Srednja ekonomska škola, Sarajevo

Sarajevo, 2010 Page 1

MATURSKI RADTema: Poslovi banaka sa stanovništvom

Mentor: Arijana Izmirlija, prof.

Lejla Berilo4/14/2010

SADRŽAJ

SADRŽAJ……………………………………………………............ 2

1. UVOD……………………………………………………... 3

2. POSLOVI BANAKA SA STANOVNIŠTVOM...…….….. 4

2.1. Kreditiranje fizičkih lica……………………………… 4

2.1.2. Kreditna sposobnost…………………………… 5 2.2. Postupak odobrenja kredita………………………....... 7 2.2.1. Razgovor sa klijentom…………………………. 7 2.2.2. Evidentiranje zahtjeva za kredit……………….. 8 2.2.3. Postupak obrade zahtjeva……………………… 8 2.2.4. Donošenje odluke o odobravanju kredita……… 8 2.2.5. Zaključivanje ugovora o kreditu………………. 9 2.2.6. Otplata kredita………………………………… 9 2.3. Gotovinske transakcije………………………………. 9 2.4. Bankarski informacioni sistem i stanovništvo………. 10 2.4.1. Elektronski sistem plaćanja……………………. 10 2.4.1.1. Kartično poslovanje…………………… 10 2.4.2. Vrste elektronskog poslovanja………………… 15 2.4.2.1. On – line bankarstvo………………….. 15 2.5. Pasivni bankarski poslovi............................................. 182.5.1 Depozitni poslovi....................................................................... 192.5.1.1 A`vista depoziti....................................................................... 192.5.1.2 Oročeni depoziti...................................................................... 192.5.1.3 Štedni depoziti........................................................................ 20 3. ZAKLJUČAK…………………………………………… 21

4. LITERATURA…………………………………………… 22

2

1. UVOD

Poznato nam je da je poslednjih decenija banka kao institucija u dva navrata

izgubila zadobljeno povjerenje privrednih subjekata, a posebno građana, uprkos

činjenici da je garanciju davala sama država. Taj gubitak povjerenja odnosi se na

period konfiskacije banaka od strane države i period kada su štediše ostali bez

mogućnosti raspolaganja svojim uloženim sredstvima.

Da bi se steklo povjerenje tj. da bi banka bila institucija od povjerenja, svojim

klijentima i korisnicima usluga, banka treba da pruži široku lepezu usluga. Jedan od

preduslova za funkcionisanje banke tj. za njen opstanak, potrebno je zdravo

finansijsko tržište, tržište kapitala. Najkraće rečeno tržište je oblikovan kontakt

prodavca i kupca, a u svrhu razmjene za novčana sredstva. Samo tržište obuhvata

ljude, kupovnu moć, prostor u kome se kupoprodaja obavlja te cijenu.

Banka ima za cilj da teži se ka kvalitetnim rješenjima da bi se ostavio utisak na

klijente kao i na potencijalne klijente.

Veliki dio bankarskih proizvoda i usluga namjenjeno je upravo stanovništvu, te iz

tog razloga poslovi sa stanovništvom su organizaciono veoma zastupljeni u

planiranju i organizovanju svake banke a to je sve definisano politikama i

procedurama banke.

3

2. POSLOVI BANAKA SA STANOVNIŠTVOM

Veliki dio bankarskih proizvoda i usluga namjenjeno je upravo stanovništvu, te

iz tog razloga poslovi sa stanovništvom su organizaciono veoma zastupljeni u

planiranju i organizovanju svake banke.

Poslovanje banaka sa stanovništvom obuhvataju: kreditiranje, gotovinske

transakcije kao što su: uplate-isplate po štednim ulozima, mjenjački poslovi, devizni

poslovi, poslovi tekućih računa, uplate i isplate po svim vrstama kratkoročnih i

dugoročnih kredita fizičkih lica, prijem i izdavanje gotovine u korist i na teret računa u

Banci i računa drugih banaka i dr.

2.1. Kreditiranje fizičkih lica

Kreditiranje fizičkih lica1 predstavlja aktivni bankarski posao i obavlja se u

skladu sa Programom i politikom za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikacija aktive.

Banka odobrava kratkoročne i dugoročne kredite, namjenske i nenamjenske,

sa položenim depozitom i bez depozita.

Banka odobrava sledeće vrste kredita i to:

- stambene kredite

- kredite za kupovinu, izgradnju i adaptaciju poslovnih prostora

- hipotekarne kredite

- poljoprivredne kredite

- nenamjenske kredite

- kredite za kupovinu robe široke potrošnje (namještaj, računari itd.)

- kredite za kupovinu automobila

- kredite po tekućim računima

- ostale kredite

______________________

4

1 Fizička lica – stanovništvo/građanstvo.

Krediti se odobravaju sa utvrđenim rokom otplate i ostalim uslovima u skladu

namjenom kredita i ocjenom kreditne sposobnosti tražioca kredita.

Korisnici kredita mogu biti fizička lica starosne dobi od 18 do 70 godina koja

su:

- u stalnom radnom odnosu

- korisnici ličnih i porodičnih penzija i invalidnina

- slobodnih profesija (sportisti, umjetnici, itd.)

- poljoprivrednici i drugi

2.1.1. Kreditna sposobnost

Kreditna sposobnost predstavlja utvrđivanje boniteta2 tj. njegove mogućnosti

da dobije kredit i da ga zajedno sa pripadajućom kamatom otplati u roku utvrđenom u

ugovoru o kreditu.

Kreditna sposobnost tražioca kredita utvrđuje se u visini do 1/2 prosječnog

ličnog primanja ostvarenog u poslednja tri mjeseca za korisnike čija su primanja do

1000,00 KM, odnosno do 2/3 za korisnike čija su primanja preko 1000,00 KM.

Izuzetak čine hipotekarni krediti kod kojih se akcenat stavlja na vrijednost hipoteke.

Kreditnu sposobnost tražioca kredita mogu poboljšati solidarni dužnici koji

potpisuju ugovor o kreditu i solidarno odgovaraju za naplatu svih potraživanja Banke

po kreditu. Kreditna sposobnost solidarnih dužnika utvrđuje se kao i za tražioca

kredita.

Kod utvrđivanja kreditne sposobnosti, treba obratiti pažnju da li je podnosilac

zahtjeva za kredit već dužnik po nekom kreditu ili po osnovu jemstva. Ako je njegova

kreditna sposobnost umanjena, kredit mu se može odobriti za razliku od 2/3

slobodnog dijela ličnog primanja.

Banka može udružiti kreditnu sposobnost tražioca kredita sa kreditnom

sposobnošću članova porodičnog domaćinstva i na osnovu toga omogućiti podizanje

većeg iznosa kredita.

2 Bonitet – kreditna sposobnost dužnika klijenta.

5

2.1.2. Obezbjeđenje kredita

Banka je dužna da obezbjedi sigurnost plasmana datih stanovništvu, uvećanih

za obračunatu ugovorenu kamatu na te plasmane.

Sredstva obezbjeđenja za date kredite mogu biti:

- mjenica3

- jemci

- hipoteka na pokretnu i nepokretnu imovinu

- oročeni novčani depoziti

- bankarska garancija

- akcije

- polisa osiguranja

a. Mjenično jemstvo

Mjenično jemstvo podrazumjeva da je banka pohranila u trezor bjanko mjenice

potpisane od dužnika i određenog broja kreditno sposobnih žiranata. Uredno i

pravilno popunjena mjenica od strane dužnika i žiranata predstavlja sigurnost i

garanciju da će se dug naplatiti.kada dužnik otplati u cjelosti kredit, vraća mu se

mjenica i ostala dokumentacija koja banci nije potrebna.

b. Hipoteka

Hipoteka je jedno od veoma čestih i sigurnih sredstava obezbjeđenja urednog

vraćanja kredita. Hipoteka se koristi najčešće kod većih iznosa kredita datih za

izgradnju, adaptaciju ili kupovinu stambenih objekata i poslovnih prostora.

Korisnik kredita ne može otuđiti nekretninu dok u cjelosti ne vrati kredit sa

pripadajućom kamatom. Ako dužnik ne vrati kredit u ugovorom utvrđenom roku,

Banka putem suda pokreće javnu prodaju nekretnina i od dobijenog iznosa namiruje

svoja cjelokupna potraživanja, a eventualno preostali dio isplaćuje vlasniku prodatog

objekta.

_______________________

6

3 Mjenica – vrijedonosni papir kojima se izdavač obavezuje da će platiti iznos kredita.

c. Novčani depozit

Novčani depozit koji služi za obezbjeđenje kredita, oročava se na poseban

račun na isti rok na koji je odobren kredit.

Novčani depozit može biti u visini odobrenog kredita ili već, može biti

beskamatan ili kamatonosan.

d. Akcije

Akcije4 pojedinih preduzeća koje kotiraju na Berzi, takođe mogu biti fizičkim

licima sredstvo obezbjeđenja kredita. U tom slučaju ovjerava se ugovor o kreditu i

ugovor o upisu založnog prava na akcijama preduzeća.

e. Polisa osiguranja

Banka može zahtjevati kada je riječ o većim iznosima kredita da se nekretnina

koja se nudi za obezbjeđenje kredita kod osiguravajuće kuće koju prihvati Banka.

Ukoliko korisnik kredita ne ispuni svoju obavezu osiguranja nekretnine, isti ovlašćuje

Banku da u njegovo ime i za njegov račun izvrši plaćanje premije osiguranja i za

nastale troškove tereti korisnika kredita.

2.2. Postupak odobrenja kredita

2.2.1. Razgovor sa klijentom

Razgovor sa tražiocem kredita pruža mogućnost ocjene o karakteru, poštenju i

reputaciji tražioca kredita. Sastanak sa tražiocem kredita obavlja se u Banci a može

se obaviti i od klijenta. Iz razgovora, potrebno je skupiti što više informacija o samom

tražiocu kredita i o dosadašnjem poslovanju sa bankom. Ukoliko službenik banke

smatra da postoje osnove za odobrenje kredita, popunjava aplikaciju i izdaje Zahtjev

za kredit.

7

______________________

4 Akcije – hartija od vrijednosti koja je definisana nominalnom vrijednošću iskazanom

u domaćoj valuti.

2.2.2. Evidentiranje zahtjeva za kredit

Primljeni zahtjevi klijenata se evidentiraju u bazi podataka Banke. Nakon

primljene komplentne dokumentacije podnosioca zahtjeva kod kojih je potreban upis

hipoteke, kreditni referent je obavezan da istog dana proslijedi sve dokumente

Pravnoj službi Banke. Kod hipotekarnih kredita neophodno je uz zahtjeva za kredit

priložiti procjenu objekata, koja je sačinjena od strane ovlaštenog sudskog vještaka

građevinske struke.

2.2.3. Postupak obrade zahtjeva za kredit i izrada kreditnog prijedloga

Kreditni referent je dužan da provede sveobuhvatnu i kvalitetnu analizu

kreditnih zahtjeva, te prije odobravanja i isplate sredstava predloži kvalitetne i

pouzdane ocjene kao i zaključke o svakom pojedinačno. Nakon prijema zahtjeva za

odobravanje kredita, zaduženi kreditni referent pregleda svaki pojedinačno zahtjev za

kredit i provjerava sledeće elemente: kreditnu sposobnost dužnika i žiranata5,

obaveze po drugom kreditu, urednost izmirenja postojećih dugova, analizu namjene

kredita, mogućnost otplate kredita, urednost i ispravnost dokumenata po kreditu,

način obezbjeđenja kredita i sl. u postupku obrade zahtjeva za kredit, utvrđuje se i

mogućnost pokrića traženog kredita kreditnom sposobnošću tražioca kredita.

2.2.4. Donošenje odluke o odobravanju ili odbijanju kredita

Kredite preko utvrđenog limita odobrava Kreditni odbor Banke na prijedlog

kreditnog referenta i uz suglasnost direktora Filijale. Kreditni odbor ne razmatra

kreditne zahtjeve do iznosa od 2.000 KM. Ovi krediti se odobravaju na prijedlog

kreditnog referenta.

Izuzetak su krediti po tekućem računu u visini pet plata za koje garantuje firma

podnosioca zahtjeva.

8

__________________________

5 Žirant – lice koje garantuje otplatu kredita u slučaju da glavni dužnik iz bilo kog

razloga ne otplaćuje kredit.

2.2.5. Zaključivanje ugovora o kreditu

Klijent se obavještava o odobenju kreditnog zahtjeva a odbijeni zahtjevi se

vraćaju klijentu. Ukoliko je klijent saglasan sa uslovima iz Odluke Kreditnog odbora,

referent priprema ugovornu dokumentaciju. Ugovor se obavezno potpisuje u

prostorijama banke.

2.2.6. Otplata kredita

Otplata kredita vrši se prema planu otplate koji je sastavni dio svakog Ugovora

o kreditu.

Otplata kredita vrši se u:

- jednakim mjesečnim anuitetima6

- ratama (mjesečno, polugodišnje, godišnje)

Po odobrenju kredita, Banka službenim putem dostavlja administrativnu

zabranu i plan otplate kredita. Korisnik kredita ima pravo da vrati cjelokupan iznos

kredita i prije isteka roka odobrenja kredita. U tom slučaju obračunava se naknada za

prijevremenu otplatu u skladu sa Odlukom o visini kamatnih stopa i naknada za

kredite.

2.3. Gotovinske transakcije

9

Poslovanje banaka sa stanovništvom pored kreditiranja obuhvata gotovinske

transakcije kao što su:

- uplate-isplate po štednim ulozima

- mjenjački poslovi

- devizni poslovi

- poslovi tekućih računa

- uplate i isplate po svim vrstama kratkoročnih i dugoročnih kredita fizičkih lica

- prijem i izdavanje gotovine u korist i na teret računa u Banci i računa drugih

banaka

_________________________

6 Anuitet – iznos kojima se otplaćuje kredit.

2.4. Bankarski informacioni sistem i stanovništvo

Interni bankarski informacioni sistemi su usmjereni na efikasnije i brže

pružanje usluga stanovništvu.

Sigurnost kod korišćenja kartica se obezbjeđuje putem personalnog

identifikacionog broja koji se ugrađuje na magnetnu traku ili čip. Radi svog

obezbjeđenja, banka vodi računa o platnoj sposobnosti svojih klijenata kojima izdaje

kartice, određuje maksimalni iznos kredita (kartice) i rok do koga kartica važi.

2.4.1. Elektronski sistemi plaćanja

Kao najčešće korišćena sredstva za obavljanje finansijskih transakcija u

elektronskom poslovanju izdvajaju se:

- platne kartice (debitna kartica, kreditna kartica, revolving kartica…)

- pametne kartice (Smart Card) i elektronski novčanici (Electronic Wallet)

- elektronski ili digitalni novac (Electonic Money, Digital Cash)

- sistemi mikro plaćanja (Micropayment)

2.4.1.1. Kartično poslovanje

♦ Platne kartice

10

Platna kartica je instrument bezgotovinskog načina plaćanja i instrument za

podizanje gotovog novca kod izdavaoca kartice ili preko bankomata. To je mali

komad plastike koji sadrži neko sredstvo za identifikaciju (potpis ili sliku), što

omogućava osobi na koju kartica glasi da je koristi za navedene namjene.

Platne kartice mogu se podjeliti u tri grupe:

- debitne kartice

- kreditne kartice

- revolving kartice

♦ Debitna kartica

Banka izdaje debitnu karticu koja je vezana za tekući račun korisnika kartice.

Korisnik u momentu korištenja kartice mora imati sredstva na svome računu kod

banke i može potrošiti onoliko koliko ima sredstava na računu. Ova kartica je

internacionalna što znači da se koristi za plaćanje roba i usluga i podizanje gotovine

svugdje u svijetu. Korisnik osnovne kartice može postati svako punoljetno lice koje

ima otvoren tekući račun u banci a uz njegovu suglasnost može da se izda i dodatna

kartica za sva lica koja on ovlasti. Korisnik se odmah po izvršenom plaćanju

zadužuje na teret njegovog čekovnog računa, posredstvom on-line veze sa

kompjuterskim centrom. Korišćenje debitne kartice može se vršiti samo do iznosa

pokrića na čekovnom računu.

Navešću neka pojašnjena nekih pojmova koja se često koriste u poslovanju sa

karticama:

ATM (automated teller machine) – bankomat koji služi za podizanje gotovine

POS (point of sale) – uređaji postavljeni na šalterima banaka za podizanje

gotovine i postavljeni u trgovinama, hotelima i sl. za plaćanje roba i usluga

PIN (personal identification number) – četverocifreni lični indentifikacioni broj

korisnika kartice koji služi za kompjuterku indentifikaciju…

11

Kartica se izdaje nakon što klijent popuni zahtjev za izdavanje kartice. Kada se

završi personalizacija kartice ona se preko ovlaštenih radnika banke dostavlja

filijalama i nakon toga se uručuje komitentu na šalteru banke.

Debitne kartice mogu se koristiti u trgovinskim radnjama koje su snabdjevene

POS terminalima ili bankarskim automatima (ATM). S obzirom na činjenicu da se

vlasnik debitne kartice, koji povlači novac ili vrši plaćanje za kupovinu roba ili usluga,

odmah se zadužuje na svom računu kod banke, debitne kartice su povoljne za

prodavce, odnosno davaoce usluga, na čiji račun se takođe trenutno transferišu

sredstva. Međutim, vlasnik debitne kartice ima mogućnost korišćenja sredstva samo

do iznosa pokrića na svom računu kod banke. Pod određenim uslovima, debitne

kartice mogu poslužiti i kao kreditne, ali je za to potreban poseban ugovor između

banke koja je izdala karticu i prodajnog mjesta.

♦ Business kartica

Business kartica je debitna kartica namjenjena isključivo poslovnim ljudima

koji često putuju kako u zemlji tako i u inostranstvu i kojima je novac dostupan u

svakom momentu na bilo kom mjestu u svijetu. Business kartica svojim korisnicima

pruža i sljedeće pogodnosti kao što su:

- plaćanje troškova službenog puta u zemlji i inostranstvu

- podizanje gotovine

- plaćanje goriva na benzinskim pumpama

- plaćanje putarine

Osnovna razlika između ove vrste kartice i ostalih kartica jeste u tome što je

ona vezana za račun pravnog lica tj. preduzeća.

12

DEBITNA

Slika br. 1. Vrste kartica

♦ Kreditna kartica

Namjena i prednosti kreditne kartice

Kreditna kartica je embosirana kartica namjenjena isključivo fizičkim licima. Po

ovoj kartici se odobrava kreditni limit koji predstavlja finansijski okvir za korištenje ove

kartice. Koristi se za plaćanje roba i usluga kao i za podizanje gotovine na

bankomatima7 i isplatnim mjestima (POS uređajima, imprinterima) označenim za

njeno prihvatanje u zemlji i inostranstvu.

Prednosti kreditne kartice su sljedeće:

- pruža slobodu i mogućnost upravljanja potrošnjom

- pruža finansijsku fleksibilnost kroz kredit dostupan u svakom trenutku,

- jednostavno praćenje potrošnje putem mjesečnog izvoda o svakom učinjenom

trošku,

obračunatoj kamati i naknadama

- mogućnost plaćanja preko interneta

13

KARTICE

BUSINES KREDITNA

Korisnik kreditne kartice može biti svako punoljetno lice koje ima državljanstvo

Bosne i Hercegovine. Naravno, uslov za dobijanje kreditne kartice jeste da korisnik

prima platu preko Banke i da već posjeduje karticu.

Osnovni uslovi za izdavanje kartice su:

- Da klijenti imaju redovna primanja (minimalno 500 KM mjesečna primanja na tekući

račun)

- Iznos odobrenog kredita može biti 3 puta veći od primanja korisnika kartice

- Da obezbjede polog depozita u visini jedne trećine traženog kredita

- 2 bjanko mjenice za korisnika kartice

Ostali uslovi su:

Kartica se izdaje sa limitom od 500,00 KM – 15.000,00 KM zavisno od

kategorije i primanja korisnika i potrebnog obezbjeđenja. Kreditna kartica se izdaje

na rok od dvije godine i nakon toga se vrši njeno reizdavanje ili poništavanje ukoliko

korisnik ne želi da je koristi uz prethodno izmirenje svih obaveza prema banci.

_______________________

7 Bankomat /ATM – aparat za podizanje gotovine.

Banka je dužna da korisniku kartice dostavi izvještaj o svim transakcijama i

ostalim zaduženjima do 5-og u mjesecu za prošli mjesec. Korisnik kredita je dužan

da do 15-og u mjesecu uplati cjelokupan iskorišteni iznos kredita za prošli mjesec.

Korisnik kreditne kartice obično na mjesečnoj bazi dobija stanje na računu.

Ako dužnicki saldo nije pokriven, naplaćuje se kamata. Izvještaj sadrži detaljne

informacije o svakoj transakciji koja je načinjena karticom tokom obračunskog

perioda na koji se izvještaj odnosi, uključujući i iznos eventualno obračunate kamate i

drugih troškova.

♦ Revolving kartica

Revolving kartica je po svim karakteristikama indentična gore navedenoj

kartici, osim u dijelu koji se odnosi na uplatu iskorištenog iznosa.

14

2.4.2. Vrste elektronskog poslovanja banke sa stanovništvom

2.4.2.1. On-line / Internet bankarstvo

On-line bankarstvo predstavlja obavljanje bankarskih transakcija direktnom

vezom klijenta i banke uz pomoć specijalizovanog softvera. Dakle, potreban je

poseban softver instaliran na klijentovom računaru sa kog se jedino mogu obavljati

transakcije i na kome će se nalaziti podaci o izvršenim promjenama.

Usluge koje su 24 sata dnevno dostupne su:

- pristup stanju na tekućem računu i kreditnim karticama;

- plaćanje računa;

- planirano i zakazano plaćanje za određeni termin koje će se izvršiti automatski;

- prenos novca sa računa na račun;

- usluge vođenja finansija za šta je potreban dodatni softver

Internet bankarstvo je najjeftiniji oblik bankarskih usluga, dostupan 24 sata

dnevno, praktično bez prostorne ograničenosti.

Danas ljudi mogu imati banku unutar svog doma, bez obzira gdje god da žive.

Internet bankarstvo je moguće obavljati sa bilo kog mjesta na svijetu. Potrebno je da

korisnik ima otvoren račun u nekoj banci koja pruža usluge Internet bankarstva, da

na mjestu iz kog obavlja poslovanje postoji računar sa pristupom Internetu i da

korisnik zna sve šifre koje su mu potrebne za ulazak u Internet banku i njegov račun.

Bankarske transakcije na Internetu su najviši nivo komunikacije banke i

komitenta.

Banke su shvatile da nije dovoljno da imaju samo Internet prezentacije koje dobro

izgledaju. Danas se postavljaju dodatni zahtjevi da prezentacije moraju da pruže i

nešto više, da budu interaktivne, multimedijalne i da omogućavaju kompletno

poslovanje direktno na Internetu. Zbog toga su banke u svoje Internet poslovanje

uvele niz inovacija (virtualne poslovnice, specijalne finansijsko-softverske programe

koji brinu o budžetu klijenata, ulaganjima...).

Ipak i pored pomenutih inovacija ponuda bankarskih proizvoda i usluga je

gotovo uniformna.

15

Bankarski proizvodi i usluge koje nudi većina banaka u svom Internet

poslovanju su:

- mjenjački poslovi

- otvaranje i korišćenje zajmovnog računa (Loan account)

- provjera stanja na računima klijenta

- otvaranje i korišćenje čekovnih računa

- plaćanje računa elektronskim putem

- korišćenje sistema kreditnih kartica (Visa, Master Card...)

- trgovina hartijama od vrijednosti

- obustave plaćanja (Stop Payment)

- otvaranje i korišćenje tekućih računa

- provjera transakcija iz prethodnog perioda na svim računima klijenta

- elektronski transferi između računa

- e-mail korespodencija (dostavljanje svih najvažnijih informacija za klijentovo

poslovanje

poput: informacije sa svjetskih berzi, informacije o aktivnostima banke,

informacije o

stanju klijentovih ulaganja...)

- otvaranje i korišćenje depozitnih računa

- odobravanje hipotekarnih i ostalih kredita

- savjetodavna funkcija

Bankarsko poslovanje na Internetu je brzo, efikasno i ekonomično. Otvaranje

računa u Internet bankama je potpuno besplatno. Provizije za plaćanje računa

elektronskim putem su minimalne ili u većini banaka potpuno besplatne. Ostale

provizije za Internet bankarske proizvode i usluge su identične ili manje od provizija u

takozvanom tradicionalnom (filijalnom) bankarstvu.

Plaćanje računa preko Interneta elektronskim novcem ili pametnim karticama

(Smart Cards) je nova aktivnost koju Internet banke omogućavaju svojim klijentima.

16

Prednosti Internet bankarstva

Internet bankarstvo ima niz prednosti u odnosu na takozvano tradicionalno

poslovanje banaka. Prednosti se uglavnom ogledaju u vremenskoj i prostornoj

neograničenosti, brzini obavljanja transakcija, niskoj cijeni i širokom asortimanu

bankarskih proizvoda i usluga.

Osnovna prednost Internet banaka je njihovo neograničeno radno vrijeme.

U klasičnom bankarstvu korisnik je vezan za mjesto i zemlju gdje postoji filijala

banke u kojoj ima otvorene račune. Brzina obavljanja transakcija u klasičnom

bankarstvu potrebno je utrošiti vrijeme za dolazak i odlazak u filijalu banke, zatim

vrijeme za čekanje u filijalama, vrijeme za popunjavanje obrazaca, čekova i ostalih

dokumenata, kao i vrijeme za obavljanje samih transakcija.

Internet bankarstvo je daleko brži način za obavljanje bankarskog poslovanja.

Za poslovanje u Internet banci potrebno je samo vrijeme za prijavljivanje u Internet

banku i vrijeme za obavljanje bankarske transakcije.

Cijena obavljanja bankarskih transakcija Internet bankarstva je najjeftiniji oblik

obavljanja bankarskih transakcija. Provizije koje se plaćaju za obavljanje bankarskih

usluga u Internet bankarstvu su iste ili niže od onih u tradicionalnom bankarstvu

2.5. Pasivni bankarski poslovi Pasivni bankovni poslovi (engl. deposit business, njem. Passivgeschäfte) su po kriteriju funkcionalnosti poslovi mobilizacije i koncentracije sredstava kojima banka privlači sredstva u kreditni sistem, a s obzirom na to da ih pribavlja od drugih imalaca, sa stanovišta bilansa oni predstavljaju dug banke i nalaze se u njenoj pasivi. 

Za bankovno poslovanje ovi su poslovi bitni, jer preko njih ona prikuplja sredstava za svoj rad, a strukturirani su na kratkoročne poslove kojima se prikupljaju novčana sredstva za odobravanje kratkoročnih kredita svojim komitentima i za obavljanje ostalih vlastitih i drugih aktivnih poslova, i na dugoročne poslove kojima ona prikuplja sredstva za kreditiranje razvoja industrije i prometa odnosno finansiranje investicija. 

17

2.5.1. Depoziti

Depozit (engl. deposit, njem. Ablagerung, Hinterlegung) je pojam koji se dominantno odnosi na novčane depozite i označava novčana sredstva različitih vlasnika koje banka i druge depozitne ustanove prikupljaju na svojim računima i iz njih odobravaju kredite. Novčani depoziti su obveza banke prema svojim deponentima i vode se u pasivi bilance banke, a vlasnicima depozita plaća se tzv. pasivna kamata. 

Aktivni (kreditni) poslovi banke moraju biti vođeni tako da se zaštite interesi deponenata: pojedinaca, poduzeća, drugih banaka i vladinih tijela. Banke primaju i nenovčane depozite, kao depozitne stvari (depo poslovi, ostave). Novčane depozite kod banaka i drugih financijskih organizacija moguće je podijeliti prema više kriterija, ali osnovna podjela razlikuje a vista (demand deposits) – depozite po viđenju i vremenske ili ročne depozite (time deposits). Depoziti po viđenju isplaćuju se njihovu vlasniku na prvi poziv, a oročeni depoziti imaju utvrđen rok dospijeća i do tada u pravilu deponent ne može raspolagati novčanim sredstvima u depozitu.

2.5.1.1. A`vista depozitiDepozit po viđenju (engl. demand deposit – DD, njem. Bedarfablagerung, Bedarfdeposit) su novčana sredstva kod banaka i drugih depozitnih ustanova koja mogu bez zapreka biti povučena u gotovini ili prenijeta na drugi račun bez prethodne obavijesti banci. Uz gotovinu (metalni i notalni – papirni novac) komponenta su novčane mase, prosječno iznose oko 70-75% ukupne količine novca u optjecaju i služe kao prometno i plaćevno sredstvo. 

Depoziti po viđenju koji nisu namijenjeni transakcijama već npr. štednji ne smatraju se novcem već kvazi novcem – tobožnjim novcem – iako po svemu mogu poslužiti kao prometno i plaćevno sredstvo. "A vista" je odgovarajući talijanski izraz koji se upotrebljava kako za depozite plative po viđenju, tako i za čekove i mjenice plative čim se predoče. Krediti po viđenju imaju ugovorenu klauzulu kojom kreditor može od dužnika tražiti potpunu otplatu kredita u svakom trenutku.

2.5.1.2. Oročeni depozitiDepozit (engl. deposit, njem. Ablagerung, Hinterlegung) je pojam koji se dominantno odnosi na novčane depozite i označava novčana sredstva različitih vlasnika koje banka i druge depozitne ustanove prikupljaju na svojim računima i iz njih odobravaju kredite. Novčani depoziti su obveza banke prema svojim deponentima i vode se u pasivi bilance banke, a vlasnicima depozita plaća se tzv. pasivna kamata. 

Aktivni (kreditni) poslovi banke moraju biti vođeni tako da se zaštite interesi deponenata: pojedinaca, poduzeća, drugih banaka i vladinih tijela. Banke primaju i nenovčane depozite, kao depozitne stvari (depo poslovi, ostave). Novčane depozite kod banaka i drugih financijskih organizacija moguće je podijeliti prema više kriterija, ali osnovna podjela razlikuje a vista (demand deposits) – depozite po viđenju i vremenske ili ročne depozite (time deposits). Depoziti po viđenju isplaćuju se njihovu vlasniku na prvi poziv, a oročeni depoziti imaju utvrđen rok dospijeća i do tada u pravilu deponent ne može raspolagati novčanim sredstvima u depozitu.

18

2.5.1.3. Štedni depoziti

Štedni depozit je podvrsta ugovora o depozitu pri kojem banka, odnosno štedno-kreditna organizacija deponentu izdaje štednu knjižicu.

Štedna knjižica može biti izdana samo na ime određene osobe ili na donositelja. U štednu knjižicu unose se podaci o svim uplatama, odnosno podizanjima novca. Ti podaci u štednoj knjižici imaju svojstvo dokazne isprave u pogledu stanja potraživanja deponenta od banke, odnosno štedno-kreditne organizacije. Ugovorna odredba upravljena na odricanje takvog svojstva štednoj knjižici ništava je. Na uloge na štednju depozitar je dužan deponentu plaćati kamatu.

U pogledu deponentove mogućnosti svakodobnog raspolaganja svojim potraživanjem, ulozi na štednju mogu se podijeliti na uloge po viđenju, oročene s otkaznim rokom i oročene bez otkaznog roka. Depozitarova eventualna naknada za obavljanje poslova ex lege nije predviđena.

19

.

3. ZAKLJUČAK

Rad sa stanovništvom spada u veoma važan segment banke.

Veliki dio bankarskih proizvoda i usluga namjenjeno je upravo stanovništvu, te iz tog

razloga poslovi sa stanovništvom su organizaciono veoma zastupljeni u planiranju i

organizovanju svake banke.

Kao važan faktor poslovi sa stanovništvom predstavljaju temelj poslovne politike

banke i kao takvi snose ogroman značaj u samom radu i opstanku na finansijskom tržištu koji

je svakim danom sve konkurentnije.

Zadovoljan klijent proizvodima i uslugama banke, predstavlja odraz poslovnosti a

samim tim reputaciji te i opstanku same banke.

Pored ostalih tu su i razlozi što banka potencira i u ogromnom dijelu se oslanja na

poslove sa stanovništvom, te nastoji da na svaki način svojom poslovnošću sačuva postojeće

klijente ali i da privuče što veći broj novih potencijalnih klijenata.

U tom smislu banke nastoje da pruže široku lepezu proizvoda i usluga, a to je jedan od

razloga što je sektor poslova sa stanovništvom po organizaciji poslova a i po broju zaposlenih

najviše zastupljen u samoj banci, te zauzima važnu ulogu u kreiranju poslovne politike banke.

20

4. LITERATURA

Knjige:

1. Dušanić, J., Poslovno bankarstvo, Consseco institut, S.Sarajevo-Beograd, 2003,

Internet izvori:

1. http://www.raiffeisenbank.ba/.../stanovnistvo/index.htm -

2. http://www.hypo-alpe-adria.ba/

21