1

MAPA PRAKTIČNE

NASTAVE I VJEŽBI ZA

KVALIFIKACIJU

INTERMEDIJSKIFOTOGRAF

1

2

3

4

5

MAPA PRAKTIČNE

NASTAVE I VJEŽBI

ZA KVALIFIKACIJU

INTERMEDIJSKIFOTOGRAF

6

IMPRESSUM

Naslov publikacije: Didaktičko-metodički priručnik za nastavnike i mentore kod poslodavaca za kvalifikaciju intermedijski fotograf | Izdavač: Ministarstvo znanosti i obrazovanja | Za izdavača: prof. dr. sc. Radovan Fuchs | Autori: Radna skupina za izradu didaktičko-metodičkog priručnika za kvalifikaciju intermedijski fotograf // Voditelj: Goran Hajdin // Članovi: Saša Žic / Borka Širola / Siniša Markulin / Petar Kürschner / Andreja Uroić Landekić | Urednica: Vesna Hrvoj-Šic | Recenzent: Ivan Turković | Lektura: Snježana Srdić | Koncept i grafičko oblikovanje: Wanda, obrt za specijalizirane dizajnerske djelatnosti | Ilustracije: Biba Šehovič Jelušić | Tisak: HORVAT GROUP | Naklada: 150 komada | Zagreb, 2020.

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001081439.

ISBN 978-953-8103-91-9

7

Sadržaj

MAPA PRAKTIČNE NASTAVE I VJEŽBI ZA KVALIFIKACIJU INTERMEDIJSKI FOTOGRAF 9

¦ 1 Uvod 11

¦ 2 Upute kako koristiti mapu 12

¦ 3 O strukovnom kurikulumu intermedijski fotograf 13

¦ 4 Operacionalizacija ishoda učenja 14

¦ 5 Dnevnik polaznika (univerzalna dokumentacija) 16

¦ 6 Rad s polaznicima s posebnim potrebama i darovitima 16

¦ 7 Tiskanice za provedbu situacijskog učenja za svaku 18 pojedinu vježbu koja se izvodi u školi i kod poslodavca (primjer za učenje temeljeno na radu u školi i kod poslodavca)

// Primjer 1: Noćna fotografska reportaža grada za školski list 19

// Primjer 2: Slikanje svjetlom - reklama za cvjećarnicu 21

¦ 8 dodatni izvori i alati 23

// Dodatni preporučeni izvori 23

// Alati 23

// Prilozi 24

×× Lista aktivnosti u procesu pripreme za fotografiranje 24

×× Lista za provjeru potrebne opreme 25

×× Pitanja koja bi si svaki fotograf trebao postaviti 25

¦ 9 Uloga polaznika, nastavnika i mentora kod poslodavca 26

// Uloga polaznika 26

// Uloga nastavnika 27

// Uloga mentora kod poslodavaca 27

8

[ Kratice ]IKT -

MZO -

UTR -

ZNR -

ZR -

Napomena: Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom doku-mentu odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini.

9

MAPA PRAKTIČNE

NASTAVE I VJEŽBI

ZA KVALIFIKACIJU

INTERMEDIJSKIFOTOGRAF

10

11

¦ 1 uvodStruktura Mape praktične nastave i vježbi (u daljnjem tekstu: Mapa)

• Struktura Mape osmišljena je nakon analize sljedećih dokumenata:

• Strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije intermedijski fotograf

• Standarda zanimanja intermedijski fotograf

• Standarda kvalifikacije intermedijski fotograf

• Didaktičko-metodičkog priručnika za nastavnike i mentore kod poslodavaca za kvalifika-ciju intermedijski fotograf

• SiD-a – Situationsdidaktik (Situacijska didaktika – vodič za nastavnike u strukovnom obra-zovanju)

• Pravilnika o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustano-vama (Narodne novine, broj 47/2017, 41/2019 i 76/2019)

• Mape praktične nastave i vježbi (nakladnik Narodne novine d.d.)

• Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje (Narodne novine, broj 62/2018).

Osnova za izradu Mape pažljivo je osmišljavanje aktivnosti za rješavanje problemskih zadataka koje će polazniku na smisleniji i razumljiviji način, u odnosu na apstraktne probleme, omogućiti da različitim aktivnostima budu motivirani za istraživanje i razmišljanje te samostalno djeluju i povezuju ishode učenja sa situacijama iz svakodnevnog života.

Situacijsko učenje predstavlja suvremen pedagoški pristup koji će digitalnim alatima, osmi-šljavanjem adekvatnih pedagoških metoda rada primjerenih aktivnostima i zadatcima, omo-gućiti vođeno učenje gdje se polazniku prezentira rješenje zadatka, razgovorom se potiče na sudjelujuće učenje te samostalno učenje kako bi polaznik stekao nova znanja i vještine te samostalno nalazio rješenja. U takvu procesu učenja polaznik preuzima odgovornost za vlastito učenje.

Uvažavajući prethodne elemente, prijedlog je da Mapa bude usmjerena na povezivanje stru-kovnog kurikuluma s nastavnim procesom, kako u strukovnoj školi u simuliranim uvjetima tako i kod poslodavca u realnom radnom okruženju. Naglasak je na situacijskom učenju kao obliku direktnog povezivanja sa standardom zanimanja i ključnim poslovima važnim za zanimanje intermedijski fotograf.

12

¦ 2 upute kako koristiti mapu Mapa praktične nastave i vježbi (u daljnjem tekstu: Mapa) dokument je u koji se upisuju podat-ci o planiranim polaznikovim aktivnostima i njihovu praćenju, kao i praćenju njegova napredo-vanja te vrednovanju polaznikova postignuća tijekom učenja temeljenog na radu.

Mapa je namijenjena:

• polazniku

• nastavniku u strukovnoj školi

• mentoru kod poslodavca

• roditelju/skrbniku.

Polaznikova je Mapa ogledalo njegova odnosa prema struci i kvalifikaciji za koju se obrazuje. Istovremeno, Mapa jasno pokazuje razinu polaznikove osposobljenosti za izradu, upotrebu i čuvanje dokumentacije koja se primjenjuje u njegovu zanimanju.

Mapom polaznik prenosi informacije o svom uspjehu i pohađanju učenja temeljenog na radu tijekom svojeg strukovnog obrazovanja, kako u strukovnoj školi tako i u realnom radnom pro-cesu.

Te su informacije potrebne nastavniku u strukovnoj školi i mentoru kod poslodavca radi me-đusobne razmjene informacija o polaznikovim postignućima i ostvarenju ishoda učenja, a ro-ditelju radi praćenja uspješnosti polaznikova strukovnog obrazovanja.

Dakle, Mapa je za polaznika veoma vrijedan i važan dokument, zato njezinu vođenju treba posvetiti veliku pažnju.

Nužno je da nastavnik na početku obrazovanja polaznike uputi na način na koji trebaju voditi Mapu i upozori ih na važnost urednog vođenja Mape u svim njezinim dijelovima.

Za uredno vođenje Mape važno je sljedeće:

• svi podatci moraju biti uredno i čitljivo upisani u tiskanice

• polaznikove pisane radovi (opis rada – tehnološkog postupka s prilozima) moraju redovito vrednovati nastavnik i mentor kod poslodavca

• opisi rada – tehnološkog postupka s prilozima moraju biti kronološki posloženi u skladu s planiranim vježbama.

Nastavnik i mentor kod poslodavca tijekom situacijskog učenja moraju posvetiti posebnu

pažnju kontinuiranom vrednovanju polaznikova stupnja samostalnosti, kreativnosti i odgovor-nosti, samostalnom rješavanju problemskih zadataka, vještinama snalaženja u radnim situa-cijama, ažurnosti i točnosti u obavljanju radnih zadataka, njegovanju kvalitetnih međuljudskih odnosa, poštovanju hijerarhije i surađivanju u timskom radu.

Isto tako, nastavnik i mentor kod poslodavca polaznika moraju informirati o tome što se, na koji način i zašto u vježbi vrednuje. Pritom se koriste kriterijima vrednovanja koji polaznicima moraju biti razumljivi.

Ocjena svake vježbe unosi se u Dnevnik polaznika.

U vrijeme provedbe ispita provjere znanja i vještina te završnog rada polaznik je obvezan do-nijeti Mapu na uvid ispitnim povjerenstvima.

13

Važno je istaknuti da će se dio stručnih kompetencija koje je polaznik stekao tijekom strukov-nog obrazovanja, a koje su zabilježene u Mapi, prenijeti u obrazac Dodatak svjedodžbi koji se polazniku izdaje zajedno sa svjedodžbom o završnom radu.

¦ 3 o strukovnom kurikulumu intermedijski fotograf

Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije intermedijski fotograf provodi se u okviru 4. i 5. ciklusa sukladno Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje.

Kvalifikaciju ove razine čine općeobrazovni i strukovni dio kurikuluma koji se sastoji od stru-kovnog i izbornog modula te učenja temeljenog na radu izraženog u postotcima u odnosu na ukupan broj godišnjih sati.

Stjecanje znanja i vještina u strukovnom dijelu polazniku će omogućiti obavljanje zadataka, stvaranje fotografskih proizvoda i realizaciju fotografskih usluga, kao i praćenje trendova u struci. Također, omogućit će mu i stjecanje stručnih znanja vezanih za pozitivno usmjerenu komunikaciju u radnom procesu, odgovorno korištenje radnog prostora i opreme, poštovanje autorskih prava i svih propisa vezanih za fotografsku struku, kao i za proces zapošljavanja.

Isto tako, polaznik će se osposobiti za rješavanje zadataka primjene fotografije u medijima, u rasponu od grafičkih rješenja i animacije do videosnimanja i montaže. Na taj će se način pola-zniku omogućiti stjecanje vještina kojima će u cijelosti odrađivati fotografske zadatke i surađi-vati s bliskim zanimanjima, što će u konačnici dovesti do bolje prohodnosti unutar sektora te povećanja mogućnosti zapošljavanja.

Skupovi ishoda učenja polazniku će omogućiti i stjecanje vještina radom u fazama pripreme, realizacije i digitalne obrade fotografije, odnosno analize i pripreme subjekta fotografiranja te kompletne završne obrade i pripreme fotografije za potrebni izlazni medij. Isto tako, omo-gućit će se stjecanje vještina za izradu i prezentaciju fotografskog projekta koji se temelji na pripremi fotografskog koncepta. Učenje temeljeno na radu polazniku će omogućiti stjecanje strukovnih vještina, ali i generičkih kompetencija kritičkog mišljenja i samoevaluacije.

Intermedijski će fotograf nakon stečene kvalifikacije odgovoriti na potrebe tržišta rada.

14

¦ 4 operacionalizacija ishoda učenja Primjer:

Naziv kvalifikacije: intermedijski fotograf

Naziv nastavnog predmeta: Fotografska produkcija

Razred: drugi

Broj sati učenja temeljenog na radu: četiri sata tjedno

Obveze polaznika

• redovito pohađa učenje temeljeno na radu

• razvija samostalnost, odgovornost, iskustvo i navike za ulazak u svijet rada

• redovito pohađa sve oblike nastave i samostalno uči, brine se za svoje radno i životno okruženje

• postupa u skladu s uputama ustanove za strukovno obrazovanje i poslodavca o provedbi učenja temeljenog na radu

• razvija suradnički odnos prema drugima prihvaćajući različitosti, međusobno poštovanje i razumijevanje

• postupa u skladu s propisima o sigurnosti na radu

• čuva imovinu i poslovne tajne poslodavca

Nastavni predmet Fotografska produkcija polaznika usmjerava na stjecanje znanja i vještina o izboru i korištenju motiva i tehnika fotografiranja, fotografske građe, fotografske opreme, izvo-ra svjetlosti te na izvođenje fotografiranja. Ishodi se ponavljaju tijekom 5. ciklusa uz primjenu različitih motiva i tehnika.

Vježbe koje se provode u ovom predmetu odnose se na faze fotografske produkcije koje se u strukovnom kurikulumu poistovjećuju s ishodima učenja.

Motiv (tema) fotografiranja u Fotografskoj produkciji ovisan je o zadanoj radnoj situaciji, poput studijske fotografija portreta. U vježbi polaznici prolaze sve faze fotografske produkcije.

U prvoj fazi polaznici odabiru i analiziraju motiv fotografiranja (u ovom slučaju fizičke i psiho-loške karakteristike odabranog modela). U drugoj fazi odabiru tehniku fotografiranja s obzi-rom na motiv fotografiranja, dakle biraju sustav fotoaparata i način fotografiranja. U trećoj fazi polaznici pripremaju fotografsku građu, odnosno pripremaju fotografski set, model i potrebne rekvizite. U četvrtoj fazi polaznici odabiru i pripremaju vrstu izvora svjetla i njegove karakteri-stike s obzirom na radnu situaciju i motiv fotografiranja. Iduća faza odnosi se na odabir i analizu potrebne opreme za izvođenje fotografiranja dok u zadnjoj fazi polaznici odabiru odgovaraju-će elemente fotografske sintakse i eskpozicije. Nakon samog izvođenja fotografiranja vrednu-ju proces i njegov rezultat početnom metodom samovrednovanja ili vršnjačkog vrednovanja, a tek potom dolazi do vrednovanja nastavnika ili mentora kod poslodavca prema zadanim kriterijima za izvođenje fotografiranja. U izvođenju svih faza ove vježbe naglasak se stavlja na analizu i pripremu kao temeljne ishode koje uvježbavanjem polaznici usvajaju.

Svaki od ishoda iz ovog predmeta može se ostvariti kao zasebna, ponavljajuća radna situacija. Tako, na primjer, priprema fotografske građe može biti vježba u kojoj se detaljno analizira i

15

oblikuje fotografska građa. Kao primjer situacijskog učenja, u slučaju fotografije portreta, pola-znicima se za početak može pokazati primjer dobre prakse i simulacija komunikacije s mode-lom i suradnicima/asistentima. Polaznici na temelju znanja o studijskoj opremi i profesionalnoj komunikaciji analiziraju i pripremaju potrebnu opremu i materijale (pozadina, rekviziti) te, da bi u potpunosti oblikovali fotografsku građu, surađuju s kozmetičarima, frizerima, modnim di-zajnerima i ostalim strukama potrebnim za profesionalno izvođenje fotografiranja u studijskim uvjetima s modelom. Na taj način polaznici prolaze realnu radnu situaciju koracima koji odgo-varaju standardima fotografskog posla.

Navedeno situacijsko učenje predstavlja suvremen pedagoški pristup koji će osmišljavanjem adekvatnih pedagoških metoda rada primjerenih aktivnostima i zadatcima te korištenjem digi-talnih alata omogućiti vođeno učenje kojim se polazniku prezentira rješenje zadatka, razgovo-rom ga se potiče na sudjelujuće i samostalno učenje čime sam stječe nova znanja i samostal-no nalazi rješenja. U takvu procesu učenja polaznik preuzima odgovornost za vlastito učenje.

Pažljivim osmišljavanjem aktivnosti polaznicima će rješavanje problemskih zadataka biti lakše razumljivo u odnosu na apstraktne probleme. Situacijsko učenje potiče aktivnost i motivaciju, istraživanje i samostalno djelovanje te povezuje ishode učenja sa situacijama iz svakodnevnog života. Takve će aktivnosti polazniku omogućiti da, primjerice, prepoznaju vrste i utjecaj izvora i kvalitete svjetla, usporede tehnike fotografiranja i pripreme odgovarajuću fotografsku opre-mu te da predlože elemente fotografske sintakse kojima će izraditi oku ugodan kadar, ali i da stave u kontekst određenu aktivnost ili proces.

Sudjelujuće i samostalno učenje može se potaknuti i sljedećim primjerom istraživanja u pred-metu Fotografska produkcija: Koliki bi danas bio trošak slanja filma iz legendarnog Kodakova Brownie fotoaparata na razvijanje te kolika je vrijednost tog novca danas (mogu koristiti jedan od dostupnih kalkulatora inflacije)?

Vidljivo je da situacijsko učenje kao metoda rada u učenju temeljenom na radu koristi rješava-nje problema, simulaciju i demonstraciju te u najvećoj mjeri praktični samostalan rad temeljen na istraživanju.

Dostupna stručna literatura na hrvatskom jeziku temelji se na obaveznom Milanu Fiziju i nje-govoj Fotografiji, kao i Fotografskoj slici Želimira Koščevića, na koje se nadograđuje literatura o specifičnim područjima fotografije, povijesti umjetnosti i teorije svjetla i boje. Na engleskom jeziku puno je širi raspon literature, a posebno se ističe fotografska enciklopedija Focal Encyc-lopedia of Photography. Knjiga Magnum Stories Chrisa Boota posebno je važna kod pripreme za fotografiranje jer prikazuje reportaže poznatih fotografa te načine na koje su se pripremali za pojedine radne situacije.

Za virtualno istraživanje postoji mnogo stručnih tekstova, članaka, videomaterijala i uputa na mreži. Tu treba obratiti pozornost na poticanje medijske i informatičke pismenosti kod polazni-ka pri istraživanju i korištenju literature.

16

¦ 5 dnevnik polaznika (univerzalna dokumentacija)

Sadrži osobne podatke o polazniku: ime i prezime polaznika, matični broj polaznika iz Matične knjige, adresu stanovanja polaznika i kontakt, ime i prezime majke i oca, odnosno skrbnika, naziv strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije, popis razreda i školskih godina tijekom kojih polaznik obavlja učenje temeljeno na radu te potpis polaznika

• podatke o školi: naziv, sjedište i kontakt škole te ime i prezime nastavnika koji je zadužen za izvođenje učenja temeljenog na radu u školi te praćenje učenja temeljenog na radu kod poslodavca

• dokaze o osposobljenosti za rad na siguran način (podatci o položenome ispitu iz osnova Zaštite na radu)

• podatke o poslodavcu kod kojega polaznik ostvaruje učenje temeljeno na radu: naziv, adresu i kontakt poslodavca, ime i prezime mentora kod poslodavca, broj ugovora s po-slodavcem

• model organizacije učenja temeljenog na radu

• evidenciju prisutnosti polaznika na učenju temeljenom na radu

• evidenciju izvođenja učenja temeljenog na radu prema pojedinim vježbama te polazniko-va postignuća u školi i kod poslodavca

• evidenciju polaznikova postignuća na ispitu provjere znanja i vještina te izradi i obrani za-vršnoga rada

• podatke o pohvalama/nagradama polaznika na učenju temeljenom na radu.

¦ 6 rad s polaznicima s posebnim potrebama i darovitima

Nastavnik i mentor kod poslodavca organiziraju nastavu procjenjujući znanja i vještine pola-znika uvažavajući njihove individualne razlike s obzirom na kulturnu i socijalnu sredinu iz koje potječu te njihovu razvojnu dob i interese.

Naglašavajući važnost odgojno-obrazovnih potreba polaznika s teškoćama, sadržaji nastavnih predmeta u općeobrazovnom dijelu strukovnog kurikuluma prilagođavaju se smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanja postignuća polaznika s teško-ćama.

U skladu s odgojno-obrazovnim potrebama darovitih polaznika uvodi se razlikovni kurikulum koji je usklađen sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i polaznika.

Prilagodba vrednovanja polaznikovih postignuća odnosi se na prilagodbu postupaka vred-novanja, ispitnih materijala i sredstava te metoda vrednovanja koje omogućuju da polaznici s teškoćama ravnopravno s ostalim polaznicima pokažu usvojenost kurikulumom definiranih ishoda učenja.

Pri planiranju procesa učenja i poučavanja potrebno je predvidjeti takve individualizirane pri-lagodbe koje će planiranim aktivnostima i metodama (poučavanja i/ili vrednovanja) polazniku

17

omogućiti napredak i daljnje učinkovito učenje uz dobivanje povratnih informacija (vrednova-nje za učenje). Potrebno je predvidjeti najbolje načine pokazivanja usvojenih znanja i vještina nakon procesa učenja i poučavanja (vrednovanje naučenoga) te poticajno samovrednovanje (vrednovanje kao učenje). Vrsta prilagodbe razlikovat će se ovisno o specifičnim potrebama pojedinog polaznika, odnosno ovisit će o vrsti i stupnju polaznikove teškoće.

Za polaznike s posebnim potrebama važno je naglasiti provedbu dijagnostičkog vrednovanja kojim se utvrđuje kvaliteta i razina polaznikovih predznanja i vještina stečenih prije počet-ka procesa poučavanja i učenja. Dijagnostičkim vrednovanjem provodi se inicijalna procjena polaznikovih (pred)znanja na početku školske godine, ali i prije obrade određene cjeline i/ili teme. Pritom je važno što objektivnije i točnije utvrditi polaznikova predznanja kako se pou-čavanje ne bi temeljilo na nastavnikovim pretpostavkama, već na onom što polaznici doista znaju. Treba odrediti razinu polaznikova iskustva i znanja o onome što će se poučavati i tome prilagoditi poučavanje (razina od koje se polazi, metode i strategije koje će se koristiti i sl.). Primjena dijagnostičkog vrednovanja omogućuje provođenje procesa učenja i poučavanja prema stvarnim potrebama polaznika i time značajno doprinosi njegovoj učinkovitosti. Nje-gova primjena posebno je uspješna pri određivanju prikladnog oblika poučavanja i podrške polaznicima s posebnim potrebama (daroviti polaznici i polaznici s teškoćama).

Napredak svih polaznika, pa i polaznika s teškoćama ocjenjuje se ocjenama od 1 do 5. U radu s polaznicima s teškoćama ishodi učenja i poučavanja određuju se na temelju inicijalne pro-cjene, pri čemu ishodi moraju biti dostižni, mjerljivi i realistični. U suprotnom, polaznicima s teškoćama onemogućit će se uspjeh i razvoj kompetencija za daljnje učenje. Za uspjeh u radu i uložen trud polaznike s teškoćama potrebno je uvijek pohvaljivati. Pri vrednovanju postignu-ća potrebno je pratiti i nagraditi njihovu aktivnost, odnos prema radu, kao i svaki napredak.

Učenje i poučavanje s darovitim polaznicima zahtijeva primjenu strategija usmjerenih prema razvoju polaznikova kritičkog mišljenja i rješavanja problema na višim kognitivnim razinama te polaznikovu stvaralaštvu, pri čemu do izražaja dolazi njegova osobnost i kreativnost. Ostvaruje se nizom aktivnosti i procesa kojima polaznik aktivno stječe znanja i razvija vještine i stavove, uči istraživanjem i otkrivanjem te se koristi prije stečenim znanjima i iskustvima. Polaznik koji se ističe darovitošću uočava važnost samostalnog upravljanja učenjem pa preuzima odgovor-nosti za vlastito učenje i ponašanje.

Nastavnik ima važnu ulogu pri otkrivanju i poticanju darovitosti polaznika. Stvara poticajno i radno okruženje za učenje te osjećaj zadovoljstva i pripadnosti grupi. Potiče polaznikovu kreativnost te samoregulaciju učenja i ponašanja. Omogućava svim polaznicima da u što većoj mjeri ostvare vlastite potencijale i steknu kompetencije. Pritom se služi komunikaci-jom, primjerice: To je dobra ideja/mišljenje/komentar.; Pokažimo to svima!; Kako to možemo ostvariti?; Pokušajmo!; Koje su prednosti?; Kako možemo ukloniti nedostatke?; Možeš li izraditi plan akcije?; Sviđa mi se to!; Možeš li napraviti promociju, reklamu, prezentaciju, prikaz?; Što ja mogu učiniti da se to dogodi?; Zvuči zanimljivo, reci mi nešto više o tome!; Provedimo ideju u djelo!; Što nam je sve potrebno da bismo to ostvarili?

Osim toga, a kako bi zaista prihvaćao polaznika koji ima hrabrost biti drugačiji, nastavnik može izgledati entuzijastično i zainteresirano, slušati i pokušati razumjeti zašto polaznici to predlažu, ne prekidati ih dok sve ne završe, nastaviti razvijati njihovu ideju, poticati ih da završe.

Cijeli sustav prilagodbe vrednovanja potrebno je temeljiti na strategijama primjerenosti pola-znicima s teškoćama kako oni ni na koji način ne bi bili zakinuti u odnosu na ostale polaznike. Briga o strategijama primjerenosti podrazumijeva definiranje ishoda koje polaznici uz potreb-ne prilagodbe pristupa učenja i poučavanja, prilagodbe okruženja ili u određenim situacijama, mogu ostvariti. Strategija također podrazumijeva odabir zadataka i primjenu metoda vredno-

18

vanja koje su primjerene teškoćama polaznika stvarajući pritom pristupačno i poticajno okru-ženje za provedbu ispitnih aktivnosti i zadataka. Vrednovanje svakako treba rezultirati jasnim i konkretnim povratnim informacijama o procesu učenja i o napredovanju. Na taj će način pola-znici s teškoćama moći ravnopravno iskazati znanja, vještine i odgojne vrijednosti (prije svega samostalnost i odgovornost) stečene tijekom procesa učenja i poučavanja.

¦ 7 tiskanice za provedbu situacijskog učenja za svaku pojedinu vježbu koja se izvodi u školi i kod poslodavca (primjer za učenje temeljeno na radu u školi i kod poslodavca)

Sastavnice:

Opis rada - tehnološkog postupka/ radne situacije

Odrediti što treba raditi (podijeliti rad na podcjeline ili radne operacije te odrediti i upisati redo-slijed kojim se izvode). Za svaku je radnu operaciju potrebno:

• upisati sredstva za rad (odrediti čime treba izvoditi rad)

• opisati postupak rada (opisati kako treba izvoditi rad)

• gdje god je moguće, učenici u svojim mapama radne operacije prikazuju crtežima, skica-ma ili shemama.

Objasniti što se postiže ako se rad izvodi na opisan način ili zašto ga treba izvoditi baš tako.

Zaštita na radu

1.1. Izvori opasnosti pri izvođenju vježbe

Upisati izvor opasnosti, primjerice: požar i eksplozije, mehaničke opasnosti, padovi, elek-trični udar, štetne i otrovne tvari, buka i vibracije, loša rasvjeta, štetna zračenja, nepovoljni mikroklimatski uvjeti i dr.

1.2. Osobna zaštitna sredstva

Zaštita okoliša

Upisati tvari koje mogu onečistiti okoliš.

Prilozi

19

// PRIMJER 1: NOĆNA FOTOGRAFSKA REPORTAŽA GRADA ZA ŠKOLSKI LIST

OPIS RADNE SITUACIJE

1 / Priprema

Sredstva za rad:

• stručna literatura, mrežni pretraživači, bilježnica, location scouting aplikacije, lista za pri-premu (priložena)

Opis

Za radnu situaciju reportaže priprema se tako da se prvo istražuje tema aktiviranjem pret-hodno stečenog znanja i korištenjem IKT alata (mrežni pretraživači, aplikacije, mape...). U sklopu istraživanja poželjno je konzultirati stručnu literaturu i pratiti trendove u fotografiji. Dodatno se istražuju lokacije, odnosno istražuje se koji su dijelovi grada atraktivni za plani-rane kadrove. Sljedeći je korak izrada sinopsisa (sažetog nacrta sadržaja/priče) koji može uključivati portrete, detalje, arhitekturu, pejzažnu fotografiju. Slijedi priprema opreme. Su-kladno sinopsisu i potrebama fotografiranja odabire se, čisti i provjerava funkcionalnost ti-jela fotoaparata, objektiva i dodatne opreme (memorijske kartice, baterije, stativa, pomoć-ne lampe za rad noću, daljinskog okidača…). Završno, provjeravaju se postavke fotoaparata bitne za noćnu fotografiju, poput balansa bijele, ISO osjetljivosti i brzine zatvarača. U većini slučajeva na javnim se mjestima može fotografirati ljude, ali je poželjno provjeriti zakonske propise i specifičnosti države.

2 / Realizacija

Sredstva za rad:

• fotoaparat, objektivi, dodatna oprema

Opis

Na temelju sinopsisa rade se probne fotografije za određivanje pravilne ekspozicije. Pri fotografiranju važno je poštovati prostor druge osobe i prema potrebi tražiti pristanak za fotografiranje (uglavnom ako se radi o bližem planu snimanja, a pogotovo ako se radi o fo-tografiji maloljetnog djeteta, prvo treba pitati roditelje za dozvolu). Pritom je izrazito važna profesionalna komunikacija.

Stvaranje reportaže subjektivni je proces pa je važno prilagoditi tehničke elemente i svjetlo sinopsisu i općem ugođaju te emocijama koje reportaža želi izazvati. Za, na primjer, noćno fotografiranje širih gradskih kadrova provjeravaju se vrijeme, sunce te prati prognoza. Pri-tom se mogu koristiti posebne aplikacije koje prate kretanje nebeskih tijela. Nakon što se nađe lokacija, u vrijeme plavog sata fotografira se širokokutnim objektivom s manjim otvo-rom blende. Na fotografiji se mogu vidjeti i svjetla automobila i koristiti duge ekspozicije.

Motiv u reportaži može biti i arhitektura koja se fotografira prateći standarde fotografiranja arhitekture (priložene u mapi) s naglaskom na noćnu rasvjetu i zanimljive detalje.

3 / Obrada

Sredstva za rad:

• aplikacije za obradu fotografije, računalo/pametni telefon

20

Opis

Nakon odrađenog fotografiranja pristupa se postprodukciji fotografije tako da se radi uži izbor, ovisno o veličini reportaže i potrebnom broju fotografija te se pristupa obradi foto-grafija. Fotografije se obrađuju samo osnovnim alatima, bez utjecaja na karakter i sadržaj same fotografije jer bi se u protivnom izgubio dokumentaristički karakter koji reportaža zahtijeva. To se odnosi na podešavanje boja, kontrasta, krivulja i izreza.

4 / Prezentacija

Sredstva za rad:

• aplikacija za postprodukciju.

Opis

Nakon završetka obrađivanja fotografije se trebaju pripremiti za tisak, što znači da treba prilagoditi sustav boja. Digitalne fotografije nastaju i gledaju se na ekranima u RGB sustavu boja dok se u tisku koristi CMYK sustav, stoga je fotografije potrebno prebaciti u CMYK i eventualno doraditi boje. Također je važno da fotografije za tisak budu minimalne rezo-lucije 300 dpi. Za ostalo se konzultira tiskara da bi se dogovorili detalji pripreme i načina slanja datoteka.

5 / Zaštita na radu

Izvori opasnosti pri izvođenju vježbe

U reportažnoj fotografiji noćnog grada izvori opasnosti mogu biti opasnosti od padova u slučaju rada na visini ili fotografiranja s povišenih elemenata arhitekture i krajobraza. Opa-snosti od štetnih i otrovnih tvari u manjoj mjeri zbog izlaganja štetnim česticama u gradu uzrokovanim industrijom i velikim brojem automobila. Automobili i gradski život također dovode do opasnosti od buke i vibracija. U gradskom centru, a pogotovo u noćnim uvjeti-ma, može doći do opasnosti od nepovoljnih mikroklimatskih uvjeta i loše rasvjete.

Osobna zaštitna sredstva

Fotograf se u ovoj radnoj situaciji treba zaštititi primjerenom i ugodnom odjećom i obućom te pravilnom upotrebom i nošenjem opreme.

U slučaju zagađenja zraka fotograf treba nositi zaštitnu masku za dišne puteve.

U slučaju jake buke fotograf nosi zaštitne slušalice za buku. U slučaju nepovoljnih mikro-klimatskih uvjeta fotograf nosi zaštitu protiv loših vremenskih uvjeta za opremu i osobnu zaštitu (kabanicu, kapu, šešir, naočale, sklopivi kišobran, pomoćnu lampu…).

U slučaju opasnosti od pada fotograf nosi zaštitnu kacigu i treba se osigurati od pada s visine.

6 / Zaštita okoliša

Tvari koje mogu onečistiti okoliš

Baterije - sve vrste baterija trebaju se koristiti, puniti i odlagati na primjeren način, s naglaskom na upotrebu punjivih baterija i odlaganjem na mjestima predviđenim za prikupljanje baterija.

Ambalaža i potrošni materijal - u slučaju korištenja potrošnog materijala poput papira, pla-stike, metala i elektroničkih malih uređaja, poželjno je koristiti dostupne zamjenske mate-rijale koji nisu štetni za okoliš te ih pravilno odlagati.

U slučaju ispisa fotografija treba paziti na pravilno odlaganje papira i boja.

21

7 / Prilozi

Primjer: http://www.amelielosier.com/invisible-people-nightworkers-reportage

// PRIMJER 2: SLIKANJE SVJETLOM - REKLAMA ZA CVJEĆARNICU

OPIS RADA RADNE SITUACIJE

1 / Priprema

Sredstva za rad:

• stručna literatura, mrežni pretraživači, bilježnica, lista za pripremu (priložena)

Opis

Za radnu situaciju reportaže priprema se tako da se prvo istražuje tema aktiviranjem prethodno stečenog znanja i korištenjem IKT-a (mrežni pretraživači, aplikacije, mape…). U sklopu istraživanja poželjno je konzultirati stručnu literaturu i pratiti trendove u fotografiji. Sljedeći je korak napraviti sinopsis na temelju razgovora s klijentom (sažet nacrt sadržaja/priče) koji može uključivati crtanje različitim vrstama i izvorima svjetlosti, ocrtavanje obje-kata svjetlom i sl.

2 / Realizacija

Sredstva za rad:

• fotoaparat, objektivi, dodatna oprema

Opis

Za slikanje cvijeta svjetlom koristi se objektiv od 50 mm s otvorom blende f/4 - f/11, ovisno o debljini linija svjetla koje se žele naslikati. Fotoaparat se postavlja na stativ u mračnoj pro-storiji ili u noćnom eksterijeru te na manual, BULB način fotografiranja. Izoštri se na mjesto u prostoru gdje se želi naslikati cvijet te označi polje fokusa. Naprave se probne fotografije svjetlosnim izvorom (LED, fotoaparat i sl.) da bi se odredilo potrebno vrijeme eksponiranja. Daljinskim okidačem okidaju se fotografije dok se rasvjetnim tijelom slika ispred objektiva.

3 / Obrada

Sredstva za rad:

• aplikacije za obradu fotografije, računalo/ pametni telefon

Opis

Nakon odrađenog fotografiranja pristupa se postprodukciji fotografije tako da se radi uži izbor te se pristupa obradi fotografija. Fotografije se obrađuju samo osnovnim alatima, bez utjecaja na karakter i sadržaj same fotografije jer bi se u protivnom izgubio smisao tehnike slikanja svjetlom. To se odnosi na podešavanje boja, kontrasta, krivulja i izreza.

4 / Prezentacija

Sredstva za rad:

• aplikacija za postprodukciju

Opis

22

Nakon završetka obrađivanja fotografije se trebaju pripremiti za tisak i za prikaz na mrež-nim stranicama cvjećarnice, što znači da treba prilagoditi sustav boja i rezolucija fotografi-je. Digitalne fotografije nastaju i gledaju se na ekranima u RGB sustavu boja dok se u tisku koristi CMYK sustav, stoga je fotografije potrebno prebaciti u CMYK i eventualno doraditi boje. Također je važno da fotografije za tisak budu minimalne rezolucije 300 dpi, dok je za prikaz na mreži dovoljno da budu 72 dpi. Veličina ispisa i potrebne dimenzije za mrežne stranice dogovaraju se s klijentom.

5 / Zaštita na radu

Izvori opasnosti pri izvođenju vježbe

U tehnici slikanja svjetlom, ako se pravilno rukuje opremom, nema opasnosti pri izvođenju vježbe.

Osobna zaštitna sredstva

Fotograf se u ovoj radnoj situaciji treba zaštititi primjerenom i ugodnom odjećom i obućom te pravilnom upotrebom i nošenjem opreme

6 / Zaštita okoliš

Tvari koje mogu onečistiti okoliš

Baterije - sve vrste baterija trebaju se koristiti, puniti i odlagati na primjeren način, s nagla-skom na upotrebu punjivih baterija i odlaganjem na mjestima predviđenim za prikupljanje baterija.

Ambalaža i potrošni materijal - u slučaju korištenja potrošnog materijala poput papira, pla-stike, metala i elektroničkih malih uređaja, poželjno je koristiti dostupne zamjenske mate-rijale koji nisu štetni za okoliš te ih pravilno odlagati.

U slučaju ispisa fotografija treba paziti na pravilno odlaganje papira i boja.

7 / Prilozi

Primjer: https://www.life.com/arts-entertainment/behind-the-picture-picasso-draws-wi-th-light

23

¦ 8 dodatni izvori i alati // DODATNI PREPORUČENI IZVORI

• Knjiga 20th Century Photography, Taschen - navedeni gotovo svi važni fotografi 20. stolje-ća s njihovim biografijama i dostignućima.

• Knjiga The Photography Book, Phaidon - navedeni poznati autori sa svojim fotografijama i njihovim opisom

• Ivica Kiš: Camera obscura - osnove fotografije; priručnik za izradu i uporabu camere obs-cure

• Želimir Koščević: Fotografska slika

• Roland Barthes: Svijetla komora - bilješka o fotografiji

• Susan Sontag: O fotografiji

• Sandra Križanić Roban: Na drugi pogled - pozicije suvremene hrvatske fotografije

• Sandra Vitaljić: Rat slikama - suvremena ratna fotografija

• Vilem Flussr: Filozofija fotografije

• Ian Jeffrey: How to read a photograph

• Richard Bolton: The contest of meaning

• Nikola Tanhofer: O boji

• Johannes Itten: The Art of Color

• Janson: Povijest umjetnosti

• Michael Freeman: The photographer’s eye

• Henri Cartier Bresson: The decisive moment

• Ansel Adams: The negative

• The Photographers Playbook

• Annie Liebovitz: At Work

// ALATI

• Adobe paket aplikacija za fotografsku postprodukciju

• Mobilne aplikacije: fotografske kamere/aplikacije za postprodukciju, ostale aplikacije za fotografe (izbor se konstantno mijenja, dostupan je sve veći broj kvalitetnih besplatnih aplikacija)

24

// PRILOZI

×× lista aktivnosti u procesu pripreme za fotografiranje

∕ analizirati zadatak fotografiranja

• istražiti potrebne materijale, motive, lokacije i trendove povezane sa zadatkom

∕ u slučaju zahtjevnijeg fotografskog projekta izraditi fotografski koncept

• odrediti svrhu i vrstu fotografskog projekta

• odrediti faze i aktivnosti potrebne za realizaciju koncepta

• izraditi vremenik i troškovnik izrade fotografskog projekta

• pripremiti prostor za fotografiranje

∕ pripremiti osnovnu fotografsku opremu

• pripremiti odgovarajuće tijelo fotoaparata

• pripremiti odgovarajuće objektive

∕ pripremiti baterije za fotoaparat

• uvijek imati rezervne baterije

• napuniti baterije prije fotografiranja i staviti ih na punjenje odmah nakon fotografiranja

• imati dovoljan broj punjača za baterije

∕ provjeriti čistoću senzora, objektiva i filtera te dodatne opreme

• redovito čistiti opremu odgovarajućim sredstvima za čišćenje prateći uputstva proizvođa-ča (krpice, pumpice i čistač senzora)

∕ pripremiti memorijske kartice

• provjeriti ispravnost kartica

• isprazniti ih nakon fotografiranja i pohranjivanja fotografija

• pripremiti rezervnu memoriju

∕ pripremiti dodatnu opremu (stative i glave za stative, dodatke za rasvjetu, daljinske oki-

dače, filtere, lampe za rad u mraku…)

∕ podesiti postavke fotoaparata

• odabrati odgovarajući balans bijele ovisno o izvoru svjetla

• vratiti postavke osjetljivosti ISO-a na što nižu vrijednost

• odabrati odgovarajuću veličinu i format fotografije

• odabrati način fotografiranja

• odabrati točke fokusa i način mjerenja svjetla

∕ napraviti testno fotografiranje

• provjeriti oštrinu fotografije

• provjeriti polje dubinske oštrine

• odrediti elemente ekspozicije za pravilnu osvijetljenost kadra

25

×× lista za provjeru potrebne opreme

Prije svakog fotografiranja potrebno je prepoznati i odabrati odgovarajuću osnovnu opremu za fotografiranje s obzirom na njezine karakteristike.

∕ tijelo fotoaparata

• fotografski sustav

• format/veličina senzora

• vrsta navoja/mount leće

• stabilizacija

• raspon osjetljivosti ISO-a

• raspon brzina zatvarača

• načini mjerenja svjetla

• broj i raspored točaka autofokusa

• pregled dubinske oštrine

• brzina okidanja i spremanja na memoriju

• praktičnost: težina, veličina

∕ objektiv

• vrsta objektiva

• svjetlosna jačina

• žarišna dužina

• kompatibilnost s formatom fotoaparata

• promjer objektiva

×× pitanja koja bi si svaki fotograf trebao postaviti

∕ ŠTO FOTKAŠ? - istraživanje teme/motiva/zadatka fotografiranja

∕ GDJE FOTKAŠ? - Location scouting

∕ ČIM FOTKAŠ? - poznavanje fotoopreme

∕ KAKO FOTKAŠ? - po mogućnosti napraviti uvijek dupli backup pri skidanju fotografija s

memorijske kartice na kompjuter; biti odgovoran prema sebi i drugima

∕ TKO FOTKA KOGA? - profesionalna komunikacija

26

¦ 9 uloga polaznika, nastavnika i mentora kod poslodavca

Proces učenja temeljenog na radu sastavni je i neodvojiv dio strukovnog obrazovanja. Podiže kvalitetu strukovnog obrazovanja, a suradnički odnosi između ustanova za strukovno obrazo-vanje i gospodarstva čine ga fleksibilnim i prilagodljivim.

Rad na radnom mjestu dio je programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji vodi do formalne kvalifikacije. Učenjem na radnome mjestu polaznik se postupno uvodi u svijet rada te mu se omogućuje sudjelovanje u radnom procesu u kontroliranim uvjetima sve dok ne stekne potpune kompetencije za određenu kvalifikaciju.

Učenjem na radnom mjestu stječu se specifično znanje i vještine potrebne za samostalan, si-guran i odgovoran rad te rješavanje stvarnih problema radnog procesa određenog zanimanja. Stječu se i razvijaju socijalne kompetencije, kao što su poštovanje radne discipline, komunika-cija na radnom mjestu, suradnički odnosi i prihvaćanje različitosti. Učenje na radnom mjestu pridonosi razvijanju poduzetničkog duha, poštovanju standarda u struci i propisanih pravila u sklopu određenog radnog mjesta.

Učenje temeljeno na radu izvodi se vježbama te ih možemo podijeliti na vježbe u ustanovi za strukovno obrazovanje i vježbe kod poslodavca u radnom procesu. Vježbe su važne za usvajanje i primjenu temeljnih praktičnih znanja, vještina i navika pri obrazovanju polaznika za određenu kvalifikaciju.

Praktičnom izvođenju vježbe uvijek prethodi priprema polaznika za njezino izvođenje. Nastav-nik vodi vježbu korak po korak, upućuje polaznika kako se koriste radna dokumentacija, stro-jevi, uređaji i alati te kako treba izvoditi pojedinu vježbu, što treba raditi, čime će se raditi i kako te zašto baš tako treba raditi.

Vježbe kod poslodavca izvode se tako da polaznik sudjeluje u radnom procesu i obavlja radne operacije prema naputku mentora kod poslodavca, primjenjujući pritom znanja i vještine koje je usvojio na ranije obavljenim radnim zadaćama, čime pokazuje i stupanj svoje osposobljeno-sti za obavljanje istih ili sličnih radnih operacija na novim poslovima.

Važno je napomenuti da vježba uvijek podrazumijeva aktivno sudjelovanje polaznika u cijelom procesu njezina izvođenja.

// ULOGA POLAZNIKA

Polaznik je aktivan sudionik odgojno-obrazovnoga i radnog procesa koji:

• razvija svoje profesionalno znanje i vještine te pripadnu samostalnost i odgovornost

• stječe znanje o radu na siguran način

• razvija kompetencije potrebne za rad na radnome mjestu uključujući i generičke kompe-tencije

• razvija samopouzdanje i motivaciju

• aktivno sudjeluje u procesu vrednovanja i samovrednovanja ostvarenih ishoda učenja

• preuzima odgovornost za vlastito učenje i za razvijanje kompetencija upravljanja karijerom

• stječe prvo radno iskustvo kako bi se što jednostavnije uključio u svijet rada ili donio od-luku o nastavku obrazovanja.

27

// ULOGA NASTAVNIKA

Nastavnik je u procesu učenja odgovoran za osiguravanje kvalitete procesa učenja u ustanovi za strukovno obrazovanje koja uključuje:

• pružanje pedagoške i metodičke pomoći mentoru kod poslodavca

• suradnju s poslodavcem uz usklađivanje realizacije učenja temeljenog na radu i strukov-nih sadržaja, edukacije mentora kod poslodavca te implementacije novih tehnologija u proces učenja i poučavanja

• izvođenje nastave iz dijela učenja temeljenog na radu koji se organizira u ustanovi za stru-kovno obrazovanje

• izradu plana obilaska polaznika na učenju temeljenom na radu kod poslodavca

• vođenje evidencije realizacije izvedbenog plana i programa učenja temeljenog na radu za svakog polaznika

• vrednovanje usvojenosti vještina i navika i razvijanje strukovnih kompetencija za učenje temeljeno na radu koje se ostvaruje kod poslodavca

• organizaciju i sudjelovanje u provedbi provjere stečenih znanja i vještina za polaznike koji obavljaju učenje temeljeno na radu kod poslodavca

• praćenje izrade završnog rada koji se izvodi kod poslodavca.

// ULOGA MENTORA KOD POSLODAVACA

Učenje temeljeno na radu kod poslodavca izvodi se u skladu sa specifičnostima pojedine kvalifikacije i sektora.

Mentor kod poslodavca stručna je osoba koja je osposobljena za poučavanje na radnom mje-stu. Tijekom samog radnog procesa mentor kod poslodavca stvara radno okruženje za stjeca-nje znanja i vještina potrebnih za obavljanje poslova određenog zanimanja. Surađuje sa svim dionicima u procesu učenja kako bi se ostvarili očekivani ishodi učenja.

Mentor kod poslodavca u procesu učenja odgovoran je za osiguravanje kvalitete procesa učenja kod poslodavca koja uključuje:

• provođenje procesa rada i učenja na radnom mjestu

• praćenje i vrednovanje postignuća polaznika

• vođenje propisane pedagoške dokumentacije i evidencije

• oblikovanje pokazatelja uspješnosti ostvarenja procesa učenja i postignutih ishoda učenja

• sudjelovanje u izradi i obrani završnog rada

• suradnju s nastavnikom ustanove za strukovno obrazovanje uz usklađivanje realizacije učenja temeljenog na radu i strukovnih sadržaja, edukacije nastavnika te implementacije novih tehnologija u proces učenja i poučavanja.

28

29

30

31

3232