21
Materijali II (I Parcijala) 1) Šta su to mehanička ispitivanja i zbog čega se provode? Mehanička ispitivanja su ispitivanja koja se sprovode na materijalu u cilju ispitivanja mehaničkih osobina materijala i sprovode se da bi se utvrdile ili dokazale osobine koje materijal posjeduje, te u cilju poboljsanja svojstava i otkrivanje novih područja primjene. 2) Zbog čega se vrše mehanička ispitivanja materijala i koji faktori se moraju uzeti u obzir prilikom ispitivanja? Mehanicka ispitivanja se sprovode se da bi se utvrdile ili dokazale osobine koje materijal posjeduje, te u cilju poboljsanja svojstava i otkrivanje novih područja primjene. Faktori o kojima treba voditi računa su: vrsta naprezanja (zatezanje, pritisak, savijanje, smicanje, uvijanje i njihove kombinacije) način dejstva sile (statičko, dinamičko) temperatura ispitivanja (niske ili povišene ili termicki šokovi) 3) Šta se utvrđuje razarajućim a šta nerazarajućim metodama ispitivanja ? Ispitivanje razaranjem se utvrđuju mehaničke, tehnološke i ostale osobine materijala. Ispitivanjima bez razaranja ima u cilju da utvrdi prisustvo površinskih i unutrasnjih gresaka, odstupanje od oblika i dimenzija. 4) Sta su to nerazarajuća ispitivanja i šta se njima utvrđuje? Nabrojati najčešće metode nerazarajućih ispitivanja! Nerazarajuća ispitivanja su ona prilikom kojih ne dolazi do uništenja ispitivanog materijala.Njima se utvrđuje se prisustvo grešaka (povrinških i unutrašnjih), jer one narušavaju kontinuitet materijala, smanjuju korisni presjek i djeluju kao koncntratori napona. Najčešće metode ovakvog ispitivanja su: vizualno – prisustvo površinskih grešaka, odstupanje od oblika i dimenzija

Materijali 2 Parcijala 1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ff

Citation preview

Materijali II (I Parcijala)

1) ta su to mehanika ispitivanja i zbog ega se provode?

Mehanika ispitivanja su ispitivanja koja se sprovode na materijalu u cilju ispitivanja mehanikih osobina materijala i sprovode se da bi se utvrdile ili dokazale osobine koje materijal posjeduje, te u cilju poboljsanja svojstava i otkrivanje novih podruja primjene.2) Zbog ega se vre mehanika ispitivanja materijala i koji faktori se moraju uzeti u obzir prilikom ispitivanja?

Mehanicka ispitivanja se sprovode se da bi se utvrdile ili dokazale osobine koje materijal posjeduje, te u cilju poboljsanja svojstava i otkrivanje novih podruja primjene.

Faktori o kojima treba voditi rauna su:

vrsta naprezanja (zatezanje, pritisak, savijanje, smicanje, uvijanje i njihove kombinacije)

nain dejstva sile (statiko, dinamiko)

temperatura ispitivanja (niske ili poviene ili termicki okovi)

3) ta se utvruje razarajuim a ta nerazarajuim metodama ispitivanja ?

Ispitivanje razaranjem se utvruju mehanike, tehnoloke i ostale osobine materijala.

Ispitivanjima bez razaranja ima u cilju da utvrdi prisustvo povrinskih i unutrasnjih gresaka, odstupanje od oblika i dimenzija.4) Sta su to nerazarajua ispitivanja i ta se njima utvruje? Nabrojati najee metode nerazarajuih ispitivanja!

Nerazarajua ispitivanja su ona prilikom kojih ne dolazi do unitenja ispitivanog materijala.Njima se utvruje se prisustvo greaka (povrinkih i unutranjih), jer one naruavaju kontinuitet materijala, smanjuju korisni presjek i djeluju kao koncntratori napona.

Najee metode ovakvog ispitivanja su:

vizualno prisustvo povrinskih greaka, odstupanje od oblika i dimenzija

ultrazvukom prisustvo untranjih greaka

radiografsko prisustvo untranjih greaka

magnetno prisustvo povrinskih i untranjih greaka

penetrantima prisustvo povrinskih greaka

5) Sta su to metalografska ispitivanja, zasto i kako se provode?Metalografska ispitivanja su ispitivanja strukturne grae materijala, prvenstveno metala. Vrse se tako sto se metal koji se ispituje isjece na odgovarajucu velicinu, zatim se ispolira povrsina, a onda se na tu povrsinu nanese kiselina koja nagriza materijal. Nakon toga, upotrebom mikroskopa, mjere se odreene osobine vezane za strukturnu grau ( velicina kristalnog zrna, izluevine, kolicina i vrsta ukljucaka). Koriste se za odreivanje kolicinepojedinih komponenti u leguri, a u cilju predvianja mehanickih osobina materijala.

6) Nabroj najmanje tri vrste ispitivanja metodama sa razarenjem i metodama bez razaranja!Metode sa razaranjem: ispitivanje zatezanjem, ispitivanje na pritisak, na tvrdou, na zilavost.Metode bez razaranja: vizualno, magnetno, radiografsko, ispitivanje ultrazvukom, penetrantima.7) Objasniti ta je granica razvlaenja nekog materijala i kako se ona utvruje kod izrazito plastinih materijala (grafiki)?Granica razvlaenja nekog materijala predstavlja onaj napon pri kojem poinju intezivne plastine deformacije u materijalu.

- Moe se odreivati analitiki: Rv=F/S Rv granica razvlaenja F sila zatezanja na granici razvlaenja

S povrina poetnog presjeka epruvete

8) Nacrtati Hook-ov dijagram jednog izrazito plastinog materijala ,te na njemu naznaiti i dati definicije najvanijih pokazatelja vrstoe. Najvaniji pokazatelji vrstoe su :

RM zatezna vrstoa: Predstavlja maksimalni ininjerski napon koji materijal moe da podnese prije nego to doe do loma materijala.

Rv granica razvlaenja: Predstavlja onaj napon pri kojem poinju intezivnije plastine deformacije u materijalu.

E modul elastinosti: Predstavlja odnos izmeu napona i jedinine deformacije u podruju elastinosti. Slue nam kao pokazatelji vrstoe prilikom ispitivanja zatezanjem.

Tehnika granica razvlaenja (R0.2) napon pri kojem trajno plastino izduenje iznosi 0.2% prvobitne duine

Modul elastinosti (E) odnos napona i jedininog izduenja u podruju elastinosti9) Nacrtati - dijagram jednog izrazito plastinog materijala I jednog izrazito krtog materijala. Oba materijala imaju isti modul elastinosti.

10) ta su normalni a ta tangencijalni naponi? Navesti primjere za oba.

Normalni naponi su naponi u materijalu iji je pravac okomit na ravan presjeka. Javljaju se kad god je neki element izloen zatezanju ili pritisku, npr. potporni stubovi, podloke (pritisak) ili zategnuta uad, visee konstrukcije (zatezanje).

Tangencijalni naponi su naponi u materijalu iji pravac lei u ravni presjeka. Javaljaju se kada se element izlae smicanju, tj. kada na njega djeluju sile suprotnih pravaca izmeu kojih postoji izvjestan razmak, npr. zakovice, limovi prilikom njihovog prosijecanja (ili probijanja).

- Normalni naponi su okomiti na povrinu, a tangecijalni naponi djeluju pod uglom.

- Normalni naponi su (pritisak, zatezanje) a tangecijalni naponi su (smicanje)

- Normalni naponi izazivaju duinsku deformaciju a tangecijalni naponi izazivaju

klizanje.

11) Nacrtati - dijagram za razliite temperature T1, T2, T3 gdje je T1