FARMAKOGNOZIJA I HEMIJA DROGA I

Nastavno osoblje:Prof. dr. Elvira E. Kovač-BešovićDoc. dr. Kemal Durić, mr. ph. spec. E-mail:kemalduric@gmail.comViši ass. Haris Nikšić, mr. ph.spec.Ass. Dino Turalić, mr.ph.

Teoretski dio nastaveV semestar: 5 sati sedmično (75 sati ukupno)

Praktični dio nastaveV semestar 5 sati sedmično (makroskopija i mikroskopija droga)

DrogaFarmakognozija je naučna disciplina koja izučava prirodne ljekovite

sirovine i lijekove koji mogu biti biljnog, životinjskog i mineralnog prirodnog porijekla a koriste se radi njihvih terapijskih karakteristika i nazivaju se droge.

Rijeć farmakognozija se izvodi zi grčke rijeći pharmacon, što znači droga, i gignosco što znači poznavati.

Obzirom da je najveći broj droga biljnog porijekla, akcenat je dat upravo na biljne droge, koje mogu obuhvatati cijelu biljku ili neki njen dio koji sadrži aktivne komponente, a koji su obrađeni u cilju njihove konzervacije i upotrebe u terapijskom smislu. Najveći dio droga se dobiva sušenjem, neke druge se dobivaju direktim cijeđenjem (npr. Dobivanje ricinusovog ulja) ili destilacijom (dobivanje eteričnih ulja).

• Biljni materijal postaje definirana droga nakon što zadovolji principe farmakognozijske analize.

FoliumFolium - - listlist

CortexCortex – – kora kora

FlosFlos - - cvijetcvijet

Radix Radix - - korijenkorijen

Farmakognostičke droge

podanak (rhizom), korijen (radix), lukovica (bulbus), krtola (tuber), zelen (herba), list (folium), cvijet (flos),

plod (fructus), sjeme (semen), omotač ploda (pericarpium), pupoljak (gemme), kora (cortex), drvo (lignum).

Biljni dijelovi koji mogu biti potencijalne droge:

Farmakognozija i hemija droga 3

Opšti dio

POJAM FARMAKOGNOSTIČKOG TERMINA DROGA:

* Prirodna ljekovita sirovina koja može biti biljnog, životinjskog i mineralnog porijekla

* Ukoliko je droga biljnog porijekla, onda se ona definiše kao osušeni ljekoviti biljni dio

PRAVILA U PISANJU NAZIVA DROGA

Puni, službeni naziv droge obuhvata:

1.Latinski naziv droge (pisan u genitivu jednine)

2.Narodni naziv droge

3.Botanički, latinski, naziv biljne vrste od koje se dobiva droga

4.Latinski naziv porodice kojoj biljka pripada

I ili “a” deklinacija – imenice i pridjevi ženskog roda koje se u nominativu singulara završavaju na “-a”

SALVIAE FOLIUMList žalfije, kaduljeSALVIA OFFICINALISLANIACEAE (LABIATAE)

SALVIA, SALVIAE

Primjer 1.

Primjer 2.

II ili “o” deklinacija – imenice i pridjevi muškog roda na “-us” i srednjeg roda na “-um”. Osnova im se završava na “o” a dobije se tako što se u genitivu plurala odbije nastavak “-rum”. Genitiv singulata zavšava na “-i”.

VERATRI RADIX

Korijen čemerike

VARATRUM ALBUM

LILIACEAE

VERATRUM, VERATRI

HYOSCIAMUS, HYOSCIAMI

Primjer 3.

PAPAVERIS SEMEN

Sjeme maka

PAPAVER SOMNIFERUM

PAPAVERACEAE

III deklinacija po kojoj se mijenjaju imenice sva tri roda koje se u nominativu singulara završavaju na različite nastavke, a u genitivu singulara na “-is”

PAPAVER, PAPAVERIS

Primjer 4.

QUERCUS CORTEX

Kora hrasta

QUERCUS ROBUR, Q. PETRAEA

FAGACEAE

IV ili “u”deklinacija po kojoj se mijenjaju imenice muškog roda na “-us”, i srednjeg roda na “-u”, u nominativu singulara. Osnova im je na “u” a dobije se ako se u genitivu pluarala odbije nastavak “-um”

QUERCUS, QUERCUS

Quercus cortex

Droga• Droga – složeni sistem zbog čelijske strukture

• Sadrži različite supstance

o Aktivne supstance – farmakološki aktivene tvari

o Pored aktivnih principa, u drogama mogu biti prisutne i druge komponente koje mogu uticati i modulirati njihovu farmakokinetiku. Ovi spojevi se nazivaju adijuvantni principi i oni mogu pojačati, produžiti ili čak izmjeniti djelotvornost aktivne komponente.

o Karakteristični sastojci – npr. kamazulen

Sa biološkog aspekta aktivni principi, adijuvantni i karakteristični sastojci mogu biti:

• primarni metaboliti, dakle supstance neophodne za normalno funkcionisanje ćelija i same žive jedinke, jako su rasprostranjeni i zajednički za većinu organizama (npr. Proteini, polisaharidi, nukleinske kiseline, itd) ili metaboliti međuprodukti (organske kiseline, oligozidi)

• sekundarni metaboliti, supstance koje na izgled nisu potrebne za normalno funkcionisanje živog organizma, čiji mehanizam djelovanja u okviru ćelijskog metabolizma nije poznat. Oni se talože samo kod određenih vrsta i u određenim fazama razvoja biljke. Upravo u ovu grupu sekundarnih metabolita spadaju aktivni principi koji su najinteresantniji sa farmakološkog stajališta.

Podjela droga

Biljne droge    

Korijen, rizom, krtola, lukovica List Herba (vršni, zeljasti dio biljke u cvijetu) Cvast ili cvijet, dio cvijeta Plod ili dio ploda Sjeme  

 

   

Animalne droge   Tireoidna žlijezda 

Mineralne droge  

 Talk   Bijela glina  Kreda 

Droge kao proizvodi biljnog ili animalnog organizma

• Biljne droge Masna ulja 

 Voskovi  Eterična ulja Smole 

 Balzami Gume 

 Škrobovi 

• Animalne droge    Riblje ulje

 Svinjska mastGoveđi loj Lanolin Želatina   

    

PRIPREMANJE KVALITETNE DROGE:

• kvalitet tla, odnosno hranjivih sastojaka koje biljka prima i crpi tokom svog rasta,• klimatske prilike (podneblje), u kojima biljke žive i rastu,• razvojni period kada se pojedini dijelovi biljke sakupljaju.• najpovoljnije doba dana za sakupljanje,• sakupljeni biljni materijal se odmah suši, ostavi kratko na staništu ili se kartko izloži zrakama sunca,• način sušenja sakupljenog biljnog materijala• način pakovanja droga• način čuvanja droga.• stepen usitnjenosti droga.

Postoji niz faktora na koje se mora obratiti pažnja i koji se moraju uzeti u obzir tokom faza sakupljanja i obrade biljnih ljekovitih sirovina.

Sakupljanje biljnog materijala

Značajniji faktoriVrijeme sakupljanja biljnog materijala

O vegetacijskom razdoblju ovisi sadržaj i sastav terapijski aktivnih tvari

Za svaku pojedinu biljnu vrstu potrebno je znati kada je optimalno vrijeme sakupljanja da bi se dobila što kvalitetnija droga

Sakupljanje biljnog materijala• Opšte je pravilo da se sakupljanje ljekovitog bilja

obavlja po lijepom i sunčanom vremenu, u kasnim prijepodnevnim i poslijepodnevnim satima.  

• Kada se radi sa samoniklim biljkama u prirodi, mora se odlično poznavati biljka koja se sakuplja.

• Pravilo je da se uvijek bere samo jedna vrsta, da ne bi došlo do zamjene i mješanja materijala.  

• U zavisnosti od toga koji se dio biljke koristi, ali i od hemijske prirode fiziološki aktivnih sastojaka, sakupljanje se odvija u različitim fazama ontogenetskog razvoja biljke .

• Alat za berbu kao i ambalaža u kojoj se transportuje sakupljeni materijal ne smije biti kontaminiran nedozvoljenim sredstvima koja mogu uticati na kvalitet materijala

• Ne sakupljati biljke u naseljenim oblastima, pored puteva ili u blizini poljoprivrednog zemljišta koje se intenzivno koristi

• Određeni procenat biljaka obavezno ostaviti netaknuto na staništu radi regeneracije

• Sakupljeni materijal ne smije dolaziti u direktan kontakt sa zemljištem

• Neposredno nakon sakupljanja, biljni materijal se treba očistiti od svih nečistoća, natrulih dijelova ili primjesa drugih biljaka

• Mehanička oštećenja i sabijanje biljnog materijala nisu dozvoljena

• Svježe sakupljen materijal se treba što prije dostaviti na preradu kako bi se izbjeglo neželjeno zagrijavanje mase

• Sakupljeni materijal treba se zaštititi od glodara, insekata i drugih nametnika

Sakupljanje biljnog materijala•Podzemni dijelovi (korijen, rizom itd) se sakupljaju u jesen ii proljeće, prije pupanja. Za jednogodišnje i dvogdišnje biljke sakupljeje se vrši na kraju njihovog vegetalnog ciklusa. Upravilu u periodu mirovanja (tokom zime) u ovim biljnim dijelovima se nakuplja najveća količina rezervnih metabolita.•Kore i drvo se sakuplaju tokom zime, prije pupanja, jer jedan dio supstanci koji se istaložio u ovim biljnim organima može biti iskorišten u procesu kreiranja novih tkiva (pupanje).•Listovi se u pravilu sakupljaju kada su maksimalno razvijeni i po mogućnosti prije izbijanja cvijetova, dakle prije nego što spojevi koji se nalez u njima krenu prema reproduktivnim organima. Treba napomenuti da su ovo opšta pravila i da u svakom lsučaju postoje mnogi izuzetci. Kao primjer može poslužiti list Belladonnae folium, koji se sakuplja u augustu, kada su se cvjetovi već pojavili.

Sakupljanje biljnog materijala• Cvjetovi se nekada sakupljaju kada su potpno otvoreni a nekada u fazi pupoljka, ovisno o vrsti droge. Tipičan prmjer je cvijet cine (Artemisai cina), gdje drogu čine ne otvorene cvjetne glavice: kada se cvijet dodatno otvori, procenat aktivnog sastojka santonina se smanjuje, jer sa rastom dolazi do povećanja težine cvjetne glavice dok žlijezdane dlake, koje su već potpuno razvijene prije otvaranja cijet, prestaju da luće dodatni santonin.•Cvjetovi biljaka koje sadrže eterično ulje se sakuljaju u jutarnjim satima, po lijepom i suhom vremenu jer bi tokom toplog perioda dana moglo doći do gubitka aktivnih sastojaka usljed isparavanja.•Plodovi se sakupljaju kada su potpuno zreli•Sjemena se takođe sakupljaju kada su plodovi potpuno zreli, odnosno kada je perikarp sočnih plodova potpuno sazrio.

Obrada biljne sirovine i proces proizvodnje droga nakon sakupljanja

PrečišćavanjeUsitnjavanjeStabilizacijaFermentacijaSušenje

PakovanjeSkladištenje Sterilizacija 

 

Prečišćavanje biljnog materijala poslije sakupljanja

Odstranjivanje stranih primjesa Odstranjivanje oštećnih dijelova Pranje ili otresanjeStruganje, guljenjeUsitnjavanje biljnog materijala

sječenje mljevenje

Prečišćavanje biljnog materijala poslije sakupljanja

• Specijalni postupci

- stabilizacija biljne sirovine (inaktivacija enzima),

- fermentacija biljne sirovine (omogućavanje enzimskih aktivnosti),

- sterilizacija osušenog biljnog materijala. 

 

Sušenje biljnog materijala• Sušenje je najbrži i najjednostavniji način

konzervisanja sirove biljne mase. • Procesom sušenja se od sirovog biljnog

materijala dobijaju droge. Po farmakopeji, količina vlage u drogama se kreće oko 10%.

• Izuzetno, ona mora biti manja; 5-6% (Belladonnae folium, Digitalis purpureae folium).

• Vlaga zaostala iz sirovog materijala naziva se primarna vlaga.

• Zbog nepravilnog ili neadekvatnog pakovanja i skladištenja, droge mogu naknadno da poprime atmosfersku vlagu tj. to je sekundarna vlaga

Sušenje biljnog materijala • Sušenje na vazduhu i na suncu je najekonomičnije,

ali ono zavisi od klimatskih uslova regiona.

• Cvjetove, listove, nježne nadzemne biljne dijelove i aromatično bilje treba sušiti na propuhu u hladu, a nikako na suncu.

• Ostali svježi biljni materijal izlaže se djelovanju sunčevih zraka u tankom sloju na platnu, prostirkama, ljesama za sušenje voća, stolovima ili čistim podovima.

• Ovaj način sušenja traje od nekoliko časova do nekoliko nedelja, što zavisi od vlažnosti vazduha i vrste biljnog materijala.

• Materijal koji se suši se izlože temperaturnim kolebanjima te dolazi do pojave rose, pa se mora zaštititi.

Sušenje biljnog materijala• Sušenje u hladu se više koristi. Na ovaj način materijal

je zaštićen od direktnog sunčevog uticaja. • Brzina sušenja na ovaj način ne omogućava sušenje

velikih količina biljne mase.• Sušenje u termičkim sušarama je najbolje ali i

najskuplje. • Sušare treba da budu tako konstruisane da

temperatura i ventilacija mogu da se regulišu. Kod jednostavnih sušara, topao vazduh se dovodi prizemno, ispod ljesa, zasićuje se vodenom parom iz biljnog materijala i odvodi se napolje. Toplota se obezbjeđuje iz ložišta na čvrsto gorivo ili na električnu energiju. Ljese se izrađuju od drvete ili metala. Između ljesa se mora ostaviti dovoljno prostora za cirkulaciju vazduha.

• Temperaura u ovim sušarama se kreće od 40°C za cvjetove, herbu i listove, do 60°C za koru i korjen.

Sušenje biljnog materijala

prirodnim putem (dobro provjetravane sušare)

umjetnim putem sušenje primjenom povišene temperature (do 40 °C ili 60 °C, npr. kamilica)

Liofilizacija -najnovija metoda za sušenje ljekovitog bilja

Uzroci kvarenja droga

• Najčešći uzroci kvarenja droga i smanjenja njihovog kvaliteta su povećana vlažnost, temperatura, prisustvo kiseonika, odnosno prisustvo insekata i mikroorganizama. 

• Najbolji način da se spriječi kvarenje i smanjenje kvaliteta sirovina, jeste da ona bude adekvatno zapakovana, skladištena i čuvana pod odgovarajućim uslovima.

1.Svjetlost2.Temperatura3.Relativna vlažnost4.Prisustvo kisika

Glavni cilj pravilnog čuvanja droga podrazumjeva sprečavanje svih promjena koje uzrokuju enzimi, spontane hemijske reakcije (podstaknute uticajem sunčeve svjetlosti, kisika, itd) ili napad saprofita. Spriječavanjem navedenih faktora, može se prevenirati ili smanjiti promjena sadržaja aktivnih sastojaka i organoleptičkih karakteristika droga. U tom smilu posebnu pažnju treba obratiti na neke osnovne faktore kako bi se droga pravilno čuvala a to su:

Uzroci kvarenja drogaDroge u praškastom obliku se brže kvare od

cijelih drogaVlaga –jedan od glavnih uzroka kvarenja

droga, povećana količina vode aktivira enzime koji mjenjaju aktivne sastojke.

Većina droga je higroskopna te je zbog toga zaštita od vlage od velike važnosti za održanje kvaliteta droga.

Uzroci kvarenja droga

Svjetlost i toplota pojačavaju dejstvo enzima, rakcije oksido-redukcije, izomeracije i polimerizacije.

Droge pod uticajem svjetlosti izgube ili promjene svoju prvobitnu boju. ( npr. šafran izblijedi, a reum pocrveni)

Hladnoća je izvrstan konzervans, izuzev kod nekih masnih i eteričnih ulja može izazvati promjene u sastavu ulja.

Uzroci kvarenja drogaŽivi organizmi ( plijesni, bakterije i insekti)

uništavaju droge bilo direktno ili lučenjem nekih enzima.Plijesni su zaraza vlažnih droga (droge sa sluzi,

gume, šećeri...)Insekti uništavaju i nagrizaju najčešće

podzemne organe biljke Crvići takođe često nagrizaju i oštećuju mnoge

droge.

Kontaminacija biljnog materijalaFaktori iz okoliša koji kontaminiraju biljni

materijal

Mikrobiološka kontaminacija ( mikroorganizmi)Insekti i glodari Teški metaliRadionuklidiPesticidi

Pakovanje i čuvanje droga• Droge se pakuju i čuvaju u različitim ambalažama

(drvenim sanducima, specijalnim buradima, jutanim vrećama, džakovi od papita ili plastičnih vlakana, kartonskim kutijama i pairnim vrećama.

• Eterična i masna ulja se pakuju u specijalnu aluminijsku burad, balone ili flaše. Takođe se može pakovati i u staklenu ambalažu.  

• Veće količine biljnih droga se čuvaju u magacinima i skladištima.

• Manje količine droga u apotekama se čuvaju u određenim prostorijama materijalkama

Pakovanje i čuvanje droga

Droge se ne mogu čuvati beskonačnoVećina draoga se mora obnavljati drogom iz

poslijednje berbeOpšte pravilo droge su lošije što su starije

(izuzeci Frangulae cortex)Droga mora biti dobro zapakovana i čuvana na

suhom mjestu i prozačnom mjestu

Pakovanje i čuvanje droga

Listovi i cvjetovi pakuju se u metalne ili drvene hermetički zatvorene kutije

Korijenje se pakuje u u veće a sjemenje u manje vreće od tkanine

Važno je da se posude sa drogom što više napune i da količina zaostalog zraka u posudi bude što manja.

Dužina čuvanja pojedinih drogaNaziv droge Godine čuvanjaGlycyrrhizae radix  10 Tormetillae rhizoma  6 Salep tuber  6 Uvae ursi folium  5 Gentianae radix  5 Frangulae cortex  5 Quercus cortex  5 Equiseti herba  4 Farfarae folium  3 Sambuci flos  3 Carvi fructus  3 Origani herba  3 Calami rhizoma  3 Urticae folium  2 Chamomillae flos  2 Centaurii herba  2 Myrtillli fructus  2 Althaeae radix  2 Tiliae flos  1 Belladonnae folium  1 

Čuvanje drogaDužina čuvanja pojedinih droga pored

stabilnosti aktivne tvari ovisi od:Uslova čuvanja ( prisustvo vlage, svetlosti,

topline itd)Postupka sušenjaPostupka sakupljanja i obrade drogeKonzistencije droga (cijela droga, prašak)Kvaliteta droge

U svakom slučaju najbolje je kupovati isključivo droge koje su sakpuljanje u posljednoj berbi, uzimajući količine koje se mogu potrošiti do naredne berbe.

Određivanje identiteta

MikroskopijaMakroskopija

1. Morfološka građa2. Izgled3. Boja4. Mris5. Konzistencija6. Okus

1. Anatomska građa

2. Histohemijske reakcije

Određivanje čistoće Određivanje kvaliteta

Ostaci u biljnim drogama (Problemi kontaminacije)-Određivanje stranih materija-Mikrobiološka ispravnost-Kontaminacija teškim metalima-Ostaci pesticida-Kontaminacija radioaktivnim supstancama

Opšta ispitivanja Kvalitativna ikvantitativna

1. Organoleptička2. Određivanje % vlage3. Određivanje % pepela4. Stepena usitnjenosti5. Određivanje Ekstrakta

Ispitivanja prisustva i količinskog udjela

hemijski definiranih i farmakološki

aktivnih komponenti

Farmakognozijska analiza

Šematski prikaz farmakognostičke obrade droge