17
KVARENJE ŽIVOTNIH NAMIRNICA

Marija Todorović - Kvarenje Životnih Namirnica

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Ishrana

Citation preview

  • KVARENJE IVOTNIH NAMIRNICA

  • Kvarenje hrane Kvarenje hrane je definisano kao svaka promena u hrani koja je pretvara u nepogodnu ili opasnu za potronju, a rast mikroorganizama u hrani je samo jedan proces koji moe uzrokovati njeno kvarenje.

  • Kvarenje hrane S obzirom na njenu osetljivost na mikrobna kvarenja, hrana je klasifikovana kao:

    trajna (nepokvarljiva),polutrajna (polupokvarljiva),kratkotrajna (pokvarljiva)

  • Kvarenje hrane Razliiti spoljanji faktori koji utiu na kvarenje namirnica su:

    temperatura skladitenja,relativna vlanost vazduha,koncentracija kiseonika

  • Kvarenje hrane Od unutranjih faktora treba spomenuti: sadraj vode, pH, fizikalna i hemijska priroda namirnica, kao i kontrola broja i vrste mikroorganizama koji su ukljueni u proces kvara.

  • Kontaminacija namirnica poreklom od biljaka

    Povrinska mikroflora biljaka ili kako se joe naziva epifitna mikroflora, obino se sastoji od sledeih vrsta:

    Alcaligenes, Flavobacterium, Achromobacter, Micrococcus, koliformnih i mlenih bakterija.

  • Kontaminacija namirnica poreklom od ivotinja

    Kod ivotinja poseban znaaj ima mikroflora intestinalnog trakta, koe i papaka, koja potie iz zemljita, ubreta, stone hrane i vode, a pored velikog broja sadri i vrste koje izazivaju kvarenje namirnica.

  • Kontaminacija namirnica poreklom iz ubreta

    U sveem stajskom ubretu koje se koristi za ubrenje zemljita, nalaze se u velikom broju kolimorfne bakterije, anaerobi, enterokoke i druge crevne bakterije.

    U odstajalom stajskom ubretu, smanjuje se i broj vrsta i ukupan broj bakterija.

  • Kontaminacija namirnica poreklom iz zemljita

    Zemljite sadri daleko najvei broj vrsta mikroorganizma, od bilo kog drugog izvora kontaminacije.

    U plodnom zemljitu ne radi se samo o velikom broju vrsta, ve i o velikom ukupnom broju.

  • Kontaminacija namirnica poreklom iz vode

    Prirodna voda ima svoju mikrofloru, koja moe da potie iz zemljita, ubreta ili od ivotinja.

    U prirodnoj vodi najee se sreu sledee vrste: Pseudomonas, Achromobacter, Micrococcus, Bacillus, Aerobacter i Escherichia coli.

  • Kontaminacija namirnica poreklom iz vazduha

    ist vazduh nema svoju mikrofloru, ali se bakterije u vazduhu nalaze suspendovane na vrstim esticama ili se nalaze u sitnim kapljicama vode.

    vrste estice u vazduhu potiu od zemlje, a kapljice od rose ili magle.

    Takoe nastaju prilikom kaljanja ili kijanja ljudi.

  • Kontaminacija namirnica poreklom od radnika i prodavaca

    Postoji znatan broj bakterijskih vrsta koje su vezane za nos, grlo ili usta, pa i ruke radnika.

    Najee su vrste Staphylococcus, koje se nalaze u nosnoj upljini, ustima, na rukama i drugim delovima tela.

  • Kvarenje mesa Meso i ostali produkti koji sadre ivotinjske proteine mogu biti razgraeni pomou anaerobnih bakterija u procesu koji se naziva putrefakcija.

    Kvarenje sveeg mesa je uzrokovano bakterijama mlene kiseline, posebno vrstama: Lactobacillus, Leuconostoc i Streptococcus.

  • Kvarenje ugljenih hidrata Voe i povre su podloni kvarenju zbog mikrobne razgradnje pektina, hemijskog spoja koji je odgovoran za odravanje vrstoe tkiva voa i povra.

    Mikrobni metaboliti, enzimi: pektinesteraza i poligalakturonaza hidroliziraju pektin, a kao rezultat toga stvaraju se svetle mrlje na vou i povru.

  • Kvarenje masti i ulja

    Kvarenje zbog mikrobne razgradnje dovodi masti i ulja do ueglosti koja je uzrokovana oksidacijom ili hidrolizom lipida, a to je popraeno stvaranjem neugodnog mirisa.

  • Promena boje ivotnih namirnica Rast nekih mikroorganizama moe promeniti boju namirnica, npr.:

    Rast bakterija Serattia marceses na hlebuZajedniki porast Pseudomonas i Streptococcus u mlekuRast plesni na povrini mesa Porast heterofermentativnih bakterije mlene kiseline na sveem mesu

  • Promena strukture ivotnih namirnica

    Rast mikroorganizama moe promeniti i strukturu namirnica, npr. rast vrsta Bacillus u proizvodima kao to su mleko i testo moe uzrokovati njihovu lepljivost.