i i


65/79


Nakon toga su usvajani zakoni o mjerama uKraljevini SHS, Kraljevini Jugoslaviji, i SFRJ

1992. godine osnovan je Zavod za standardizaciju,mjeriteljstvo i patente ZSMP, koji se sastojao od: Sektora standardizacije

Sektora mjeriteljstva

Sektora za patente

U novembru 2000. godine donesena je Odluka oorganizaciji standardizacije, mjeriteljstva,akreditacije i intelektualnog vlasnitva u BiH odstrane tadanjeg visokog predstavnika.

O i ij j i lj k i i


66/79


2001. godine Parlamentarna skuptina BiH usvajaset zakona:

Zakon o osnivanju Instituta za standarde, mjeriteljstvo iintelektualno vlasnitvo BiH

Zakon o osnivanju instituta za akreditiranje BiH Zakon o akreditiranju BiH

Zakon o standardizaciji BiH

Zakon o mjeriteljstvu BiH

Zakon o mjernim jedinicama BiH

O i ij j i lj k i BiH


67/79


Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovinepredstavlja dravni mjeriteljski institut u BiH,direktno odgovoran Vijeu ministara Bosne iHercegovine.

Entitetske institucije za mjeriteljstvo: Zavod za mjeriteljstvo Federacije Bosne i Hercegovine,

uspostavljen u okviru resornog ministarstva Vlade FederacijeBosne i Hercegovine.

Zavod za metrologiju i standardizaciju Republike Srpske,uspostavljen u okviru resornog ministarstva Vlade RepublikeSrpske.

Mj j di i SI i


68/79

Mjerne jedinice SI sistema

Zakonske mjerne jedinice u Bosni i Hercegovini sujedinice meunarodnog sistema SI (osnovne, dopunske iizvedene). Osnovne SI jedinice su:

Veliina Ime Oznaka

duina metar m

masa kilogram kg

vrijeme sekunda s

elektrina struja amper A

termodinamika temperatura kelvin K

jaina svjetlosti kandela cd

koliina materije (supstance) mol mol

Mj j di i SI i


69/79


Duina:Jedinica za duinu je metar. Metar je duina puta koju u

vakuumu napravi svjetlost u vremenu 1/2999 792 458

sekunde.

Masa:Jedinica za masu je kilogram. Kilogram je masa

meunarodnog etalona kilograma.

Vrijeme:Jedinica za vrijeme je sekunda. Sekunda je trajanje 9 192631 770 perioda zraenja koje odgovara prijelazu izmeu

dva hiperfina nivoa osnovnog stanja atoma cezija 133.

Mj j di i SI i t


70/79


Elektrina struja:

Jedinica elektrine struje je amper. Amper je jaina stalne

elektrine struje koja meu dva paralelna vodia,

neograniene duine i zanemarivo malim krunim

presjekom, koji su u vakuumu razmaknuti jedan metar,

proizvodi meu tim vodiima silu od 210-7 njutna po

metru duine.

Termodinamika temperatura: Jedinica termodinamike temperature je kelvin. Kelvin je

termodinamika temperatura koja je jednaka 1/273 dio

termodinamike temperature trojne take vode.

Mj j di i SI i t


71/79


Jaina svjetlosti:

Jedinica jaine svjetlosti je kandela. Kandela je jaina

svjetlosti u odreenom smjeru izvora koji odailje

monohromatsko zraenje frekvencije 5401012 herca i

kojemu je energetska jaina u tom smjeru 1/683 vata po

steradijanu.

Koliina materije:

Jedinica za koliinu materije je mol. Mol je koliinamaterija u sastavu koji sadri toliko elementarnih jedinki

koliko ima atoma u 0,012 kilograma ugljika 12.

Mj j di i SI i t


72/79


Dopunske jedinice SI:

Ugao (u ravni):

Jedinica ugla u ravni je radijan. Radijan je ugao izmeu

dvaju poluprenika koji na krugu isjecaju luk duinejednake polupreniku (1 rad = 1).

Prostorni ugao:

Jedinica prostornog ugla je steradijan. Steradijan je ugao

kupe sa vrhom u sredini kugle, koja na povrini kugleomeuje povrinu jednaku povrini kvadrata odreenog

poluprenikom kugle (1 sr = 1).

Mj j di i SI i t


73/79


Izvedene SI jedinice: frekvencija (Hz), sila (N),pritisak (Pa), energija, rad, toplota (J), snaga,energetski tok, toplinski tok (W), elektrini naboj(C), elektrini napon, elektromotorna sila, elektrini

potencijal (V), elektrini kapacitet (F), elektrinavodljivost (S), magnetni tok (Wb), magnetnaindukcija (T), induktivnost (H), Celzijevatemperatura (C), svjetlosni tok (lm), osvijetljenost

(lx), aktivnost radioaktivne tvari (Bq), apsorbiranadoza joniziranog zraenja (Gy), ekvivalentna doza

jonizujueg zraenja (Sv)

Mj j di i SI i t


74/79


Naziv Oznaka Brojana vrijednostpeta P 1 000 000 000 000 000 = 1015

tera T 1 000 000 000 000 = 1012

giga G 1 000 000 000 = 109

mega M 1 000 000 = 106

kilo k 1 000 = 103hekto h 100 = 102

deka da 10 = 101

deci d 0,1 = 10-1

centi c 0,01 = 10-2

mili m 0,001 = 10-3

mikro 0,000 001 = 10-6

nano n 0,000 000 001 = 10-9

piko p 0,000 000 000 001 = 10-12

femto f 0,000 000 000 000 001 = 10-15

Pi j i i i b l SI j di i


75/79

Pisanje imena i simbola SI jedinica

Oznake jedinica se piu malim slovima, ali je prvoslovo simbola jedinice veliko slovo ukoliko

ime jedinice dolazi po neijem imenu ili

simbol jedinice je poetak reenice.

Primjer: Jedinica kelvin oznaava se simbolom K.

Simboli jedinica ostaju nepromijenjeni u mnoini -("s" se ne dodaje -vai za engleski jezik)

Iza simbola jedinice se nikada ne stavlja taka, izuzevako je kraj reenice.

Pi j i i i b l SI j di i


76/79


Jedinice kombinovane mnoenjem nekoliko jedinicamoraju se pisati sa takom izmeu (oznakom puta)ili sa razmakom.

Primjer: Nm ili N m

Jedinice kombinovane razlikom jedne jedinice sadrugom moraju se pisati sa kosom crtom ili sanegativnim eksponentima.

Primjer: m/s ili m s-1



77/79


Kombinovane jedinice mogu sadravati samo jednukosu crtu. Dozvoljena je upotreba zagrada ilinegativnih eksponenata za sloene kombinovane

jedinice.

Primjer: m/s2 ili m s-2 ali ne i m/s/s

Primjer: m kg/(s3 A) ili m kg s-3 A-1 ali ne i mkg/s3/Aniti mkg/s3A

Simboli moraju biti razdvojeni od brojanevrijednosti razmakom.

Primjer: 5 kg a ne 5kg



78/79


Simboli jedinica i imena jedinica ne smiju bitipomijeani.

Kod pisanja brojnih vrijednosti razdvajaju se grupeod po tri cifre kako sa desne tako i sa lijeve stranedecimalnog zareza (15 739,012 53). Kodetvorocifrenih brojeva ovaj razmak se moeizostaviti. Zarez se ne koristi za razdvajanje hiljada.

Matematike operacije se mogu primjenjivati samona simbole jedinica (kg/m3), a ne i na njihova imena(kilogram/kubni metar).



79/79


Pri pisanju mora da budenedvosmisleno jasno nakoju brojnu vrijednost seodnosi simbol jedinice i

koja se matematikaoperacija primjenjuje na

vrijednost fizikeveliine:

35 cm x 48 cm ne: 35 x 48 cm100 g 2 g ne:100 2 g

Documents

Mjerenja i Kvalitet - Dio Mjerenja (1)