Slide 1

Motivacija u nastavi

Sta vidite na slici?

Gledajuci istu sliku ne vidimo svi isto. Ono sto je nama zanimljivo ili vazno ucenicima nije. I obratno.

Uzrok svih sukoba uvek je u tome sto sukobljene strane vide stvarnost na razlicite nacine.Pojedini ucenici su potpuno nezainteresovani, bez obzira koliko se nastavnik trudio. Bas nista ih ne zanima. Jedan je jedini razlog ucenicke nezainteresovanosti, neucenja, a cesto i nediscipline na casu:UCENIK NIJE MOTIVISAN.

Sta je MOTIVACIJA?

Motivacija je zelja da se postigne neki uspjeh i spremnost da se za postizanje tog cilja ulozi potreban napor.Rijec motivacija ima latinski korijen, dolazi od latinske rijeci movere kretati.MOTIVISATI = POKRENUTI

Postoji: unutrasnja motivacija ucenik je gladan znanja i uci zato sto to NJEGA raduje i ispunjavaspoljasnja motivacija ucenik uci zato sto ga neko ili nesto prisiljava da ucipozitivna motivacija podsticanje ucenikovog zadovoljstva postignutim i njegovog optimizmanegativna motivacija podsticanje ucenika strahom od neuspjeha ili kaznom

Ucitelj mora biti entuzijasta.Poucavati bez zanosa jednako je naporno i nedjelotvorno kao sto je naporno i nedjelotvorno kovati hladno gvozdje.

Ucenik nije posuda koju treba napuniti znanjem nego lampa koju treba zapaliti vlastitim plamenom.Motivisati ucenika znaci uciniti ga zednim..

Motivacija u nastaviMotiviranje ucenika za nastavu obuhvata sve sto (izvana ili iznutra) potice na ucenje, usmjerava ga, odredjuje mu intenzitet, trajanje i kakvocu.

Nastavnici bi morali na svakom satu odrzavati pozornost, povecavati vaznost predmeta, te graditi pouzdanje u sposobnosti i poticati zadovoljstvo ucenika. Morali bi redovito koristiti nastavne i motivacijske tehnike kojima povecavaju zainteresiranost i zanimanje za predmet, odnosno nastavni sadrzaj i skolski rad.

Motivacija u nastavi sastavni je dio uvodjenja, odnosno uvodnog dijela nastavnog sata, no uz nju je potrebna i motivacija po stupnjevima, odnosno medju-motivacija pri obradjivanju nastavnog sata.

Motivacijske tehnike tako mogu biti prisutne u svim stadijima nastavnog sata, a posebno pri ponavljanju nastavnog gradiva te, takodjer, prije provjere znanja i ocjenjivanja.

U nastavi se mogu koristiti sljedece nastavne motivacijske tehnike: ispunjalke, krizaljke, mreze, skrivalice, asocijacije, kvizovi i mentalne mape.

Kvizovi mogu biti jako razliciti. Mogu se takmiciti svi ucenici, skupine ili odredjeni ucenici. Kvizovi mogu biti oblikovani i kao aktuelni televizijski kvizovi. Uz njih se cesto koriste i zagonetke, rebusi, igre vjesala, kratki zvucni zapisi, karikature, skice, mimika, pantomime, odjeca, predmeti, modeli, lopte, lutke, kolaz, razlicite igre, crtanje, kratke smjesne pricice, anegdote, citati, metafore itd. U skolama se pak najcesce koriste motivacijske tehnike zaisivanja zamisli te oluje ideja.

Sta utice na motivaciju?

Ciljevi ucenjaNivo zadovoljenosti potrebaOsobna uvjerenja ucenika o uzrocima postignutog (ne) uspehaUvjerenja nastavnika

1. Ciljevi ucenjaPokrecu na aktivnost, po principu prevazilazenja nesklada izmedju onog gdje smo sada i gdje zelimo da budemo SpecificniJasniPrilagodjeno teski Ostvarivi u blizoj buducnosti

Primjer: "nauci ovih 20 glagola u 4 vremena, u upitnoj, afimativnoj i nijecnoj formi"; "vjezbaj pisanje kod kuce", "prepisi ovaj tekst pisanim slovima u skolsku biljeznicu do sutra".

Povratna informacija obavjestava ucenika koliko se priblizio cilju. Najefikasnija je ona kojom se ukazuje na napredak, na postignuto; u preporukama za sljedeci korak navodi se ono sto ucenik jos nije savladao.

2. Nivo zadovoljenosti potreba

SamoaktualizacijaOcekivanje od ucenika da rade najbolje sto moguOmogucavanje ucenicima da istrazuju i otkrivaju samiUciniti ucenje smislenim povezati ga sa stvarnim zivotomUkljucivanje ucenika u projekte koji im omogucavaju izrazavanjeUkljucivanje ucenika u kreativne aktivnosti i projekte.

3. Osobna uvjerenja ucenika o uzrocima postignutog (ne) uspeha

Neuspjeh:

nemam sposobnostine mogu na to da utjecemnisam odgovoranposramljenostne trudim se novi neuspjeh

Istrazivanje(Pelletier i Vallerand, 1997): uloga nastavnika u stvaranju unutarnje motivacije kod ucenika:Uvjerenja nastavnika o tome kako su djeca motivirana utjecu na ponasanje nastavnika. *Kada vjeruje da su djeca unutarnje motivirana, vise podrzava njihov izbor i samostalnost. * Kada vjeruje da su djeca vanjsko motivirana, vise kontrolira i ogranicava.

U prvom slucaju ponasanja nastavnika omogucavaju razvoj unutarnje motivacije, a u drugom se razvija vanjska motivacija. Tako se zatvara krug i nastavnik ce smatrati da su njegovi pocetni utisci bili ispravni, nece primjetiti da je on, svojim postupcima, stvorio razlike.

KAKO GRADITI EMOCIONALNU KLIMUKOJA PODUPIRE MOTIVACIJU?Nastavnik je kljucan u gradnji emocionalne klime u razredu.1) Nastavnik treba da upozna sebe i karakteristike svoga pedagoskog nastupa prema ucenicima. Postoji vise nacina za to: provesti anonimnu anketu, podstaci eks-diskusiju, zamoliti pedagoga ili psihologa da "snimi stanje" i slicno.2) Nuzno je upoznati ucenike kao pojedince ali i ucenicki kolektiv kao grupu. U tu svrhu dobro ce posluziti: socio-metrija, sistematsko posmatranje, intervju, eks-diskusija, diskusija u malim grupama i slicno.

3) Obratiti paznju na emocionalnu klimu u razredu. Razviti licni senzibilitet za emocionalnu klimu u razredu.4) Prepoznati kada je vlastita nastava formalna, dril, dosadna i frustrirajuca.5) Stalno se pitati kakve emocije kod ucenika izaziva gradivo.6) Obratiti paznju na interpersonalne odnose u nastavi a posebno na komunikaciju.

Primjer: Ucenik ocekuje da ga ucitelj uvazava.Primjer: Uvazavanje 1.Postaviti pitanje, dati svima nekoliko sekundi da razmisle, pogledaju u knjige i biljeske, a tek onda nekoga prozvati da odgovori.Ne koristite se ocjenom da kaznite ucenika !

Uvazavanje 2.Ne tumaciti nesto sto bi bolje bilo pitati ih da oni nama objasne. Izbjegavati da ucenike dovodite u situaciju da se takmice.

Primjer: Uvazavanje 3.Budite precizni u negativnoj kritici. Ne kritikujte ucenika kao osobu, nego govorite o zadatku koji nije uradjen. Ucenik veruje ucitelju :- koji je objektivan - koji se drzi pravila - koji ga uvazava- kome je stalo do ucenika.

Primjer: TESKO gradivo - Gradivo koje treba obradjivati na sljedecem casu samo po sebi vrlo je zanimljivo, ali ga je tesko jednostavno objasniti zato sto svaki covjek ima drugaciji stil ucenja i drugaciji nacin na koji nesto najbolje razume. Zato ce ucenik pokusati to nauciti na drugaciji nacin.

Procitat ce kod kuce tu lekciju nekoliko puta, prouciti je i pokusati da je sam sebi jednostavno i zanimljivo protumaci.Ucitelj ce na sljedecem casu to tumaciti, a svako ce ga moci prekinuti i objasniti na svoj nacin to sto ucitelj objasnjava.Neki ce mozda objasniti stripom, nekim duhovitim primjerom, pravilom u nekoliko koraka... Ucenik, cijim objasnjenjima razred bude posebno zadovoljan, nagradit ce se odlicnom ocjenom.

HUMOR NEISKORITEN IZVORMOTIVACIJE U NASTAVIHumor se u nasoj nastavi vrlo rijetko koristi kao sistematizovan i programski dio aktivnosti pri obradi sadrzaja, vjezbama ili utvrdjivanju gradiva. Istrazivanja su pokazala da nastavnici koji se sluze humorom postaju omiljeni medju ucenicima i da ucenici lakse prihvataju obaveze u nastavi u kojoj se humor koristi.

"U osnovnoj skoli najdrazi mi je bio nastavnik koji je samim ulaskom u ucionicuunosio veselje. Cim bi izgovorio "dobro jutro", bilo nam je lakse. Na njegovom licu vidjela se dobrota. Svakog bi rado saslusao. On je bio jednostavan i duhovit.

Hvala na paznji