80
Plan nastave Poduzetništvo i poduzetnik Projektni model osnivanja preduzeća Preduzeće i menadžer Okruženje preduzeća Pristupi i modeli upravljanja preduzećem Poduzetnički pristup upravljanja Menadžerski pristup upravljanja Horizontalni model upravljanja Vertikalni model upravljanja

ekonomija parcijala

  • Upload
    bysead

  • View
    39

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

parcijala ekonomia

Citation preview

  • Plan nastavePoduzetnitvo i poduzetnikProjektni model osnivanja preduzeaPreduzee i menaderOkruenje preduzeaPristupi i modeli upravljanja preduzeemPoduzetniki pristup upravljanjaMenaderski pristup upravljanjaHorizontalni model upravljanjaVertikalni model upravljanja

  • Poduzetnik i poduzetnitvoPoglavlje I

  • Razvoj poduzetnika i poduzetnitvaPoduzee je u uskoj vezi sa poduzetnikomTemelj poduzea ini proces poduzetnitva koji optimalno kombinira resurse u cilju maksimiranja outputa odnosno profitaPoduzetnitvo se javlja kako u ekonomskim tako i drutvenim djelatnostimaPoduzetnitvo se vezuje za odreeni poduhvat, s odgovarajuim resursima, iji je ishod neizvjestan i rizian

  • Kako postati poduzetnikPoduzetnici u poslovne poduhvate ulaze na tri naina:kupovinom nekog poduzea (buy out)osnivanjem vlastitog poduzea (start-up)otkupom franize od davatelja franize (franchising)

  • Zato biti poduzetnik?Pokretaka snaga poduzetnika za vlastitim biznisom proizilazi iz mnogobrojnih i razliitih motivaMeu izraenijim su slijedei:elja za samostalnou, odnosno biti sam sebi ef elja za osobnim i poslovnim rastom, tako da posao preraste u veliku kompanijubijeg od ranijeg posla s kojim nisu zadovoljnielja za zaradom - profitompotreba za sigurnou, uslijed otputanja velikog broja radnika, koju poduzetnik nalazi u vlastitom poduzeuelja za dokazivanjem u i izvan porodiceDonnely (1995: 621)

  • Perspektiva i pravci razvoja poduzetnitvaMuhammad Yunus, dobitnik Nobelove nagrade za mir 2006. godine za napore uloene u kreiranje ekonomskog i drutvenog razvojairenje na globalnom nivou

  • Projektni model osnivanja preduzeaPoglavlje II

  • Projektni model u pokretanju poduzea Poduzetnitvo treba razumijevati kao proces koji poinje od same ideje do konane odluke o pokretanju poduzea U tom procesu, aktivno uestvuju svi akteri predvieni u projektnom modelu razvoja poduzetnitva

  • Put od ideje do biznisa

  • Ideje za odabir biznisa Odluka o pokretanju biznisa je rezultat poduzetnike idejeIdeja se, u principu, zasniva na inovacijiPoduzetnici organizirano i sistemski tragaju za promjenama, te sistemski analiziraju povoljne prilike za ekonomske i drutvene inovacije koje se kroz te promjene mogu ukazati

  • Izvori ideja u okviru podruja poslovnih djelatnostiNeoekivano npr. neoekivane vanjske okolnosti - prilika za inovacijuNepodudarnost - proizvoai i snabdjevai, najee, imaju pogrenu predodbu o tome ta kupac stvarno eli i kupujeInovacija koja se temelji na potrebama procesa u poslovnom drutvu, industrijskoj ili uslunoj djelatnostiPromjene u ustrojstvu industrije ili trita koje veinu zainteresiranih zatiu nespremnima Demografski pokazatelji Promjene u shvaanjima, ponaanju i miljenju Nove spoznaje znanstvene i neznanstvene Pretvaranje neke inovacijske ideje u stabilno poduzee ili uslunu djelatnost je dugotrajan i kompleksan proces.

  • Kako postati poduzetnikomPoduzetniku stoji i na raspolaganju nekoliko varijanti kako da oformi vlastito poduzee, i to:poetak od nule - originalni poduzetniki podhvat,poetak sa vlastitim resursima - iskustvo poduzetnika ili lana porodice te posjedovanje nekretnina i novca,kupovina licence - patenta,kupovina poduzea - biznisa,franiza iukljuivanje u inkubator ili klaster sustave i drugo.

  • Miljenje eksperata za razvoj malog biznisaPoto je poduzetnik odabrao i definirao biznis kojim se eli baviti, neophodno je da se o svemu konsultira sa ekspertima, odnosno institucijama ili organizacijama koje pruaju ovu vrstu usluga. Kljune spoznaje eksperata o namjeravanom poduhvatu odnose se na: institucionalne okvire,trine mogunosti,pristup financijskim izvorima,tehniko-tehnoloki i ekoloki okviri.

  • 1. Institucionalni okvir Poduzetnika ideja koju bi trebalo pretoiti u biznis mora prije svega biti u skladu sa zakonomUkoliko nema tih barijera, pristupa se daljoj analizi pravnih izvora kao to su:oblici organiziranja poduzea, odnosno adekvatne forme poduzea,obveze poduzea i poduzetnika u pravnom prometu,postojanje ili nepostojanje potsticajnih mjera od strane dravnih, meunarodnih i nevladinih institucija i organizacija,ostale mogunosti i determinante koje proistiu iz pravnih izvora.

  • 2. Trine mogunosti Nabavno trite definira pitanja i odgovore u vezi sa potrebnim inputima za normalno funkcioniranje poduzea:mogue izvore snabdjevanja sirovinama, materijalima i energentima,uvjetima nabavke istih,trite radne

    Trite prodaje definira slijedea pitanja i odgovore:tko su kupci ili potroai,platena sposobnost kupaca,prostorna rasporeenost kupaca,intenzitet njihovih kupovina,predmet poslovanja je nov ili ve postoji na tritu,jaina konkurencije na tritu,mogunosti izvoza.

  • 3. Pristup financijskim izvorima Eksperti za financije utvrdit e pitanja i odgovore o sljedeem:raspoloivi resursi poduzetnika (objekti, oprema, infrastruktura i gotov novac),nedostajui resursi za pokretanje biznisa,pristup raspoloivim financijskim izvorima za nedostajui dio resursa poduzetnika,uvjeti i cijena za pojedine financijske izvore,aproksimativna visina nedostajuih resursa izraena u novcu

  • 4. Tehniko - tehnoloki i ekoloki okviri Analiza ovog segmenta definira neka pitanja i odgovore kao to su:karakter i potrebna tehniko - tehnoloka rjeenja za odabrani biznis;mogunosti obezbjeenja potrebne opreme i tehnologije;uvjeti nabavke opreme i tehnologije;u kojoj mjeri biznis naruava prirodno okruenje;potrebna ulaganja za zatitu radnika i okolia.

  • Izrada biznis plana Svaka poslovna ideja i poduhvat za njeno implementiranje u veliko ili malo poduzee zahtjeva izradu biznis plana Biznis plan se definira kao pisani dokument, koji sistematino razrauje i elaborira poduzetniku ideju.

  • Svrsishodnost biznis plana Poduzetniku, koji je najee vlasnik i mender poduzea, biznis plan viestruko koristi, a prije svega:Kao orjentir pravca poduzetnikog izbora u sadanjosti i budunosti. Bez biznis plana ili njegove neadekvatnosti u izradi mogua su lutanja ili pak promaaji u odabranom biznisu.Sagledavanje realne situacije u i oko poduzea, te pravodobno financiranje svih planiranih akcija za njegovo optimalno funkcioniranje;Kao instrument u sprovedbi trinih i drugih aktivnosti;Kao pomo u razvoju poduzetnika kao vizionara, stratega i menadera. Isto tako, biznis plan omoguava iznalaenje optimalnih rjeenja u pojedinim situacijama koje nastaju tijkom funkcioniranja poduzea.

  • Struktura biznis plana Standardni elementi biznis plana, pored naslovne strane i sadraja, su:Saetak biznis planaInformacije o poduzetnikuAnalizu tritaTehniko-tehnoloku analizuOrganizaciju poslovanjaAnalizu lokacijeAnalizu zatite ivotne i radne sredineEkonomsko-financijsku analizuOcjenu efikasnosti i uspjenostiPriloge

  • Osnivanje preduzeaU trinom ambijentu privreivanja nastaju novi biznisi, odnosno mala, srednja i velika poduzea kao rezultat pokuaja poduzetnika da zadovolje potrebe za nedostajuim dobrima na tritu Osnivai se u praksi esto poistovjeuju sa poduzetnicima, pri emu se zaboravlja da se u ulozi osnivaa pojavljuje i drava, opina i druge institucije. Veinom se u praksi osnivaem smatra fizika osoba s novcem i interesom za poslovne izazove a koja je pri tome spremna i na rizik.

  • Preduzee i menaderPoglavlje III

  • Preduzee i menader1. Pojam i znaaj preduzea2. Ekonomski sistem poduzea2.1. Uslovi za pojavu preduzea2.2. Uloga preduzea u ekonomskom sistemu3. Savremene tehnike u upravljanju preduzeem4. Moderno preduzee i tendencije razvoja4.1. Industrijsko drutvo i transformacija preduzea4.2. Preduzee na prelasku u postindustrijsko drutvo5. Transformacija poduzetnika u menadera6. Pojam i znaaj menadera7. Pravni status menadera8. Drutveni status menadera9. Rizik menaderskog poloaja10. Nivoi menadmenta11. ene menaderi

  • 1. Pojam i znaaj preduzea Jedna od najbitnijih organizacija moderne civilizacije je poduzee U pitanju je organizacija ljudi i sredstava (materijalnih i financijskih) integriranih posredstvom zajednikih ciljeva Poduzeem kao specifinom organizacijom se mora upravljatiMenadment poduzea je disciplina upravljanja poduzeem

  • Paradigma preduzeaSvako poduzee je voeno odreenim ciljevima Paradigma preduzea - mentalni model ili skup pretpostavki koje objanjavaju odreeno ponaanjeOsnovni elementi paradigme preduzea su:inovacijaokruenjestrategija

  • InovacijaInovativnost podrazumijeva delikatan balans izmeu kreativnosti i pragmatizma, kao i izmeu vizije i ekonomske logike Primarni efekat inovacije je irenje ili difuzijaPoduzetnici rizikuju vlastite resurse (znanje i/ili sredstva) u nadi da e proizvesti prinosPoduzee se osniva sa namjerom da se proiri primjena odreene inovacije, ali odsustvo prinosa po osnovu te primjene moe da ga uniti

  • Okruenje Trite putem mehanizma konkurencije ima ulogu selektora inovacija, alokatora investicija i distributora prinosa Postoje dva pogleda na trite: konvencionalano i novoKonvencionalan pristup polazi od rijetkosti resursa. Fokus menadmenta poduzea je minimiziranje trokova, kako bi se maksimizirao profit. Prema konvencionalnoj doktrini, profit je mjerilo prinosa Novi pristup poseban znaaj daje nematerijalnim resursima, smatrajui da poduzee, zapravo, posluje u okruenju izobilja informacija i znanja. Od stepena saradnje sa kupcima kao i ostalim intersnim grupama ovisi nivo stvorene vrijednosti. U fokusu vie nisu trokovi nego saradnja, a prinos se vie ne mjeri profitom nego stvorenom vrijednou.

  • Strategija (1)Strategija je specifian nain na koji konkretno poduzee ulazi u interakciju sa okruenjem. Strategija treba da obezbijedi ostvarenje prethodno definiranih ciljeva poduzea respektirajui utjecaj faktora iz eksternog i internog okruenja. Glavni eksterni faktori su privredni sistem, trite i konkurenti. Glavni interni faktori su interesne grupe, resursi i kompetentnost

  • Modificirano prema: uriin, Janoevi i Kalianin (2009)

    NameTitle

    NameTitle

    NameTitle

    NameTitle

    NameTitle

    NameTitle

    Team Title

    NameTitle

    Company Name

    Company NameDepartment Name

    EKSTERNI FAKTORI

    INTERNI FAKTORI

    PRIVREDNI SISTEM

    TRITE

    KONKURENTI

    INTERESNE GRUPE

    RESURSI

    KOMPETENTNOST

    PROIZVODNO LIDERSTVOTEHNOLOKA PERFEKCIJAPRISNOST S KUPCIMA

  • Strategija (2)U pogledu mehanizma utjecaja strategije na okruenje postoje dva pristupa: konvencionalan pristup i novi pristupPrema konvencionalnom pristupu, osnovni kriterijum pri izboru strategije je tzv. "komparativna prednost, koja je posljedica kontrole trokova. Kontrola trokova se postie kontrolom resursa manje vrijednosti, poloajnom rentom, superiornom tehnologijom i uspjenim menadmentom.Prema novom pristupu, osnovni kriterijum je tzv. "konkurentska prednost". Pored kontrole trokova, stepen dodatne vrijednosti predstavlja novi izvor konkurentske prednosti. Stepen dodatne vrijednosti ovisi, prije svega, od saradnje sa kupcima.

  • Razvoj preduzeaSutinu menadmenta poduzea ini optimalno koritenje resursa, kako bi se poveala njegova mo odranja u relevantnom okruenju Poduzea se u razvoju transformiraju od onih koji se mogu okarakterizirati kao modeli vlasnikih poduzea, u one za koje moemo kazati da su tipian menaderski modelVlasnitvo se odvaja od upravljanja (vlasnici posjeduju vlasnitvo, dok menaderi upravljaju ili vode poduzea)

  • Definisanje preduzeaModificirano prema: uriin, Janoevi i Kalianin (2009)

    AUTOR DEFINICIJA -MILJENJE F. Lipovec Poduzee je socijalna jedinica ili udruenje ljudi (ako naravno nije individualno poduzee) dok je proces privreivanja stvar ekonomske, a ne organizacijske nauke, to nas navodi na zakljuak da se poduzee ne moe identificirati s organizacijom. A. Kre Drutvena organizacija se moe definirati kao integrirani sistem uzajamno povezanih psiholokih grupa, stvorenih radi ostvarivanja odreenog cilja. Prema toj definiciji organizacije su grupe (na primjer poduzee). H. Koontz Poduzee je najefikasnije sredstvo ujedinjavanja ljudskih napora i moe se poistovjetiti sa organizacijom. P. Sikavica Poduzee je ekonomska, ljudska i pravna cjelina, koja kombiniranjem faktora proizvodnje, proizvode i usluge prodaje na tritu. D. Salomon Poduzee je temeljna privredna i institucionalna jedinica, kao osamostaljena kapitalna egzistencija, kao entitet reprodukcije pojedinanih kapitala. M. Babi Poduzee je osnovni oblik organizacije drutvene proizvodnje. . Ivanko Poduzee je drutveno-ekonomski i funkcionalno organiziran i institucionaliziran kapital. D. GorupiPoduzee je kvazi otvoreni socio-tehniki senzibilni sistem koji se kao ekonomski subjekat i podsistem privrednog sistema, u direktnoj meuzovisnosti s privrednim sistemom, odreuje putem funkcija i uslova djelovanja poduzea.

  • Definicija preduzeapoduzee je samostalnapolitika, ekonomska, socijalna i tehnoloka cjelinau privatnom i javnom vlasnitvukoja proizvodi proizvode ili uslugeza potrebe trita pri tome vodei rauna o racionalnoj upotrebi resursa koji su ogranieni raspoloivou snosei poslovni rizik,u ostvarivanju poslovnih ciljeva

  • Pristupi u definisanju preduzeaU svim deficijama i pogledima mogue je uoiti dva pristupa, s obzirom na zadatak poduzea: instrumentalistiki i antropocentristiki pristupZa instrumentalistiki pristup je karakteristino da u sredite stavlja poduzetnika i njegov interes. Njemu poduzee slui za ostvarivanje dobiti, pri emu je radna snaga samo sredstvo za postizavanje tog cilja, dok je zadatak organizacije briga o njenom racionalnom koritenju Prema antropocentristikom pristupu u sreditu je poduzea ovjek kao ishodina toka i nosilac procesa, odnosno subjekat svih zbivanja i pratilac procesa u poduzeu

  • Pristupi u definisanju preduzeaU literaturi su znaajne sljedee "osnovne" kategorije pojma poduzee:univerzalni pojam poduzea - prema kome poduzee predstavlja jedinstvo sreenih i meusobno povezanih odnosainstitucionalni pojam poduzea - predstavlja pravne oblike poduzea, koji se reguliraju vaeim propisimastrukturalni pojam poduzea - poduzee se poistovjeuje sa strukturom socijalnog karaktera, ime se njegova sutina svodi na ostvarivanje postupka strukturiranja (u cjelini ili pojedinih dijelova odreenog sistema)funkcionalni pojam poduzea - koji se nadovezuje na strukturalni pojam poduzea, odnosno moe se smatrati njegovom drugom fazom. Na bazi izvrenog strukturiranja, da bi se ostvario cilj, neophodno je integrirati i ka cilju usmjeriti sve aspekte i oblike strukture sistema. Time poduzee postaje funkcija voenja ka cilju

  • 2. Ekonomski sistem poduzeaPrivredni subjekti predstavljaju elemente makroekonomske stvarnosti odreene drutveno-politike zajednice Njihovu strukturu ini ekonomska i organizacijska stvarnost, od kojih prva predstavlja predmet izuavanja ekonomike, a druga teorije organizacije

  • 2.1. Uslovi za pojavu preduzeaJedna od bitnih karakteristika produkcionih odnosa u trinoj privredi, jeste i izraavanje svojine u novcu Osnovni motiv organiziranja proizvodnje u poduzeu jeste profit, koji nastaje prisvajanjem vika rada na osnovu privatne svojine, a doprinosi razvoju privatne inicijative poduzetnika S obzirom na znaaj odreenih privrednih oblasti, grana i poduzea za nacionalne interese, dolo je do preuzimanja sredstava za proizvodnju u dravno vlasnitvo. Upravu nad tim dijelom procesa privreivanja preuzimala je drava. Tako se u savremenom drutvu kao nosioci procesa privreivanja javljaju poduzea u dravnoj i privatnoj svojini

  • 2.2. Uloga preduzea u ekonomskom sistemuPoduzee je nositelj odreenih zadataka u procesu drutvene reprodukcije koje obavlja drutvenim ili privatnim sredstvima za proizvodnju Ovako promatrano, poduzee se moe definirati kao samostalna privredna organizacija, u kojoj je meusobni odnos elemenata proizvodnje usklaen kvalitativno, kvantitativno i vremenski, u obnaanju odreene funkcije u procesu drutvene reprodukcije Organizacijski sistem poduzea predstavlja privredno-pravnu linost, koja se ispoljava putem privreivake i pravne samostalnosti

  • Usklaenost elemenata proizvodnjeKvalitativna usklaenost elemenata organizacijske strukture poduzea - radnog kolektiva i sredstava za proizvodnju ogleda se u kvalifikovanosti radnika, te vrsti sredstava za rad i materijala koji odgovaraju zadacima dobijenim na osnovu drutvene podjele rada. Time se potvruje postavka da je poduzee organizacijski sistem, a ne proizvoljni skup radnih ljudi i materijalnih elemenata proizvodnje. Kvantitativna usklaenost elemenata organizacijske strukture poduzea ispoljava se u odgovarajuoj srazmjeri izmeu veliine radnog kolektiva i obima sredstava za proizvodnju. To je uvjetovano karakterom privredne djelatnosti i veliinom konkretnog zadatka poduzea u procesu drutvene reprodukcije.Vremenska usklaenost elemenata organizacijske strukture poduzea ispoljava se u obezbjeenju kontinuiteta procesa reprodukcije. Sredstva za proizvodnju, u odgovarajuem obliku i koliini, treba da budu na raspolaganju radnicima odgovarajue kvalifikacije blagovremeno, kako bi se omoguilo kombiniranje elemenata proizvodnje u tehnolokom procesu i ostalim fazama ciklusa reprodukcije.

  • Privredno-pravna linost preduzeaPrivredna linost poduzea kao ekonomskog subjekta nastaje udruivanjem privrednih linosti lanova organizacije radi izvravanja datog zadatka u procesu drutvene reprodukcije pomou sredstava za proizvodnju. Ovim udruivanjem lanova organizacije sa njihovim ekonomskim ciljevima u privrednu linost poduzea kao organizacijskog sistema ostvaruje se vii ekonomski kvalitet. To se postie zahvaljujui podjeli rada i koncentraciji snaga i sredstava, ime se omoguuje vei radni uinak i povoljnije korienje materijalnih elemenata proizvodnje.Pravna linost poduzea ispoljava se u njegovom odnosu prema: lanovima organizacije, ostalim privrednim subjektima i drutvenoj zajednici. U ovom svojstvu poduzee se javlja:kao nositelj odreenih prava i obaveza prema ostalim subjektima drutva ikao nositelj svoje privreivake aktivnosti u izvravanju konkretnih zadataka u ciklusu reprodukcijeispoljavanje odreenih prava i obaveza ini pravnu sposobnost poduzea, a privreivaka aktivnost ini njegovu poslovnu sposobnost.

  • 3. Savremene tehnike u upravljanju preduzeemPoduzea primjenjuju odgovarajue tehnike koje im slue da rijee neki zadatak ili da olakaju dostizanje postavljenih ciljeva.Tehnike u upravljanju poduzeem predstavljaju primjenu suvremenih, odgovarajue efikasnih tehnikih sredstava i pomagala koja se mogu upotrebljavati samostalno ili kao dopuna primjene metoda upravljanja za dostizanje ciljeva poduzea.

  • Savremene tehnike u upravljanju preduzeemUsporedba s praksom najboljih (benchmarking) - kontinuirani proces identifikacije, razumijevanja i prilagoavanja proizvoda, usluga, opreme i postupaka kompanije s najboljom praksom u cilju poboljanja vlastitog poslovanjaVanjsko snabdijevanje (outsourcing) - iskljuivanje iz organizacije svih onih procesa koje netko na tritu moe provesti bolje, bre ili jeftinijeUravnoteena lista pokazatelja uspjenosti (balanced scorecard) - lista financijskih i nefinancijskih pokazatelja organizacijske uspjenosti koje neka organizacija prati kako bi na temelju njihove vrijednosti odredila svoju uspjenostCjelokupno upravljanje kvalitetom (TQM) pristup menadmentu koji podrazumijeva dugoronu orijentaciju ka kontinuiranom poboljanju kvaliteta koja e zadovoljiti i premaiti oekivanja kupacaReinenjering poslovnih procesa (BPR) - predstavlja ponovni poetak, tj. pokuaj da se cijeli posao radi bolje, najee na drugaiji nain, nego to je to bilo uobiajeno.

  • 4. Moderno preduzee i tendencije razvojaGovoriti o razvoju modernog poduzea gotovo je nemogue bez uvaavanja procesa koji se odvijaju u okruenju poduzeaModerno poduzee se nalazi u paradoksalnoj situaciji, razapeto izmeu potrebe odreenog stupnja stabilnosti i odreenog stupnja potrebne prilagodljivostiDugoroni uspjeh poduzea nije mogue ostvariti bez odgovarajuih promjena, ali i bez odreene razine stabilnosti.Core business i outsourcing

  • 4.1. Industrijsko drutvo i transformacija preduzeaPromjene do kojih je dolo u tehnikom, privrednom i drutvenom razvoju, kao i u meunarodnim ekonomsko-politikim odnosima, dovele su do promjena i unutar poduzea i u odnosima poduzea i okoline.Novi trendovi koji se odnose na probleme poduzea i okoline razmatraju se kroz prizmu: poslovne etike, ekologije, kulture poduzea, psihologije, informatike i drugih slinih trendova.Funkcionalna organizacija ustupa mjesto divizionalnoj i novim formama informatiki kompaktibilnih organizacija tipa: dinamika, mrena, plivajua, informacijski bazirana, cluster organizacija, hipertekst i druge sline strukture.Znaenje inovacija za poduzee postaje sve izraajnije, jer poduzee mora neprekidno pratiti pojavljivanje inovacija, ali i samo proizvodit inovacije

  • 4.2. Preduzee na prelasku u postindustrijsko drutvoTofller opisuje razvoj privrede i drutva u tri etape - vala. Prvi val predstavlja poljoprivrednu revoluciju (8000. godina p.n.e. do 1750. godine n.e.) Drugi val je industrijska revolucija (1750-1955)Trei val je postindustrijsko informacijsko drutvoSadanje vrijeme je vrijeme velikih promjena i sukoba "drugoga i treeg vala", sa snanim refleksijama na tehnologiju, proizvodnju, kao i na nain miljenja, svjetonazor, poloaj poduzea i ovjeka u poduzeu (vlasnika, menadera i radnika)

  • Karakteristike preduzea: DRUGOG VALAkoncentracija,maksimalizacija,centralizacija,specijalizacija,standardizacija,masovna proizvodnja,velike organizacijske jedinice,hijerarhijske i birokratske strukture poduzea,dugorono planiranje,rutinski menadment,spora reakcija na promjene u okolini.TREEG VALAadaptabilnost,decentraliziranje,proizvodnja u malim serijama,radna mjesta su fleksibilnije ureena,radno vrijeme postaje "klizno",hijerarhijska struktura se sniava,poveava se stupanj decentralizacije,znanje i informacija postaju glavni resursi.

  • Postindustrijski model preduzeaPotpuno se mijenja odnos prema poduzeu i njegovoj ulozi u privredi i drutvu jer se uloga poduzea proiruje i na podruje sloenih drutvenih, politikih, socijalnih, moralnih i ekolokih problema.J. Naisbitt, opisujui poloaj poduzea u svjetlu nastanka informacijskog drutva, kae da velika poduzea postaju sve vie ambijenti nesigurnosti, nezaposlenosti i nezadovoljstva. To inicira mnoge na poduzetnitvo i samozapoljavanje.Mehanistiki model industrijskog poduzea mijenja se u postindustrijski model koji ima ansu da opstane u promjenjivoj okolini nove forme organizacije preduzeaVelike i brze promjene direktno utjeu na ponaanje zaposlenih u poduzeima.Promjene koje se dogaaju na prijelazu u postindustrijsko drutvo uveliko se odraavaju i na djelovanje sindikata, pri emu se njegova uloga i poloaj temeljito mijenjaju.

  • 5. Transformacija poduzetnika u menadera U praksi poslovanja malog i srednjeg poduzetnitva dogaa se da veliki broj poduzetnikih aktivnosti propada upravo u fazi razvoja, jer se poduzetnik - pojedinac, ne moe samostalno nositi s rastuim problemima trita, financiranja, proizvodnje, konkurencije, itd.U samom poetku poslovanja dominiraju poduzetnike funkcije, te se u fazi izgradnje menaderske zadae marginaliziraju i nisu presudne za opstanak jer su organizacijski resursi minimalniS postupnim rastom malog poduzea menaderske funkcije postaju sve vanijeIskljuivo menaderski angaman nije dovoljan za ekspanziju male tvrtke Stoga se poduzetnik postupno mora transformirati u menadera

  • Poduzetniki model preduzea

  • Transformacija poduzetnika u menaderaTransformaciju poduzetnika u menadera prate odreeni problemi Mala preduzea koja su tek poela sa poslovanjem najee imaju sljedee karakteristike: visoko centralizirana u pogledu odluivanja. gotovo sve poslovne funkcije koncentrirane su u jednoj osobi prisutno je nepoznavanje menaderskih umijea i znanja, a vlada paternalistiki duh Takve odnose je nuno mijenjati ako se eli uspostaviti uinkoviti menadmentDonoenje te odluke je na poduzetniku

  • Poduzetniki model preduzea?

  • Transformacija poduzetnika u menaderaAnaliza procesa odluivanja - najee pokazuje kako je odluivanje koncentrirano u jednoj osobi i da se u prilinoj mjeri oslanja na iskustvo i intuicijuStandardiziranje odnosno formaliziranje postupaka odluivanja. Formaliziranje procesa odluivanja ukljuuje participaciju, kao i utvrivanje temeljnih zadaka poduzea o kojima e odluivati nekoliko osoba Utvrivanje prioriteta i delegiranje ovlasti. Malim poduzeem vie ne upravlja samo poduzetnik ve menaderski tim, koji se sastoji od dvije do tri osobe dok se poslovi jo nisu jae razviliFormiranje menaderskog tima ponekad ukljuuje zapoljavanje novih ljudi, i to po mogunosti iskusnih menaderaDaljnji razvoj malog poduzea namee potrebu formiranja srednjeg menadmenta i preobrazbu specijalista u funkcionalne menadere

  • 6. Pojam i znaaj menaderaMenaderi su profesionalci ija je glavna orjentacija usmjerena na efikasno i efektivno poslovanje organizacijeMenaderi treba da posjeduju odgovarajue sposobnosti da u datim okolnostima, odgovaraju na izazove okruenja na pravi nain i da, pri angaovanju inputa, postignu njihovu optimalnu kombinacijuMoraju da vode rauna o velikom broju socijalnih i drutvenih ciljeva koji su premjeteni sa drave na organizacijeOni sve vie postaju javne linosti koje su proaktivno i interaktivno orijentirane, a sve manje interni menaderiMenaderski posao je danas jedna od najcjenjenijih i najunosnijih profesija o kojoj sanjaju ljudi irom svijeta.

  • 7. Pravni status menaderaPoduzee moe autonomno utvrivati nadlenosti menadera i drugih organa, vodei rauna o ex lege nadlenostima koje se ne mogu mijenjati na autonomnoj osnoviPoloaj menadera i njegova statusna pozicija zavise i od oblika organizacije preduzeaDNO, KD i DOO karakterie personalna unija vlasnika i upravljaa. Zbog toga u ovim poduzeima pitanje izbora menadera svodi se na vlasniko pitanje. U njima su sjedinjenje vlasnike, upravljake i izvrne funkcije, dok je eventualno njihovo razgranienje stvar samih vlasnika, to se ureuje pravilima organizacije ili osnivakim aktom. Pozicija menadera je u ovim oblicima organizacije krajnje fleksibilna, budui da se moe graditi po mjeri vlasnika i suvlasnika organizacije.Kada je rije o dionikim drutvima onda je pravilo da se u njima vri razdvajanje funkcije vlasnitva od funkcije upravljanja, a time i vlasnikih, upravljakih i izvrnih funkcija.

  • 8. Drutveni status menaderaRazliite profesije imaju razliit znaaj i odgovornost u drutvenoj podjeli radaPosmatrani u ovom svijetlu menaderi su uvijek bili tretirani kao dio viih (glavni menaderi) i srednjih (nii nivoi menadmenta) drutvenih slojevaProblem socijalne satifikacije drutva u regiji je veoma sloen budui da se nalazi u procesu radikalnih promjena. Ove se promjene odvijaju u sferi promjena drutvene strukture i drutvene svijestiStatus menadera u drutvu se odreuje prestiem ove profesije u strukturi drutvene podjele rada i kontaktima koje oni ostvaruju sa krugom ljudi u kome se kreu

  • 9. Rizik menaderskog poloajaGlavni faktor koji determinira vrstu menaderskog poloaja jeste faktor rizika, sa kojim se suoava organizacija i gubitka posla Rizik se moe definirati kao vjerovatnoa loih/dobrih odluka koje utjeu na rad kompanije Nizak rizik menaderskog posla postoji u uslovima u kojima napravljena greka predstavlja minimalni potencijalni gubitak za firmu Visok rizik menaderskog posla postoji, onda ako menaderska greka moe prouzrokovati veliki utjecaj na poslovanje firmePritisak odgovornosti, neizvjesnost, traganje za ansama, beneficije od menaderskog posla, neuspjeh kao pratea pojava uspjeha, konflikti i sve ono to prati menaderski posao dovodi do pojave menaderske "bolesti" koja se zove stres

  • 10. Nivoi menadmentaRazlikovanje pojedinih nivoa menadmenta nije vano samo sa stajalita hijerarhije, tj. odnosa nadreenosti i podreenosti, ve prvenstveno zbog razliitih uloga koje su svojstvene odnosno namijenjene pojedinim nivoima menadmenta.Meu mnogobrojnim ulogama menadera na svim organizacijskim nivoima u literaturi se najee navode sljedee funkcije menadera:planiranje, organiziranje i kontrola,postavljanje ciljeva, planiranje, organiziranje, voenje i kontrola idonoenje odluka, organiziranje, izgradnja kolektiva, planiranje, kontroliranje, komuniciranje i usmjeravanje.U svim tim klasifikacijama istiu etiri bitne uloge menadera, a to su: planiranje, organiziranje, voenje i kontrola. Upravo su se, u posljednje vrijeme, ba te funkcije menadmenta iskristalizirale kao najvanije.

  • Nivoi menadmenta Nivoi menadmenta i potrebne vjetine za efektivan uinak na razliitim nivoima menadmenta (Henry Fayol) Konceptualne vjetina (integracija, koordinacija...) generalni menaderiLjudske vjetine (saradnja, razumevanje, motivisanje drugih...) srednji menaderiTehnike vjetine (inenjeri...) menadment prve linije

  • 11. ene menaderiUporedo sa porastom uea ena u ukupnoj radnoj snazi, a naroito u zadnje dvije decenije, ene su znaajno napredovale u stjecanju odgovornih mjesta u poduzeima.Uee ena u menadmentu se odvijalo u dvije faze. U prvoj fazi koja traje do kraja 80. tih godina 20. stoljea ene su imitirale muke osobine menaderaU drugoj fazi koja poinje poetkom devedesetih godina do izraaja dolaze osobine hrabrosti, odlunosti, blaeg stila voenja i saradnje, poticanja participacije, povjerenja i pravednost, to ene ini vrlo sposobnim i utjecajnim, pa se i znaaj njihovog uticaja vrlo brzo mijenja i raste.Ove osobine, kao i manja diskriminacija u drutvu, upravljanje razliitostima te intenzivno obrazovanje e i u budunosti menadmenta enama davati sve vei znaaj.

  • Okruenje preduzeaPoglavlje IV

  • Okruenje preduzea1. Pojam i znaaj okruenja1.1. Okruenje preduzea vrste i karakteristike1.1.1. Elementi sredine direktne akcije1.1.2. Elementi sredine indirektne akcije1.2. Prirodno okruenje preduzea2. Uticaj menadmenta na okruenje2.1. Uticaj menadmenta na eksterno okruenje2.2. Uticaj menadmenta na prirodno okruenje3. Poslovno okruenje na poetku novog milenija4. Drutvena odgovornost preduzea4.1. Podruja mjerenja drutvene odgovornosti4.2. Izvjetavanje

  • 1. Pojam i znaaj okruenjaOkruenje se generalno moe definirati kao set sila, vanjskih i unutranjih, koje utjeu na proces ostvarivanja osnovne svrhe postojanja preduzea.Postoje razliite klasifikacije vrsta okruenja:prema stepenu utjecaja (izravno i neizravno)prema stepenu povezanosti (sluajno, skupno i turbulentno)prema osjetljivosti na akcije (autonomno i reaktivno)prema intenzitetu i trajnosti izazova (urgentno, odloivo i permanentno)prema kvalitetu (povoljno i nepovoljno)prema regularnosti (normativno i liberalno)prema prostornom horizontu promatranja (integrirano, dravno, meunarodno)prema fokusu (ope i ciljno)Ukupno promatrano okruenje odnosno sredinu poduzea ine:organizacijsko okruenje iprirodno okruenje

  • 1.1. Okruenje preduzea vrste i karakteristikeOkruenje poduzea ine:interno okruenje, koje predstavlja unutarnji ambijent poduzea koji se sastoji od svih meusobno povezanih elemenata, odnosno komponenata poduzea ieksterno okruenje (blie i dalje), kojeg ine svi elementi izvan poduzea koji utjeu ili mogu utjecati na ciljeve, strukturu i funkcioniranje organizacije.

  • Sadraj eksternog okruenjaEksterno okruenje ine svi elementi izvan organizacije koji su bitni za njen rad, a to su:Elementi direktne akcije/neposredno okruenje direktno utiu na aktivnosti preduzea (stakeholders-i)Elementi indirektne akcije/posredno okruenje utiu na klimu u kojoj se odvijaju aktivnosti organizacije (tehnologija, ekonomija, politika)

  • 1.1.1. Elementi sredine direktne akcije Elemente sredine direktne akcije ine svi stakeholderi poduzea: grupe ili pojedinci koji neposredno utjeu na ciljeve, strukturu i ponaanje poduzea.Oni se, ukupno promatrano, mogu grupirati na:interne stakeholdere (insiders), koje ine sve osobe koje, kao pojedinci ili grupa, ine elemente organizacijske strukture i aktivno deluju na ciljeve, strukturu i funkcioniranje poduzea. To su vlasnici, uprava i zaposleni.eksterne stakeholdere (outsiders), koje ine sva poduzea, grupe ili pojedinci izvan poduzea koji se nalaze u neposrednoj interakciji sa njim, odnosno njegovim predstavnicima. U eksterne stakeholdere spadaju potroaci, dobavljai, konkurencija, vlada, mediji, sindikati, kreditori i grupe sa specijalnim interesima

  • Interesne grupe preduzeaPotroai su fokalna taka menadmenta trino orijentiranog poduzea, te je nuno istraivati njihove potrebe, stavove, preferencije i naina reagiranjaKonkurencija - razmatranje izvora za stjecanje konkurentskih prednosti nad postojeim i anticipacija pojave novih konkurenataDobavljai - raspoloivost materijalnih resursa i uvjeti njihovog pribavljanja su znaajna, a vrlo esto i kritina premisa za ostvarivanje misije poduzeaAktivnost vlade - radi se o irokom spektru mjera koje vlade preduzimaju na podruju ureivanja ukupnih uslova privreivanjaKreditori - budui da poslovanje organizacije presudno zavisi od trita kapitala, to je relevantno da se sagleda mrea komercijalnih i investicijskih banaka, osiguravajuih kua i drugih institucija koje obezbjeuju fondove za finansiranje privredne aktivnostiSindikat - to je initelj koji, kao to je poznato, titi i zastupa irok spektar interesa zaposlenih, te znaajno smanjuje manevarski prostor menadmenta u domenu tretiranja ljudskih resursaMediji - komuniciranje poduzea sa okruenjem u cilju ostvarenja povoljnog imida je znaajna komponenta u poslovanju trino orijentiranog poduzeaZaposleni - poduzea vode rauna o svojim zaposlenim i ele da im obezbijede bezbjednost i profesionalni razvoj u poduzeuDioniari Uprava

  • VRSTE STAKEHOLDERS-AVLASNICI KAPITALAKUPCIZAJEDNICAZAPOSLENIDOBAVLJAIKORPORACIJANGOsVLADAMEDIJIGRUPE ZA ZATITU POTROAAGRUPE ZA ZATITU OKOLIAOSTALIInterni stakeholder-iEksterni stakeholder-i

  • Oekivanja interesnih grupa

    STAKEHOLDERS

    Vlasnici kapitala: Zaposleni:Kupci:Dobavljai:Vlada:Drutvena zajednica: OEKIVANJA

    Rast vrijednosti dionica/dividendiDobra plata i siguran posaoZadovoljavajua cijena, kvalitet i servis Brza isplata i stabilan kupacPotivanje zakona i plaanje poreza Socijalna odgovornost ekologija, itd.

  • 1.1.2. Elementi sredine indirektne akcijeSredinu indirektne akcije ine komponente eksternog okruenja koje na indirektan nain utjeu na ciljeve, strukturu i funkcioniranje poduzea.Rije je o sljedeim komponentama:tehnoloke,ekonomske,politike idrutvene.Identifikacija relevantnih aspekata i imbenika okruenja se vri posebnim menaderskim alatom po nazivom PEST koncept. PEST koncept predstavlja metodoloki okvir koji faktore okruenja razvrstava u etiri tipa podokruenja. Radi se o elementima tzv. PEST analizePolitical-legal (politiko-pravne komponente),Economic (ekonomske varijable),Sociocultural (socio-kulturoloke varijable),Technological (tehnoloke varijable).

  • PEST konceptEkonomski faktori(poslovni ciklus, GDP trend, kamatna stopa, ponuda novca, inflacija, nezaposlenost, itd.)Tehnoloki faktori(troenje vlade na istraivanje i razvoj, nova otkria i tehnoloke inovacije, stopa tehnolokog zastarijevanja, itd.)Socio-kulturni faktori(demografski faktori, distribucija prihoda, nivo edukacije, stil ivota, itd.)Politiko-legislativni(tip politikog ureenja, stabilnost vlade, poreska politika, fiskalna politika, radni odnosi, itd.)

  • 1.2. Prirodno okruenje preduzeaPoduzea funkcioniraju u odreenoj prirodnoj sredini koju ine prirodni ambijent poduzea, to ukljuuje i njegove ekoloke elemente.Funkcioniranje poduzea utjee, direktno ili indirektno, na performanse prirodne sredine.Interakcija izmeu poduzea i prirodne sredine treba da se odvija na nain da doprinosi rastu i razvoju poduzea i, istovremeno, razvoju ili bar ouvanju prirodne sredine.Smatra se da su najvei ekoloki problemi:zagaenje (vazduha, vode, flore i faune, itd.),promjene klimeunitavanje ozona iostali problemi (ouvanje raznolikosti biosfere, obezbje|enja dovoljne koliine vode, itd.)

  • 2. Uticaj menadmenta na okruenje2.1. Uticaj menadmenta na eksterno okruenjeMenadment svakog poduzea, u svojstvu nositelja odgovornosti za efektivno i efikasno poslovanje, mora u svom radu uvaavati utjecaj eksternog okruenja na ciljeve, strukturu i funkcioniranje poduzea. Bitne pretpostavke za to su:poznavanje performansi eksterne sredine (stjecanje spoznaje o karakteristikama eksterne sredine ostvaruje se permanentnim monitoringom i analiziranjem njenih performansi) iuticanje na performanse eksterne sredine (poduzea ne treba samo da reagiraju na zahtjeve eksterne sredine ve i da, u mjeri u kojoj je to mogue, djeluju na njene performanse u cilju stvaranja to povoljnijih uvjeta za njeno pozicioniranje, odnosno za poveavanje njene efektivnosti i efikasnosti).

  • 2.1. Uticaj menadmenta na eksterno okruenjeMenaderi mogu utjecati na okruenje na razliite naine, odnosno primijenom razliitih strategijaU tome posebno mjesto i ulogu imaju:planiranje i predvianje,reklamiranje,spajanje i pripajanje organizacija,lobiranje islanje signala.

  • 2.2. Uticaj menadmenta na prirodno okruenjeUspjeno ostvarenje ouvanja i unapreenja prirodne sredine nije samo potreba o kojoj menaderi moraju da vode rauna. To je za njih istovremeno i problem. Ovo stoga to je to mogue ostvariti samo na raun poveavanja izdataka, odnosno trokova za tu svrhu (i, time, smanjivanja profita) ili smanjivanja odnosno prestanka proizvodnje.Preferiranje ekonomskih u odnosu na ekoloke izazove, kao i evidentni ekoloki problemi, pokrenuli su brojne pojedince i nevladine organizacije u tzv. ekoloki pokret

  • 3. Poslovno okruenje na poetku novog milenijaOsnovna karakteristika suvremenog poslovnog okruenja je turbulentnost, a jedina konstanta koju strunjaci istiu je promjena.Trendovi u poslovnom okruenju koji odluujue utjeu na poslovanje poduzea, a time i menadment su:Znanstveno-tehnoloki razvojGlobalizacija tritaInformatizacija poduzeaPromjena vrijednostiKompleksnost

  • 4. Drutvena odgovornost preduzeaDrutvena odgovornost korporacije ima svoju hijerarhiju u kojoj se na najniem nivou nalazi odgovornost za ostvarenje profita, zatim slijedi potivanje zakona, nakon toga etinost u poslovanju i konano doprinos korporacije drutvu:Ekonomska odgovornostZakonska odgovornostEtika odgovornostDiskreciona odgovornost

  • Kljuna pitanjaDa li biste radili u kompaniji koja zagauje okoli?Da li biste poveali svoje anse za dobijanje posla poklonom (novac, usluga, itd.)?Da li koristite proizvode koji su testirani na ivotinjama?Da li kupujete proizvode dobijene iskoritavanjem djece kao radnika?

  • 4.1. Podruja mjerenja drutvene odgovornostiSva preduzea bi trebala provesti mjerenja drutvene odgovornosti u barem sljedea etiri velika podruja:Podruje ekonomske funkcijePodruje kvalitete ivota - mjerenje kvalitete ivota trebalo bi se usredotoiti na to poboljava li poduzee ili rui optu kvalitetu ivljenja u zajednici.Podruje drutvenog ulaganja - mjerenje drutvenog ulaganja povezano je sa stupnjem ulaganja novca i ljudskih potencijala u rjeavanje drutvenih problema zajednice.Podruje rjeavanja problema - stupanj sudjelovanja poduzea u rjeavanju drutvenih problema, kao to su sudjelovanje u dugoronom planiranju za zajednicu

  • 4.2. Izvjetavanje Izvjee o napretku se prezentira na osnovu tzv. drutvene revizije koja predstavlja proces mjerenja sadanjih drutveno odgovornih aktivnosti poduzea da bi se tako odredilo njezino poslovanje u tom podruju Osnovni koraci u provoenju drutvene revizije su promatranje, mjerenje i ocjenjivanje svih aspekata drutveno odgovornog poslovanja organizacije

  • CSR i zemlje u tranzicijiNije posebno zastupljena ni na fakultetima ni u praksiJavlja se kao posljedica dva faktora:Nasljeeni obrazac ponaanjaFDIUglavnom u veim kompanijama, kao vrsta marketingaUticaji pokreta za zatitu potroaa, okolia te NGOs zanemarivi