SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Miloš Brdar

IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TIJEKOVIMA REGIONALNE BANKE

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TIJEKOVIMA REGIONALNE BANKE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Financijsko računovodstvo

Mentor: Prof.dr.sc. Josipa Mrša

Student: Miloš Brdar

Studijski smjer: Financije i bankarstvo

JMBAG: 0081124802

Rijeka, rujan 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD ...................................................................................................................... 1

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA .................................... 1

1.2. RADNA HIPOTEZA ......................................................................................... 2

1.3. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA ..................................................................... 3

1.4. ZNANSTVENE METODE ............................................................................... 3

1.5. STRUKTURA RADA ....................................................................................... 3

2. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI BANKE ................................................................. 5

2.1. POJAM BANKE ................................................................................................ 5

2.1.1. Vrste banaka ............................................................................................... 6

2.1.2. Bankarski poslovi ....................................................................................... 7

2.1.3. Kontni plan za banke ................................................................................ 10

2.2. SASTAVLJANJE TEMELJNIH FINANCIJSKI IZVJEŠTAJA .................... 11

2.2.1. Standardi financijskog izvještavanja banke .............................................. 12

2.2.2. Temeljna načela i pretpostavke kod sastavljanja financijskih izvještaja .. 13

2.2.3. Korisnici računovodstvenih informacija .................................................. 14

2.3. TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI BANKE ...................................... 15

2.3.1. Bilanca ...................................................................................................... 16

2.3.2. Račun dobiti i gubitka .............................................................................. 20

2.3.3. Izvještaj o novčanom tijeku ...................................................................... 21

2.3.4. Izvještaj o promjenama kapitala ............................................................... 22

2.3.5. Bilješke uz financijske izvještaje .............................................................. 23

3. IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TIJEKOVIMA U BANCI .................................. 24

3.1. OSNOVNI POJMOVI BITNI ZA RAZUMIJEVANJE IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA ..................................................................................... 24

3.1.1. Novac i novčani ekvivalenti ..................................................................... 25

3.1.2. Novčani primici i izdaci ........................................................................... 26

3.1.3. Neto novčani tijek ..................................................................................... 26

3.2. SADRŽAJ IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA ............................ 28

3.2.1. Poslovne aktivnosti ................................................................................... 29

3.2.2. Investicijske aktivnosti ............................................................................. 29

3.2.3. Financijske aktivnosti ............................................................................... 31

3.3. METODE SASTAVLJANJA IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA ...........................................................................................................................32

3.3.1. Direktna metoda ....................................................................................... 32

3.3.2. Indirektna metoda ..................................................................................... 35

3.4. RAZLIKE IZMEĐU NOVČANIH TIJEKOVA BANKE I PODUZETNIKA 38

4. ANALIZA IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA U PRIMORSKOJ BANCI D.D. .................................................................................................................. 40

4.1. NOVČANI TIJEKOVI U PRIMORSKOJ BANCI D.D. ................................ 40

4.2. SASTAVLJANJE IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA U PRIMORSKOJ BANCI D.D. ..................................................................................... 41

4.2.1. Novčani tijekovi iz poslovnih aktivnosti u Primorskoj banci d.d............. 43

4.2.2. Novčani tijekovi iz investicijskih aktivnosti u Primorskoj banci d.d. ...... 47

4.2.3. Novčani tijekovi iz financijskih aktivnosti u Primorskoj banci d.d. ........ 48

4.3. SLOBODNI NOVČANI TIJEK U PRIMORSKOJ BANCI D.D. .................. 49

4.4. SUSTAV POKAZATELJA NA TEMELJU IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA ............................................................................................................ 51

5. DNEVNA LIKVIDNOST I DNEVNI IZVJEŠTAJ O TRGOVANJU NA NOVČANOM TRŽIŠTU ............................................................................................. 54

5.1. IZVJEŠTAJ O DNEVNOJ LIKVIDNOSTI .................................................... 54

5.2. DNEVNI IZVJEŠTAJ O TRGOVANJU NA NOVČANOM TRŽIŠTU ........ 56

6. ZAKLJUČAK ....................................................................................................... 59

LITERATURA ............................................................................................................. 61

POPIS TABLICA ......................................................................................................... 63

1

1. UVOD

Banke imaju veliku ulogu u gospodarskom sustavu jedne zemlje. Zbog toga je potrebno

posvetiti puno pažnje mjerenju kvalitete poslovanja banaka. Takvo mjerenje kvalitete

najčešće se provodi kroz analizu temeljnih financijskih izvještaja, među kojima posebnu

pozornost treba posvetiti i izvještaju o novčanom tijeku. Izvještaj o novčanom tijeku

sastavni je dio temeljnih financijskih izvještaja među koje ubrajamo bilincu, račun

dobiti i gubitka, izvještaj o promjenama glavnice te bilješke uz financijske izvještaje.

Svrha sastavljanja temeljnih financijskih izvještaja je pružanje informacija o

financijskom položaju poslovnog subjekta, te služe za donošenje važnih ekonomskih

odluka. U bilanci, računu dobiti i gubitka, te izvještaju o promjeni glavnice iskazuju se

ekonomske kategorije i to imovina, obveze, kapital, rezultati poslovanja razdoblja,

promjene kapitala i dr. S druge strane, izvještajem o novčanom tijeku predočavaju se

financijske kategorije, tj. novčani primici i novčani izdaci.

Predmet ovoga rada je upravo izvještaj o novčanom tijeku na primjeru banke, te će se

shodno tome u nastavku provesti detaljnija analiza samog izvještaja.

1.1 PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Izvještaj o novčanom tijeku spada u jedan od temeljnih financijskih izvještaja koji

prikazuje promjene u financijskom položaju banke, a izrađuje se kao i što mu samo ime

kaže na osnovi priljeva i odljeva novca i novčanih ekvivalenata u određenom

obračunskom razdoblju.

Da bi se došlo do informacije o tome koliko je banka sposobno stvarati novac iz

redovitih, osnovnih aktivnosti i je li to dovoljno za normalno poslovanje, primici i

izdaci se svrstavaju u:

a) poslovne aktivnosti

b) investicijske aktivnosti

c) financijske aktivnosti

2

Razlika između ukupnih primitaka i ukupnih izdataka je čisti novčani tijek, a važno je

naglasiti da se dobit ili gubitak banke nikako ne smije izjednačiti sa novčanim tijekom

jer banka može ostvariti izuzetno visoku stopu dobiti prema računu dobiti i gubitka, a

istovremeno bankrotirati iz razloga manjka gotovog novca zbog nemogućnosti naplate

potraživanja.

Izrada i analiza izvještaja o novčanom tijeku pruža nam važne informacije o rezultatima

upravljanja novčanim resursima te sposobnosti u savladavanju rizika poslovanja kroz

osiguravanje likvidnosti i solventnosti banke. Uz to daje nam ključne informacije za

procjenu kvalitete zarada, stupnju obnovljivosti poslovnih resursa te stupnju

konkurentnosti na tržištu.

Opstanak i razvoj glavni je cilj poslovanja svake banke, a da bi to bilo moguće potrebno

je da banka raspolaže s određenom količinom novca i novčanih ekvivalenata. Priljevi i

odljevi novca trebali bi biti u skladu s planiranim da bi se banka moglo dugoročno

održati na tržištu.

Iz navedenog problema istraživanja može se definirati i sam predmet istraživanja.

Predmet istraživanja je: definirati osnovne odrednice novčanog tijeka te njihove

strukture, metode sastavljanja izvještaja o novčanim tijekovima, prikaz osnovnih

pokazatelja izvedenih na temelju izvještaja o novčanim tijekovima te dnevna izvješća

povezna s likvidnošću banke.

Kao objekt istraživanja nalaze se novčani tijekovi u banci, novac i novčani ekvivalenti u

banci, izvještaj o novčanim tijekovima, analiza izvještaja o novčanim tijekovima u

Primorskoj banci d.d. te analiza dnevnih izvještaja o novčanom tijeku i dnevnoj

likvidnosti za potrebe HNB-a.

Za provođenje istraživanja bitno je najprije teorijski obraditi i pojasniti što je to izvještaj

o novčanim tijekovima i što se u njemu prikazuje.

1.2 RADNA HIPOTEZA

Radna hipoteza određena je kroz problem i predmet istraživanja.

Radna hipoteza glasi: Konzistentnim spoznajama o novčanom tijeku, i izvještaju o

novčanom tijeku moguće je pouzdanije ocjeniti uspješnost poslovanja banke, te pružiti

kvalitetniju podlogu za donošenje odluka.

3

1.3 SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA

Svrha istraživanja je pružiti bolju podlogu za razumijevanje izvještaja o novčanim

tijekovima u bankama.

Cilje ovog rada je istražiti i ukazati na važnost izvještaja o novčanim tijekovima u

poslovanju banke.

1.4 ZNANSTVENE METODE

Pri istraživanju tematike koja je objašnjena u ovom diplomskom radu pod naslovom

Izvještaj o novčanim tijekovima regionalne banke. korištene su sljedeće znanstvene

metode: metoda analize i sinteze, metoda indukcije i dedukcije, komparativne i

deskriptivne metode te metode kompilacije. Pomoću navedenih metoda pokušati će se

riješiti predmet istraživanja te dokazati postavljena hipoteza.

1.5 STRUKTURA RADA

U prvom dijelu rada, u UVODU, definirani su problem, predmet i objekt istraživanja,

radna hipoteza, svrha i cilj istraživanja, znanstvene metode koje su korištene u

istraživanju tematike te struktura rada.

U drugom dijelu koji ima naslov POJAM BANKE I TEMELJNA FINANCIJSKA

IZVJEŠĆA BANKE obrađen je pojam banke, bankarski poslovi, kontni plan banke i dat

je pregled sastavljanja temeljnih financijskih izvještaja u bankama.

Treći dio koji ima naslov IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TIJEKOVIMA U BANKAMA

objašnjava značenje informacija izvještaja o novčanim tijekovima, prikazuje sadržaj

izvještaja po pojednim aktivnostima, daje okvire sastavljanja te obrađuje metode

strukturiranja izvještaja o novčanim tijekovima.

ANALIZA IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA U PRIMORSKOJ BANCI

D.D. naziv je četvrtog dijela diplomskog rada u kojem se objašnjavju novčani tijekovi

4

od poslovnih, investicijskih i financijskih aktivnosti na primjeru banke. U ovom djelu

obrađen je i slobodni novčani tijek u banci, te primjeri financijskih pokazatelja koji

proizlaze iz izvještaja o novčanom tijeku.

DNEVNI IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TIJEKU I DNEVNA LIKVIDNOST naslov je

šestog dijela, a u njemu se daj pregled dnevnih izvještaja o novčanom tijeku i

likvidnosti koje banka sastavlja za potrebe HNB-a.

U šestom dijelu, ZAKLJUČKU, dana je sinteza rezultata istraživanja kojom je dokazana

postavljena hipoteza.

5

2. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI BANKE

Financijski izvještaji predstavljaju temeljnu podlogu i polaznu točku za analizu

poslovanja bnake. Oni pružaju informacija o banci, i to o njezinoj imovini, obvezama,

glavnici, prihodima i rashodima (financijskom rezultatu), ostalim promjenama glavnice

te novčanim tijekovima. Zadatak računovodstva kao uslužne funkcije prijeko potrebne

za upravljanje bankom jest „prikupljanje i obrada podataka financijske prirode te

prezentiranje tako dobivenih informacija zainteresiranim korisnicima“ (Žager et.al,

2008:52).

U ovom poglavlju govoriti će se o samom pojmu banke, vrstama banaka, bankovnim

poslovima te financijskim izvještajima banaka.

2.1 POJAM BANKE

Banke su kroz povijest bile, a u većini zemalja i danas su najvažnije financijske

posredničke institucije. Banke pripadaju najvažnijim financijskim institucijama u

gospodarstvu. Prema jednoj od mnogobrojnih definicja Banka je samostalna financijska

organizacija osnovana kao dioničko društvo koja obavlja djelatnost na načelima

likvidnosti, sigurnosti i rentabilnosti radi ostvarivanja dobiti (Kandžija V, Živko I,

2004: 27).

Općenito banka se može definirati kao financijska institucija koja u pasivi ima depozite

koji su po prirodi novac, dok u aktivi uglavnom ima kredite (Nikolić, Pečarić,

2007:191). S obzirom da je bankovni posao od «javnog interesa» te svojevrsna

priviliegija i monopol, osnivanje i poslovanje banke uređuje se zakonom, njime se

obično određuje da druga poduzeća ne mogu koristiti u svom nazivu riječ banka, kao

niti izvedenice od te riječi ako nisu osnovane po takvom zakonu (Zakon o kreditnim

institucijama, NN 54/13, čl. 180).

Banke prikupljajući sredstva putem depozita, te plasirajući tako prikupljena sredstva

najčešće u obliku kredita, ne ostvaruju samo svoju korist, već alokacijskom efikasnošću,

utječu na razvoj i dobrobit cijelog gospodarstva.

6

2.1.1 Vrste banaka

Podjela banaka u svijetu zasniva se na određenim kriterijima klasifikacije. Postoji više

mogućih podjela banaka, pa uz klasičnu podjelu banaka na koju najčešće nailazimo

moguća je i podjela na mala, srednje i velike banke. Kako velike banke tako i male su se

u svojem razvoju, ovisno od specifičnosti bankarskog sustava, usmjeravale prema

određenoj skupini klijenata ili vrsti i ročnosti sredstava s kojima su poslovale.

Posljednjih godina banke zbog promjena u svojem okruženju ( pojačane konkurencije

nebankovnih institucija, tehnoloških inovacija ) teže ka pružanju što putpunije usluge

svojim komitentima. Iz tog razloga banke ulaze u „netradicionalne“ poslove za banku ,

kao što su poslovi osiguranja, iznajmljivanje sefova, usluge mirovinskog osiguranja,

usluge investiranja u vrijednosne papire.

Klasična podjela banaka u odnosu na funkcije i vrste poslova koje obavljaju je

(Katunarić A., 1988:33):

1. Emisione banke - centralna ( središnja banka ) je vrhovna novčana vlast neke

zemlje. Njena osnovna uloga je izdavanje novca, te održavanje stabilnosti

novac i financija.

2. Univerzalne banke - obavljaju sve vrste bankarskih poslova.

3. Specijalizirane banke –

a) komercijalne banke

b) razvojne banke (vrše dugoročno kreditiranje gospodarskog razvoja,

kod nas je to HBOR- Hrvatska banka za obnovu i razvoj)

c) poslovne banke

d) eskontne banke

e) lombardne banke

f) akceptne banke

g) hipotekarne banke

h) devizne banke

i) granske banke

Promatrajući strukturu današnjih banaka može se zaključiti da prevladavaju univerzalne

banke koje obavljaju sve bankovne poslove, te razvojne banke kao specijalizirane.

7

2.1.2 Bankarski poslovi

Bankarski poslovi su poslovi koje banka obavlja na zahtjev klijenta ili temeljem

zakonskih propisa. Prema Zakonu o bankama (od 01.01.2013. Zakonu o kreditnim

institucijama), banak može pružati osnovne i dodatne financijske usluge.

Osnovne bankovne usluge su ( Zakon o kreditnim institucijama, NN 54/13, čl. 4):

1. primanje depozita ili drugih povratnih sredstava

2. odobravanje kredita i zajmova

3. izdavanje sredstava plaćanja u obliku elektroničkog novca

Dopunske bankovne usluge mogu se svrstati u sljedeće kategorije (Zakon o kreditnim

institucijama, NN 54/13, čl. 5):

1. otkup potraživanja s regresom ili bez njega (factoring)

2. financijski najam (leasing)

3. izdavanje garancija ili drugih jamstava

4. trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta

a. instrumentima tržišta novca

b. prenosivim vrijednosnim papirima

c. stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove

d. financijskim ročnicama i opcijama

e. valutnim i kamatnim instrumentima

5. platne usluge u skladu s posebnim zakonima

6. usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada

analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba

koje samostalno obavljaju djelatnost

7. izdavanje i upravljanje instrumentima plaćanja

8. iznajmljivanje sefova

9. posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu

10. sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata te pružanje usluga vezanih

uz izdavanje financijskih instrumenata u skladu sa zakonom koji uređuje tržište

kapitala

11. upravljanje imovinom klijenata i savjetovanje u vezi s tim

8

12. poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima te usluge vezane uz

skrbništvo nad financijskim instrumentima

13. savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i sličnih

pitanja, te pružanje usluga koje se odnose na poslovna spajanja i stjecanje

dionica i poslovnih udjela u drugim društvima

14. poslovi vezani uz prodaju polica osiguranja

15. druge slične usluge koje su navedene u odobrenju za rad banke

Dopunske usluge se najčešće obavljaju putem posebne pravne osobe – društvo za

pomoćne bankovne usluge. Iako je banke najčešće pružaju sve bankovne usluge najveći

dio dobiti proizlazi iz osnovnih usluga.

Bankarski poslovi se djele prema različitim kriterijima (Kandžija V, Živko I, 2004:

119).

1. prema funkcionalnosti razlikuju se:

a) kreditni poslovi

b) poslovi mobilizacije sredstava

c) vlastiti poslovi

d) administrativno planski poslovi

e) komisiono - posrednički poslovi

2. prema ročnosti razlikuju se:

a) kratkoročni poslovi

b) srednjoročni poslovi

c) dugoročni poslovi

3. prema valutnoj strukturi mogu biti:

a) poslovi u domaćoj valuti

b) devizni poslovi

4. prema bilančno analitičkom obilježju razlikuju se se:

a) aktivni poslovi

b) pasivni poslovi

c) neutralni poslovi

Pod pasivnim bankarskim poslovima podrazumijevaju se poslovi mobilizacije novčanih

sredstava tj. poslovi kojima banka formira svoj financijski i kreditni potencijal. S

obzirom da banka sredstva pribavlja od drugih vlasnika (subjekata), sa stajališta bilance

9

ovi poslovi predstavljaju obavezu banke i nalaze se u njenoj pasivi. U pasivne poslove

spadaju emisija novca, držanje depozita po viđenju, uzimanje kredita od drugih banaka,

izdavanje vrijednosnih papira.

U aktivne poslove spadaju poslovi plasiranja svih oblika kako kratkoročnih tako i

dugoročnih kredita. Aktivnim poslovima banka stvara financijska potraživanja,

obračunava aktivne kamata, koje su u pravilu više od pasivnih kamata te na taj način

ostvaruje prihod.

Neutralni ili posrednički poslovi, kao najstariji bankarski poslovi, obuhvaćaju vrlo

veliki broj poslova, u kojima se banka ne pojavljuje niti kao dužnik niti kao vjerovnik

već kao posrednik. U neutralne poslove se ubrajaju poslovi platnog prometa, depo

poslovi, prodaja vrijednosnih papira, mjenjački poslovi, koje banka obavlja za račun

klijenta i pritom naplaćuje proviziju.

Temeljna zadaća banke je prikupljanje slobodnih novčanih sredstava brojnih klijenata s

ciljem da ta sredstva usmjeri u kreditne i druge oblike plasmana. Izvori sredstava se

nalaze u pasivi, a krediti i drugi oblici plasmana u aktivi banke.

Izvori sredstava banke, te aktiva prikazani su u sljedećoj tablici

Tablica 1. Bilanca banke

AKTIVA PASIVA

· likvidna sredstva

· krediti

· investicije ( nekreditni plasmani)

· vlasnička ulaganja

· ostalo

· depoziti

· nedepozitni izvori

· temeljni kapital

· ostalo

Izvor: (Kandžija V, Živko I:120)

U bankarstvu, aktiva u bilanci stanja uključuje četiri osnovna tipa imovine, gotovinu u

trezoru i depozite u drugim depozitnim institucijama (C), vrijednosne papire koji nose

10

kamatu (S), kredite i lizinge dostupne klijentima (L), i mješovitu imovinu (MA).

Obveze se djele na dvije glavne kategorije, i to na depozite koje je banka dužna raznim

osobama, od kojih je ujedno i primila te depozite (D), i nedepozitna zaduživanja na

tržištu kapitala i novca (NDB). Na kraju, temeljni kapital predstavlja dugoročna

sredstva koja vlasnici daju banci (EC). Stoga se jednaksot može zapisati kao ( S. Rose,

2005:19):

C+S+L+MA=D+NDB+EC

Gotovina (C) služi za pokrivanje potreba za likvidnošću, u slučaju podizanja depozita,

potražnje za kreditima od strane klijenata ili za druge neplanirane ili hitne potrebe za

gotovim novecm. Vrijednosnice (S) su sekundarni izvor likvidnosti i predstavljaju još

jedan izvor prihoda. Krediti (L) se uglavnom odobravaju radi prihoda koji nose, dok

mješovta imovina uglavnom sačinjava fiksnu imovinu u vlasništvu banke (S. Rose,

2005:19).

Depoziti (D) su obično su glavni izvor sredstava za banku, zajedno s nedepozitnim

zaduživanjima (NDB) koja nadopunjavaju depozite. Na kraju, temeljni kapital daje

dugoročnu, relativno stabilnu bazu financijske potpore na koju se bankaoslanja u rastu i

pokrivanju mogućih nepredviđenih gubitaka (S. Rose, 2005:19).

2.1.3 Kontni plan za banke

Banke i financijske organizacije su obvezene primjenjivati računski (kontni) plan koji je

donijela Hrvatska narodna banka. Jedinstveni računski plan primjenjuje se radi

osiguranja podataka za potrebe monetarne i devizne politike, te ostvarivanje ostalih

funkcija središnje banke.

Računi su u kontom planu razrađeni u okviru sljedećih deset razreda: (Uputa za

primjenu kontog plana za banke, NN 29/06)

- Razred 0 – Materijalna i nematerijalna imovina, trajna ulaganja i otkupljene vlastite

dionice.

- Razred 1- Novčana sredstva, plemeniti metali, tekuća potraživanja i interni obračuni

- Razred 2- Tekuće obveze i interni obračuni

11

- Razred 3- Devizna sredstva i plasmani

- Razred 4- Plasmani u vrijednosne papire i slične financijske instrumente.

- Razred 5- Plasmani u kredite, depozite i financijski lizing

- Razred 6- Rashodi i prihodi i financijski rezultat poslovanja

- Razred 7- Obveze u devizama

- Razred 8- Obveze u domaćoj valuti

- Razred 9- Kapital i izvanbilančni zapisi

Banke su dužne voditi knjigovodstvo (glavnu knjigu) sukladno propisanom rasporedu

računa u kontnom planu za banke.

2.2 SASTAVLJANJE TEMELJNIH FINANCIJSKI IZVJEŠTAJA

Banka je dužna voditi poslovne knjige, ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije,

vrednovati imovinu i obveze te sastavljati i objavljivati godišnje financijske izvještaje i

godišnje izvješće u skladu s važećim propisima i standardima struke, kako je navedeno

u Zakonu o bankama. Osim toga banka sastavlja i objavljuje temeljena financijska

izvješća sukladno Zakonu o računovodstvu i međunardonim računovodstvenim

standardima.

Financijski izvještaji su strukturiran financijski prikaz financijskog položaja i

transakcija koje je poduzela banka. Financijski izvještaji moraju pružiti informacije o

(Žager et.al, 2007:38):

a) Imovine

b) Obvezama

c) Glavnici

d) Prihodima i rashodima uključujući dobitke i gubitke i

e) Novčanim tijekovima banke

Koristeći ove informacije moguće je uvidjeti osnovni cilj financijskih izvještaja, a to je

pružanje informacija o financijskom položaju, uspješnosti i novčanom tijeku poduzeća,

koje su korisne širokom krugu korisnika u donošenju ekonomskih odluka.

12

2.2.1 Standardi financijskog izvještavanja banke

U Republici Hrvatskoj primjenjuju se Međunarodni računovodstveni standardi koji se

objavljuju u Narodnim novinama. Ovlašćuje se Hrvatski odbor za računovodstvo i

računovodstvene standarde da prati, usklađuje i objašnjava primjenu Međunarodnih

računovodstvenih standarda.

Međunarodni računovodstveni standardi (Zakon o računovodstvu, NN 146/05):

a) predstavljaju razradu načela u prezentiranju financijskih izvještaja s ciljem

njihove što veće usporedivosti; određuje okvir za sastavljanje i prezentiranje

financijskih izvještaja te služe upravi banke kao glavna podloga za sastavljanje i

obavljanje, a revizorima za ocjenjivanje financijskih izvještaja,

b) MRS-i imaju za cilj otkloniti razlike između nacionalnih standarda, te

unificiranje računovodstvenih standarda,

c) predstavljaju okvir unutar kojeg se razvijaju nacionalni računovodstveni

standardi

Od 2004. godine počinju se razvijati Međunarodni standardi financijskog izvještavanja

koji razvijaju potpuno nove standarde, ali uključuju i Međunarodne računovodstvene

standarde koji su revidirani 2004. godine (Belak, 2006:2).

Različiti MRS-i imaju različito značenje za banke. Za financijske institucije i banke

najznačanije su:

a) MRS 1 Prezentacija financijskih izvještaja,

b) MRS 7 Izvještaj o novčanim tijekovima,

c) MRS 8 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i

pogreške,

d) MRS 30 Objavljivanja u financijskim izvještajima banaka i sličnim financijskim

institucijama11MRS 32 Financijski instrumenti: objavljivanje i prezentiranje,

e) MRS 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje.

Objavom Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 7 – “Financijski

instrumenti: objavljivanje”, koji se primjenjuje od 2008. godine, povučen je MRS 30 –

„Objavljivanje u financijskim izvještajima banaka i sličnih financijskih institucija”.

Bitna razlika između dosadašnjeg MRS-a 30 i MSFI-a 7 je u tome što MSFI 7 nije

namijenjen samo bankama, kao što je slučaj s MRS-om 30, nego svim poduzetnicima.

13

Ipak, MSFI 7 najčešće će, po prirodi stvari, i dalje upotrebljavati banke, ali i cijeli

financijski sektor koji, sukladno Zakonu o računovodstvu (čl. 3.), spada u velike

poduzetnike.

MSFI 7 zahtijeva da se u financijskim izvještajima objavljuju podaci koji će njihovim

korisnicima omogućiti kvalitetniji uvid u financijske instrumente u kontekstu procjene

financijskog položaja i rezultata poslovanja poduzetnika kao i vrste rizika koji proizlaze

iz tih financijskih instrumenata.

Prema čl.18., ZOR-a u Republici Hrvatskoj u financijskom računovodstvu i za izradu

financijskih izvještaja obveznici primjenjuju:

a) Međunarodne standarde financijskog izvještavanja( MSFI) ili

b) Standarde financijskog izvještavanja ( SFI).

Cjelokupno računovodstvo i financijsko izvještavanje za velike subjekte (obveznike) i

subjekte koji se prema svojoj djelatnosti smatraju velikima neovisno o veličini

utemeljeno je na primjeni Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI).

2.2.2 Temeljna načela i pretpostavke kod sastavljanja financijskih izvještaja

MRS 1 propisuje temeljne pretpostavke i temeljna načela kojih se poduzeća pa tako i

banke moraju pridržavati pri sastavljanju financijskih izvješća. To su slijedeće

pretpostavke i načela.

Temeljne pretpostavke (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2007: 139-

140):

a) neograničenost vremena poslovanja,

b) dosljedno prezentiranje,

c) računovodstvena osnova nastanka događaja.

Svako se poduzeće mora voditi pod pretpostavkom neograničenog vremena poslovanja.

U slučaju određenih projekata pojedinog poduzeća koji su osnovani na određeno

razdoblje ili u slučaju likvidacije pojedinog poduzeća to mora biti jasno naznačeno u

bilješkama uz financijska izvješća.

Pod pretpostavkom dosljednog prezentiranja smatra se da financijski izvještaji trebaju

biti prezentirani uz politike i na isti način kao iz prethodnih razdoblja, kako bi

14

informacije sadržane u financijskim izvješćima iz prethodnih razdoblja bile međusobno

usporedive i što transparentnije. Isti je slučaj i sa ovom pretpostavkom, u slučaju ne

korištenja iste, odnosno promjene unesu u trenutku nastanka promjene na imovini,

glavnici, obvezama ili financijskom rezultatu. Dakle promjena se treba proknjižiti kad

je došlo do nje, a kad je npr. plaćena. Ova se pretpostavka ipak ne koristi pri

sastavljanju izvještaja o novčanim tijekovima.

Temeljna načela (Žager et.al, 2007:134)

a) opreznost,

b) prevaga biti nad formom,

c) vrijednosna značajnost,

d) pojedinačna procjena.

Zadaća načela opreznosti je sprečavanje iskazivanja postojećih i potencijalnih gubitaka

u aktivi, pa se provodi odgađanjem nepouzdanih prihoda i iskazivanjem svih rashoda,

odnosno nižim vrednovanjem imovine i redovitim prenošenjem postojećih i

potencijalnih gubitaka iz imovine na rashode razdoblja. Načelo prevage biti nad formom

zahtjeva da se transakcije prikazuju prema njihovoj biti i ekonomskoj stvarnosti.

Vrijednosna značajnost zahtjeva da se transakcije sa većim vrijednosnim udjelom u

ukupnoj svoti istih ili sličnih transakcija, procjenjuju pozornije od manje vrijednih, jer

značajnije utječu na cjelinu. Načelo pojedinačne procjene zahtjeva da se sve transakcije

i stavke, posebno one značajne, procjenjuju pojedinačno kako bi se smanjila mogućnost

pogreške, osobito veće.

2.2.3 Korisnici računovodstvenih informacija

Sam proces računovodstva kao i informacija kao konačni rezultat toga procesa nisu

sami sebi svrhom. Računovodstvene informacije nastaju radi korisnika te moraju

zadovoljiti njihova očekivanja. One moraju osigurati različite informacije koje s im

potrebne za različite namjene i u tom kontekstu može se reći da je računovodstvo

„poslovni jezik“ (Wilson, R.M.S., McHugh, G., 1987: 10).

Najznačajniji korisnici financijskih izvještaja su investitori i kreditori, bilo sadašnji ili

budući, te menadžment poduzeća. Svi korisnici zahtijevaju različite informacije:

15

a) Ulagači (investitori). Ulagači rizičnog kapitala i njihovi savjetnici žele

minimalizirati rizik ulaganja. Informacije koje trebaju su da li kupiti, držati ili

prodati. Dioničari žele znati kolike su mogućnosti da im poduzeće isplati

dividende.

b) Zaposlenici. Zaposlenici i njihova predstavnička tijela zainteresirana su za

informacije o sposobnosti poduzeća da osigura novo zapošljavanje, mirovinska

prava i slično.

c) Zajmodavci. Njih zanima hoće li dobiti svoja posuđena sredstva, hoće li im biti

vraćen zajam skupa sa pripadajućim kamatama.

d) Dobavljači i ostali vjerovnici. Dobavljače interesira pravovremenost isplate

njihovih potraživanja.

e) Kupci. Kupci žele znati o nastavku poslovanja poduzeća, posebno u situacijama

kada su ovisni o njima te kad imaju dugoročne odnose.

f) Vlade i njihove agencije. Najviše su zainteresirane za alokaciju resursa i

aktivnost poduzeća. Informacije su im potrebne radi reguliranja aktivnosti

poduzeća, određivanja poreznih politika i svega drugog što poduzeće veže uz

državu.

g) Javnost. Svako poduzeće utječe na okolinu oko sebe. Najveći utjecaj imaju

velika poduzeća stoga javnost može biti zainteresirana o trendovima i budućem

poslovanju poduzeća.

h) Menažment. Je najznačajniji interni korisnik. Odgovara za sve ono što je

zapisano u financijskim izvještajima. On u pravilu treba osigurati sve

informacije gore navedenim interesnim skupinama.

2.3 TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI BANKE

Banke svoje temeljne financijske izvještaje daju na uvid internim, a posebno eksternim

korisnicima, kao što su, primjerice: nadzorni odbor banke, glavna skupština banke,

Financijska agencija, Porezna uprava, Hrvatska narodna banka, Ministrastvo financija

Republike Hrvatske, opća javnost itd. Temeljni financijski izvještaji banaka sadržavaju

usporedne podatke za tekuću i za prethodnu poslovnu godinu.

Osim sastavljanja temeljnih financijskih izvještaja zasebno, banke su obvezne izraditi i

Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti godišnje izvješće u čijem se sastavu nalazi svih pet

16

temeljnih financijskih izvještaja te informacije o svim značajnim poslovnim događajima

u poslovnoj godini, vjerodostojnom i vjerojatnom pregledu budućeg razvoja poslovanja,

aktivnostima na području istraživanja i razvoja te stjecanju vlastitih dionica, zatim

prijedlog razdiobe dobiti, poruka predsjednika uprave banke, izvješće nadzornog odbora

banke te mišljenje revizora.

· Bilanca (izvještaj o financijskom položaju)

· Račun dobiti i gubitka (izvještaj o uspješnosti poslovanja)

· Izvještaj o novčanom tijeku

· Izvještaj o promjena vlasničke glavnice

· Bilješke uz financijske izvještaje

Svi ovi izvještaji su međusbno povezani i upućeni jedni na druge. Neki su statičkog

karaktera (npr. bilanca) jer prikazuju situaciju u određenoj točki vremena, dok drugi

ukazuju na promjene ekonomskih kategorija određenog razdoblja te stoga imaju

dinamički karakter (npr. račun dobiti i gubitka). Promatrani zajedno, u međusobnoj

interakciji, govore o „zdravstvenom stanju“ nekog poduzeća, a utvrditi i razumijeti to

„stanje“ znači imati mogućnost donositi primjerene i racionalne odluke (Žager, K.,

Žager, L., 1996:83).

2.3.1 Bilanca

Bilanca predstavlja računovodstveni prikaz stanja i strukture imovine i njenih izvora

promatranog subjekta u određenom trenutku (na određeni dan) izraženih u financijskim

terminima (Belak, V., 1995:19).

Imovina promatranog subjekta računovodstvenim jezikom se naziva aktiva.Izvori

imovine nazivaju se pasiva i sastoje se od obveza i vlastitog kapitala. U svakom

trenutku imovina mora biti jednaka njezinim izvorima tj. aktiva mora biti jednaka

pasivi.

Sadržaj bilance banke (minimalne pozicije) propisan je čl. 15. Zakona o računovodstvu.

Obrazac bilance nije propisan, te su banke dužne same oblikovati isti, na način da se

zadovolji minimalni broj pozicija. Banka treba prezentirati bilancu u kojoj su grupirana

sredstva i obveze po prirodi i poredana tako da odraze njihovu relativnu likvidnost.

17

U razmatranju financijskog položaja posebno je bitna struktura imovine, struktura

obveza i kapitala, ali i njihova međusobna povezanost i uvjetovanost. Stoga, bilanca

mora dati odgovore na sljedeća pitanja (Žager, K., Žager, L., 1996:34):

· Kakva je financijska snaga poduzeća?

· Kakva je likvidnost?

· Hoće li poduzeće moći podmiriti kratkoročne obveze?

· Kakve je horizontalna financijska struktura, tj. u kojemu je omjeru imovina

financirana iz vlastitih i tuđih izvora?

· Kakav je položaj promatranog poduzeća u odnosu na poduzeća slične

djelatnosti?

Osim zahtjeva drugih Međunarodnih računovodstvenih standarda (MRS 1 i MRS 30),

objavljivanje u bilanci ili u bilješkama uz financijske izvještaje trebaju uključivati, ali

nisu njima ograničeni, sljedeća sredstva i obveze (Međunarodni standardi financijskog

izvještavanja, 2007:416).

o Sredstva

a. novac i salda kod centralne banke

b. blagajnički zapisi i drugi vrijednosni papiri koji potpadaju reeskontiranju s

centralnom bankom

c. vrijednosni papiri koje izdaje država i drugi vrijednosni papiri koji se drže u

svrhu poslovanja

d. plasmani drugih banaka i zajmovi i predujmovi drugim bankama

e. drugi plasmani na tržištu novca

f. zajmovi i predujmovi klijentima

g. investicijski vrijednosni papiri

o Obveze

a. depoziti od drugih banaka

b. ostali depoziti s tržišta novca

c. iznosi koji se duguju drugim deponentima

d. certifikati depozita

e. vlastite mjenice i druge dokumentirane obveze

f. druga posuđena sredstva

18

Aktiva i pasiva uvijek imaju istu vrijednost, jer prikazuju presjek istog stanja banke na

određeni dan, s tim da aktiva prikazuje društvo kroz vrijednost imovine kojom

raspolaže, a pasiva kroz strukturu izvora iz kojih je ta imovina financirana.

Bilanca je osnovna podloga za analizu financijskog položaja, kako za utvrđivanje

slabosti i nedostataka u poslovanju, tako i za predviđanje budućeg poslovanja.

19

Tablica 2: Bilanca Primorske banke d.d.

AOPoznaka

Prethodna

godinaTekuća godina

2 4 5

001 36.470.069 31.003.102

002 3.088.361 2.791.849

003 33.381.708 28.211.253

004 36.806.268 12.743.365

005 16.915.281 31.965.574

006

007 41.054.830 76.702.418

008

009

010

011 7.777.633

012 66.449.020 98.910.233

013

014 137.357 137.357

015 1.049.024 1.440.035

016 3.958.083 4.608.571

017 210.617.565 257.510.655

018 0 20.341.521

019 20.341.521

020

021 157.762.170 186.504.541

022 11.272.665 9.324.378

023 22.127.389 13.982.387

024 124.362.116 163.197.776

025 0 0

026

027

028

029 0 0

030

031

032

033 15.274.200 10.273.200

034 4.492.412 5.778.724

035 177.528.782 222.897.986

036 53.631.000 52.906.800

037 -9.479.931 -7.897.489

038 -11.561.022 -10.314.753

039

040

041 498.736 -81.889

042

043 33.088.783 34.612.669

044 210.617.565 257.510.655

Naziv pozicije

1.1.Gotovina

1

5.1. Kratkoročni izdani dužnički vrijednosni papiri

10. KREDITI OSTALIM KOMITENTIMA

IMOVINA

4. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI KOJI SE DRŽE RADI TRGOVANJA

3. TREZORSKI ZAPISI MF-a I BLAGAJNIČKI ZAPISI HNB-a

1. GOTOVINA I DEPOZITI KOD HNB-a (002+003)

1.2.Depoziti kod HNB-a

2. DEPOZITI KOD BANKARSKIH INSTITUCIJA

5. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI RASPOLOŽIVI ZA PRODAJU

6. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI KOJI SE DRŽE DO DOSPIJEĆA

OBVEZE

7. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI KOJIMA SE AKTIVNO NE

TRGUJE, A VREDNUJU SE PREMA FER VRIJEDNOSTI KROZ RDG

8. DERIVATNA FINANCIJSKA IMOVINA

9. KREDITI FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA

3. OSTALI KREDITI (026+027)

3.1. Kratkoročni krediti

3.2. Dugoročni krediti

4. DERIVATNE FINANCIJSKE OBVEZE I OSTALE FINANCIJSKE OBVEZE

KOJIMA SE TRGUJE

2.2. Štedni depoziti

B) UKUPNO OBVEZE (018+021+025+028+029+032+033+034)

2. DOBIT (GUBITAK) TEKUĆE GODINE

3. ZADRŽANA DOBIT (GUBITAK)

4. ZAKONSKE REZERVE

5. STATUTARNE I OSTALE KAPITALNE REZERVE

6. NEREALIZIRANI DOBITAK (GUBITAK) S OSNOVE VRIJEDNOSNOG

USKLAĐIVANJA FINANCIJSKE IMOVINE RASPOLOŽIVE ZA PRODAJU

2.3. Oročeni depoziti

6. IZDANI PODREĐENI INSTRUMENTI

D) UKUPNO OBVEZE I KAPITAL (035+043)

11. ULAGANJA U PODRUŽNICE, PRIDRUŽENA DRUŠTVA I ZAJEDNIČKE POTHVATE

12. PREUZETA IMOVINA

13. MATERIJALNA IMOVINA (MINUS AMORTIZACIJA)

14. KAMATE, NAKNADE I OSTALA IMOVINA

A) UKUPNO IMOVINA (001+004 do 016)

5. IZDANI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI (030+031)

5.2. Dugoročni izdani dužnički vrijednosni papiri

7. REZERVE PROIZAŠLE IZ TRANSAKCIJA ZAŠTITE

C) UKUPNO KAPITAL (036 do 042)

1. DIONIČKI KAPITAL

1. KREDITI OD FINANCIJSKIH INSTITUCIJA (019+020)

1.1. Kratkoročni krediti

1.2. Dugoročni krediti

2. DEPOZITI (AOP 022 do 024)

2.1. Depoziti na žiroračunima i tekućim računima

7. IZDANI HIBRIDNI INSTRUMENTI

8. KAMATE, NAKNADE I OSTALE OBVEZE

KAPITAL

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2013 godinu Primorske banke d.d.

20

2.3.2 Račun dobiti i gubitka

Cilj svakog poslovnog subjekta je ostvariti profitabilno poslovanje. Da li je to ostvareno

i u kojoj mjeri vidi se iz izvještaja koji se zove "Izvještaj o dobiti" ili "Račun dobiti i

gubitka". Za razliku od bilance koja prikazuje financijski položaj u određenoj točki

vremena, račun dobiti i gubitka prikazuje aktivnosti poduzeća u određenom

vremenskom razdoblju. Banka treba prezentirati izvještaj o dobiti koji grupira prihode i

rashode po vrstama i objavljuje iznose glavnih vrsta prihoda i rashoda.

Uz obveze što ih nameću drugi Međunarodni računovodstveni standardi, objavljivanja u

izvještaju o dobiti ili u bilješkama uz financijske izvještaje trebaju sadržavati, ali time

nisu na njih ograničene, sljedeće stavke prihoda i rashoda (Međunarodni standardi

financijskog izvještavanja, 2007):

Prihodi od kamate i slični prihodi:

a. Rashode za kamate i slične troškove;

b. Prihod od dividendi;

c. Prihod od naknade i provizije;

d. Rashode za naknade i provizije;

e. Dobitke umanjene za gubitke nastalim poslovanjem s vrijednosnim papirima;

f. Dobitke umanjene za gubitke nastale od investicijskih vrijednosnih papira;

g. Dobitke umanjene za gubitke nastale u poslovanju sa stranim valutama;

h. Ostali prihodi iz poslovanja;

i. Gubitke po zajmovima i predujmovima;

j. Opće administrativne rashode;

k. Ostale rashode iz poslovanja.

Glavne vrste prihoda koji nastaju poslovanjem banke uključuju kamate, naknade za

usluge, provizije i rezultate iz poslovanja. Svaka vrsta prihoda objavljuje se odvojeno

kako bi korisnici mogli procijeniti uspješnost poslovanja banke.

Glavne vrste rashoda koji nastaju poslovanjem banke uključuju kamate, provizije,

gubitke po zajmovima i predujmovima, troškovi koji se odnose na smanjenje

knjigovodstvenog iznosa ulaganja i opći upravni rashodi. Svaka vrsta rashoda objavljuje

se odvojeno kako bi korisnici mogli procijeniti uspješnost poslovanja banke.

21

Stavke prihoda i rashoda ne trebaju se prebijati, osim onih koji su u svezi sa zaštitom i

sredstvima i obvezama koji se prebijaju u skladu s MRS-om 32 (Narodne novine NN.

br. 136/09).

Prihod od kamata i rashodi za kamate objavljuju se odvojeno kako bi se moglo bolje

razumjeti sastav i razloge za promjene u neto kamatama.

Tablica 3: Račun dobiti i gubitka, Primorske banke d.d.

AOP

oznaka

Prethodna

godina

Tekuća godina

2 4 5

048 10.207.778 10.927.242

049 5.748.517 6.932.885

050 4.459.261 3.994.357

051 1.455.533 1.964.778

052 780.845 856.848

053 674.688 1.107.930

054

055 407.134 968.301

056

057

058 705.012 1.675.978

059

060

061

062

063 112.089 -438.745

064 74.351 35.403

065

066 12.829.633 12.501.392

067 -6.397.098 -5.158.168

068 3.082.833 2.739.321

069 -9.479.931 -7.897.489

070

071 -9.479.931 -7.897.489

1

2. Kamatni troškovi

1. Kamatni prihodi

Naziv pozicije

13. Dobit / gubitak proizišao iz transakcija zaštite

14. Prihodi od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate

11. Dobit / gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju

12. Dobit / gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drži do dospijeća

8. Dobit / gubitak od aktivnosti trgovanja

6. Neto prihod od provizija i naknada (051-052)

3. Neto kamatni prihodi (048-049)

4. Prihodi od provizija i naknada

9. Dobit / gubitak od ugrađenih derivata

10. Dobit / gubitak od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje

prema fer vrijednosti kroz RDG

7. Dobit / gubitak od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke poduhvate

5. Troškovi provizija i naknada

24. DOBIT / GUBITAK TEKUĆE GODINE (069-070)

21. Troškovi vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke

17. Ostali prihodi

18. Ostali troškovi

15. Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja

16. Dobit / gubitak od obračunatih tečajnih razlika

22. DOBIT / GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (067-068)

19. Opći administrativni troškovi i amortizacija

20. Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke (050+053 do 064-065-066)

23. POREZ NA DOBIT

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2013 godinu Primorske banke d.d.

2.3.3 Izvještaj o novčanom tijeku

Izvještaj o novčanom tijeku sastavni je dio temeljnih financijskih izvještaja koji

pokazuje izvore pribavljanja kao i način upotrebe novca. Moraju ga sastavljati sve

banke. Prigodom sastavljanja treba se pridržavati odredaba Međunarodnog

računovodstvenog standarda 7.

S obzirom na temu diplomskog rada Izvještaj o novčanim tijekovima regionalne banke

obilježja samog izvještaja o novčanom tijeku, metode sastavljanja te primjeri opširnije

će biti prikazani u sljedećem poglavlju.

22

2.3.4 Izvještaj o promjenama kapitala

Ovaj izvještaj je uveden izmijenjenim i dopunjenim MRS 1, a obvezatno ga sastavljaju

sve banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, bez obzira na organizacijski oblik i

veličinu.

Promjena glavnice su promjene neto knjigovodstvene vrijednosti banke između dva

datuma bilance, nastale kao posljedica prihoda i rashoda, odnosno financijskog rezultata

za odnosnu godinu i drugih transakcija izravno evidentiranih na vlastitom kapitalu

(Žager et.al, 2007:134).

Tablica 4: Izvještaj o promjenama kapitala, Primorske banke d.d.

Dionički kapital

Trezorske

dionice

Zakonske,

statutarne i

ostale

rezerve

Zadržana dobit /

gubitak

Dobit /

gubitak

tekuće godine

Nerealizirani

dobitak /

gubitak s

osnove vrijed-

nosnog

usklađivanja financijske

imovine

raspoložive za prodaju

2 4 5 6 7 8 9 10 11

001 53.631.000 -11.561.022 -9.479.931 498.736 33.088.783

002

003 53.631.000 0 0 -11.561.022 -9.479.931 498.736 0 33.088.783

004

005 -580.625 -580.625

006

007

008 0 0 0 0 0 -580.625 0 -580.625

009 -7.897.489 -7.897.489

010 0 0 0 0 -7.897.489 -580.625 0 -8.478.114

011 -724.200 10.726.200 10.002.000

012

013

014 -9.479.931 9.479.931 0

015

016 0 0 0 -9.479.931 9.479.931 0 0 0

017 52.906.800 0 0 -10.314.753 -7.897.489 -81.889 0 34.612.669Stanje na dan 31.12. tekuće godine (003+010+011+012+013+016)

Kupnja / prodaja trezorskih dionica

Ostale promjene

Prijenos u rezerve

Isplata dividende

Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju

Promjena fer vrijednosti portfelja financijske imovine

raspoložive za prodaju

Raspodjela dobiti (014+015)

AOP

oznaka

Manjinski

udjel

Ukupno

kapital i

rezerve

Raspoloživo dioničarima matičnog društva

1

Naziv pozicije

Povećanje / smanjenje dioničkog kapitala

Porez na stavke izravno priznate ili prenijete iz

kapitala i rezervi

Ostali dobici i gubici izravno priznati u kapitalu i

rezervama

Neto dobici / gubici priznati izravno u kapitalu i

rezervama (004+005+006+007)

Dobit / gubitak tekuće godine

Prepravljeno stanje 1.siječnja tekuće godine (001+002)

Stanje 1. siječnja tekuće godine

Promjene računovodstvenih politika i ispravci pogrešaka

Ukupno priznati prihodi i rashodi za tekuću godinu (008+009)

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2013 godinu Primorske banke d.d.

Ove promjene već su prikazane u pasivi bilance kao neto promjene početnog i konačnog

stanja vlastitog kapitala banke. Međutim, ovim izvještajem žele se prikazati bruto

promjene vlastitog kapitala, odnosno povećanja i smanjenja glavnice tijekom godine po

svim osnovama.

23

2.3.5 Bilješke uz financijske izvještaje

Bilješke uz financijske izvještaje predstavljaju detaljnu razradu i dopunu stavki

iskazanih u ostalim temeljnim financijskim izvještajima, sa svrhom osiguranja bolje

jasnoće i razumljivosti. U bilješkama se objavljuju računovodstvene politike koje

podrazumijevaju skup načela, osnova, konvencija, pravila i postupaka koji se koriste

prilikom sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja. Računovodstvene politike

ekonomski subjekti samostalno kreiraju, u skladu sa svojim potrebama i ciljevima.

Međutim, iako nisu zakonski propisane, računovodstvene se politike mogu primjenjivati

samo ako ih zakon ili tijelo koje donosi računovodstvene standarde odobrava, pa je tako

računovodstvenim politikama posvećen MRS 8.

U financijskim se institucijama računovodstvene politike obično odnose na ( Filipović,

I., 2008:29):

· priznavanje glavnih vrsta prihoda i rashoda,

· vredovanje ulaganja i vrijednosnih papira kojima se posluje,

· o razlikovanje onih transakcija i drugih događaja koji imaju za posljedicu

nastanak sredstava i obveza u bilanci, te onih transakcija i drugih događaja koji

samo uzrokuju nastanak mogućih (nepredvidivih) događaja i preuzetih

financijskih obveza

· o osnovu za utvrđivanje gubitaka po plasmanima, te za otpisivanje nenaplativih

plasmana,

· osnovu za utvrđivanje troškova općih bankarskih rizika i računovodstveni

postupak s takvim troškovima.

Bilješke uz financijske izvještaje banaka, uz navedeno, sadrže i izvanbilančne stavke, a

ako se radi o podružnici strane banke, u skladu s Odlukom o strukturi i sadržaju

financijskih izvještaja banaka, u bilješkama moraju biti sadržane i sljedeće pozicije:

jamstveni kapital, stopa adekvatnosti kapitala te prosječan broj zaposlenih.

24

3. IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TIJEKOVIMA U BANCI

U ovom radu stavlja se naglasak na izvještaj o novčanim tijekovim, posebno u banci,

odnosno u Primorskoj banci d.d. koja je uzeta kao primjer u diplomskom radu. Shodno

tome u nastavku će biti pobliže obrađeni okviri sastavljnja, sadržaj i metode sastavljanja

izvještaja o novčanim tijekovima.

3.1 OSNOVNI POJMOVI BITNI ZA RAZUMIJEVANJE

IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA

Informacije o novčanim tijekovima subjekta pomažu korisnicima financijskih izvještaja

u pružanju osnove za ocjenjivanje mogućnosti subjekta da stvara novac i novčane

ekvivalente, kao i potreba subjekta da koristi te novčane tijekove. Ekonomske odluke

koje donose korisnici, zahtijevaju ocjenu mogućnosti subjekta da stvara novac i

novčane ekvivalente te vrijeme i izvjesnost njihova stvaranja.

U svrhu razumijevanja izvještaja i samog načina sastavljanja potrebno je spomenuti

osnovne pojmove koji su vezani uz izvještaj o novčanom tijeku (Međunarodni standardi

financijskog izvještavanja, 2007:169):

Novac obuhvaća novac u blagajni i depozite po viđenju.

Novčani ekvivalenti jesu kratkotrajna, visoko likvidna ulaganja koja se mogu brzo

konvertirati u poznate iznose novca i podložna su beznačajnom riziku promjena

vrijednosti.

Novčani tijekovi jesu priljevi i odljevi novca i novčanih ekvivalenata.

Poslovne aktivnosti jesu glavne prihodovno-proizvodne aktivnosti subjekta i druge

aktivnosti, osim investicijskih i financijskih aktivnosti.

Investicijske aktivnosti jesu stjecanje i otuđivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja,

koja nisu uključena u novčane ekvivalente.

Financijske aktivnosti jesu aktivnosti koje rezultiraju promjenom veličine i sastava

kapitala i zaduživanja subjekta.

25

3.1.1 Novac i novčani ekvivalenti

Novac se odnosi na valutu i depozite po viđenju. Upravljanje novcem obuhvaća

dostizanje optimuma novca u blagajni u pravo vrijeme, niti višak niti manjak. Za

ispravno upravljanje novcem treba znati koliko je novca potrebno, kao i koliko ga ima i

gdje se on nalazi u svakom trenutku. Cilj upravljanja novcem je taj da se višak novca

ulaže i povrati za vrijeme očuvanja dovoljne likvidnosti, a da bi se zadovoljile buduće

potrebe (K.Shim J., G.Siegel J., 2007:123).

Novčani ekvivalenti se drže za svrhe ispunjenja kratkoročnih novčanih obveza, a ne za

ulaganja ili za druge svrhe. Da bi se ulaganje moglo tretirati kao novčani ekvivalent,

ono mora biti lako pretvorivo u poznati iznos novca i biti izloženo beznačajnom riziku

promjena vrijednosti. Stoga, se ulaganje uobičajeno kvalificira kao novčani ekvivalent

samo kada ono ima kratko dospijeće od, recimo, tri mjeseca ili manje od toga datuma

stjecanja. (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2007:169)

Tablica broj 5 prikazuje novac i novčane ekvivalente u Primorskoj banci d.d.

Tablica 5: Novac i novčani ekvivalenti Primorske banke d.d.

31.12.2013. 31.12.2012.

OPIS HRK HRK

Gotovina 2.791.84 3.088.361

Novac na žiro racunu 8.386.921 18.577.665

Depoziti sa rokom dospijeca kracim od 3 mjeseca 12.490.241 36.483.096

Ukupno novac i novcani ekvivalenti 23.669.010 58.149.122

Izvor: Izrada studenta prema podacima iz godišnjeg financijskog izvještaja za 2013. godinu Primorske banke d.d.

Iz navedene tablice može se vidjeti da banka u tekućoj 2013. godini posjeduje manje

gotovine nego u prethodnoj godini i to za 11,06 %. Novac na žiro računu te depoziti sa

rokom dospjeća kraćim od 3 mjeseca su se također smanjili u odnosu na prethodnu

godinu. Ukupno su novac i novčani ekvivalenti manji za 245,68% nego u prethodnoj

godini.

26

3.1.2 Novčani primici i izdaci

Ključno je razjasniti razliku između primitaka i izdataka novca i prihoda i rashoda.

Prihodi i rashodi su obračunske kategorije i evidentiraju se prema temeljnoj

računovodstvenoj pretpostavci nastanka događaja, to znači da se evidentiraju onda kada

su nastali odnosno kada su zarađeni, a ne onda kada je uslijedio stvarni primitak ili

izdatak novca. Znači za priznavanje prihoda nije potreban stvarni primitak novca a

rashod ne znači i istodobno izdatak novca. Izvještaj o novčanom tijeku se sastavlja

primjenom načela blagajne (načelo naplaćene realizacije), dakle i primici i izdaci se

priznaju po načelu blagajne. Prema ovome načelu primici se evidentiraju nakon što su

naplaćeni u gotovini ili na žiroračun, a izdaci se evidentiraju nakon što su plaćeni u

gotovini ili na žiroračun. Osim u novcu primici i izdaci mogu biti i nenovčani odnosno

u naravi. Nenovčani primici se iskazuju u tržišnoj vrijednosti ili prodajnoj cijeni, a

nenovčani izdaci po cijeni nabave ili cijeni proizvodnje.

Tablica 6: Nastanak primitaka i izdataka novca

PRIMICI NOVCA IZDACI NOVCA

povećanje obaveza smanjenje obaveza

povećanje kapitala smanjenje kapitala

smanjenje nenovčane imovine povećanje nenovčane imovine

Izvor: (Žager et.al, 2008:82)

3.1.3 Neto novčani tijek

Neto novčani tijek banke predstavlja zbroj neto novčanog tijeka iz poslovanja, neto

novčanog tijeka iz aktivnosti investiranja i neto novčanog tijeka iz aktivnosti

financiranja. Korisnici mogu da sagledaju sposobnost banke da stvara novčane tijekove

u različitim segmentima aktivnosti, da bolje razumiju promjene u financijskoj strukturi i

neto imovini banke i da sagledaju povezanost između neto novčanih tijekova i

profitabilnosti banke (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2007:173).

27

Ukoliko je neto novčani tijek pozitivan, povećava se početno stanje gotovine

gotovinskih ekvivalenata, i obrnuto.

Neto novčani tijekovi iz poslovnih, financijskih i investicijskih aktivnosti mogu biti

pozitivni i negativni. Iznos tijekova gotovine iz poslovnih aktivnosti, predstavlja ključni

pokazatelj stupnja u kojem je banka iz svojih poslovnih aktivnosti ostvarilo gotovinu,

koja je dovoljna za otplatu zajmova, očuvanje poslovne sposobnosti bnake, isplatu

dividendi i nove investicije bez pomoći vanjskih izvora financiranja. Tijekovi gotovine

iz poslovnih aktivnosti prvenstveno proizilaze iz glavnih aktivnosti subjekta, koje

stvaraju prihode. Novčani tijek iz poslovnih aktivnosti bi, po pravilu, trebao da bude

pozitivna veličina, i to se smatra dobrim ostvarenjem. Može se desiti da bude negativan,

npr. kad banka brzo raste, kada su povećane potrebe za dodatnom obrtnom imovinom.

Dakle, kratkoročno se može prihvatiti da neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti

bude negativan. Ali, ako dugoročno dugoročno ostvaruje negativan neto novčani tijek iz

poslovnih aktivnosti, to je vrlo negativan i nepovoljan pokazatelj, i može voditi banku

prema likvidaciji.

Što se tiče novčanih tijekova iz investicijskih aktivnosti, neto novčani tijek može da

bude pozitivan, ali je najčešće negativan. Međutim, to nije ništa loše, banka investira u

realnu ili financijsku aktivu, dalje se razvija, a to je naročito dobro kad ta izdavanja

može da pokrije pozitivnim novčanim tijekovima iz poslovnih aktivnosti (financiranje

rasta iz interno ostvarenih, tj. interno stvorenih, sredstava). Ako je neto novčani tijek iz

investicijskih aktivnosti pozitivan, to može biti loše, u smislu da ukazuje na

nemogućnost financiranja dodatnih ulaganja, prodaju dijela imovine ili cijelog segmenta

banke, na nemogućnost da se zaposle kapaciteti, ili da se pokušavaju riješiti problemi

pogrešnih investicija iz prethodnih perioda, i sl. Novčani tijek iz financijskih aktivnosti

takođe može biti pozitivan i negativan. Pozitivan je ukoliko se banka zadužuje, što

može značiti da banka nije u stanju da odplaćuje dospjele obveze.

28

3.2 SADRŽAJ IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA

MRS 7 predlaže sastav izvještaja o novčanom tijeku, no isto tako napominje da

poduzeće prezentira poslovne, investicijske i financijske aktivnosti na način koji je

najprikladniji za njegovo poslovanje.

Poslovne aktivnosti jesu glavne prihodovno-proizvodne aktivnosti subjekta te druge

aktivnosti, osim investicijskihi financijskih aktivnosti. Iznos novčanih tijekova nastalih

od poslovnih aktivnosti, ključni je pokazatelj razmjera u kojem je poslovanje subjekta

ostvarilo dostatne novčane tijekove za otplate zajma, očuvanje poslovne sposobnosti

subjekta, plaćanje dividendi i ostvarivanje novih ulaganja bez korištenja vanjskih izvora

financiranja (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2007:169-170).

Investicijske aktivnosti jesu stjecanje i otuđivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja,

koja nisu uključena u novčane ekvivalente. Novčani tijekovi od investicijskih aktivnosti

prikazuju veličinu nastalih izdataka za resurse koji su namijenjeni stvaranju buduće

dobiti i novčanih tijekova (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2007:170-

171).

Financijske aktivnosti jesu aktivnosti koje rezultiraju promjenom veličine i sastava

kapitala i zaduživanja. One obuhvaćaju primanje novca od vlasnika (emisija dionica)

kao i povrat novca vlasnicima na uloženu imovinu (dividenda), te također obuhvaćaju

zaduživanje društva i povrat dugova (ovdje nije uključena kamata jer je uključena u

poslovne aktivnosti). Odvojeno objavljivanje novčanih tijekova koji predstavljaju

povećanja poslovne sposobnosti i novčanih tijekova koji zahtijevaju održavanje

poslovne sposobnosti je korisno,jer omogućuje korisnicima za određivanje je li subjekt

odgovarajuće ulagao u održavanje svoje poslovne sposobnosti. Subjekt koji ne ulaže

odgovarajuće u održavanje svoje poslovne sposobnosti, može time štetiti budućoj

profitabilnosti u korist tekuće likvidnosti i raspodjele vlasnicima (Međunarodni

standardi financijskog izvještavanja, 2007:171).

U nastavku rada biti će prikazan izvještaj po pojedinim aktivnostima.

29

3.2.1 Poslovne aktivnosti

Novčani tijekovi od poslovnih aktivnosti prvenstveno proizlaze od glavnih proizvodnih

aktivnosti subjekta koje stvaraju prihode. Stoga, oni uglavnom proizlaze iz transkacija i

drugih poslovnih događaja koji se uključuju u određivanje dobitka ili gubitka. MRS 7

navodi primjere novčanih tijekova od poslovnih aktivnosti pa kad je riječ o bankama to

mogu biti (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2007:170).

a. novčani primici od tantijema, naknada, provizija i drugih prihoda;

b. novčani primici od kamatih prihoda

c. novčane isplate dobavljačima proizvoda i usluga;

d. novčane isplate zaposlenima i za račun zaposlenih;

e. novčani primici i novčane isplate od osiguravajućeg subjekta za premije i

odštetne zahtjeve, anuitete i druge koristi od police osiguranja;

f. novčane isplate ili povrati poreza na dobit, osim aka se ne mogu posebno

povezati s fi nancijskim i investicijskim aktivnostima; i

g. novčani primici i isplate temeljem ugovora koji služe za svrhe dilanja ili

trgovanja

Analizom informacija koje se dobije promatranjem novčanog tijeka iz poslovnih

aktivnosti stvara se slika o mogućnostima poduzeća da generira novčani tijek iz svoje

osnovne djelatnosti. To je najznačajniji novčani tijek, te «najzdraviji» izvor kapitala

potrebnog za razvoj i rast vrijednosti poduzeća (Međunarodni standardi financijskog

izvještavanja, 2007:170).

3.2.2 Investicijske aktivnosti

Investicijske aktivnosti većinom se vežu uz promjene na dugotrajnoj imovinini koja se

sastoji nematerijalne imovine, materijalne imovine, financijske imovine te potraživanja

koja imaju rok dospijeća dulji od godine dana. „Primici i izdaci novca na osnovi

investicijskih aktivnosti prema MRS-u 7 mogu se pojaviti kao (Međunarodni standardi

financijskog izvještavanja, 2007:170-171):

30

a. novčane isplate za stjecanje nekretnina, postrojenja i opreme, nematerijalne

imovine i druge dugotrajne imovine. Navedene isplate obuhvaćaju one koje se

odnose na kapitalizaciju troškova razvoja i izgradnju nekretnina, postrojenja i

opreme u vlastitoj izvedbi;

b. novčani primici od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme, nematerijalne

imovine i druge dugotrajne imovine;

c. novčani izdaci za stjecanje glavničkih ili dužničkih instrumenata drugih

subjekata i udjela u zajedničkim pothvatima (osim isplata temeljem instrumenata

koji se smatraju novčanim ekvivalentima ili se drže za svrhe dilanja ili

trgovanja);

d. novčani primici od prodaje glavničkih ili dužničkih instrumenata drugih

subjekata i udjela u zajedničkim pothvatima (osim primitaka temeljem

instrumenata koji se smatraju novčanim ekvivalentima ili se drže za poslovne ili

trgovačke svrhe);

e. novčani predujmovi i zajmovi dani drugim osobama osim predujmova i zajmova

koje je dala fi nancijska institucija);

f. novčani primici od otplata predujmova i zajmova danih drugim osobama (osim

predujmova i zajmova financijske institucije);

g. novčane isplate temeljem ugovora za futures-e, forward-e, opcije i swapove,

osim kada se ti ugovori drže za svrhe dilanja ili trgovanja, ili su plaćanja

klasificirana kao financijske aktivnosti; i

h. novčani primici temeljem ugovora za futures-e, forward-e, opcije i swapove,

osim kada se ti ugovori drže za svrhe dilanja ili trgovanja, ili su naplate

klasificirane kao fi nancijske aktivnosti.

Analizom informacija o investicijskim aktivnostima moguće je uvidjeti koliki su

zahtjevi banke za investicijama. Drugim riječima moguće je uvidjeti iznos investicija u

banci koje generiraju veću sposobnost banke da u budućnosti generira novčani tijek.

Sam iznos ne mora biti reprezentativan podatak no ukoliko ga usporedimo sa

konkurentskim bankom on može biti izuzetno koristan.

31

3.2.3 Financijske aktivnosti

Aktivnosti koje su vezane uz financiranje poslovanja poduzeća nazivaju se financijske

aktivnosti. Kada se govori o njima uglavnom se misli na promjene koje su vezane uz

strukturu obveza i kapitala.

Primjer novčanih tijekova koji nastaju financijskim aktivnostima jesu (Međunarodni

standardi financijskog izvještavanja, 2007:171):

a. novčani primici od izdavanja dionica ili drugih glavničkih instrumenata;

b. novčane isplate vlasnicima za stjecanje ili iskup dionica subjekta;

c. novčani primici od izdavanja zadužnica, zajmova, pozajmica, obveznica,

hipoteka i drugih kratkoročnih ili dugoročnih posudbi;

d. novčane otplate posuđenih iznosa; i

e. novčane otplate najmoprimca za smanjenje nepodmirene obveze koja se odnosi

na financijski najam.

Bitno je naglasiti da se sukladno točki 33 i 34 MRS- a 7 u okviru financijskih aktivnosti

mogu prikazati i isplaćene i naplaćene kamate i primljene dividende. Također kamate i

dividende mogu se prikazati i kao investicijske ili poslovne aktivnosti (Međunarodni

standardi financijskog izvještavanja, 2007:162).

Analizom novčanog tijeka iz financijskih aktivnosti te usporedbom s novčanim tijekom

iz poslovnih i investicijskih aktivnosti moguće je uvidjeti stanje eksternog financiranja,

odnosno primitke i izdatke po svim oblicima financiranja. Usporedbom novčanog tijeka

iz financijskih aktivnosti dvije konkurentske banke, korištenjem podataka iz bilance te

raznih pokazatelja moguće je stvoriti cjelovitu sliku o izvorima financiranja banke, te o

ovisnosti o dužničkom kapitalu, stabilnosti izvora i cijeni kapitala.

32

3.3 METODE SASTAVLJANJA IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA

Prema MRS-u 7 za pripremanje i predočavanje izvještaja o novčanom tijeku može se

koristiti direktna (izravna), ili indirektna (neizravna) metoda. MRS 7, ipak u točki 19

predlaže primjenu direktne, dok u točki 20 alternativno dopušta primjenu indirektne

metode. Za primjenu direktne metode zalažu se i sva suvremena rješenja zbog bolje

preglednosti i jednostavnosti ovakvog načina izvještavanja. Nažalost, bez obzira na

preporuke i bolju informativnu snagu direktne metode, većina poduzeća prilikom

izvještavanja koristi se indirektnom metodom.

3.3.1 Direktna metoda

Direktna metoda prikazuje bruto novčane primitke i bruto novčane izdatke novca

zasebno za svaku aktivnost (poslovne, investicijske i financijske). Kod izravne ili

direktne metode zbrajaju se sve stavke novčanih primitaka, a odbijaju stavke novčanih

izdataka. Primici i izdaci se utvrđuju na temelju evidencija o prometu sa žiro računa.

Ukoliko nedostaju analitičke evidencije o gotovinskim tijekovima, novčani primici i

izdaci se mogu rekonstruirati iz bruto bilance. Ali treba biti oprezan i detaljnije

analizirati pojedine račune da se ne bi dogodile pogreške zbog promjena na

nespecifičnim računima. Nedostatak je što to zahtjeva značajan utrošak vremena. Ova

metoda se zove izravna iz razloga što se svaka stavka primitka i izdatka određuje

neposredno. Neto novčani tijek od poslovnih aktivnosti se dobije kao razlika primitaka i

izdataka za ovu vrstu aktivnosti, isto vrijedi i za neto novčani tijek od investicijskih i

financijskih aktivnosti. Neto novčani tijek može biti pozitivan ili negativan. Ukupno

povećanje ili smanjenje novčanog tijeka se dobije kada se zbroje neto novčani tijekovi

po aktivnostima. Zatim se uvećava ili umanjuje za iznos pozitivnih ili negativnih

tečajnih razlika proizišlih iz usklađenja deviznih računa na datum bilance. Tako se treba

stanje u izvještaju o novčanom tijeku uskladiti sa stanjem na računima novca i novčanih

ekvivalenata. Iznos novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja koji se dobije treba

biti isti kao i iznos na žiro računa iskazan u bilanci stanja kao razlika dugovne i potražne

strane u ukupnom prometu.

33

Prema direktnoj metodi, informacije o glavnim skupinama bruto novčanih primitaka i

bruto novčanih isplata mogu biti (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja,

2007:172) :

a) iz računovodstvenih evidencija subjekata, ili

b) usklađivanjem prihoda od prodaje, troškova prodaje ( kod financisjkih

institucija, kamata i sličnih prihoda te rashoda za kamate i sličnih troškova) i

drugih stavaka izvještaja o dobiti za:

a. promjene tijekom razdoblja za zaliha i potraživanja i obveza iz

poslovanja,

b. druge nenovčane stavke,

c. druge stavke čiji su novčani učinci investicijskih ili financijskih novčanih

tijekova

d. druge stavke čiji su novčani učinci investicijski ili financijski novčani

tijekovi.

Tablica broj 7 prikazuje sadržaj i strukturu izvještaja o novčanim tijekovima koristeći

direktnu metodu.

34

Tablica 7: Sadržaj i struktura izvještaja o novčanim tijekovima koristeći direktnu

metodu

POSLOVNE AKTIVNOSTI

1.1. Naplaćena kamata i slični primici1.2. Naplaćene naknade i provizije1.3. (Plaćena kamata i slični izdaci)1.4. (Plaćene naknade i provizije)1.5. (Plaćeni troškovi poslovanja)1.6. Neto dobici / (gubici) od financijskih instrumenata po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka1.7. Ostali primici

1.8. (Ostali izdaci)

2.1. Depoziti kod HNB-a

2.2. Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a2.5. Depoziti kod bankarskih institucija i krediti financijskim institucijama

2.4. Krediti ostalim komitentima

2.5. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja2.6. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju

2.8. Ostala imovina

2. Neto (povećanje) /smanjenje poslovne imovine (2.1. do 2.8.) Povećanje / (smanjenje) poslovnih obveza

3.1. Depoziti po viđenju3.2. Štedni i oročeni depoziti3.3. Derivatne financijske obveze i ostale obveze kojima sc trguje

3.4. Ostale obveze

3. Neto povećanje /(smanjenje) poslovnih obveza (3.1. do 3.4.)

5. (Plaćeni porez na dobit)6. Neto priljev /(odljev) gotovine iz poslovnih aktivnosti (4-5)

ULAGAČKE AKTIVNOSTI7.1. Primici od prodaje /(plaćanja za kupnju) materijalne i nematerijalne imovine

7.4. Primljene dividende

7.5. Ostali primici /(plaćanja) iz ulagačkih aktivnosti7. Neto priljev/(odljev) gotovine iz ulagačkih aktivnosti (7.1. do 7.5.)

FINANCIJSKE AKTIVNOSTI

8.1. Neto povećanje /(smanjenje) primljenih kredita8.2. Neto povećanje /(smanjenje) izdanih dužničkih vrijednosnih papira8.3. Neto povećanje /(smanjenje) podređenih i hibridnih instrumenata8.4. Primici od emitiranja dioničkog kapitala8.5. (Isplaćena dividenda)8.6. Ostali primici /(plaćanja) iz financijskih aktivnosti8. Neto priljev /(odljev) gotovine iz financijskih aktivnosti (8.1 do 8.6.)

9. Neto priljev /(odljev) gotovine (6+7+8)

10. Učinci promjene tečaja stranih valuta na gotovinu i ekvivalente gotovine11 Neto povećanje/ (smanjenje) gotovine i ekvivalenata gotovine (9+10)12. Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine13 Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine

7.2. Primici od prodaje (plaćanja za kupnju) ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate

7.3. Primici od naplate /(plaćanja za kupnju) vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća

4. Neto priljev /(odljev) gotovine iz poslovnih aktivnosti prije plaćanja poreza na dobit (1 +2+3)

2.7. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema

fer vrijednosti kroz RDG

1. Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti (1.1. do 1.8.) (Povećanje)/smanjenje poslovne imovine

Izvor: Uputa o načinu primjene odluke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvješća, Narodne novine 62/08, od 30.07.2014.

35

Banka se potiče na izvještavanje novčanih tijekova od poslovnih aktivnosti primjenom

direktne metode. Direktna metoda pruža informacije koje mogu biti korisne u

procjenjivanju budućih novčanih tijekova, a koje nisu raspoložive prema indirektnoj

metodi (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja 2007:172).

3.3.2 Indirektna metoda

Izvještaj o novčanom tijeku prema neizravnoj ili indirektnoj metodi ne prikazuje

posebno stavke primitaka i izdataka već prikazuje novac osiguran od poslovnih

aktivnosti u obliku neto dobiti. Neto dobit nakon toga korigiramo za stavke promjene na

računima koji utječu na novčani tijek i stanje novca kao što su npr. kupci, dobavljači,

povećanje/smanjenje zaliha, povećanje/smanjenje vrijednosti imovine. Iz ovog vidimo

da do novčanog tijeka dolazimo na neizravan način. Na primjer amortizacija dugotrajne

imovine koja predstavlja trošak i rashod u smislu računa dobiti i gubitka ne predstavlja

novčani izdatak te ju iz tog razloga dodajemo neto dobitku kao pozitivnu stavku

(amortizacija je umanjila neto dobit, a ne predstavlja istodobno odljev novca). I

povećanje kratkoročnih obaveza znači da svi troškovi nisu plaćeni, dok smanjenje

potraživanja u odnosu na stanje s početka godine znači da su u tijeku poslovne godine

naplaćeni svi prihodi realizirani u toj godini kao i nešto prihoda koji su ostali

nenaplaćeni iz prošle godine. Isto je i sa zalihama. Novčani tijek od investicijskih i

financijskih aktivnosti je isti kao i kod direktne metode i utvrđuje se na temelju

promjena u financijskim pozicijama odgovarajućih računa nastalih tijekom godine.

Kada se radi o novčanim tijekovima od poslovnih aktivnosti u okviru neizravne metode,

korekcije neto dobitka, tj. prilagodbe koje treba izvršiti, mogu se razvrstati u sljedeća tri

tipa (Belak V., 1995:115) :

1. prilagodbe za stavke koje se ne uključuju u tijekove gotovine, kao što su

amortizacija i deprecijacija

2. prilagodbe za promjene u nenovčanoj tekućoj aktivi i tekućoj pasivi koje su u

svezi s operativnim aktivnostima

3. isključivanje dobitka i gubitka koji ne proizlaze od poslovnih aktivnosti nego se

odnose na investicijske i financijske aktivnosti, te se stavke isključuju u slučaju

kada neto dobitak uključuje dobitke i gubitke od investicijskih i financijskih

aktivnosti

36

Tablica 8: Sadržaj i struktura izvještaja o novčanim tijekovima koristeći indirektnu

metodu

POSLOVNE AKTIVNOSTI

1.1. Dobit/(gubitak) prije oporezivanja

1.2. Ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke

1.3. Amortizacija

1.4. Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz RDG

1.5. (Dobit) /gubitak od prodaje materijalne imovine

1.6. Ostali (dobici) / gubici

1. Novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije promjena poslovne imovine (1.1. do 1.6.)2.1. Depoziti kod HNB-a

2.2. Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a2.3. Depoziti kod bankarskih institucija i krediti financijskim institucijama

2.4. Krediti ostalim komitentima

2.5. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja2.6. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju

2.8. Ostala poslovna imovina

2. Neto (povećanje) /smanjenje poslovne imovine (2.1. do 2.8.)Povećanje / (smanjenje) poslovnih obveza

3.1. Depoziti po viđenju3.2. Štedni i oročeni depoziti3.3. Derivatne financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje

3.4. Ostale obveze

3. Neto povećanje /(smanjenje) poslovnih obveza (3.1. do 3.4.)4. Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije plaćanja poreza na dobit (1+2+3)5. (Plaćeni porez na dobit)6. Neto priljev /(odljev) gotovine iz poslovnih aktivnosti (4-5)

ULAGAČKE AKTIVNOSTI7.1. Primici od prodaje /(plaćanja za kupnju) materijalne i nematerijalne imovine

7.4. Primljene dividende

7.5. Ostali primici /(plaćanja) iz ulagačkih aktivnosti7. Neto novčani tijek iz ulagačkih aktivnosti (7.1. do 7.5.)

FINANCISJKE AKTIVNOSTI

8.1. Neto povećanje /(smanjenje) primljenih kredita8.2. Neto povećanje /(smanjenje) izdanih dužničkih vrijednosnih papira8.3. Neto povećanje /(smanjenje) podređenih i hibridnih instrumenata8.4. Primici od emitiranja dioničkog kapitala8.5. (Isplaćena dividenda)8.6. Ostali primici /(plaćanja) iz financijskih aktivnosti

8. Neto novčani tijek iz financijskih aktivnosti (8.1. do 8.6.)9. Neto povećanje /(smanjenje) gotovine i ekvivalenata gotovine (6+7+8)

10. Učinci promjene tečaja stranih valuta na gotovinu i ekvivalente gotovine11. Neto povećanje/(smanjenje) gotovine i ekvivalenata gotovine (9+10)12. Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine13. Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine

7.2. Primici od prodaje /(plaćanja za kupnju) ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate

7.3. Primici od naplate /(plaćanja za kupnju) vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća

2.7. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se

prema fer vrijednosti kroz RDG

Izvor: Uputa o načinu primjene odluke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvješća, Narodne novine 62/08, od 30.07.2014.

37

Iz priložene slike vidljivo je da se dvije metode razlikuju samo po utvrđivanju novčanog

tijeka iz poslovnih aktivnosti, dok se ulagačke i financijske aktivnosti ostale

nepromijenjene iz direktne metode.

Prednost korištenja neizravne ili indirektne metode je u tome što zahtjeva manje

troškove nego izravna metoda, predstavlja komplementarni izvještaj računa dobiti i

gubitka koji korisnicima osigurava podatke o kvaliteti zarade. Nedostatak je što se ne

mogu usporediti novčani priljevi i odljevi od poslovnih aktivnosti s prihodima i

rashodima iz koji su nastali.

Prednosti izravne ili direktne metode su što prikazuje cjelokupni iznos novčanih priljeva

i odljeva od poslovnih aktivnosti i osigurava informaciju o naplaćenoj prodaji. Dok je

nedostatak ove metode veći trošak pripreme izvještaja i značajan utrošak vremena radi

promjena na nespecifičnim kontima.

Možemo vidjeti da su prednosti jedne metode nedostaci druge i obrnuto. Ali sličnost

ovih metoda je u tome što polazište u izradi čine računovodstveni podaci, a rezultat

iskazuju kao neto novčani tijek. Izračun počinje pozicijama iz računa dobiti i gubitka i

njima se dodaju ili oduzimaju promjene tijekom promatranog razdoblja, ovisno o

računima bilance. Razlika je samo u obliku prikazivanja. Tako izravna metoda daje

informaciju o prirodi i novčanim svotama specifičnih primitaka i izdataka po strukturi

aktivnosti, a neizravna metoda pokazuje koliko se neto gotovinski tijek od poslovnih

aktivnosti razlikuje od mjerenja performance s pomoću neto dobitka. Za većinu

korisnika je izvještaj po direktnoj metodi razumljiviji i jednostavniji za izračun, ali se

danas sve više preporučuje izrada po indirektnoj metodi jer se dobiva drugačiji pogled

na važno područje financijske analize i dodatne informacije koje mogu biti korisne za

bolji pogled na uspješnost upravljanja novčanim resursima. Najbolje bi bilo izraditi

izvještaj po obje metode ali to zahtjeva velike troškove i velik utrošak vremena.

U sljedećem poglavlju biti će podrobnije objašnjena indirektna metoda sastavljanja

izvještaja o novčanim tijekovima na konkretnom primjeru izvještaja o novčanim

tijekovima Primorske banke d.d.

38

3.4 RAZLIKE IZMEĐU NOVČANIH TIJEKOVA BANKE I PODUZETNIKA

Iako je metoda strukturiranja izvještaja o novčanim tijekovima banke i poduzetnika u

potpunosti ista, ipak postoje razlike u samom sadržaju izvještaja, tj. pojedinim stavkama

koje ulaze u izvještaj. Razlike prvenstvene proizlaze zbog različitosti poslova kojima s

bave banke i poduzetnici. Da bi se razlika u strukturi izvještaja uvidjela izvršena je

usporedba izvještaja o novčanim tijekovima jednog proizvodnog poduzeća

(poduzetnika) s izvještajem o novčanim tijekovima banke koja je uzeta kao primjer u

ovom diplomskom radu.

Poslovne aktivnosti i kod banke i kod poduzetnika sadrže stavke neto dobiti i

amortizacije. Glavne razlike u sadržaju poslovnih aktivnosti proizlaze iz razlika u

stavkama potraživanja i stavkama obveza. Tako se kod poduzetnika stavke potraživanja

odnose u najvećoj mjeri na potraživanja od kupaca. Što se tiče banke stavke

potraživanja se odnose na potraživanja po depozitima koja se nalaze kod Hrvatske

narodne banke ili drugih financijskih isntitucija, potraživanja po raznim oblicima

vrijednosnih papira, potraživanja po plasiranim kreditima bilo fizičkim ili pravnim

osobama. Stavke obveza kod poduzetnika odnose se u najvećoj mjeri na obveze prema

dobavljačima, dok se kod banke stavke obveza odnose na obveze po oročenim

depozitima te po depozitima po viđenju. Značajnu stavku poslovnih aktivnosti

poduzetnika, tj. proizvodnog poduzeća čine zalihe budući da su one neophodne za

nesmetano odvijanje djelatnosti. Poslovne aktivnosti banke stavke zaliha ne sadrže, što

je i uobičajno s obzirom na djelatnost banke.

U stavkama investicijskih i financijskih aktivnosti nije moguće uočiti neke značajnije

razlike između poduzetnika i banke. I kod poduzetnika i kod banke investicijske

aktivnosti sadrže stavke primitaka i izdataka za prodaju odnosno kupnju materijalne i

nematerijalne imovine, primitaka i izdataka za prodaju odnosno kupnju vrijednosih

papira, te primitke po osnovu dividendi. Financijske aktivnosti i kod poduzetnika i kod

banke sadrže stavke koje se odnose na izvore financiranja.

Na temelju navedenog može se zaključiti da glavne razlike imeđu izvještaja o novčanim

tijekovima banke i izvještaja o novčanim tijekovima poduzetnika (proizvodnog

39

poduzeća) proizlaze iz razlike u stavkama poslovnih aktivnosti, dok kod investicijskih i

financijskih aktivnosti nema značajnijih razlika.

40

4. ANALIZA IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA

U PRIMORSKOJ BANCI D.D. U ovom dijelu rada biti će objašnjen konkretan primjer izvještaj o novčanim tijekovima

na primjeru Primorske banke d.d. Posebno će biti objašnjeni neto novčani tijekovi iz

svake pojedine aktivnosti, te će biti analizirane stavke svake pojedine aktivnosti.

Također će se analizirati slobodni novčani tijek, te pokazatelji koje je moguće dobiti iz

izvještaja o novčanim tijekovima.

4.1 NOVČANI TIJEKOVI U PRIMORSKOJ BANCI D.D.

Sljedeća tablica prikazuje neto novčane tijekove podijeljene na aktivnosti te ukupan

neto novčani tijek.

Tablica 9: Neto novčani tijekovi Primorske banke d.d.

Prethodna

godina

Tekuća godina

2 3

8.104.006 -58.411.528

-555.942 -1.620.969

6.594.200 25.342.521

14.142.264 -34.689.976

43.953.649 58.095.913

58.095.913 23.405.937

Neto povećanje / smanjenje gotovine i ekvivalenata gotovine

Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine

Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine

Naziv pozicije

1

Neto priljev / odljev gotovine iz poslovnih aktivnosti

Neto novčani tijek iz investicijskih aktivnosti

Neto novčani tijek iz financijskih aktivnosti

Izvor: Izrada studenta prema podacima iz godišnjeg financijskog izvještaja za 2013.

godinu Primorske banke d.d.

Iz tablice je vidljivo da je banka u 2013. godini jedino iz financijskih aktivnosti

ostvarila pozitivan neto novčani tijek. Međutim to nije bilo dovoljno za pozitivan

ukupan neto novčani tijek na kraju godine, iz razloga što je neto novčani tijek iz

poslovnih i investicijskih aktivnosti bio negativan.

41

4.2 SASTAVLJANJE IZVJEŠTAJA O NOVČANIM TIJEKOVIMA

U PRIMORSKOJ BANCI D.D.

Kao što je u prethodnom dijelu rada navedeno da se prilikom strukturiranja izvještaja o

novčanom tijeku većina poduzetnika, tj. banaka koristi indirektnom metodom, tako i

Primorska banka d.d. kod strukturiranja izvještaja o novčanim tijekovima koristi

indirektnu metodu. U nastavku ovog rada slijedi konkrentan primjer izvještaja o

novčanim tijekovima u Primorskoj banci d.d. za 2013. godinu.

42

Tablica 10: Izvještaj o novčanim tijekovima u Primorskoj banci d.d.

AOP

oznaka

Prethodna

godina

Tekuća godina

2 3 4

001 -5.481.783 -5.231.019

002 -9.479.931 -7.897.489

003 3.082.833 1.779.840

004 915.315 886.630

005

006

007

008 -11.633.725 -83.208.290

009 -558.250 -5.105.094

010 -22.369 -1.633.872

011 641.181 -4.600

012 -12.189.830 -26.463.421

013

014 470.647 -49.064.010

015

016 24.896 -937.293

017 25.219.514 30.027.781

018 4.291.827 -10.093.288

019 21.571.748 38.835.659

020 0 0

021 -644.061 1.285.410

022 8.104.006 -58.411.528

023 0 0

024 8.104.006 -58.411.528

025 -555.942 -1.620.969

026 -1.039.860 -1.040.345

027 0 0

028 483.918 -580.624

029 0 0

030 0 0

031 6.594.200 25.342.521

032 0 20.341.521

033 0 0

034 -5.456.800 -5.001.000

035 12.051.000 10.002.000

036 0 0

037 0 0

038 14.142.264 -34.689.976

039 0 0

040 14.142.264 -34.689.976

041 43.953.649 58.095.913

042 58.095.913 23.405.937

8.3. Neto povećanje / smanjenje/ podređenih i hibridnih instrumenata

8.4. Primici od emitiranja dioničkog kapitala

8.6. Ostali primici / plaćanja iz financijskih aktivnosti

8.5. Isplaćena dividenda

13. Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine (040+041)

9. Neto povećanje / smanjenje gotovine i ekvivalenata gotovine (024+025+031) 10. Učinci promjene tečaja stranih valuta na gotovinu i ekvivalente gotovine

11. Neto povećanje / smanjenje gotovine i ekvivalenata gotovine (038+039)

12. Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine

FINANCIJSKE AKTIVNOSTI

8. Neto novčani tijek iz financijskih aktivnosti (032 do 037)

8.1. Neto povećanje / smanjenje/ primljenih kredita

8.2. Neto povećanje / smanjenje/ izdanih dužničkih vrijednosnih papira

7.1. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ materijalne i nematerijalne imovine

7.4. Primljene dividende

7.2. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate

7.3. Primici od naplate / plaćanja za kupnju/ vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća

7.5. Ostali primici / plaćanja/ iz ulagačkih aktivnosti

6. Neto priljev / odljev gotovine iz poslovnih aktivnosti (022+023)

7. Neto novčani tijek iz ulagačkih aktivnosti (026 do 030)

4. Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije plaćanja poreza na dobit (001+008+017)

INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI

2.4. Krediti ostalim komitentima

2.7. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno

ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG

2.5. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja 2.6. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju

3.4. Ostale obveze

2. Neto povećanje / smanjenje poslovne imovine (009 do 016)

2.1. Depoziti kod HNB-a

2.2. Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a

2.3. Depoziti kod bankarskih institucija i krediti financijskim institucijama

5. Plaćeni porez na dobit

2.8. Ostala poslovna imovina

3. Neto povećanje / smanjenje poslovnih obveza (018 do 021)

3.3. Derivatne financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje

3.1. Depoziti po viđenju

3.2. Štedni i oročeni depoziti

1.6. Ostali dobici / gubici

1. Novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije promjena poslovne imovine (002 do 007)

POSLOVNE AKTIVNOSTI

1.1. Dobit / gubitak prije oporezivanja

1.2. Ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke

Naziv pozicije

1

1.3. Amortizacija

1.4. Neto nerealizirana dobit/gubitak od financijske imovine i obveza

po fer vrijednosti kroz RDG 1.5. Dobit/gubitak od prodaje materijalne imovine

Izvor: Godišnji financijski izvještaji za 2013 godinu Primorske banke d.d.

Iz prikazanog izvještaja je vidljivo da je banka u 2013. godini ostvarila negativno neto

novčani tijek u iznosu od 34.689.976 kuna. Negativan rezultat neto novčanog tijeka je

43

pokriven iz salda na početku godine tako da stanje novca i novčanih ekvivalenata na

kraju 2013. godine iznosi 23.405.937 kuna što je za 248,21 % manje nego na kraju

prethodne godine kada je iznosio 58.095.913 kuna.

Razlog tome je negativan neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti u iznosu od

58.411.528 kuna, za razliku od prošle godine kada je bio pozitivan i iznosio 8.104.006

kuna.

Neto novčani tijek iz investicijskih aktivnosti u tekućoj godini je negativan te iznosi

1.620.969 kuna. Bitno je naglasiti da je došlo do smanjenja neto novčanog tijeka iz

investicijskih aktivnosti u odnosu na prethodnu godinu, kada je također bio negativan te

iznosio 555.942 kune. Razlog tome je znatno smanjenje primitaka od prodaje, te s druge

strane povećani izdaci za kupovinu vrijednosnih papira i drugih financijskih

instrumenata koji se drže do dospijeća.

Što se tiče neto novčanog tijeka iz financijskih aktivnosti iz prikazanog izvještaja je

vidljivo da je banka u 2013. godini ostvarila pozitivan neto novčani tijek iz financijskih

aktivnosti u iznosu od 25.342.251 kunu što predstavlja povećanje od 384.32% u odnosu

na prethodnu godinu. Razlog tako velikog povećanja neto novčang tijeka iz financijskih

aktivnosti proizlazi iz povećanja primljenih kredita u iznosu od 20.341.521 kunu.

Nakon kratkog objašnjenja neto novčanih tijekova, u nastavku rada sljedi detaljna

razrada i objašnjenje novčanog tijeka po svakoj pojedninoj aktivnosti.

4.2.1 Novčani tijekovi iz poslovnih aktivnosti u Primorskoj banci d.d.

S obzirom da banka koja je uzeta za primjer u ovom diplomskom radu sastavlja

izvještaj o novčanom tijeku indirektnom metodom, početna je stavka dobiti razdoblja

koju je potrebno umanjiti za plaćeni porez na dobiti kako bi se dobila neto dobiti

razdoblja. S obzirom da je Primorska banka d.d. u 2013. godini ostvarila gubitak

prethodno navedenu korekciju prilikom sastavljanja izvještaja nije bilo potrebno

napraviti.

Nakon izračuna neto dobiti razdoblja, stavku neto dobiti u nastavku je potrebno

korigirati za novčane i nenovčane stavke koje su sadržane u novčanim tijekovima iz

investicijske i financijske aktivnosti.

44

Račun dobiti i gubitka sastoji se od određenih stavaka koje nemaju utjecaja na novčane

tijekove, pa je potrebno napraviti korekciju neto dobit za takve stavke kako bi se dobio

novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije promjene poslovne imovine. U slučaju

Primorske banke d.d. to su ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke, te amortizacija.

Depoziti kod HNB-a predstavljaju minimalnu rezervu koju banka ima kod Hrvatske

narodne banke u domaćoj i stranoj valuti. Povećanje sredstava kod HNB-a ima

negativan utjecaj na novčani tijek budući da dolazi do odljeva novca, s kojim banka u

određenom razdoblju ne može raspolagati, te iz tog razloga sredstva kod HNB-a za

banku predstavljaju izdatak. U 2013. godini iskazan je iznos depozita kod HNB-a u

iznosu od 5.105.094 kune, do kojeg se je došlo oduzimajući ovogodišnje od

prošlogodišnjeg stanja, te usklađujući ga za tečajne razlike.

Trezorski zapisi su kratkoročni vrijednosni papiri koje izdaje Ministarstvo financija s

rokovima dospijeća od 91, 182 i 364 dana sa denominacijom od 100.000 kuna. Upis

trezorskih zapisa vrši se na aukcijama koje objavljuje Ministarstvo Financija Republike

Hrvatske. Na te aukcije imaju pravo izaći samo domaće banke i domaće tvrtke.

Blagajnički zapisi je kratkoročni utrživi vrijednosni papir s rokom dospijeća do jedne

godine. Izdaju ga Ministarstvo financija, državne agencije ili centralne banke. U

Hrvatskoj blagajničke zapise emitiraju Hrvatska narodna banka, poslovne banke, a

mogu ih izdavati i teritorijalno-političke zajednice i nebankovne financijske

organizacije. U izvještaju o novčanim tijekovima Primorske banke d.d. stavke Trezorski

zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a, prikazano je neto povećanje trezorskih i

blagajničkih zapisa u iznosu od 1.633.827 kuna što znači da je banka kupovala

vrijednosne papire i time negativno utjecala na neto novčani tijek. U prethodnoj 2012.

godini prikazano je neto povećanje trezorskih i blagajničkih zapisa u iznosu od 22.369

kuna. Uspoređujući iznose iz dvije promatrane godine može se zaključiti da je u 2013.

godini banka više investirala u vrijednosne papire, time generirala veće izdatke, te u

konačnici negativno utjecala na novčani tijek.

Stavka depoziti kod bankarskih institucija odnosi se na novčana sredstva koja banka

drži na računima kod drugih banaka, te se oni mogu podjeliti na depozite po viđenju i

vremenski ili ročne depozite. Stavka kredita financijskim institucijama se odnosi na

novčana sredstva koja banka plasira u obliku kredita financijskim institucijama. U

45

iskazanom izvještaju o novčanom tijeku stavke depozita kod bankarskih institucija te

kredita financijskim institucijama prikazuju se zajedno. Njihovo povećanje ima

negativan utjecaj na novčani tijek iz razloga što dolazi do odljeva novčanih sredstava. U

2013. godini pod stavkom depoziti kod bankarskih institucija i krediti financijskim

institucijama iskazano je povećanje u iznosu od 4.600 kuna. Iznos je minimalan, te

nema znčajan utecaj na novčani tijek.

Krediti ostalim komitentima predstavljaju ustupanje određene svote novčanih sredstava

od strane banke kao kreditora (vjerovnika) nekoj osobi (dužniku, zajmoprimcu), uz

obvezu da mu ih ovaj vrati u dogovorenom roku i plati pripadajuću naknadu –

kamatu. Stavka kredita ostalim komitentima u 2013. godini iznosi 26.463.421 kunu, dok

je u prethodnoj godini iznosila 12.189.630 kuna. Iz navedenog se može zaključiti da je

povećanje kreditnih plasmana klijentima u 2013. godini za 217 % veće nego u

prethodnoj godini, te je takvo povećanje negativno utjecalo na novčani tijek iz razloga

što je došlo do većeg odljeva novca.

Banka je u 2013. godini znatna sredstva plasirala u vrijednosne papire i druge

financijske instrumente raspoložive za prodaju. Takav plasman je negativno utjecao na

novčani tijek iz razloga što je došlo do odljeva novca. Iznos odljeva za kupnju

vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata u 2013. godini iznosi 49.064.010

kunu.

Ostala imovina djeli se na (Vidič M, 2009: 49):

a) dugotrajna imovina namjenjena prodaji

b) potraživanja za unaprijed plaćene troškove

c) potraživanja za naknade

d) sitan inventar i

e) ostalo.

Povećanje ostale poslovne imovine predstavlja prvenstveno povećanje potraživanja za

naknade, te dugotrajne imovine namjenjene prodaji, što je negativno utjecalo na neto

novčani tijek, budući da se ne radi o priljevu novaca u banku. Navedeno povećanje

ostale poslovne imovine uzrokaovalo je odljev novac u iznosu od 937.293 kuna.

46

Nakon analize stavki poslovne imovine u nastavku se analiziraju stavke poslovnih

obveza i to depoziti po viđenju, štedni i oročeni depoziti te ostale obveze.

Iz izvještaja je vidljivo da je došlo da smanjenja depozita po viđenju u iznosu od

10.093.288 kuna u odnosu na prethodnu godinu. Takvo smanjenje je proizašlo zbog dva

razloga. Prvo se odnosi na to da je dio klijenata zatvorio račune u banci i na taj način

povukao svoja sredstva, međutim tu se radi o manjem broju klijenata i iznosima novca.

Drugi razlog smanjenja depozita po viđenju leži u tome da dio klijenata svoja sredstva u

banci oročio i na taj način banka ta sredstva više ne prikazuje kao depozite po viđenju,

već kao oročene ili štedne depozite. Iz tog razloga je i došlo do znatnog povećanja

stavke štednih i oročenih depozita i to za 180 % u odnosu na prethodnu 2012. godinu.

Takvo povećanje štednih i oročenih depozita pozitivno je utjecalo i na novčani tijek,

budući da se radi o priljevu novca.

Ostale obveze sasatoje se od (Vidič M, 2009: 49):

a) obveza prema dobavljačima

b) obveza za plaće i doprinose

c) obvezea za osiguranje štednih uloga,

d) ostalo

Iz izvještaja se može vidjeti da je došlo do povećanja ostalih obveza i to u iznosu od

1.285.410 kuna, što je pozitivno utječe na neto novčani tijek.

Na kraju se može vidjeti kako je neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti u 2013.

godini negativan i iznosi 58.411.528 kuna, za razliku od 2012. godine kada je bio

pozitivan u iznosu od 8.104.006 kuna. Aktivnosti koje su utjecale na prethodno

navedenu promjene odnose se na stavke kredita ostalim komitentima, te vrijednosnih

papira i drugih financijskih instrumenata raspoloživih za prodaju.

47

4.2.2 Novčani tijekovi iz investicijskih aktivnosti u Primorskoj banci d.d.

Novčani tijekovi iz investicijskih aktivnosti u Primorskoj banci d.d. sastoje se od:

a) Prodaje, kupnje materijalne i nematerijalne imovine

b) Prodaje, kupnje udjela

c) Prodaje, kupnje vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata koji se

drže do dospijeća

d) Primljenih dividendi, te

e) Ostalih primitaka, izdatak investicijskih aktivnosti.

Budući da je Primorska banka d.d. u godinama koje se analiziraju u ovom diplomskom

radu iskazala samo promjene po stavkama prodaje, kupnje materijalne i nematerijalne

imovine te prodaje, kupnje vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata koji se

drže do dospijeća te stavke će se u nastavku detaljnije analizirati.

Odljevi za kupnju materijalne i nematerijalne imovine u 2013. godini iznose 1.040.345

kuna te su se neznatno povećali u odnosu na prethodnu godinu. Uglavnom se ti odljevi

odnose na nematerijalnu imovinu, budući da banka znatan iznos sredstava ulaže u

unapređenje programske aplikacije. Novčani tijek po stavci prodaje, kupnje

vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća je

negativan, što znači da je banka ulagala u vrijednosne papire, te je došlo do odljeva

novca.

Neto novčani tijek iz investicijskih aktivnosti u tekućoj godini je negativan te iznosi

1.620.969 kuna. Bitno je naglasiti da je došlo do smanjenja neto novčanog tijeka iz

investicijskih aktivnosti u odnosu na prethodnu godinu, kada je također bio negativan te

iznosio 555.942 kune. To je najvećim djelom rezultat povećanog ulaganja u vrijednosne

papire koji se drže do dopjeća.

48

4.2.3 Novčani tijekovi iz financijskih aktivnosti u Primorskoj banci d.d.

Neto novčani tijekovi od financijskih aktivnosti u Primorskoj banci d.d. se sastoje od:

a) Povećanja, smanjenja primljenih kredita

b) Povećanja, smanjenja izdanih dužničkih vrijednosnih papira

c) Povećanja, smanjenja podređenih i hibridnih instrumenata

d) Primitaka od emitiranja dionica

e) Isplaćenih dividendi, te

f) Ostalih primitaka, izdatak iz financijskih aktivnosti

U 2013. godini banka je ostvarila pozitivni neto novčani tijek po stavci primljenih

kredita. Radi se o iznosu od 20.341.521 kune, koje je banka uspjela dobiti po povoljnim

uvjetima na financijskom tržištu radi daljnjeg plasmana svojim komitentima. U

prethodnoj godini nije bilo priljeva, niti odljeva po ovoj stavci.

Banka je po stavci podređenih i hibridnih isntrumenta generirala negativni novčani tijek

u iznosu od 5.001.000 kuna. Uspoređujući taj iznos s prethodnom godinom može se

zaključiti da je došlo do smanjenja odljeva za 8,35%.

Budući da banka nekoliko godina unazad posluje s gubitkom, svake godine dioničari

uplaćuju dodatni kapital kako bi se pokrio gubitak te ispunili uvjeti za obavljanje

bankarske djelatnosti. Tako je u 2013. godini uplaćeno 10.002.000 kuna dioničkog

kapitala, što predstavlja pozitivan novčani tijek za banku budući da se radi o priljevu

novca. Novčani tijek po stavci isplaćenih dividendi nije ostvaren budući da banak

posluje s gudbitkom.

Banak je iz financijskih aktivnosti u 2013. godini ostvarila pozitivni novčani tijek u

iznosu od 25.342.521 kunu. Pozitivan novčani tijek iz financijskih aktivnosti rezultat je

priljeva dioničkog kapitala, te priljeva po primljenim kreditima.

49

4.3 SLOBODNI NOVČANI TIJEK U PRIMORSKOJ BANCI D.D.

U računovodstvenoj literaturi i praksi postoji veći broj definicija i pristupa u računanju

slobodnog novčanog tijeka. Svakako, svi pristupi u objavljivanju slobodnog novčanog

tijeka imaju ishodište u novčanom tijeku od poslovne aktivnosti.

Osnovna definicija slobodnog novčanog tijeka proizlazi iz MRS 7 u kojem se navodi:

«Odvojeno objavljivanje novčanih tijekova koji predstavljaju povećanja poslovne

sposobnosti i novčanih tijekova koji se zahtijevaju za održavanje poslovne sposobnosti

je korisno, jer omogućuje korisnicima da utvrde je li poduzeće odgovarajuće ulagalo u

održavanje svoje poslovne sposobnosti» (Međunarodni standardi financijskog

izvještavanja, 2007:176).

Temeljem točke 51 MRS-a 7, definiran je slobodno novčani tijek koji se može objaviti u

dvije razine i to:

1. Novčani tijek od poslovnih aktivnosti kojim se održava postojeći kapacitet, i

2. Novčani tijek od poslovnih aktivnosti kojim se povećava poslovna sposobnost

poslovnih subjekata.

Prva razina odražava minimalni slobodni novčani tijek kojim se održava postojeći

kapacitet. Prema ovom konceptu iz novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti treba

nadoknaditi kapitalne izdatke za održavanje postojećeg kapaciteta. Najčešće se ovi

kapitalni izdaci svode na amortizaciju kao osnovnu pretpostavku održavanja iste razine

produktivnosti. Ovaj slobodan novčani tijek ukazuje menadžmentu, investitorima i

kreditorima koliko poduzeću ostaje novčanog tijeka od poslovne aktivnosti za dodatne

investicije, servisiranje dugova i isplate dividendi. U literaturi se ovaj slobodni novčani

tijek izražava slijedećom relacijom (White G., Sondhi A., Fried D., 1998:106):

SNT 1 = NTPA – Ki

Gdje je SNT 1 – slobodni novčani tijek jedan, NTPA- novčani tijek od poslovnih

aktivnosti, Ki – kapitalni izdaci za održavanje postojećeg kapaciteta.

Kako bi se izračunao SNT 1 na primjeru Primorske banke d.d., potrebni su iznosi

novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti te iznos kapitalnih izdataka za održavanje

postojećeg kapaciteta. U 2013. godini novčani tijek od poslovnih aktivnosti je negativan

50

te iznosi 58.411.528 kuna. Iznos kapitalnih izdataka za održavanje postojećeg kapaciteta

jednak je iznosu amortizacije od 886.630 kuna.

SNT 1= -58.411.528-886.630

SNT 1= -59.298.158 kuna

Iz navedenog izračuna se vidi da je SNT1 banke u 2013. godini negativan, što ukazuje

menadžmentu, investitorima i kreditorima da banka nema novčanog tijeka od poslovne

aktivnosti za dodatne investicije, servisiranje dugova i isplate dividendi.

Druga razina slobodnog novčanog tijeka odražava angažiranje novčanog tijeka od

poslovne aktivnosti za dodatna ulaganja ili povećanje investicija. Ovaj slobodni novčani

tijek govori korisnicima informacija koliko poslovnom subjektu ostaje od novčanog

tijeka iz poslovnih aktivnosti za servisiranje duga i isplate dividendi. U literaturi se ovaj

slobodni novčani tijek izražava slijedećom relacijom (White G., Sondhi A., Fried D.,

1998:106):

SNT 2 = NTPA + NTIA

Gdje je: SNT 2 – slobodan novčani tijek dva, NTPA - novčani tijek od poslovnih

aktivnosti, NTIA – novčani tijek od investicijskih aktivnosti

Ako je novčani tijek od investicijskih aktivnosti negativan (novčani izdaci su veći od

novčanih primitaka) tada je SNT 2 razlika između NTPA i NTIA.

Na primjeru Primorske banke d.d. SNT 2 se izračunava kao razlika između novčanog

tijeka poslovnih i investicijskih aktivnosti, budući da je novčani tijek investicijskih

aktivnosti negativan.

SNT 2= -58.411.528 – 1.620.969

SNT 2= -60.032.497 kuna

Prilikom izračuna SNT 1 moglo se je pretpostaviti da će i SNT 2 biti negativan, budući

da SNT 1 i SNT 2 u svom izračunu uzimaju novčani tijek poslovnih aktivnosti koji je u

ovom slučaju negativan.

51

Slobodan novčani tijek omogućava upravljanje kratkoročnom likvidnosti i dugoročnom

solventnosti poslovnih subjekata. Ishodište slobodnog novčanog tijeka jesu poslovne

aktivnosti iz kojih se trebaju osigurati novčana sredstva za tekuće održavanje kapaciteta

kao i za rast poslovnih subjekata. Poslovni subjekti trebaju objavljivati slobodan

novčani tijek te ga uspoređivati s neto dobiti u cilju utvrđivanja i analize razloga

odstupanja novčanog tijeka od neto dobiti.

4.4 SUSTAV POKAZATELJA NA TEMELJU IZVJEŠTAJA O

NOVČANIM TIJEKOVIMA

Jedna od najčešće korištenih analiza izvještaja o novčanim tijekovima je analiza putem

pokazatelja. Ona nam može dati dobar pregled banke te naglasiti njezine slabosti i

snage. U novije vrijeme razvijena je posebna skupina pokazatelja koji se temelje na

izvještaju o novačnim tijekovima, a odnosi si na pokazatelje likvidnosti, zaduženosti,

kvalitete dobiti, te pokazatelje kapitalnih izdataka. Pokazatelji likvidnosti su omjer

novčanog tijeka iz poslovnih aktivnosti i tekuće pasive, uglavnom rashoda za kamate i

dvidende, a ukazuje na sposobnost banke da redovnim poslovanjem podmiri

kratkoročne obveze, u ovom slučaju za kamate i dividende. Pokazatelji zaduženosti su

pokazatelja koji uzimaju u obzir vezu između sposobnosti banke u generiraju pozitivnog

novčanog tijeka iz poslovnih aktivnosti s izdacima za proširenje kapaciteta i servisiranje

duga. Pokazatelji kvaliete dobiti predstavljaju omjer između novčanog tijeka iz

poslovnih aktivnosti i neto dobiti uvećane za amortizaciju. Pokazatelji kapitalnih

izdataka se djele na pokazatelj investiranja, financiranja, te pokazatelj nabave kapitalne

imovine. (Žager et.al,2008:279)

Pokazatelji novčanog tijeka za ocjenu likvidnosti: (Žager et.al,2008:280)

52

Na primjeru Primorske banke d.d. pokazatelji novčanog tijeka za ocjenu likvidnosti su:

Novčano pokriće kamata pokazuje koliko su puta novčani izdaci za kamate pokriveni

novčanim tijekom iz poslovnih aktivnosti. Utvrđivanje iznosa do kojeg se novčani tijekovi

mogu smanjiti, a da se ne ugrozi sposobnost poduzeća za plaćanje kamata , osnovna je

prednost ovog pokazatelja. Budući da banka u 2013. godini nije isplaćivala dividende,

nije moguće izračunati novčano pokriće dividendi, dok je novčano pokriće obveza

jednako novčanom pokriću kamate te iznosi - 8,43.

Pokazatelj kvalitete dobiti:

Pokazatelj kvalitete dobiti ukazuje na sposobnost banke da kontinuirano osigurava novac

svojim redovnim poslovanjem. Kontrolna mjera ovog pokazatelja je 1,0 odnosno 1:1.

Poželjnija je manja vrijednost ovog pokazatelja jer to znači manju razliku između dobiti iz

poslovanja i novčanog tijeka iz poslovanja (Žager et.al,2008:282).

Pokazatelj novčanog tijeka za ocjenu kvalitete dobiti na primjeru Primorske banke d.d.

je sljedeći:

Pokazatelj kvalitete dobiti iznosi 6,48, što znači da je novčani tijek od poslovnih

aktivnosti 6,48 puta manji od neto dobiti uvećane za amortizaciju.

53

Pokazatelji kapitalnih izdataka:

Pokazatelj kapitalnih izdatak ukazuje na sposobnost banke da podmiri kapitalne izdatke

u kratkom roku (Žager et.al.,2008:282).

Na primjeru Primorske banke d.d. pokazatelji kapitalnih izdatak su sljedeći:

Novčani tijek iz investicijskih aktivnosti je 15,63 puta manji od novčanog tijeka iz

financijskih aktivnosti, dok je za 20,40 puta manji od novčanog tijeka iz financijskih i

poslovnih aktivnosti.

Banka treba kontinuirano izračunavati pokazatelje, budući da oni mogu ukazivati na

određene poremećaje u poslovanju. Uočavanjem takvih poremećaja na vrijeme, te

ukljanjanjem njihovih uzroka mogu se izbjeći značajni gubici.

54

5. DNEVNA LIKVIDNOST I DNEVNI IZVJEŠTAJ O TRGOVANJU NA NOVČANOM TRŽIŠTU

U ovom dijelu diplomskog rada govoriti će se o dnevnim izvještajima koje je banka

obvezna dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci za potrebe izvještavanja. Postoje brojna

izvješća na godišnjoj, kvartlanoj, mjesečnoj i dnevnoj bazi koje je banka obvezna

dostavljati HNB-u. Međutim u ovom dijelu rada će biti pobliže objašnjeni samo

izvještaj o dnevnoj likvidnosti te dnevni izvještaj o trgovanju na novčanom tržištu.

5.1 IZVJEŠTAJ O DNEVNOJ LIKVIDNOSTI

Likvidnost je sposobnost banke da financira povećanje imovine i ispunjava obveze po

njihovom dospijeću, bez stvaranja neprihvatljivih gubitaka. Temeljna uloga banaka u

pretvorbi ročnosti kratkoročnih depozita u dugoročne kredite čini banke osjetljivima na

likvidnosni rizik, bilo onaj koji se odnosi na samu instituciju ili onaj koji se odnosi na

tržište kao cjelinu. Gotovo svaka financijska transakcija ili obaveza utječe na likvidnost

banke. Djelotvorno upravljanje likvidnosnim rizikom pomaže u osiguravanju

sposobnosti banke da ispunjava svoje obveze u pogledu novčanog tijeka, koje su

nesigurne s obzirom da na njih utječu vanjski događaji i ponašanje ostalih subjekata.

Upravljanje likvidnosnim rizikom od iznimno je velike važnosti budući da manjak

likvidnosti u jednoj instituciji može imati posljedice koje se odražavaju na cijeli sustav

(Banka za međunarodne namire, 2008:4).

Iz sljedeće tablice mogu se vidjeti podaci o dnevnoj likvidnosti Primorske banke d.d. na

dan 31.07.2014. godine.

55

Tablica 11: Izvještaj o dnevnoj likvidnosti Primorske banke d.d.

Naziv sudionika: PRIMORSKA BANKA D.D. RIJEKA

PODACI O DNEVNOJ LIKVIDNOSTI

stanje na dan: 31.07.2014

u kunama

I. Odabrani indikatori dnevne likvidnosti

1. račun za namirenje 11.155.582

2. račun banke za gotovinu kod HNB

3. izdvojeno kod HNB-a za pokriće NKS-a 4.000.000

4. stanje blagajne,gotovina 6.525.256

5. novčani depozit kod HNB

6. blagajnički zapisi HNB-a u KN 3.585.000

7. trezorski zapisi Ministarstva financija u KN 5.000.000

8. trezorski zapisi Ministarstva financija u EUR 25.000.000

9. mjenice Ministarstva financija

II. Primljeni krediti i reotkup od HNB

1. unutardnevni kredit

2. lombardni kredit

3. kratkoročni kredit za likvidnost

4. repo

5. obrnuti repo

III. Dani/primljeni krediti i repo poslovi

1. primljeni prekonoćni (O/N)

2. ostali primljeni krediti

3. dani prekonoćni (O/N)

4. ostali dani krediti

Repo poslovi s banakama, štedionicama, fin. inst. i pravnim osobama

1. repo 5.000.000

2. obrnuti repo 4.000.000

IV. Obvezna pričuva

1. obračunata obvezna pričuva na kunsku osnovicu 6.209.807

2. obračunata obvezna pričuva na deviznu osnovicu 19.585.288

3. izdvojena obvezna pričuva u kunama 1.452.855

Izvor: Izrada studenta prema podacima Službe Računovodstva, kontrolinga i

izvještavanja Primorske banke d.d.

Izvještaj o dnevnoj likvidnosti banka je obvezna dostaviti HNB-u najkasnije do 11 sati

za izvještajni datum koji je jednak prethodnom radnom danu. Izvještaj se sastoji od šest

dijelova koji govore o novcu i novčanim ekvivalentima, tj. vrijednosnim papirima koji

se u kratkom roku mogu pretvoriti u novac. Prilikom ispunjavanja izvještaja

svakodnevno se korigiraju stavke računa za namirenje, izdvajanja kod HNB-a za

pokriće NKS-a, te stanje blagajne. Svakodnevno je potrebno korigirati i stavku

trezorskih zapisa Ministarstva financija u eurima. Korekcija se vrši na način da se iznos

56

trezorskih zapisa u eurima pomnoži s srednjim tečajem eura na dan za koji se izvještaj

sastavlja. Mjesečno se korigiraju stavke obračunate obvezne pričuve, budući da se

obvezna pričuva obračunava jednom mjesečno pa je nakon obračuna potrebno korigirati

iznos izdvajanja po obveznoj pričuvi. Obvezna pričuva je glavni instrument

zamrzavanja viška likvidnosti u bankarskom sustavu. Ostale stavke se korigiraju prema

potrebi, tj. kada dođe do transakcije povezane s stavkom.

Iz navedenog izvještaja može se vidjeti da banka u blagajni te na računima kod HNB-a

raspolaže s iznosom novca od 21.680.838 kuna. Također raspolaže i vrijednosim

papirima koji se brzo mogu pretvoriti u novac i tako povećati likvidnost banke.

5.2 DNEVNI IZVJEŠTAJ O TRGOVANJU NA NOVČANOM TRŽIŠTU

Izvještaj o trgovanju na novčanom tržištu ili skraćeno NT izvještaj, dostavlja se

Hrvatskoj narodnoj banci radi praćenja novčanog tržišta. Banke su obvezne svaki radni

dan dostavljati izvještaj najkasnije do 11 sati, za izvještajni datum koji je jednak

prethodnom radnom danu. Radnim danom smatraju se dani od ponedljeljka do petka,

osim blagdana. Podaci se dostavljaju u elektroničkom obliku, u xml formatu.

Obrazac "NT" sastoji se od četiri dijela:

1. Trgovanje depozitnim novcem,

2. Trgovanje vrijednosnim papirima,

3. Repo poslovi te

4. Podaci o stanju blagajne, trezorskih zapisa Ministarstva financija i

ostalih kredita za likvidnost

Trgovanje depozitnim novcem obuhvaća trgovanje između banaka, trgovanje s ostalim

financijskim institucijama, trgovanje s ostalim pravnim osobama, a podrazumijeva se

ukupan iznos kunskih kredita/depozita koje je banka koja izrađuje izvješće, primila od

drugih banaka odnosno dala drugim bankama na dan za koji izrađuje izvješće.

Trgovanje vrijednosnim papirima odnosi se na blagajničke zapise Hrvatske narodne

banke i trezorske zapise Ministarstva financija Republike Hrvatske.

57

Pod repo poslovima podrazumijevaju se transakcije povratne kupnje vrijednosnih papira

(repo) i obratne transakcije povratne kupnje vrijednosnih papira (obrnuti repo).

Sporazum o reotkupu ili repo je instrument novčanog tržišta. Kreditni sporazum po

kojem banka prodaje vrijednosne papire koje posjeduje (obično državni vrijednosni

papiri) uz istovremenu obvezu da će ponovo otkupiti te iste vrijednosnice "na prvi

poziv" kupca – zajmodavca ili točno određenog dana po cijeni koja zajmodavcu nosi

ugovoreni prinos. Kao osiguranje ovog kredita služe obično trezorski (blagajnički)

zapisi koje banke prodaje po jednoj cijeni, ali je u kratkom roku (dan, dva, a najviše do

četrnaest dana) obvezna ponovno ih iskupiti po nešto višoj cijeni. Razlika između niže

cijene prodaje i više cijene reotkupa jest kamatna cijena kredita.

Banka koja izrađuje izvješće, obvezna je iskazati stanje gotovog novca u blagajni banke

na dan za koji izrađuje izvješće, pri čemu se u stanje navedenog računa uključuje i

stanje računa gotovine banke u trezorima FINA-e. Također je obvezna navesti stanje

upisanih trezorskih zapisa Ministarstva financija u kunama na dan za koji izrađuje

izvješće. Stanje trezorskih zapisa iskazuje se u nominalnoj vrijednosti.

Sljedeća tablica prikazuje izvještaj o trgovanju na novčanom tržištu Primorske banke

d.d. na dan 31.07.2014. Prikazani izvještaj predstavlja samo podlogu iz koje se kasnije

izrađuje izvještaj u xml formatu koji se kao takav dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci.

Tablica 12: Izvještaj o trgovanju na novčanom tržištu Primorske banke d.d.

Rbr Redovni/Ispravak Izvjestajni

datum

Instrument Deviza Deviza namire Vrsta stanja TZ Iznos

1 R 14.8.2014 D1 EUR HRK B 3.000.000,00

2 R 14.8.2014 D1 EUR HRK S 3.000.000,00

3 R 14.8.2014 D1 EUR EUR B 1.000.000,00

4 R 14.8.2014 D1 EUR EUR S 1.000.000,00

5 R 14.8.2014 D1 HRK HRK B 5.000.000,00

6 R 14.8.2014 D1 HRK HRK S 5.000.000,00

7 R 14.8.2014 D2 HRK B 6.525.256,00

Izvor: Izrada studenta prema podacima Službe Računovodstva, kontrolinga i

izvještavanja Primorske banke d.d.

Svaki izvještaj o trgovanju na novčanom tržištu mora sadržavati stupac rednog broja,

oznaku da li se radi o redovnom ili ispravku, stupac izvještajnog datuma, instrumenta,

devizu, devizu namire, vrstu stanja te iznos. Stupac redovni/ispravak se odnosi na vrstu

izvještaja koji se šalje, tj. da li se radi o redovnom izvještaju ili ispravku. Ispravak

izvještaja se šalje u slučaju da se ustanovi pogreška. Tada je potrebno u redu koji je

58

pogrešan staviti oznaku „I“ koja sugerira da je taj red ispravljen. Izvještajni datum se

odnosi na dan za koji se izvještaj sastavlja, i to je uvijek prethodni dan u odnosu na dan

kad se izvještaj izrađuje. Instrument „D1“ označava da se radi o trezorskom zapisu, dok

instrument „D2“ označava stanje blagajne. Vrsta stanja „B“ nam označava stanje

sredstava u banci, dok oznaka „S“ označava stanje sredstava kod Središnjeg kliriniško

depozitarnog društva. Tako se instrument „D1“ koji označava trezorske zapise mora u

izvještaju prikazati na stanju u banci i kod Središnjeg kliriniško depozitarnog društva

pošto se tamo vode trezorski zapisi.

Iz navedenog izvještaja može se vidjeti da banka raspolaže gotovinom u iznosu od

6.525.256 kuna, trezorskim zapisima u iznosu od 3.000.000 eura te od 1.000.000 kuna.

Na kraju je bitno naglasiti da Primorska banka d.d. prati, planira i upravlja likvidnošću i

novčanim tijekovima banke u sektoru Riznice uz pomoć ostalih sektora. U skladu s

politikom i procedurom Primorske banke d.d. likvidnost se planira na dnevnoj, tjednoj,

mjesečnoj i godišnjoj razini.

59

6. ZAKLJUČAK

Cilj svake banke je koristiti i pružati što bolje informacije pri donošenju poslovnih

odluka. Osnovni izvor takvih informacija su financijski izvještaji. Tako se financijski

izvještaji nalaze u središtu zanimanja, a time postaju predmet pažljivog ispitivanja

raznih zainteresiranih skupina poput dioničara, menadžmenta, državnih institucija,

financijskih analitičara te šire stručne i znanstvene javnosti. Upravo jednim od

financijskih izvještaja, i to izvještajem o novčanim tijekovima se bavi i ovaj diplomski

rad.

U samoj strukturi rada krenulo se od financijskih izvještaja banke i standarda

financijskog izvještavanja banke. To je napravljeno s svrhom ukazivanja na važeće

propise i standarde struke te definiranja okvira kojih se moraju pridržavati banke

prilikom sastavljana financijskih izvještaja. Također se je željelo ukazati na važnost

koju međunardoni standardi pridaju izvještaju o novčanom tijeku.

U nastavku rada naglasak je stavljen na izvještaj o novčanim tijekovima u bankama.

Razlog posebnog izdvajanja i detaljnije obrade izvještaja o novčanim tijekovima je

važnost, i značajnost njegovih informacija za poslovanje banke na što ukazuje i to da je

jedini izvještaj koji je reguliran posebnim standardom MRS-om 7, dok su svi ostali

izvještaji definirani MRS-om 1.

U poglavlje u kojem je praktično obrađen novčani tijek na primjeru Primorske banke

d.d. pomno su analizirani novčani tijekovi iz poslovnih, financijskih i investicijskih

aktivnosti na primjeru banke. Također su izračunati pokazatelji na temelju izvještaja o

novčanim tijekovima, te slobodni novčani tijek.

Poglavlje koje se odnosi na dnevnu likvidnost i dnevni izvještaj o trgovanju na

novčanom tržištu prikazuje likvidnost kao vrlo bitnu kategoriju u poslovanju banke, te

izvještaje koji se na dnevnoj razini sastavljaju u svrhu prećenja likvidnosti.

Za samu analizu u ovom diplomskom radu korištene su informacije izvještaja o

novčanim tijekovima Primorske banke d.d.. Primorska banka d.d. je regionalna

komercijalna banka koja djeluje na području grada Rijeke i Primorsko-goranske,

60

Istarske te Ličko-senjske županije. Banka je u većinskom stranom vlasništvu, te

trenutno uz poslovnicu i sjedište u Rijeci ima još jednu poslovnicu u Zagrebu.

Analizom izvještaja o novčanim tijekovima Primorske banke d.d. vidljivo je da banka

nema problema s likvidnošću, iako u konačnici ostvaruje negativan novčani tijek. Takav

negativni novčani tijek banka pokriva pozitivnim novčanim tijekom iz prethodnih

godina, te se svake godine uplaćuje dodatni kapital kako bi banka imala dovoljno

sredstava za održavanje likvidnosti.

Osigravajući likvidnost poslovanja, u čijem osiguranju u znatnoj mjeri pomažu i

informacije izvještaja o novčanim tijekovima, banka osigurava svoj opstanak, te

održivost i povjerenje cijelog bankarskog sustava koji još i danas osjeća posljedice

svjetske ekonomske krize.

61

LITERATURA

KNJIGE:

1) Belak, V., 1995, Menadžersko računovodstvo RRiF, Zagreb

2) Belak, V., 2006, Profesionalno računovodstvo, Zgombić & Partneri, Zagreb

3) Jae K.Shim,Joel G.Siegel., 2007, Upravljačke financije, Zgombić&Partneri, Zagreb

4) Kandžija, V,. Živko, I,. 2004, Poslovna politika banaka, Sveučilište u Mostaru i

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Ekonomksi fakultet Sveučilišta u Rijeci,

Sarajevo

5) Katunarić, A., 1988, Principi i praksa bankarskog poslovanja, CIP, Zagreb

6) Nikolić, N., Pečarić, M. 2007, Osnove monetarne ekonomije, Naklada Protuđer,

Split,

7) Peter S. Rose., 2005, Menadžment komercijalnih banaka, Mate d.o.o., Zagreb

8) Wilson, R.M.S. – McHugh, G., 1987, Financial Analysis A Managerial

Introduction, Cassell Education Limited, London

9) White G., Sondhi A., Fried D., 1998, The Analysis and Use of Financial Statements,

Wiley, New York

10) Žager, K., Žager, L., 1996, Računovodstveni standardi, financijski izvještaji i

revizija, Inženjerski biro d.d., Zagreb

11) Žager, K., Tušek, B., Vašiček, V., Žager. L., 2007, Računovodstvo za

neračunovođe, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb

12) Žager, K., Mamić Sačer, I., Sever, S., Žager. L., 2008, Analiza financijskih

izvještaja, Masmedia, Zagreb

ČLANCI:

1) Jasna V. 2012, 'Izvještaj o novčanom tijeku', Računovodstvo, revizija i financije,

vol. 01, no. 148

2) Marino T. 2012, 'Procjena vrijednosti, dinamike i stupnja neizvjesnosti budućeg

novčanog toka', Računovodstvo, revizija i financije, vol. 09, no. 67

3) Vlado B. 2007, 'Izvješće o novčanom toku', Računovodstvo, revizija i financije, vol.

01, no. 136

62

PRAVNI AKTI:

1) Međunarodni računovodstveni standradi, 2007, Narodne novine no. 136

2) Uputa za primjenu kontog plana za banke, 2006, Narodne novine, no. 29

3) Uputa o načinu primjene odluke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih

izvješća, 2008, Narodne novine, no. 62

4) Zakon o računovodstvu, 2005, Narodne novine, no. 146

5) Zakon o kreditnim institucijama, 2013, Narodne novine, no. 54

OSTALI IZVORI:

1) Banka za međunarodne namire, 2008., Načela za dobro upravljanje i nadzor nad

likvidnosnim rizikom, Basel

2) Filipović, I. 2008., Računovodstvo financijskih institucija, skripta, Ekonomski

fakultet Split, Split

3) Godišnja izvješća za 2013. godinu, Primorska banka d.d.

4) Vidič, M. 2009., Izvještaj o novčanim tokovima u Istarskoj kreditnoj banci d.d.

Ekonomksi fakultet Rijeka, Rijeka

5) Međunarodni standardi financijskog izvještavanja., 2007, RRiF plus d.o.o., Zagreb

63

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov tablice Stranica

1. Bilanca banke 9

2. Bilanca Primorske banke d.d. 19

3. Račun dobiti i gubitka Primorske banke d.d. 21

4. Izvještaj o promjenama kapitala, Primorske banke d.d. 22

5. Novac i novčani ekvivalenti Primorske banke d.d. 25

6. Nastanak primitaka i izdataka novca 26

7. Sadržaj i struktura izvještaja o novčanim tijekovima koristeći direktnu metodu 34

8. Sadržaj i struktura izvještaja o novčanim tijekovima koristeći indirektnu metodu 36

9. Neto novčani tijekovi Primorske banke d.d. 40

10. Izvještaj o novčanim tijekovima u Primorskoj banci d.d. 42

11. Izvještaj o dnevnoj likvidnosti Primorske banke d.d. 55

12. Izvještaj o trgovanju na novčanom tržištu Primorske banke d.d. 57

64