METODIKA (teorija i praksa + didaktika) – spada u humanističke znanosti 4. generacijeZnanost koja se bavi činom odgoja i obrazovanja u okviru jednog predmetaTemelj je odgoja i obrazovanja – prenošenje znanja, spoznaja i vještina onima kojima je to potrebno da bi mogli djelovati u društvu, obitelji i školi

ZNANOST IV. GENERACIJE, „ZNANOST NAŠEG DOBA“ (20 st.)1.gen. – filozofija2. faza – matematika, lingvistika, srednji vijek3. faza – znanost o književnosti i sociologija4. faza – metodika (interdisciplinarna)MULTIDISCIPLINARNA – uključivanje i povezivanje drugih znanostiMetodika ima svoje:

1. Temeljne znanosti: pedagogija, psihologija, lingvistika i znanost o književnosti2. Pomoćne znanosti: didaktika, povijest – samo djelomično3. Korelacijske znanosti: glazbeni, likovni, tzk – povezanost u okviru predmeta4. Odnos s drugim znanostima (ostvaruje se uz korelaciju)

ZNANOSTI: primjenjene (primjenjena znanost u teorijsku) i teorijske1.TEMELJNE ZNANOSTI: temelji se iz onih iz kojih je metodika izrasla: pedagogija, psihologija, lingvistika, znanost o književnosti2.POMOĆNE ZNANOSTI: didaktika, povijest3.KORELACIJSKE ZNANOSTI: sadržaj se može povezati s drugim predmetima i unutar predmeta, najčešće u umjetničkim predmetima

METODIČKO POLJE: učenik, nastavni sadržaj, učitelj – prijenos sadržajaUČITELJ – kreativan, stručan, metodičan, ljubav prema poslu, istraživanje ne području struke, rad u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima, samostalno planiranje i programiranje, samostalno organiziranje i izvođenje nastavne prakse, praćenje svog rada i rada učenika

PREDMET PROUČAVANJA METODIKA JEZIČNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA1.predmet2. odgojno – obrazovni sadržaj3. primjena pedagogije4. učenik5. učitelj6. teorija komunikacije7. metodika8. izvori nastave9. nastavne metode10. nastavna sredstva i pomagala11. izvannastavni i izvanškolski sadržajSVRHA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA

1. Spoznaja o biti, osnovama i značajkama hrvatskog jezika2. Svijest o potrebi učenja i njegovanja hrvatskog jezika3. Pravilna upotreba jezičnoh standarda u govoru i pisanju

Očituje se kroz 4 razine:1. OBRAZOVNA- Stjecanje znanja o jeziku uopće, a posebice o hrvatskom2. ODGOJNA- Pokretanje volje za učenje i njegovanje hrvatskog jezika i poticanje osjećajnog odnosa prema

hrvatskom jeziku kao dio kulturne baštine

1

3. PSIHOFUNKCIJSKA- Razvoj psihofizičkih funkcija (razmišljanje, stvaranje, zaključivanje i sl.)4. KOMUNIKACIJSKA- Sve oblike usmenogi pismenog izražavanja te stvaralaštvo

TEMELJI NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA: učenik, učitelj, jezik, okolnostiNASTAVNO GRADIVO HRVATSKOG JEZIKA:

1. GRAMATIKA: imanentna (intuitivna), didaktička (školska), znanstvena (analitička)2. PRAVOPIS3. PRAVOGOVOR: izgovor glasova, naglašavanje riječi, intonaciju rečenice4. USMENO I PISMENO IZRAŽAVANJE: slušanje – slušanjem se stekne imanentna

gramatika, slušajući se u školi i životu razvija se govorna kultura- Početno čitanje i pisanje- Čitanje- Govorenje- Pisanje

UDŽBENIK- Knjiga iz koje se uči- Služi i roditeljima, djetetu i učitelju- Metodički opremljena knjiga (oprema – metodički instrumentarij)- Prati nastavni plan i program

VRSTE UDŽBENIKA za hrvatski jezik:1. Za jezik2. Čitanka3. Početnica

PODJELA PREMA UZRASTU : 1. ZA RAZREDNU NASTAVU2. PREDMETNU NASTAVU3. UDŽBENIK ZA SREDNJU ŠKOLU

PODJELA: 1.Otvoreni tip – otvoren promjenama, prilagođava sevremenu, društvu i predmetu 2. Zatvoreni tip – stalan i nepromijenjen sadržaj

1. PROGRAMIRANI – udžbenik koji pretpostavlja samostalan rad učenika, ne može se preći na drugi zadatak dok se ne riješi prvi, samo za određene sadržaje2.POLUPROGRAMIRANI – kombinacija različitih tipova zadataka, nisu primjereni razrednoj nastavi3.RAZGRANATI – udžbenik koji se sastoji od više dijelova tj. knjiga (vježbenica, listići i sl.)4. VIŠEIZVORSKI/MULTIMEDIJALNI – prati ga audio i video sadržaji, ima ih malo za nastavu hrvatskog jezikaNASTANAK UDŽBENIKAAutori udžbenika – ljudi koji su stručni + ljudi iz prakse, METODIČAR + UČITELJRecenzija – ocjena udžbenikaMinistarstvo odobrava udžbenike, dalje odlučuju stručni akti, sastavlja se stručni skup i odlučuje za nekoliko udžbenika, učitelj odabire svoj udžbenikPREDMET HRVATSKOG JEZIKA

- Transparirana znanost prema školskom sustavu i učeničkim mogućnostima, sadržaj se nalazi u nastavnom plani i programuNASTAVNI PLAN: školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju predmeti, redoslijed poučavanja po razredima i tjedni broj sati, propisuje ga ministarstvo

2

NASTAVNI PROGRAM: sadržaj predmeta i raspored u okviru predmeta po opsegu, dubini1. Godišnji – raspored sadržaja i sati kroz godinu2. Mjesečni3. Tematski4. Plan nastavne jedinice

Nastavni plan i program podređen je kurikulumu.CURRICULUM – kurikul (višeznačan pojam) – odgojno – obrazovni proces, mora dati odg. na ova pitanja: Što? Sadržaj. Tko? Nositelj. Zašto? Zadaća, ciljevi. Kako? Metodička strategija. Učinak? Strategija vrednovanja. USTROJSTVO KURIKULA

SEDMOČLANI MODEL KURIKULA: 1. Utvrđivanje potreba – razlozi za stvaranje kurikula2. Iskazivanje ciljeva – usklađivanje ciljeva s društvenim potrebama i zahtjevima budućnosti3. Izbor sadržaja – usklađivanje sadržaja, potreba i ciljeva4. Organizacija sadržaja – programiranje5. Izbor načina učenja – metodički susatvi, usklađivanje sadržaja, ciljeva i strategije6. Organizacija poučavanja i učenja – metode, oblici, sredstva7. Metode vrednovanja – instrumentarij

PREDMETNI KURIKULA. – globalni cilj nastavnog predmeta, metodička koncepcija, ustrojstvo nastavnog predmeta,

sadržaj svakog područja, zadaće svakog područjaB. – sadržaj i zadaže u svakome razredu (stupnju), kvalifikacije, dispozicije, kompetencije za

svako područje, svaki razred, metode i sredstva, sredstva i načini vrednovanja rezultata, relevantna literatura

TEORIJA MEĐUPREDMETNIH VEZADidaktiče teorije:

- skupine/ukupne nastave – povezivanje nastavnih sadržaja, predmeta i oblika iz različitih nastavnih predmeta

- kompleksne nastave: integriranje nastavnih sadržaja iz različitih predmeta u određene tematske cjeline

- cjelovite nastave – 2 načela: integracija i diferencijacija

TIPOVI KORELACIJE:1. strukturna – uspoređivanje strukture umjetničkog djela iz različitih umjetnosti ili istog

umjetničkog područja2. stvaralačka/produktivna – mogućnost istraživanja procesa nastajanja umjetničkog djela3. recepcijska – gledanje + čitanje, Harry P.4. Povijesno – stilska – najčešće u sredini školovanja, povijesno – stilski kontekst u proučavanju

umjetničkog djelaPOSEBNI TIPOVI KORELACIJE: izvode se iz odgojno – obrazovnog procesa

1. Sinkronijska – istodobno usvajanje gradiva u različitim predmetima2. Asinkronijska – perspektivni – npr. književno djelo utemeljeno na povijesnoj temi –

najavljuju tu temu i u nastavi povijesti3. Retrospektivna – komparacija nastavne književnosti

3

NASTAVNI PLAN I PROGRAM HRVATSKOG JEZIKA (HNOS)4 nastavnice predmeta hrvatskog jezika:

1. Jezično izražavanje2. Hrvatski jezik3. Književnost4. Medijska kultura

U 1. razredu:1. Početno čitanje i pisanje2. Jezik – glas, slovo, riječ, rečenica, izgovor i pisanje glasova, interpunkcije, veliko početno

slovo3. Izražavanje4. Književnost5. Medijska kultura

Organizirana je po temama, ključnim pojmovima, obrazovnim postignućima.Čitav program bazira se na gramatici, pravopisu, pravogovoruVERTIKALNO – SPIRALNO – programiranje plana i programa

ČITANJE - čitateljSložena aktivnost primanja informacija u pisanome obliku koja ovisi o nekoliko sposobnosti i vještinaSposobnosti – interpretativno čitanjeVještine – primanje i odašiljanje poruka u priopćavanjuProces koji nije skroz istražen3 razine:

1. Perceptivna2. Značenjska3. Auditivna

Čovjek očima prelazi preko grafema (simbola) i prevodi te simbole u ono što razumije (riječ) i tek onda izgovara tu riječ.Čovjek čita dok miruje – FIKCIJAVIDNO POLJE – perceptivni raspon je 15 – 20 mmPočetnici – 18 fikcija u 2/3 sek., čitatelji – 6 fikcija u 1/4 sek.REGRESIJA OKA (SAKADE) – vraćanje oka ili preskakanje teksta (ima ih do 12, a na fakultetu 6 zbog istreniranosti. Čitanje je individualan proces, povezan s inteligencijom.DISLEKSIJA: poremećaj u čitanju – perceptivna i grafijskaPREDČITATELJSKE VJEŠTINE – pomažu u savladavanju procesa čitanja, razvijanje govora, razvoj govorne osjetljivosti, funkcija i svrha pisanog jezika (dijete se pravi da čita), usvajanje pisanih znakova (slova), svijest o upotrebi glasovne strukture riječi u čitanju, grafomotoričko znanje (određenoj riječi pridodaje određeno značenje), važna je obitelj

DOBRA SLIKOVNICA – treba imati autore teksta i slike, slika pomaže u komunikaciji s tekstom, važno je čitati s djetetom ali i razgovarati o pročitanomeFAZE USVAJANJA ČITANJA:

1. Faza cjelovitog prepoznavanja – prepoznavanje riječi2. Faza početne glasovne raščlambe – uočavanje da se riječ sastoji od slova3. Faza prevođenja slova u glas – primjena abecednog načela – svaki glas određeno slovo

4

4. Faza složenog prevođenja grafičkih u glasovne jedinice – automatiziranje abecednog načela i čitanje slova tj. riječi

5. PROCESI ČITANJA 1. Raščlamba riječi u glasove – P A S2. Usvajanje i pronalaženje korespodencije između napisanoga slova i pripadajućeg glasa - P3. Povezivanje glasova u cjelovitu riječ – P A S =PAS4. Uočavanje značenja riječi – ima sliku psa u glavi5. Ponavljanje prethodnog procesa u sljedećoj riječi – slika 2x6. Uočavanje zajedničkog smisla prethodne i nove pridružene riječi – Pas šeće7. Ponavljanje prethodnog procesa u sljedećoj riječi8. Ponavljanje prethodnog procesa do posljednje riječi u rečenici9. Uočavanje smislene cjeline rečenice10. Usklađivanje smisla rečenice s cjelinom teksta

U O.Š. se vrši opismenjavanje (proces čitanja i pisanja): motorika ruke, pokreti očiju, lateracija (lijevorukost, desnorukost), percepcija.

TEORIJA UČENJA SLOVAPrema teoriji informacije (znanost koja se bavi prikupljanjem i prenošenjem informacija) treba učiti slova koja se najčešće koriste – FRKVENTNOST – iz nje proizlaze metode početnog čitanjaTEORIJA KOMUNIKACIJE – pošiljatelj šalje određeni sadržaj određenim kodom određenim komunikacijskim kanalom u određenom kontekstu određenom primatelju.Pisac (autor) – inf. u tekstu, kod (grafem), komunik. kanal (oko) – u određenom kontekstu (knjiga, učionica) – primateljČITANJE – ostvarivanje komunikacije s tekstomNA TEHNIKU ČITANJA UTJEČE: veličina slova (12), tip slova, razmaci – ni veliki ni mali, bjelina na stranici – margine, cjelokupna grafičko – likovna struktura, dužina retka – više od 70 slogova mora se lomiti u stupce.TIP SLOVA: 1. Antikva (najstarija – čitljivija), 2. Grotesk (18.st.), Times New RomanLakše čitamo mala slova jer ih oko lakše percipira.VRSTE ČITANJA:

1. ŠČITAVANJE – postupak povezivanja slogova, nije prirodan proces, samo u 1.razredu2. ČITANJE NA GLAS3. ČITANJE U SEBI4. ANTICIPACIJSKO ČITANJE – čitamo na temelju iskustva, očekivanja, npr. Glavni grad RH

je...5. SELEKTIVNO ČITANJE – ono što nam je poznato6. INTERPRETATIVNO (IZRAŽAJNO) ČITANJE – s poštivanjem jezičnih vrijednosti, s

ciljem da se prenese svijet djela

METODE POČETNOG ČITANJA I PISANJAgrč. Methodos – put, načinMETODA – smišljen i ustaljen postupak (način) obavljanja neke djelatnostiVRSTE METODA:

1. Sintetička – raščlanjivanje na najmanje dijelove prema većim2. Analitička – složenog ka jednostavnom3. Globalna4. Analitičko – sintetička

1.SINTETIČKE METODE

5

Metoda sricanja – najstarija metoda čitanja i pisanja. Djeca su učila napamet redoslijed slova (glagoljica) abecednim redom. Učitelj diktira imena slova, a oni pišu ta slova.Metoda glasanja – svaki glas ima svoj zvuk i značenje, npr.mumljanje – M, rikalo – R.Slogovna (simbolička) metoda – učenici uče slogove, pa ih onda spajaju u riječi, kombinacija slike i sloga – ruka + žaba = ruža. Metoda prirodnog glasa – svi glasovi se mogu pronaći u prirodi i po tome su ih učili. Polazilo se iz iskustva djeteta. Nije funkcioniralo jer je svaka sredina drugačija i nema svih glasova u prirodi. Fonografijska metoda – svaki glas se opisivao, od čega se sastoji i kako se tvori. Svakom slovu je pronađena slika koja je odgovarala slovu: O-obruč, I-igla. Pokazivala su se rukama građa slova – kosa, ravna.Pojmovna (fonetička)- prvo se uči glas, potom slovo2.ANALITIČKE METODEMetode teksta (Jactova metoda)-fran.učitelj. učitelj čita poznatu rečenicu, učenici ju uče napamet, potom čitaju riječ po riječ, pa slova koja znaju te uče nova slova.Metoda normalnih rečenica i Metoda normalnih riječi – ISTI PRINCIP, SAMO JEDNOSTAVNIJE RIJEČI I REČENICE3.GLOBALNA METODA – koristi se kod nasPolazi se od riječi, rečenice, teksta, slogova, uz sliku se povezuje riječ, nemoguće je njome naučiti čitati i pisati.4.ANALITIČKO – SINTETIČKA – koristimo juPrepoznavanje glasa, pa tek onda dolazi zvuk. Izbor metoda ovisi o: strukturi jezika, pravopisu, učeniku, društvenoj sredini, učenikovom iskustvu, stručnosti i spremnosti nastavnika, nastavni plan i program, okolnost u kojima se izvodi nastavaKoristimo ju kao motivaciju – pjesma u kojoj imamo npr. M.

P I S A N J E

- jezična djelatnost koja uključuje:

1. TJELESNU (motoričku,vidnu )djelatnost2. PSIHIČKU (riječ u pismo) djelatnost

- pretpostavlja poznavanje slova, pravila i sl.

- skup znanja i vještina.

-PISANI JEZIK ima:

1. PRAVOPISNU NORMU – pravila o prijenosu fonema u grafeme2. GRAMATIČKU NORMU – skup pravila nekog jezika,

zakonitosti,glasovnih osobina,sustava i funkcija riječi, njihovih skupova,veza i rečenica.

3. LEKSIČKU NORMU – upotreba jezika u određenom stilu4. STILISTIČKU NORMU – način oblikovanja nekog teksta.

-počeci pisama :

1. piktografska

2. ideografska

3. abecedna (Latinica - Gojica)-80-tih god. uvedeno uspravno pismo ( brže, ali je veće opterećenje šake)

6

-90-tih vraćena vrsta polukosog pisma ( u desno)

pisanje pritiskom – krasopis ( tanka, debela crta) pisanje povlačenjem – čitljivije, obično.

2 etapa pisanja :a) predškolsko – predpisanje

b) školsko – naučeno pisanje i tehnika usavršavanja

3 vrste slova :

1. TEMELJNA – A,B,C,D,E,F,G,H,I,J,K,L,M,N,O,P,R,S,T,U,V,Z.

2. IZVEDENA - Č,Ć,Đ,Ž,Š.

3. SLOŽENA - DŽ, LJ, NJ. ( sveukupno 30 slova)

pisanje se uči na tri načela:

1. FREKVENCIJSKO – učestalost2. GRAFIJSKO -jednostavnije za pisat3. FONETSKO -lakše za izgovorit

1. METODIČKO ČITANJE I PISANJE

sastoji se od :

1. PRIPREMNOG RAZDOBLJA2. RAZDOBLJE POČETNOG ČITANJA I PISANJA3. USAVRŠAVANJE ČITANJA I PISANJA

1. PRIPREMNO RAZDOBLJE

- sam početak nastave, kad učenika pripremamo na cjelokupni nastavni proces

OPĆE ZADAĆE : - upoznavanje učenika

-uvođenje učenika u opći šk. Sustava

-upoznavanje učenikove sredine

-govorne vježbe

-najkraće traje ( 2-3 tjedna dok se dijete ne uvede u šk.)

- učitelj treba : - upoznati dijete kao osobu ( predškolsko ponašanje)

- upoznati socijalne i obiteljske prilike

- upoznati i provjeriti učenikovo znanje i govorne sposobnosti

-GOVORNE SPOSOBNOSTI – povezivanje riječi, slaganje rečenica, slaganje teksta

- UVOĐENJE U ŠK. SUSTAV - upoznati prostor škole

- kako razgovarati i ponašati se i sl.

7

-GOVORNE VJEŽBE – jako važne za dijete i njima otkrivano moguće mane (probleme)

djeteta.

globalno čitanje usvajanje elem.pojma riječi neposredni zadaci usvajanje elem. pojma rečenice glasovno ustrojstvo jezika neposredni zadaci predvježbe za početno pisanje

UČENJE POJEDINOG SLOVA

Struktura sata pri obradi slova :

1 motivacija2 obrada glasa neposredni zadaci3 obrada slova4 čitanje i pisanje

1.MOTIVACIJA

Odvija se na 3 razine:

1. priprema za rad2. priprema za sadržaj3. priprema metode rada

- u učeniku probuditi one vježbe koje su potrebne baš za taj sat iz tog dijela sata izlaze svi ostali dijelovi

- temelje se na : - iskustvu učenika- književno – umjetničkom tekstu

- glazbenom tekstu, slika...

- motivacija može biti bilo što ako se dobro pripremi.

2.OBRADA GLASA

- osvješćivanje pojma glasa i prepoznavanje u odnosu na druge glasove

- razlikovati govornu i pisanu verziju glasa

- tražimo od njih da navedu riječi iz života, onda svi zajedno određuju gdje se taj glas nalazi

(na početku, na sredini, na kraju)

- prelazimo na abecedno načelo – pridruživanje slova glasu do automatizma.

3.OBRADA SLOVA

1. uočavanje povezanosti slova i glasa

2. usklađivanje znaka glasa i pisanja

- učitelj napiše slovo i objašnjava kako se piše ( u uvećanom forma)

8

- djeca pokušavaju pisati po prostoru, po zraku ili po klupi, izrađivati od raznih materijala to slovo - time pamte oblik slova.

- učitelj smješta ta slova u crtovlje, a oni u bilježnicu ( opet objašnjava kako se smješta slovo u crtanku)

- bilo bi dobro kad bi učitelj napisao slovo u njihovu pisanku

4.ČITANJE I PISANJE

- pronalaze slova u riječima, pišu neke riječi u kojima se nalazi to slovo, slažu riječi pomoću SLOVNICE

samo kad učenici savladaju nekoliko slova, da bi mogli pisati neke riječi.

-nakon obrade svih tiskanih slova uči se abeceda.

OBRADA PISANIH SLOVA

1. motivacija / priprema2. upoznavanje novog slova3. vježbe pisanja : a) slova

b) riječi i rečenica

4. dodatni zadaci, čitanje razvijati tehniku i sposobnost

pisanja ( u kojem smjeru i povezivanje sa sljedećim

slovom u riječi)

- učitelj ne smije uzeti učenikovu ruku, već metodu pogreške koristiti da napišu 1 ili 2 reda toga slova.

RAZDOBLJE USAVRŠAVANJA POČ.ČITANJA I PISANJA

- vježba i rad s roditeljima

2.NASTAVA JEZIKA (metodika)SVRHA

1. usvojiti osnovne značajke jezika2. osposobiti za komunikaciju3. razviti svijest o ljubavi prema jezikuRAZINE NASTAVE JEZIKA

1. OBRAZOVNA

- usvojiti osnovne značajke : FONETIKE (znanost o glasovima), FONOLOGIJE

(funkcionalna svojstva glasova), MOPRFOLOGIJE (znanost o oblicima riječi),

SEMANTIKE (značenje riječi), ETIMOLOGIJE (nastajanje riječi kroz povijest),

ORTOGRAFIJE, ORTOEPIJE i GRAMATIKE.

9

2. ODGOJNA

- razviti svijest o potrebi učenja jezika, razviti poštivanje drugih jezika, jez.kultura

(poštivanje sugovornika).

3. PSIHOFUNKCIONALNA

- razvijanje logičkog mišljenja, zapažanje jez. činjenica i razlikovanje tih činjenica od

drugih.

- razvijanje lingvističkog mišljenja, mašte, stvaralaštva, kreativnosti izražavanja.

4. KOMUNIKACIJSKA

- razvijanje i primjena različitih funkcija jezika u svakoj životnoj situaciji.

ČIMBENICI NASTAVE

1. UČENIK 4. UČITELJ

2. SADRŽAJ 3. OKOLNOSTI

1.UČENIK

- trebamo znati njegove jezične sposobnosti

- dolaskom u školu 1. put se susreće

- suzdržanost prema jeziku :

→ nastava nije dobro organizirana

→ nastavnici ne unose metodu raznolikosti

→ sadržaj je pretežak

2. SADRŽAJ

- razine u nastavi jezika : gramatička, rječnička, ortografska,ortoepska.

- pristupi gramatičkim sadržajima:

→ povijest jezika (ukratko)

→ fonetika, fonologija,prozodija

10

→ morfologija

→ sintaksa

→ tvorba riječi

JEZIČNE DJELATNOSTI

1. slušanje2. govorenje3. čitanje4. pisanje

1. SLUŠANJE

- perceptivna aktivnost koja se temelji na :

1. fizički sluh (slušni organ)

2. ritmo – melodijski sluh (sposobnost razlikovanja intonacije)

3. fonemski sluh ( FONEM- najmanja glasovna jedinica koja ima razlikovnu ulogu).

2. GOVORENJE

- retroaktivna čovjekova djelatnost koja se postiže komunikacijom, sastoji se od govornih

članova.

GOVORNI ČLANOVI :

- sadržaj- izraz- značenje- namjena- kontekst- razumijevanje

3. ČITANJE

- reproduktivna složena vještina u kojoj učenik dekodira simbole u značenje

1. PERCEPTIVNA FAZA

2. ZNAČENJSKA FAZA

3. AUDITIVNA FAZA

4. PISANJE

- prenošenje tj. pridruživanje glasa određenom znaku (simbolu)

- reproduktivna disciplina

JEZIČNI RAZVOJ DJETETA

1. PREDLINGVISTIČKA FAZA (traje godinu dana)

a) predkomunikacijska ( plač)

11

b) fonetizacija (uči glasove)

c) vokalizacija (usvaja samoglasnike)

d) brbljanje ( improvizirani slogovi)

2. LINGVISTIČKA FAZA (traje do škole, ali do 3-4 god.)

a) učenje glasova

b) učenje slogova

c)slaganje riječi u rečenice

ČITAV ŠKOLSKI SUSTAV ZASNIVA SE :

1. slušanju igra2. razumjevanje socijalizam usvajanje3. govorenje jezika4. čitanje5. pisanje6. opisivanje društvena kategorija učenje7. pripovjedanje jezika8. raspravljanje

S – R – G – Č – P- O –Pr – R

GRAMATIKA

- dijete dolazi sa znanjem gramatike i to :

1. IMANENTNA – gram.sredine, deskriptivnost, primjerenost2. DIDAKTIČKA – prilagođena iz znanstvene gram.3. ZNANSTVENA – deskriptivna, opisuje jezik→za učenike razr.nastave gramatika je previše APSTRAKTNA, učenici nisu skloni definiranju

- postoje 2 kruga metodičara :

1. gramatika se uči komunikacijom, oponašanjem, čitanjem – učiti ju tek u 5.r.2. gramatiku treba učiti u višim razredima

TRADICIONALNI PRISTUP UČENJE GRAMATIKE MODERAN PRISTUP

- okrenutost gradivu -okrenuta učeniku

-objektivna -subjektivna-učen.aktivnosti

-kolektivna -individualna

-pojmovna -životna

-analitička -globalna

-apstraktna -konkretna

12

-instiktivno- zaključuju sami

-formalna-nuđen gotov sadržaj -skepticizam

-dogmatizam- učiteljeva riječ je zakon -sloboda

-statična –na izoliranom primjeru - dinamična- u svakodnevnom

REPRODUKTIVAC ← UČENIK → STVARALAC

3.OKOLNOSTI

- geografske (klima, položaj sela i grada i sl.)

- društveno – političke (nastava podređena sistemu)

- opremljenost škole ( didaktička)

→nastava hrvatskog jezika u punom razredu se uči kroz pisanje i čitanje A NE POSEBNO KAO SAT.

- u drugom, trećem i četvrtom razredu jezik se obrađuje kao sat vježbi (pismenih / govornih) :

1. LINGVOMETODIČKI PREDLOŽAK ( ili pravilo)2. ZADATAK ZA VJEŽBANJE3. DODATNI ZADACI

NAČELA NASTAVE (HJ) JEZIKA

-stjecanje najbitnijih pravila, sadržaja i sl.

1. NAČELO OPĆE NAOBRAZBE I STRUČNE USMJERENOSTI- nastava hrv.jezika izvodi se na razini opće naobrazbe, tj. da se svim učenicima daju jednake osnove bez obzira na znanje i poslove koje obavlja, npr. ekonom.

2. NAČELO ZNANSTVENOSTI- nastava se odvija prema zakonitostima znanosti, a iz znanosti se izvodi predmet; -znanstvena istina se ne smije iznevjeriti, a predmet se prilagodi potrebama i mogućnostima učenika

3. NAČELO ODGOJNOSTI- opća i specifična pedagogija; - u nastavi jezika javljaju se odgojni sadržaji; - djeluje posebno i stavovima učitelja ( osobnosti); - daje svoj primjer jezične kulture, daje primjere iz života i sl.

4. NAČELO STVARALAŠTVA- nastava bi trebala biti kreativna i za učenika i za učitelja; -- učenici bi trebali doći do otkrića (nastave) a ne da im se nude gotova rješenja; - učeći jezik učenici stvaraju pomoću njega

5. NAČELO KNJIŽEVNOG JEZIKA- učenje hrvatskog standardnog jezika (zajedničko svim Hrvatima),nastava treba biti na hrvatskom standardnom jeziku

6. NAČELO ZAVIČAJNOSTI- na jezični standard uspostaviti razliku za dijalektalnošću (koristiti imanentnu gramatiku); -oristiti i upoznati zavičajni govor i to kako se razlikuje od standarda

7. NAČELO MEĐUOVISNOSTI NASTAVNIH PODRUČJA- predmet hrv.j. obuhvaća više područja (gramatika, književnost,film,...) i stoga trebaju postojati sati(zasebni) svakog pojedinog dijela.

8. NAČELO RAZLIKOVANJA I POVEZIVANJA JEZIČNIH RAZINA- sposobnost da neku riječ učenici mogu promatrati i više jezičnih razina (npr. kuća – opća imenica, ž.rod, jednina)

13

9. NAČELO OBAVIJESNE I ESTETSKE FUNKCIONALNOSTI- nastava se odvija na književno-umjetničkim sadržajima, a trebala bi i na običnim tekstovima koji funkcioniraju u životu.

10. NAČELO TEKSTA- tekst karakterizira povezanost i jedinstvenost. Tekst je lingvističko – didaktička osnova za podučavanje, primjenu i uvježbavanje jezika

-tekst može biti na planu pisma i govora.Npr. strip s kišobranom, majkom i kćeri.

LINGVISTIČKI PREDLOŽAK – tekst koji služi za potrebe nastave hrv.jezika.

Mora biti:

-zasićen

-kratak

-prirodan (zanimljiv)

-primjeren

-cjelovit

11. NAČELO SADRŽAJNE, TEKSTOVNE I STILSKE RAZNOVRSNOSTI- raznolikost sadržaja, tekstova i stilova

12. NAČELO SADRŽAJNE KOMPETENCIJE- govorenje i pisanje standardom o životnim situacijama, nečemu poznatom i učeniku blisko.

13. NAČELO PROSUDBE- osposobiti učenike za prosudbu svoga teksta; - uče na primjeru učitelja kada interpretira tekst ili njihove sastave (povratnu informaciju)

14. NAČELO DEMOKRATIČNOSTI- svatko ima pravo sudjelovati u nastavi i za vrijeme usmenih ili pismenih vježbi (iako nije u praksi pitamo najbolje)

15. NAČELO EKONOMIČNOSTI I SELEKTIVNOSTI- organizirati nastavu tako da se zadržavamo na onome što je bitno i što je učenicima teže, a brže prelazimo preko manje bitnih činjenica

16. NAČELO SUSTAVNOSTI I NESUSTAVNOSTI- nastavni sadržaj izvodi se sustavno i nesustavno; - kada djelomično iscrpimo znanost

17. NAČELO INDUKCIJE I DEDUKCIJE- učenikovo zapažanje i zaključivanje od općeg prema pojedinačnom, od konkretnog prema apstraktnom i obrnuto.

18. NAČELO ANALIZE I SINTEZA- osposobiti učenike za analizu i sintezu određenog gradiva pri raščlambi teksta, rečenice i sl. pa povezati u sintaktičke cjeline.

19. NAČELO PRIMJERENOSTI I AKCELERACIJE- nastava gramatike mora biti prilagođena svakom učeniku (individualizacija); - namjerno davanje težeg gradiva kao izazov i motivacija

20. NAČELO ZORNOSTI- vidljivo na konkretnom primjeru21. NAČELO ZANIMLJIVOSTI- odabir različitih metoda rada, različitih didaktičkih

materijala, zanimljivi zadaci i lingvometodički predlošci, odabir različitih vizualnih i auditivnih pomagala, igre. kvizovi i sl.

14

SUSTAVI (strategije) U NASTAVI H.J.

-najstariji sustav u metodici nastave jezika im nastave općenito:

1.DOGMATSKO REPRODUKTIVNI

DOGMA-istina u koju vjerujemo bez sumnje

Učitelj iznosi činjenice a učenici ih reproduciraju kako su im date

-učenik je objekt nastave,nije smio imati svoju individualnost, a ocjenjivalo se tako da je učenik reproducirao ono što je učitelj rekao.

- nastava se odvija u 2 dijela :

1.predavanje učitelja

2.diktiranje gradiva

2.REPRODUKTIVNO-EKSPLIKATIVNI

-dopušta da učenik prepričava, ali je učitelj dominantan

-malen pomak

3.GRAMATIČKO-KNJIŽEVNI

-postojao je kao ideja

-temelji se na principu čitanju književnih djela kvalitetnih autora,na temelju kojeg se uči jezik

-dominantno u 20. st. u sr.šk.

- nijedan taj sustav nije prihvaćen sad u školi, ali pronalazimo tragove svakog.

4.PROBLEMSKO-STVARALAČKI

–nov sustav koji se može primjenjivati u nastavi jezika

–PROBLEM – prepreka koja nam ne da da idemo dalje

–STVARANJE – rješavanje problema

-zasniva se na istraživačkim metodama

-sada je učenik u središtu nastave.

-Učitelj je organizator: 1. POSTAVLJA PROBLEME

2. DEFINIRA GA I DAJE UPUTE

3. SAMOSTALAN RAD UČENIKA

4. OBJAVA REZULTATA I KOREKCIJA

****ODNOSI SE NA :-promatranju jezičnih činjenica

-rješavanje jezičnih zadataka

15

-ispravljanje jezičnih pogrešaka

-stvaranje tekstovnih jedinica

*** ODNOSI SE NA :

a) PROMATRANJE JEZIČNIH ČINJENICA- učeniku se ponude sadržaji a on uočava različite oblike npr.prošlost

b) RJEŠAVANJE JEZIČNIH ZADATAKA -klupa – klupica -olovka – olovčica

c) ISPRAVLJANJE JEZIČNIH POGREŠAKA- ispravljanje pogrešaka i uočavanje vodi do učenja i savladavanja pogrešaka.

d) JEZIČNI POKUSI- ZVUČNI-intonacija,tempo,stanke- POKUSI ZAMJENE –može li se pojedini znak zamijeniti a da se ne mijenja

značenje (npr. sin ribara – ribarev sin )- POKUSI PREMJEŠTANJA- premještanje znakova ili znakovnih skupova,

riječi i sl.- POKUSI PREOBLIKE –pisanje,usklik,nijekanje,zahtjev,obezličenje i sl.

e) STVARANJE TEKSTOVNIH JEDINICA- njih dvojica došla su u ? i bili su drugi...5.KORELACIJSKO –INTEGRACIJSKI (povezivanje,uključenje u novi sadržaj)

-koristi se u HNOS-u; - najčešće je književni tekst povezan u nastavi jezika

6.LINGVISTIČKO – KOMUNIKACIJSKI - javljaju se tekstovi koji nisu samo umjetnički;

-prevladava u školi , pisanje obavijesti, vijesti

-u središtu je učenik uključen u nastavu

→ FUTURISTIČKI SUSTAVI moderni

7.OTVORENI SUSTAV- učenik sam bira što će i kako učiti

8.MULTIMEDIJALNI- savršeno opremljena škola

9.TIMSKI SUSTAVI- interdisciplinarnost, korelacija – uključivanje stručnjaka ili roditelja u

nastavu.

16

ORGANIZACIJA NASTAVNE JEDINICE JEZIKA

PRIPRAVA: 1. stručni dio

2. metodički dio

NASTAVNA SITUACIJA- niz postupaka i sadržaja u okviru nastavnog sata

NASTAVNI SAT –sat obrade, sat ponavljanja,sat vježbe i kombinirani sat.

OBRADA NOVOG GRADIVA

1. PRIPRAVAa. Motivacijab. osvježavanje potrebnog predznanja jedno od toga u pripravic. najava obrazovne zadaće ili / ilid. priprava polaznog teksa

2. ČITANJE I KRATKA INTERPRETACIJA POLAZNOG TEKSTA3. ZAPAŽANJE NOVIH JEZIČNIH ČINJENICA4. OTKRIVANJE OSTALIH VAŽNIH OBILJEŽJA definiranje, generaliziranje5. UOPĆAVANJE 6. PROVJERA STEČENIH SPOZNAJA –provjeravanje7. UTVRĐIVANJE ZNANJA - vježbanje8. DAVANJE UPUTA ZA UČENJE I DOMAĆU ZADAĆU

a) a) MOTIVACIJA- određujemo ju prema nastavnom sadržaju

- npr., - zapažanje jezične okoline u govoru ili pisanju naših učenika

- vježbanje jezične dileme

- zapažanje stilske funkcije neke gramatičke pojave, npr., ti si mi pravi prijetelj – o

intonaciji ovisi kontekst

- uspoređivanje književnog i zavičajnog oblika riječi- zanimljivom lingvističkom obaviješću- tekstom koji povećanim gramatičkim odnosom upozorava na važnost gram. ili

pravopisne norme- jezične anegdote- anegdote iz života književnika ili jezikoslovca koji zasjeca u jezični problem (sastanak

u 6 h) - zapažanje pogrešaka u školskom listu, časopisu, dnevnim novinama- citatom iz književnog djela ili kojeg drugog djela gdje se govori o kakvom jezičnom

problemu- đačkom šalom

17

U

V

O

GLAVNI DIO

ZAKLJUČAK

IZVORI NASTAVE HTV. JEZIKA

Izvor nastave hrv. jezika je JEZIK (u bilo kojem obliku)

NASTAVNO SREDSTVO- udžbenik- folija

NAST. POMAGALO- ploča i kreda- grafoskop

IZVOR- tekst

1. VIZUALNI2. AUDITIVNI3. AUDIO- VIZUALNI

1. Vizualni - pisani tekstovi- rukopisni, strojopisni, tiskani tekstovi- bilježnice, udžbenik- knjiga za učenje- tekstovi s ekrana- slike, skulptureUDŽBENIK- može se koristiti na 3 razine:

1. odg. na pitanja2. koristiti definicije3. samoučenje (na satu, kod kuće)4. za DZ

ima metodičku i didaktičku opremu imamo početnicu, čitanku i udžbenik (i jezik) dobar udžbenik prati: - nastavni P i P, vježbe, zadaci, kakvi su tekstovi

- PRIRUČNA LITERATURA- metodički priručnik: - stručno teorijski, - praktični, - model obrade iz pojedinog područja, - niz savjeta i pomoćnih materijala, - gramatika i pravopis- nužni

- Grafoprozirnice, grafofolije, grafoskop- ne pretrpavamo tekstom, niti smije biti stvari iz udž. I bilježn.

- PREZENTACIJA- ne previše teksta, na svijetloj pozadini, kratke natuknice koje se objašnjavaju

- Filmovi bez zvuka, -8mm filmovi i sl.- Likovni i drugi materijali- moraju biti primjereni djetetu, u vezi sa nastavnom

jedinicom- Estetski i umjetnički prihvatljivi- Crtežom kojim se ismijava jezična greška- Prizorom iz filma ili TV emisije- Pohvala ili konstatacija učitelja- NAJKRAĆI DIO SATA, A NAJVAŽNIJI JER IZ NJEGA SVE PROIZLAZI (5-6

min)- Tražiti konkretna znanja s prethodnog sata- Ponekad nije potrebno- Kroz određene aktivnosti stvara ne polazni tekst koji predmet jezične analize…

18

PISMENE I USMENE VJEŽBE

1. PRIPRAVA Motivacija Najava vježbe Upute za rad

2. IZVEDBA Učenička priprava za govorenje i pisanje Pisanje ili govorenje Čitanje uratka rasprava

3. ZAKLJUČAK Ocjena uspjelosti vježbe Sažimanje spoznaja stečenih tijekom vježbe Najava sljedeće vježbe i uputa o potrebnom pripravnom radu

2. Auditivni

- čujni izvori, „živa riječ“ učitelja, učenika i dr.

- učitelj – razumljiv, razgovjetan, bez govorne mane, pravilan, kultiviziran – bogat riječnik, znanje, kultura govora

- učenik

- ostali

- radio – općeobrazovni; obrazovni program za djecu, zabavni program

3. Audio – vizualni

- tv, film, računalo

- program : informativni, obrazovni, zabavni

NASTAVA IZRAŽAVANJA

Temelji se na govoru i pismu.

Govor Pismo

- Zvučna jezična sredstva - likovno jezična sredstva- Stariji - nastalo na govoru- Spontano se usvaja - posebno se uči- Prirodno ograničen - ograničeno jezikom- Općeljudski - samo u nekim društvima- Prodoran - nenametljiv- Vremenski određen - prostorno određen- Neponovljiv, promjenjiv - stalno, trajno- Poruka: odavde – tamo - poruka: od sada – poslije- Slušatelj, određen, poznat - čitatelj, neodređen, nepoznat- Malo vremena za razumijevanje - dovoljno vremena- Izgovoreni znakovi - pisani znakovi- Govorna sredstva, pokreti - grafički – likovna sredstva

19

- Stvaran kontekst - jezikom stvaran kontekst- Površnije ustrojen - brižno ustrojen- Spontanost - nespontanost

Sposobnost komuniciranja – postoji na početku školovanja.Nultna sposobnost komuniciranja – prije školovanja.

Nastava izražavanjaZasniva se na gramatičkoj normi (morfologija, sintaksa, tvorbaa riječi), ortofrafijskoj i ortoepskoj normi, lingvističkoj stilistici i stilistici teksta.

Lingvistička stilistika – analiza posebne upotrebe jezika u kontekstu – pojačavanje jezičnih sredstava.

Tekst

- ostvaraj kojeg oblikuje smislenost i povezanost- ostvaraj kojeg karakterizira : struktura, smislenost i povezanost (kohezija i

koherencija)- odvija se na 2 razine (nastave izražavanja): normativna (vježba sve oblike prema P. i

P.) te kreativna (potiče stvaralaštvo).

Vježbe jezičnog izražavanja: A 1. Prepisivanje – najstariji oblik, u 1. Razredu je dominanta, poticajna i kreativna vježba.a) Prepisivanje s promjenom – piše u nekom drugom licu i sl.b) Deformirane rečenice – složiti rečenicu iz neke druge, besmislene ili nabacane riječi pa učenici sami smisle rečenicu.

2. Postavljanje pitanja – odgovor – dio pitanja sadržan u odgovoru, točan i pravilno formiran.

B Gramatičke vježbe:1. Fonološke – pr. Četvrtaljka (S. Jakševac)

- ispravljati pogreške izgovora - pr. Cvrčako cvrče cvrčci, trčkavo trče trčci - pr. Rad: pad - kad

rod – red Provjeravamo upotrebu fonema, razlikovanje značenja i riječi

rat - raj2. Morfološke – promjena oblika riječiNpr. Kako se zove sat koji:

- nosimo na ruci- visi na zidu- radi uz pomoć sunca- mjeri vrijeme pomoću pijeska

Npr. Napiši uvećanice: ptica, trbuh, glava, noga3. sintatičke vježbe – Slaganje riječi u rečenici i rečenice same.Npr. Marko piše zadaću. – Piše li Marko zadaću?

- Preoblikovanje teksta u jasan i razumljivNpr. Vjetar šušti i puše lišće.

20

C Pismene vježbe i zadaciVježbe preoblikovanja – u tekstu niječne u jesne i obrnuto; Npr. Ne penji se na drvo. Igraj se na livadi.Odgovaranje na pitanja; Prepisivanje

D Pravogovorne vježbeIje/je, pazi na naglasak, pravila intonacija.

E DiktatLingvometodički predložak jezičnim i pravogovornim normama koji služe za utvrđivanje kulture. Zasićenost treba biti oko 60%, kratak, jasan, zanimljiv, razumljiv, prilagođen.3 faze: motivacija, izvođenje (3 puta se čita, prirodnim tempom, izgovornim cjelinama), ocjenjivanje.

Vrste diktata1. Samodiktat – učenici prethodno obrade tekst, nauče ga napamet za zadaću pa to zapišu na satu.2. Objašnjeni diktat – dva predloška – na prvom objašnjena pravila, a drugi se diktira da se to znanje primjeni.3. Izborni diktat – učenici zapisuju određene riječi: npr. Č i Ć, samo riječi sa tim slovima.4. Diktat s obrazloženjem – diktat s objašnjenjem pravila. Npr. 3. razred je dobar; redni broj se piše s točkom.5. Diktat s sprečavanjem pogrešaka – izvodi se ako učenici učestalo ponavljaju neku grešku.6. Proučeni diktat – kod kuće prouče neki tekst pa ga pišu kao diktat.7. Stvaralački diktat – inačica je po ključnim riječima. Učitelj iznese ključne riječi, a učenici stvaraju svoje rečenice. Učitelj izabire najbolje primjere i spaja ih u smisleni tekst. Tekst se prekrije i diktira učenicima, a kasnije ga uspoređuje ili provjerava po slici.8. Istraživački diktat – istražujemo znanje učenika na početku i na kraju godine.9. Kontrolni diktat – provjerava se razina usvojenosti gramatičko – pravopisnog sadržaja.

Greška – svako narušavanje jezične norme.Omaška – greška u trenutku nepažnje.

- Ocjenjuje se prema broju grešaka. - Iste greške koje se ponavljaju uzimaju se kao jedna greška.

Ocjena 1.r. 2.r. 3.r. 4.r.0 1 0 1

5 0 0 0 0 0 04 1-2 1-2 2 2 2 23 3-5 3-5 5 3 5 22 6-8 6-8 7 3 7 31 više više više više

O – ortografskoI – interpunkcijsko

21

Broj riječi: 1.r. 15 – 20 5 – 6 riječi u rečenici2.r. 20 – 40 7 – 83.r. 40 – 60 8 – 94. r. 60 – 80 9 – 10

DIKTAT – Pismena ili usmena vježba koja nastavi hrv. jezika ima dvojaku ulogu; PROVJERAVANJE i UTVRĐIVANJE određenog jezičnog sadržaja.

VRSTE TEKSTOVA1. Opisivanje Slaganje predmeta i pojava u prostoru (jed. reč. strukture, labava veza između rečenica, gramatički red riječi).2. Pripovijedanje – Slaganje predmeta, događaja i pojava u vrijeme ( jed. reč. strukture, složena veza između rečenica, raznoliki red riječi). Npr. Dan je lijep. Sunce sija, obasjava grad i ljude. (pararelna veza rečenica, dojam do dojma).Npr. Marko čita. On čita knjigu. Knjiga je iz lektire. Posudio ju je u gradskoj knjižnici. (lančana veza rečenica, dojam iz dojma).3. Izlaganje (ekspozicija) – Povezivanje i razumijevanje odnosa u prostornom i vremenskom okružju, objasniti i obrazložiti neki sadržaj.4. Dokazivanje (argumentacija) – Razgovor o temama, predmetima i pojavama, polazi se od stava koji se argumentira i stvalja u tekst. 5. Upućivanje (instrukcija) – niz podataka koje trebamo napraviti da bi se došlo do rezultata.Nastava izražavanjaKroz usmene i pismene vježbe.1. Gramatičke vježbe (fonološke, morfološke, sintaktičke)2. Leksičke vj. (za bogaćenje jezičnig izraza)3. Ortoepske vj. (akcentske, intonacijske)4. Ortografske vj. (prepisivanje, preoblikovanje, diktat, odg. na pitanja, sastavci)5. Stilsko – kompozicijske vj. (dijaloške, monološke)

Dijaloške Monološke (vrste tekstova)- Razgovorne igre - opisivanje- Telefonski razgovor - pripovijedanje- Rekreativni razgovor - izlaganje- Usmena dramatizacija - dokazivanje- Intervju - upućivanje

a) Razgovorne igre- brojalice – nonsensne- dovesti gosta (1. razina)- izmišljenim gostom (2. razina)- stvaraju se situacije i prikazuju razgovorom (oponašaju – 3. razina)

b) Telefonski razgovor- kratke i brze poruke1. Pozdrav2. Predstavljanje3. Razgovor4. Odzdravljanje

22

c) Relativan razgovor – opušten razgovor o nekoj temi zanimljiv učenicima.

d) Usmena dramatizacija – uče napamet kratke igrokaze i izvode ih u razredu.

Opis: 1. Sličnost s drugim predmetima2. Veličina3. Oblik jednostavan medij4. Boja5. Građa6. Istaknuta pojedinost

1. Vizualna zapažanjaa) dijelovi (raspored, omjeri, odnosi, funkcije)b) građa (materijal)c) dimenzije (dužina, visina, širina, veličina)d) oblike) bojef) gibanje, pokreti, svojstvag) pojedinosti2. Akustična zapažanjaa) intenzitet zvukab) kvaliteta (boja, visina, dubina, jasnoća)3. Taktilna zapažanja (tvrdoća, oštrina, glatkoća)4. Olfaktivna zapažanja (miris)5. Gustativna zapažanja (okus)

OPISIVANJE (vrste)

1. Način iznošenja činjenica – objektivan i subjektivan opis2. Stav opisivača – humorističan, romantičan, naturalističan, realističan3. Nazočnost opisivane osobe – po promatranju, po sjećanju, po mašti4. Stanju opisivanog – statički i dinamičan opis5. Mogućnost jezičnog oblikovanja sadržaja – konkretan i apstraktan6. Stvaralačko uključivanje opisivača – reproduktivan i produktivan opis7. Stilska obilježja teksta – književno – umjetnički opis, poslovno – administrativni, znanstveni i publicistički opis8. Način uporabe opisa – uklopljen i samostalan.1., 2. i 3. razred – sposobnosti učenika su manje, pa uočavanje svijeta oko sebe, zapažaju boju i oblik, koriste jednostavne rečenice.4. razred – opis predmeta i pojava, koriste sva osjetila.

PRIPOVIJEDANJE

Pričanje – stvaranje teksta (usmeno ili pismeno)Prepričavanje – po nečemu što je već postojaloIzvještavanje – vijest, sažetak (krajnje zgusnut), životopis, izvješćeIzlaganje – predavanje, referat, govorDokazivanje – rasprava, diskusija, polemika i dr.Upućivanje – obavijest, čestitka, zamolba.

23

SASTAV – metodičko – didaktički termin

To je kreativan tekst, tj. vrsta teksta koji je krajnji izraz učeničkih stvaralačkih sposobnosti.NAČELA:1. Načelo motivacije(afirmacija, borbenost, stvaralaštvo, radoznalost – primarni motiv).Stvaralaštvo se dobiva iz POTREBE ZA AFIRMACIJOM, ljepotom – potreba za iskazivanje vlastite osobnosti.

- Motivirati – dobar odnos učenik – učitelj - dobra atmosfera- predznanje učenika

- Teme – motivacija sama po sebi- tema sadržana u motivaciji- sa sredstvom koji nije u vezi sa temom (atmosfera i sl.)- voljna, svjesna motivacija (npr. školska zadaća)

2. Načelo razvojnosti- razvoj jezika na planu pisma i govora- na početku je učitelj bolji u govorenju, a kasnije u pismu, na kraju je opet bolji u govoru- djeca su sklona EGOCENTRIZMU i ANIMIZMU- teže prelaze na nešto što se priča ili piše u 2. ili 3. Licu3. Načelo stvaralaštva - sve kroz igru- ono što je novo za dijete u danom trenutku (o određenoj temi i određenom uzrastu)- sve je pod utjecajem kiča – neiskreno, nedoživljeno i stereotipno (npr. proljeće)2 TIPA PREUZIMANJA:1. Planirano – Dijete je potaknuto nekim dijelo i na tu temu piše svoje.2. Neplanirano – Ako mu se ponudi nešto nerazumljivo, izreći će svoje zbog svjesnog podilaženja.4. Načelo zavičajnosti - Mjesni govor, regionalni govor, obiteljski govor – imanentna gramatika- Zavičajnost – vezano na prostor odrastanja, vrlo emotivnom vezom, dijete i svi se bolje snalaze u zavičajnom govoru- Žargon – u funkciji kreativnosti, tj. stvaralaštva

Položaj sastava u nastavi1. za analiziranje predznanja2. ponavljanje i provjeravanje- primjeren za svaki tip sata, svaki dio (fazu) sata3. ispitivanje – može se zadati: tema, oblik (opisivanje, pripovijedanje,..), tema i oblik zajedno

Tema – jasna, jednoznačna, zaokružena, konkretna- Najčešće se zadaje sastav na zadanu temu- Kreće se od osobnog života učenika, društvenog života, prirode ili zavičaja, književno – umjetničke teme

24

Kako ispraviti sastav

Vrste pogrešaka:

1. Jezične 2. Nejezične 3. Slučajne- gramatičke - sadržajne - slovne- leksičke - logičke - izostavljanje riječi- pravopisne - kompozicijske- stilističke - interpunkcijske

Temeljna kompozicijska struktura: Uvod, glavni dio, završetak.

3 puta čitamo pri ocjenjivanju sastava: - čitanje s ispravljanjem grešaka- čitanje s ocjenjivanjem

Ocjena – procjena određenih elemenata i na temelju tog ocjenjujemo.

Metode ispravljanja1. Lektorska2. Lektorsko – redaktorska3. Simbolička4. Pisanog komentara5. Kombinirana1. Lektorska metodaIspravljanje grešaka na tekstu, greška se označi i ispravi; bilo bi bolje da učenik sam ispravi.2. Lektrosko – redaktorska metoda Greške se označuju posebnim znakovima i ispravljaju se sa strane; redaktor – tekst mora biti sadržajno točan.

3. Simbolička metoda Greške se označuju simbolom, nema ispravljanja (---------- pravopisna, = gramatička, - - - - stilistička). 4. Metoda pisanog komentaraGreška se objasni ili se učenika uputi na pravopis ili napiše pravilo, komentira se sadržaj ili slično.5. Kombinirana metoda Koriste se sve 4 metode. Najprikladnija je ta za razrednu nastavu.

25

Kako i što ocjenjujemo?

1. Sadržaj2. Oblik3. Izraz

A 1. Je li tekst? a) proizvod solidne pismenostib) primjereni stvaralački domet2. Je li tema?- aktualna, nova, zanimljiva3. Je li sadržaj? - izvoran, istinit

B 1. Je li funkcionalno izabran tekstualni tip?2. Je li odabrana kompozicija originalna i funkcionalna?

C 1. Je li sretno izabran idiom?2. Je li stil izvoran, prilagođen sadržaju i namjeri te je li banalan, slikovit, bogat?3. Je li gramatičko – pravopisna pravilnost?a) stogo poštivanab) nepravedno zanemarenac) iz stilskih razloga funkcionalno kršena

Estetika teksta – u razrednoj nastavi – odlomci, odvojeni naslov, urednost i sl.

Oznake:↕ sastavi --------- pravopis][ novi redak = gramatikaV nedostaje nešto - - - - stilX nepotrebno red riječi ( ) suvišno rastaviL pogrešno rastavljanje

(Literatura: HNOS P i P 1 – 4 razreda; Rosandić: Od slova do teksta i metateksta; Težak: Teorija i praksa nastave hrv. jezika 1 i 2; Težak: Govorne vježbe u nastavi hrvatskog i srpskog).

26