—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—1

!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +"

Strukovno obrazovanje!"#$%&'()

*%'$

+,+

-./0

.

Cjelovita kurikularna

reforma

Rani i pred!kolski, osnovno!kolskii srednjo!kolski odgoj i obrazovanje

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—2

!"#$%&' ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0#1*#$' /% /%0'&+Ljubica Banovi2, prof., U3eni3ki dom Marije Jambri4ak, ZagrebDra5en Bla5eka, dipl. ing., Tehni3ka 4kola 6akovec, 6akovecDamir Bo4njak, dipl. ing., Tehni3ka 4kola Zagreb, Zagreb7ur8ica Fu4tar, prof., Tehni3ka 4kola Ru8era Bo4kovi2a, Zagreb (koordinatorica)mr. Snje5ana Kova3, prof., 9kola za cestovni promet, Zagrebmr. sc. Mirela Leki2, Hrvatska obrtni3ka komora, ZagrebDalibor Perkovi2, prof., Zdravstveno veleu3ili4te, ZagrebVlado Prskalo, prof., Srednja 4kola Matije Antuna Reljkovi2a, Slavonski BrodBla5enka Pul, prof., Elektrotehni3ka i prometna 4kola Osijek, Osijekmr. sc. Marija Ra4an-Kri5anac, Hotelijersko-turisti3ka 4kola, ZagrebDalibor Sumpor, prof., Srednja 4kola Tina Ujevi2a, KutinaTihomir Tom3i2, dipl. ing., Strukovna 4kola Vice Vlatkovi2, Zadarmr. sc. Danijela Vrtiprah, Obrtni3ka 4kola Koprivnica, KoprivnicaDalibor Vukalovi2, prof., Turisti3ko-ugostiteljska i prehrambena 4kola, Bjelovar!"#$%&' ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0 ,.(/,*)$, *#-$, (.+/'$,Boris Joki2Suzana HitrecBranka Vuk.%%*-'$#)%*':, ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0 ;,-'$':, 0# ()*+!$+ ' #-<'$'()*#)'&$+ /%-*=.+Vesna An8eli2, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslihSnje5ana Gernhardt, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sportaTamara Hudolin, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslihDragica Vrgo3, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih),>$'!.# .%%*-'$#)%*':# ()*+!$, *#-$, (.+/'$,Martina ?evid, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sport,.(/,*)$# *#-$# (.+/'$#Boris Joki2 (voditelj)Branislava Baranovi2Suzana HitrecTomislav Re4kovacZrinka Risti2 Dedi2Branka VukRu5ica Vuk",.)+*#Ana Mihaljevi2&'0+#"$' '-,$)'),)Karla Paliska

!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

Prijedlog!"#$%&% '()*.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—3

Sadr1aj

2. UVOD, !

3. SVRHA, VRIJEDNOSTI, CILJEVI I NA4ELA STRUKOVNOG OBRAZOVANJA, "3.2. Svrha, "3.3. Vrijednosti strukovnog obrazovanja, "3.5. Ciljevi strukovnog obrazovanja, #3.6. Na7ela strukovnog obrazovanja, $

5. U4ENJE I POU4AVANJE U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU, %%5.2. Na7ela u7enja i pou7avanja, %%5.3. Procesi u7enja i pou7avanja u 8koli, %&5.5. U7enje temeljeno na radu, %'5.6. Odgojno-obrazovni ciklusi, %!

6. SADR9AJI U4ENJA I POU4AVANJA, %(6.2. Generi7ke kompetencije, %(:.-. Kvalifikacija razine -, %"6.5. Kvalifikacija razine ;, %"6.6. Kvalifikacija razine :./, %#6.<. Kvalifikacija razine :.-, %#

<. ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA, %$<.2. Struktura strukovne kvalifikacije razine ;, %$<.3. Struktura strukovne kvalifikacije razine :./, &)<.5.Struktura strukovne kvalifikacije razine :.-, &&<.6. Mogu=nosti izbora kurikuluma u ustanovama za strukovno obrazovanje, &*<.<. Prohodnost, &*<.>. Grupiranje u7enika, &*

0. VREDNOVANJE, OCJENJIVANJE I IZVJE?@IVANJE, &

DODATAK—IZDVOJENO MI?LJENJE, &#

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—4

POKRATE

!"#—Europski kvalifikacijski okvir (European Qualifications Framework)

+,-+. —Europski kreditni sustav u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (European Credit System for Vocational Education and Training)

/01—Nacionalni okvirni kurikulum

210—Hrvatski kvalifikacijski okvir

2300—Hrvatski sustav bodova op=eg obrazovanja

0/1—Okvir nacionalnog kurikuluma

Registar 210-a—Registar Hrvatskoga kvalifikacijskog okvir

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—5

/. UVOD

Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje dokument je kojim se odre!uju svrha, vrijednosti, ciljevi, sadr-"aji, procesi u#enja i pou#avanja, organizacija i na#ini vrednovanja u#eni#kih postignu$a, kompetencija i kvalifi-kacija u sustavu strukovnog obrazovanja Republike Hrvatske.

Strukovno je obrazovanje usmjereno na razvoj generi#kih kompetencija i kompetencija za stjecanje strukovnih kvalifikacija i zanimanja s jasno odre!enim ishodima u#enja i u#eni#kim postignu$ima te na stjecanje kompeten-cija za cjelo"ivotno u#enje, uz pra$enje svih vrijednosti i razvojne komponente gospodarstva i dru%tva u kojemu "ivimo.

Svrha je Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje odre!ivanje zajedni#kog okvira strukovnog obrazo-vanja u Republici Hrvatskoj. Nacionalni kurikulum poti#e kontinuirani razvoj strukovnog obrazovanja u skladu s razvojnim ciljevima hrvatskog gospodarstva.

Ovim je dokumentom uspostavljen i zajedni#ki okvir djelovanja ustanova za strukovno obrazovanje te se odre-!uje na#in stjecanja strukovnih kvalifikacija na razinama &, ', (.) i (.& prema Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

Vrijednosti i na#ela procesa u#enja i pou#avanja koja se promi#u Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazo-vanje uskla!eni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, Okvirom nacionalnog kurikuluma i nacionalnim kurikulumskim dokumentima odgojno-obrazovnih podru#ja i me!upredmetnih tema. Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje uskla!en je s kvalifikacijskim okvirima na nacionalnoj (*+,) i europskoj (-./) razini.

Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje odre!uje odnos op$eobrazovnog i strukovnog dijela koji #ine kvalifi-kacije odre!ene razine u skladu s potrebama gospodarskog rasta i razvoja uzimaju$i u obzir mogu$nosti horizon-talne i vertikalne prohodnosti u sustavu. Sustav strukovnog obrazovanja omogu$uje certificiranje kvalifikacija ste#enih formalnim, neformalnim i informalnim oblicima u#enja.

U#enje i pou#avanje u strukovnom obrazovanju odvija se, osim u %kolskom okru"enju, u razli#itim oblicima vje"bi i prakti#ne nastave i/ili stru#ne prakse i u svijetu rada. U procesu cjelo"ivotnog u#enja strukovnim obra-zovanjem stje#u se one kompetencije i kvalifikacije koje su u odre!enome razvojnom trenutku potrebne svijetu rada i koje su u skladu s osobnim potencijalima u#enika. Radi toga je od presudne va"nosti sna"na povezanost strukovnog obrazovanja i gospodarstva.

Prema nacrtu Programa razvoja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja !"#$.–!"!".) Republika Hrvatska razvijat $e visokokvalitetno i dostupno inicijalno strukovno obrazovanje i osposobljavanje koje dru%tvo, a prije svega u#eni-ci i njihovi roditelji, prepoznaju kao privla#nu opciju koja im pru"a stjecanje generi#kih i specifi#nih strukovnih kompetencija. Provedba ovakvog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja pratit $e ulaganja u visokokvalitetnu, svrsishodnu te racionalnu infrastrukturu i objekte, a temeljit $e se na visokoj relevantnosti strukovnih kvalifika-cija na tr"i%tu rada i definiranim putovima za nastavak obrazovanja i osposobljavanja. Klju#nu ulogu u provedbi imat $e visokokvalificirani u#itelji& kojima $e se pru"ati trajna podr%ka u profesionalnom razvoju. Razvijat $e se fleksibilno i inkluzivno strukovno obrazovanje i osposobljavanje temeljeno na odgojno-obrazovnim ishodima, inovativnim metodama u#enja i pou#avanja te na partnerstvu sa svim dionicima, a posebice poslodavcima. Ra-zvijat $e se transparentni kvalifikacijski sustav koji omogu$uje stjecanje i prijenos ishoda u#enja, priznavanje kvalifikacija i ste#enih kompetencija u me!unarodnoj mobilnosti te $e se pove$ati mogu$nost me!unarodne mobilnosti u#enika i u#itelja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Posebna pa"nja bit $e posve$ena ranom napu%tanju %kolovanja i ulozi strukovnog obrazovanja u osiguravanju kvalitetnog obrazovnog iskustva za one koji su u riziku od napu%tanja %kolovanja.

U tom je dokumentu odre!ena vizija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Republici Hrvatskoj do &0&0. godine koje $e biti usmjereno na kvalitetu i u#inkovitost, koje $e biti privla#no, inovativno, relevantno, povezano s tr"i%tem rada te koje $e omogu$iti stjecanje kompetencija za osobni i profesionalni razvoj te cjelo"ivotno u#enje.

"— Tekst koji se odnosi na smjernice temeljene na nacrtu Programa razvoja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja ABCD. - ABAB. preuzet je iz navedenog dokumenta i prilagoEen#—U skladu s odreEenjem u Strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije (ABCF.) u nacionalnim kurikularnim dokumentima sve se osobe odgovorne za pou7avanje i u7enje u osnovno8kolskome i srednjo8kolskome odgoju i obrazovanju nazivaju zajedni7kim nazivom „u7itelj“ (prema Preporuci o statusu u7itelja – Recommendation Concerning the Status of Teachers, UNESCO, Pariz, CGHH.). Treba istaknuti da se naziv „u7itelj“ odnosi na osobe obaju spolova.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—6

Temeljem Programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje planiraju se izraditi sektorski kurikulumi, oja#ati model u#enja temeljenog na radu, una-prijediti sustav osiguranja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju kao i sustav trajnog profesi-onalnog razvoja nastavnika te podi$i privla#nost strukovnog obrazovanja i pove$ati mobilnost te zapo%ljivost u#enika u strukovnom obrazovanju.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—7

3. SVRHA, VRIJEDNOSTI, CILJEVI I NA4ELA STRUKOVNOG OBRAZOVANJA

U ovom poglavlju navodi se svrha i posebnosti u#enja i pou#avanja kao i mjesto strukovnog obrazovanja u odgoj-no-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske: ciljevi, na#ela i doprinos strukovnog obrazovanja; vrijednosti i na-#ela strukovnog obrazovanja; povezanost s vrijednostima i na#elima odre!enima Okvirom nacionalnog kurikuluma.

3.2. Svrha

Svrha je strukovnog obrazovanja stjecanje kompetencija potrebnih za odre!ena zanimanja temeljenih na po-trebama tr"i%ta rada, na relevantnim nacionalnim strategijama razvoja gospodarstva te na mogu$nosti nastavka obrazovanja.

Strukovno obrazovanje osigurava uvjete za: — stjecanje prve kvalifikacije i usvajanje klju#nih kompetencija za cjelo"ivotno u#enje u skladu s mogu$nosti-

ma pojedinca; — pro%irivanje i usavr%avanje ste#enoga stru#nog znanja prema zahtjevima tr"i%ta rada; — osobni razvoj pojedinca s posebnim naglaskom na razvoj poduzetnosti, inovativnosti i kreativnosti; — zapo%ljivost i samozapo%ljivost u#enika; — daljnje obrazovanje.

3.3. Vrijednosti strukovnog obrazovanja

Polaze$i od Okvira nacionalnog kurikuluma (&0)1.) ovim se dokumentom isti#u specifi#ne vrijednosti strukovnog obrazovanja:

— 4/5/6+ 7 -6+8.7/+ –Uz znanje, razvoj vje%tina temeljna je vrijednost strukovnog obrazovanja koja omogu$ava prakti#nu primjenu nau#enoga. Interdisciplinarnim pristupom u#enju stje#u se primjerene vje%tine po-trebne za rad u razli#itim podru#jima.

— 3+9+-5/./0:. – Stjecanje kvalifikacije u strukovnom obrazovanju temelji se na usvajanju onih znanja i vje-%tina koje $e u#eniku omogu$iti zapo%ljivost i prilagodljivost u promjenjivim okolnostima.

— ,6+90;7-0./0 <=+/6+ – Cjelo"ivotno je u#enje vrijednost kojom se nadogra!uju generi#ke i stru#ne kompe-tencije potrebne za prilagodbu promjenjivim uvjetima na tr"i%tu rada.

— 0>?0-03/0:. – Odgovornost je prisutna u svakom segmentu strukovnog obrazovanja, a posebno je izra"e-na u postupcima i rezultatima rada te svim u#incima koje taj rad ima na pojedinca i zajednicu.

— :<35>/65 7 :0,7659/0 @53./+3:.-0 – Suradnjom svih sudionika sustava strukovnog obrazovanja i gospo-darstva podi"e se razina kvalitete obrazovanja. Suradni#kim odnosima strukovnih %kola, lokalne zajednice, gospodarskih #imbenika, strukovnih komora i sindikata otvorena je mogu$nost prilagodbe postoje$ih i stva-ranja novih kvalifikacija i zanimanja u skladu s potrebama tr"i%ta rada. Socijalnim partnerstvom osigurat $e se potrebni uvjeti za funkcionalno i tr"i%no u#inkovito strukovno obrazovanje te njegovo brzo prilago!ava-nje novim tehnologijama i promjenama na tr"i%tu rada.

— @0><4+./0:. – U strukovnom obrazovanju naglasak se stavlja na aktiviranje osobnih i poslovnih potencija-la te na prepoznavanje prilika za djelovanje i preuzimanje odgovornosti u osobnom i poslovnom okru"enju.

— 7>+/.7.+. – Strukovno obrazovanje pridonosi izgradnji osobnog, kulturnog i nacionalnog identiteta poje-dinca. Danas, u doba globalizacije, u kojemu je na djelu sna"no mije%anje razli#itih kultura, svjetonazora i religija, #ovjek treba postati gra!aninom svijeta, a pritom sa#uvati svoj nacionalni identitet, svoju kulturu, dru%tvenu, moralnu i duhovnu ba%tinu. Odgoj i obrazovanje trebaju buditi, poticati i razvijati osobni identi-tet istodobno ga povezuju$i s po%tovanjem razli#itosti.

— 7/.+?37.+. – Integritet pretpostavlja iskrenost i autenti#nost svih osoba uklju#enih u odgojno-obrazovni proces. U strukovnom obrazovanju uz osobni integritet razvija se i profesionalni integritet pojedinca.

— @08.0-5/6+ – Po%tovanje pretpostavlja me!usobno po%tovanje svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa u %koli i na radnom mjestu.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—8

— :097>53/0:. – Razumijevanje i uva"avanje razli#itosti te djelovanje s ciljem prihva$anja pojedina#nih i za-jedni#kih izazova u osobnom i poslovnom okru"enju.

— 4>35-96+ – Zdravlje podrazumijeva razumijevanje zdravlja kao osnove osobne dobrobiti te kao ishodi%ta zdrave zajednice i dru%tva. Briga o zdravlju u u"em smislu uklju#uje prepoznavanje, razumijevanje i usvaja-nje zdravih "ivotnih navika, zdravih stilova "ivota i odgovornog pona%anja.

3.5. Ciljevi strukovnog obrazovanja

Strukovno obrazovanje uspostavlja i osigurava okru"enje i pru"a podr%ku u#enicima da se razviju u:

0:0A+ 106+ :< 1-597B7,735/+ 45 <95451 < :-76+. 35>5 7 /5:.5-51 0A3540-5/65 — usvajanjem znanja i vje%tina te samostalnosti i odgovornosti osoba je pripremljena za u svijet rada i na

cjelo"ivotno u#enje

:5C0@0<4>5/+ 7 @0><4+./+ 0:0A+ — koje pro%iruju i usavr%avaju ste#eno stru#no znanje prema zahtjevima tr"i%ta rada i osobnim interesima — koje autonomno i odgovorno odabiru "ivotne ciljeve i prikladne na#ine za njihovo postizanje — koje imaju razvijeno samopo%tovanje — koje se brinu o vlastitom zdravlju u osobnom i profesionalnom okru"enju

0:0A+ 106+ <=+ — koje su znati"eljne, "ele u#iti i znaju upravljati svojim u#enjem, razvijaju znanje o svijetu u kojemu "ive

i njegovo razumijevanje — koje su sposobne uo#avati probleme i oblikovati nova rje%enja — koje su otvorene prema novim idejama i na#inima razmi%ljanja — koje u radnom okru"enju stje#u stru#na primjenjiva znanja — koje kriti#ki razmi%ljaju — koje profesionalnim znanjem i vje%tinama mogu osigurati kvalitetan "ivot

0:0A+ =767 0>/0: @3+C5 >3<?7C5 @0=7-5 /5 <-5;5-5/6< .<D+ >0A30A7.7 — #iji su postupci prema drugima vo!eni po%tovanjem dostojanstva osobe — koje su empati#ne — koje solidarno djeluju u zajedni#kom radu, sura!uju u profesionalnom okru"enju — koje u radnom okru"enju uva"avaju tu!e mi%ljenje i ideje

0:0A+ 106+ 51.7-/0 7 0>?0-03/0 :<>6+9<6< < 456+>/7,7 — koje imaju izgra!enu svijest i pozitivan odnos prema o#uvanju i razvoju materijalne i duhovne ba%tine

Republike Hrvatske i aktivno doprinose njezinu gospodarskom rastu i razvoju — koje u poslovnom okru"enju promi#u socijalnu pravdu i afirmativan odnos prema ranjivim skupinama — koje su sposobne i spremne pridonositi zajedni#kom dobru — koje poznaju i razumiju svoju kulturnu zajednicu te uva"avaju druge kulturne zajednice — koje odgovorno upravljaju sredstvima za rad te sura!uju sa svim sudionicima radnog procesa.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—9

3.6. Na7ela strukovnog obrazovanja

Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje temelji se na Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, na#elima Okvira nacionalnog kurikuluma, Zakonu o Strukovnom obrazovanju i Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru te specifi#nim na#elima koja se utvr!uju radi razvoja, promicanja i pra$enja stalnog pobolj%anja sustava strukovnog obrazo-vanja. U#enjem i pou#avanjem unutar strukovnog obrazovanja omogu$uje se stjecanje znanja, razvoj vje%tina, osobnih prednosti, stvarala#kih sposobnosti, uklju#uju$i odgovornost za postignu$e osobnih ciljeva, za vlastiti "ivot, okoli%, u"u i %iru zajednicu uz primjenu na#ela:

-7:015 1-597.+.5 0>?065 7 0A3540-5/65 45 :-+ Kontinuiranim pobolj%anjem materijalnih, organizacijskih i kadrovskih uvjeta u ustanovama za strukovno ob-razovanje osigurava se dostupnost kvalitetnoga strukovnog obrazovanja utemeljenoga na jasnim standardima. Kvaliteti strukovnog obrazovanja pridonosi osiguranje podr%ke za razvoj osobnih potencijala te sna"na poveza-nost sa svijetom rada.

<.+C+96+/0:. /5 4/5/:.-+/7C 7 .+2/090817C :@04/565C5

7/19<47-/0:. Osiguravanje pristupa i prava na inicijalno i nastavljaju$e strukovno obrazovanje svim u#enicima i polaznicima te pru"anje podr%ke i osiguravanje uspje%nosti u strukovnom obrazovanju u skladu s u#eni#kim razvojnim po-trebama, mogu$nostima, interesima i sposobnostima.

+<30@:15 >7C+/4765 0A3540-5/65 Europska dimenzija obrazovanja podrazumijeva u#enje zajedni#kog "ivljenja u demokratskom i multikultur-nom dru%tvu te omogu$avanje polaznicima stjecanje znanja i vje%tina mobilno%$u i drugim oblicima povezano-sti te promicanje socijalne uklju#enosti, jednakopravnosti i tolerancije razli#itosti.

>+C0135.7=/0:. Uklju#enost svih partnera (dr"avnih i gospodarskih institucija, privatnog sektora, sindikata i ostalih zainteresi-ranih subjekata), primjereno njihovoj ulozi u sustavu, u dono%enje odluka o planiranju, izvo!enju, financiranju i upravljanju u sustavu strukovnog odgoja i obrazovanja.

203740/.59/5 7 -+3.7159/5 @3020>/0:. Sustav strukovnog obrazovanja osigurava mobilnost i prohodnost. U svim strukovnim kvalifikacijama omo-gu$uje se promjena vrste obrazovanja te prohodnost izme!u sektora i programa unutar sustava strukovnog obrazovanja. U sustavu cjelo"ivotnog u#enja polaznici se, osim stjecanja inicijalne kvalifikacije, mogu uklju#iti u programe osposobljavanja i usavr%avanja, prekvalifikacije i dokvalifikacije u skladu s potrebama tr"i%ta rada te osobnim interesima i mogu$nostima.

@30B+:70/59/7 354-06 <=7.+965 Razvoj novih tehnologija te strategija u#enja i pou#avanja name$e potrebu za kontinuiranim profesionalnim razvojem u#itelja u strukovnom obrazovanju.

5<.0/0C765 7 0>?0-03/0:. <=7.+965U#itelju je u ostvarenju kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije osigurana autonomija u izboru oblika i metoda pou#avanja te djelomi#na autonomija u izboru sadr"aja. Autonomija je u ovom smislu povezana s odgo-vorno%$u za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda i stjecanje strukovnih kompetencija.

5<.0/0C765 7 0>?0-03/0:. 0>?06/0-0A3540-/72 <:.5/0-5Sudionici odgojno-obrazovnih procesa u ustanovama za strukovno obrazovanje imaju odre!enu autonomiju pri izradi kurikuluma %kole koji se izra!uju u skladu s nacionalnim i sektorskim kurikulumskim dokumentima. Stjecanje i razvoj kompetencija za rad ili nastavak obrazovanja utemeljeni su na profesionalnoj odgovornosti svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda.

51.7-/5 <90?5 <=+/715 < @30,+:< @0<=5-5/65 7 <=+/65 Oblici i metode u#enja usmjereni na u#enika omogu$uju svakom u#eniku uspje%nost u skladu s njegovim mo-gu$nostima s naglaskom na razvijanje kreativnosti, inovativnosti i poduzetnosti. U#enik aktivno sudjeluje u procesu u#enja i pou#avanja te stje#e primjenjiva znanja i vje%tine. Dio strukovnog kurikuluma ostvaruje se prakti#nom primjenom teorijskih znanja u radnom okru"enju.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—10

81095 150 :7?<3/0 7 @0.7,56/0 013<;+/6+ 45 0:0A/7 354-06 7 :<35>/6<Osiguravanje uvjeta provo!enja u#enja i pou#avanja u ozra#ju razumijevanja, podr%ke i partnerstva posti"e se kvalitetnom komunikacijom u#enika, u#itelja, stru#nih suradnika, roditelja/skrbnika i mentora iz gospodarstva radi napredovanja i dobrobiti svakog u#enika i polaznika. Vrednovanje i ocjenjivanje postignu$a provodi se ra-zli#itim suvremenim oblicima i metodama vrednovanja. Poti#e se pozitivan pristup vrednovanju kao motivacija za daljnji rad te stvaranje atmosfere suradnje i prihva$anja razli#itosti.

,6+90;7-0./0 <=+/6+Razumijevanjem i prihva$anjem u#enja kao cjelo"ivotnog procesa aktivno se uklju#uje u suvremeni svijet ne-prestanih promjena dru%tvenog i gospodarskog "ivota. Kvalifikacije ste#ene formalnim, neformalnim ili infor-malnim procesom uz#enja mogu se certificirati na temelju zakonskih propisa.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—11

5. U4ENJE I POU4AVANJE U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU

U#enje i pou#avanje me!usobno su povezani procesi koji ovise jedan o drugome. U procesu u#enja treba poticati razvoj prakti#nih, kognitivnih i socijalnih vje%tina, samostalnost i odgovornost. Na#ela u#enja i pou#avanja stru-kovnog obrazovanja proizlaze iz njegovih specifi#nosti. U#enje i pou#avanje u strukovnom obrazovanju provode se u %kolskom okru"enju i u svijetu rada raznim oblicima u#enja temeljenoga na radu. Razvoj generi#kih i stru#-nih kompetencija odvija se u sklopu procesa u#enja i pou#avanja te izvannastavnih aktivnosti.

Radi zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba u#enika s te%ko$ama kurikulum se treba prilagoditi u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava u%enja te vrednovanje postignu&a djece i u%enika s te'ko&ama.Radi zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih u#enika uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava u%enja i vrednovanje postignu&a darovite djece i u%enika.

5.2. Na7ela u7enja i pou7avanja

Na temelju na#ela u#enja i pou#avanja Okvirnoga nacionalnog kurikuluma i specifi#nih ciljeva strukovnog obrazova-nja u %kolskim se ustanovama planira i izvodi odgojno-obrazovni proces tako da se omogu$uje:

,6+90-7. 354-06 7 >0A30A7. <=+/715 Uva"avanje jedinstvenosti svakog u#enika radi razvoja njegovih potencijala

,6+90-7.0:. 7 @0-+45/0:. 7:1<:.-5 <=+/65 7 354-065 Svaki odgojno-obrazovni ciklus temelji se na ranije ste#enim znanjima, vje%tinama, vrijednostima i stavovima primjenjivim u svijetu rada i u procesu daljnjeg u#enja

65:/5 7 -7:015 0=+17-5/65 0> <=+/715 Postupno pove$avanje o#ekivanih razina odgojno-obrazovnih ishoda u skladu s individualnim potrebama i mo-gu$nostima osigurava trajno napredovanje u procesu usvajanja kompetencija

:.6+,5/6+ 1-597B715,76+ 45 35> U#enjem i usvajanjem temeljnih i strukovnih znanja, vje%tina te vrijednosti i stavova

,6+90;7-0./0 <=+/6+ Cjelo"ivotno u#enje podr%ka je osobnog i profesionalnog rasta i razvoja i pretpostavka za to, a time doprinosi i napretku gospodarstva

74A03/0:. :5>3;565 <=+/65 Izbornost onih sadr"aja koji su povezani sa svijetom rada, "ivotnim situacijama, iskustvima, interesima i o#e-kivanjima u#enika i njegove dru%tvene sredine; otvorenost i fleksibilnost kurikuluma omogu$uje u#enicima odabir izbornih sadr"aja

@0.7,5/6+ :90;+/7672 0A9715 C7896+/65 7 @37C6+/+ /5<=+/0?5 < :-76+.< 35>5 7 < :-510>/+-/0C ;7-0.< Vje"bama i projektima s prakti#nom primjenom teorijskih znanja poti#e se razvoj samostalnosti, poduzetnosti, kreativnosti i inovativnosti

51.7-/0 :<>6+90-5/6+ <=+/715 < @30,+:< <=+/65 Postupci i strategije u#enja usmjerene su na razvoj kreativnosti, samostalnosti i odgovornosti u#enika u procesu rada i u#enja

<:C6+3+/0:. <=+/715 @3+C5 :<35>/67 7 0.-03+/0:.7 @3+C5 456+>/7,7 U#enje u %kolskom i radnom okru"enju aktivno poti#e suradnju i interakciju svih sudionika

@0.7,56/0 7 :7?<3/0 013<;+/6+ Visoki standardi sigurnosti radnog mjesta i svih drugih prostora u kojima se u#i doprinose stvaranju sigurnog i poticajnog okru"enja u procesu stjecanja kvalifikacije.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—12

5.3. Procesi u7enja i pou7avanja u 8koli

Svi sudionici procesa u#enja i pou#avanja, razumijevaju$i ciljeve, zada$e, sadr"aje, organizaciju, metode i stra-tegije u#enja i pou#avanja, svoje djelovanje usmjeruju na odgojno-obrazovne ishode i stjecanje kompetencija za strukovnu kvalifikaciju.

U odgojno-obrazovnom procesu u#enja i pou#avanja va"no je posti$i: — programsku i vremensku uskla!enost op$eobrazovnog i strukovnog dijela kurikuluma — uskla!enost sadr"aja i procesa u#enja i pou#avanja u %kolskoj ustanovi s procesom u#enja temeljenoga na

radu unutar strukovnog dijela kurikuluma — izvo!enje strukovnog kurikuluma u primjerenom okru"enju (u standardnim i specijaliziranim u#ionicama

te na radnom mjestu u svijetu rada) — uskla!enost sadr"aja i metoda u#enja i pou#avanja s odgojno-obrazovnim ishodima i kompetencijama stru-

kovne kvalifikacije.

Proces u#enja i pou#avanja u strukovnom obrazovanju dinami#na je kombinacija razli#itih suvremenih metoda u#enja i pou#avanja kojima se razvija partnerski suradni#ki odnos svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Poti#e se otvorenost prema problemskim situacijama i zadatcima iz stvarnog "ivota te razvoj organizacijskih i komunikacijskih sposobnosti u#enika.Raznolikim aktivnostima u#enici se poti#u na aktivno sudjelovanje i me!usobnu suradnju te na razvijanje ko-gnitivnih, prakti#nih i socijalnih vje%tina. Pou#avanje i u#enje odvija se u okru"enju koje simulira stvarne radne uvjete i priprema za u#enje u radnom okru"enju. Metode u#enja i pou#avanja koje se primjenjuju u procesu strukovnog obrazovanja u sredi%te procesa u#enja i pou#avanja stavljaju u#enika.

E.&.%. <90?5 <=+/715

Tijekom strukovnog obrazovanja u#enik stje#e kvalifikaciju na temelju koje se mo"e uklju#iti u svijet rada ili nastaviti obrazovanje. On je aktivan sudionik odgojno-obrazovnog procesa koji:

— stje#e kompetencije izabrane strukovne kvalifikacije primjereno svojim mogu$nostima i darovitosti — izborom modula kvalifikacije zadovoljava osobne i profesionalne interese — aktivno sudjeluje u procesu vrednovanja i samovrednovanja postignutih odgojno-obrazovnih ishoda — se razvija u samostalnu i odgovornu osobu sposobnu za uklju#ivanje u svijet rada ili nastavak obrazovanja

te cjelo"ivotno u#enje.

Aktivna uloga u#enika u procesu u#enja – stjecanja strukovne kvalifikacije podrazumijeva i prihva$anje odgovor-nosti za njegov tijek i krajnje u#inke. U#enici kao sudionici sustava strukovnog obrazovanja redovito poha!aju sve oblike nastave, aktivno sudjeluju u procesu zajedni#kog u#enja u %koli i na radnom mjestu, samostalno u#e, brinu se za svoje radno i "ivotno okru"enje, a svoj odnos prema drugima utemeljuju na suradnji, uva"avanju razli#itosti, me!usobnom po%tovanju i razumijevanju.

E.&.&. <90?5 <=7.+965

U sustavu strukovnog obrazovanja odgojno-obrazovni proces provode u#itelji koji su stru#njaci za razli#ita podru#ja te dobro poznaju procese pou#avanja i u#enja. U procesu pou#avanja u#itelj mo"e samostalno odabi-rati metode za postizanje odgovaraju$ih odgojno-obrazovnih ishoda, kao i dio sadr"aja. U#itelj je autonoman u izboru metoda koje primjenjuje u procesu u#enja i pou#avanja. Kreator je procesa u#enja i pou#avanja, njegov moderator i voditelj.Preuzimaju$i autonomiju u planiranju i izvo!enju procesa pou#avanja usmjerenoga prema postizanju odre!e-nih odgojno-obrazovnih ishoda, u#itelj prihva$a odgovornost za u#inkovitost procesa pou#avanja i ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.

Me!usobna suradnja u#itelja i njihova otvorena komunikacija sa stru#njacima iz gospodarstva neophodne su za kvalitetno planiranje i izvo!enje odgojno-obrazovnog procesa.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—13

U#itelj kao kreator odgojno-obrazovnog procesa:

— trajno se stru#no usavr%ava provode$i odre!eno vrijeme i na radnim mjestima u odgovaraju$em sektoru u radnom okru"enju

— koristi se novim tehnologijama i opremom kako bi mogao kompetentno voditi proces u#enja i pou#avanja u skladu sa stvarnim potrebama gospodarstva te tako osigurati relevantnost strukovnog obrazovanja

— razumije potrebe i mogu$nosti u#enika te prilago!ava sadr"aje, metode i oblike rada u#enicima kako bi na u#inkovit na#in ostvarili odgojno-obrazovne ishode.

Strukovno obrazovanje omogu$uje obrazovanje u#enika s te%ko$ama i darovitih u#enika. U procesu inkluzije u#itelji imaju klju#nu ulogu. Cjelovita i primjerena potpora u#enicima s te%ko$ama osigurava se uz suradnju sa stru#nim suradnicima %kole i vanjskim stru#njacima.

U#itelji omogu$uju razvoj darovitosti u#enika razli#itim oblicima individualiziranog pristupa.

E.&.E. C5.+376597 7 74-037

2kola koja provodi strukovno obrazovanje djeluje u primjerenim kadrovskim, prostornim i materijalnim uvjeti-ma potrebnim za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda. U#enici ostvaruju predvi!ene ishode u#enjem u %koli te u radnom okru"enju. Komunikacijom sa srodnim %kolama i centrima kompetentnosti osigurava se razmjena stru#nih znanja i primjera dobre prakse.

Procesi u#enja i pou#avanja te primjena suvremenih metoda podrazumijevaju odgovaraju$e uvjete rada koje osigurava %kola uz podr%ku osniva#a i lokalne zajednice te osobito gospodarskih subjekata odre!enog sektora.

Materijalni uvjeti rada strukovnih %kola, oprema u#ionica, praktikuma, vje"baonica, radionica i svih drugih pro-stora u kojima se provodi proces u#enja i pou#avanja u skladu su s potrebama kurikuluma za strukovno obra-zovanje. Prostori u kojima se u#i i pou#ava te sredstva i pomagala koja se pri tome upotrebljavaju u funkciji su u#inkovitog stjecanja kompetencija za odre!enu kvalifikaciju.

2kolsko je okru"enje poticajno i sigurno za sve u#enike i osigurava me!usobno uva"avanje, kolegijalnost i soli-darnost.

5.5. U7enje temeljeno na radu

Proces u#enja temeljenog na radu sastavni je i neodvojiv dio strukovnog obrazovanja. Podi"e kvalitetu strukov-nog obrazovanja, a partnerski odnosi izme!u obrazovnih institucija i gospodarstva #ine ga fleksibilnim i prila-godljivim.

Oblici u#enja temeljenog na radu:

%. integrirano u obrazovni program, u %kolskim laboratorijima, radionicama, vje"beni#kim tvrtkama, uz uporabu simulacija i stvarnih projektnih zadataka u poslovnom sektoru

&. naukovanje u svijetu rada kombinirano s u#enjem temeljenim na radu u %kolskim i specijaliziranim strukovnim prostorima uz uvjet da u cijelosti simuliraju uvjete iz svijeta rada

'. u#enje na radnom mjestu kao strukovno obrazovanje i osposobljavanje u %koli koje uklju#uje razdoblja u#enja na radnom mjestu kod poslodavaca. Rad na radnom mjestu dio je programa strukovnog obrazo-vanja i osposobljavanja koji vodi do formalne kvalifikacije. U#enjem na radnom mjestu u#enik se postu-pno uvodi u svijet rada. Omogu$uje mu se sudjelovanje u radnom procesu u kontroliranim uvjetima sve dok ne stekne potpune kompetencije za odre!enu kvalifikaciju/zanimanje.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—14

U#enje temeljeno na radu mo"e se provoditi: — izvan %kole u svijetu rada (gospodarski subjekti) na mjestima gdje su zadovoljeni pedago%ki i sigurnosni

uvjeti s odgovaraju$e osposobljenim i motiviranim osobljem – mentorima kod poslodavca — u centrima kompetentnosti — u %koli koja za to ima propisane materijalne uvjete, a provodi strukovno obrazovanje.

Za uspje%no provo!enje takvog oblika u#enja nu"no je stvoriti uvjete suradnje i partnerstva nadle"nih institucija na dr"avnoj i lokalnoj razini. Podr%ka lokalne zajednice %kolama o#ituje se u otvaranju centara kompetentnosti, stipendiranju darovitih u#enika, u#enika slabijega imovinskog statusa i u#enika upisanih u deficitarna zanimanja. 2kola uz potporu nacionalnih institucija i lokalne zajednice dogovara uvjete i sadr"aje u#enja na radnom mjestu s onim gospodarskim subjektima koji mogu na u#inkovit na#in doprinijeti stjecanju strukovnih kompetencija.Sektorski kurikulum i kurikulum za stjecanje kvalifikacije odredit $e obujam i oblik u#enja temeljenoga na radu.

E.E.%. @30,+: <=+/65 7 @0<=5-5/65 /5 35>/0C C6+:.<

Vje%tine i znanja koja se usvajaju tijekom u#enja na radnom mjestu, kao i odabir na#ina i oblika u#enja, odre!uju se sektorskim kurikulumom te kurikulumom za stjecanje strukovne kvalifikacije. U#enjem na radnom mjestu stje#u se specifi#na znanja i vje%tine potrebne za samostalan i odgovoran rad te rje%avanje stvarnih problema radnog procesa odre!enog zanimanja. Stje#u se i razvijaju socijalne kompetencije kao %to su: po%tovanje radne discipline, komunikacija na radnom mjestu, suradni#ki odnosi i uva"avanje razli#itosti. U#enje na radnom mje-stu pridonosi razvijanju poduzetni#kog duha, po%tovanju standarda unutar struke i propisanih pravila u okviru odre!enoga radnog mjesta.

E.E.&. <90?5 <=+/715

U#enjem na radnom mjestu u#enici: — razvijaju svoja profesionalna znanja i vje%tine te stru#nost — razvijaju kompetencije potrebne za rad na radnom mjestu, uklju#uju$i i generi#ke kompetencije odre!ene

Okvirom nacionalnog kurikuluma — razvijaju samopouzdanje i motivaciju — aktivno sudjeluju u procesu vrednovanja i samovrednovanja postignutih odgojno-obrazovnih postignu$a — preuzimaju odgovornost za vlastito u#enje i za razvijanje kompetencija upravljanja karijerom — stje#u prvo radno iskustvo kako bi se %to jednostavnije uklju#ili u svijet rada ili dono%enje odluke o nastavku

obrazovanja.

U#enik sudjeluje u radnom procesu u skladu s mogu$nostima i usvojenim kompetencijama.

E.E.E. <90?5 C+/.035 < :-76+.< 35>5

Mentor u svijetu rada stru#na je osoba koja je osposobljena za pou#avanje na radnom mjestu. Tijekom samoga radnog procesa mentor u svijetu rada stvara radno okru"enje za stjecanje znanja i vje%tina potrebnih za obavlja-nje poslova odre!enog zanimanja. Mentor u svijetu rada sura!uje sa svim dionicima u procesu u#enja kako bi se ostvarila o#ekivana odgojno-obrazovna postignu$a.

Mentor u svijetu rada u procesu u#enja odgovoran je za osiguravanje kvalitete procesa u#enja koja uklju#uje: — pra$enje postignu$a u#enika — vo!enje propisane pedago%ke dokumentacije i evidencije — oblikovanje pokazatelja uspje%nosti ostvarenja procesa u#enja i postignutih odgojno-obrazovnih ishoda — pra$enje mape radova u#enika.

E.E.F. C5.+376597 7 74-037

Za ostvarivanje u#enja temeljenoga na radu potrebno je osigurati odgovaraju$e uvjete za provo!enje procesa rada u skladu sa specifi#nostima sektora.

U#enje temeljeno na radu odvija se u licenciranim obrtni#kim radionicama i drugim objektima za proizvodnju i pru"anje razli#itih usluga, u poduze$ima i drugim gospodarskim subjektima i dr"avnim i javnim institucijama na lokalnoj, dr"avnoj i me!unarodnoj razini.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—15

2kole koje provode strukovne programe sudjeluju u projektima mobilnosti u#enika i u#itelja, #ime omogu$uju u#enje i stjecanje iskustva u me!unarodnome radnom okru"enju. Tako se pove$ava kvaliteta odgojno-obrazov-nog procesa, relevantnost i prepoznatljivost strukovnog obrazovanja.

5.6. OdgojnoIobrazovni ciklusi

Odgojno-obrazovni ciklusi razvojna su razdoblja koja #ine jedinstvenu cjelinu. Obuhva$aju jednu ili vi%e godina obrazovanja, a odre!uju se prema zajedni#kim odgojno-obrazovnim ciljevima i o#ekivanjima koja u#enik treba posti$i u odre!enome razvojnom ciklusu. U strukovnom obrazovanju odgojno-obrazovni ciklusi razlikuju se ovisno o razini kvalifikacije i va"ni su za kurikulumsko planiranje i programiranje kurikuluma za stjecanje kva-lifikacije.

Stjecanje strukovnih kvalifikacija posti"e se: — obrazovanjem za stjecanje strukovne kvalifikacije razine & #ije je ukupno radno optere$enje za stjecanje

kvalifikacije minimalno '0 -34-5 i *6,, bodova na &. ili vi%oj razini skupova ishoda u#enja — obrazovanjem za stjecanje strukovne kvalifikacije razine ' #ije je ukupno radno optere$enje za stjecanje

kvalifikacije minimalno 10 -34-5 i *6,, bodova na '. ili vi%oj razini skupova ishoda u#enja — obrazovanjem za stjecanje strukovne kvalifikacije razine (.) #ije je ukupno radno optere$enje za stjecanje

kvalifikacije minimalno )70 -34-5 i *6,, bodova od kojih je najmanje )&0-34-5 i *6,, bodova na (. ili vi%oj razini skupova ishoda u#enja

— obrazovanjem za stjecanje strukovne kvalifikacije razine (.& #ije je ukupno radno optere$enje za stjecanje kvalifikacije minimalno &(0 -34-5 i *6,, bodova od kojih je najmanje )80 -34-5 i *6,, bodova na (. ili vi%oj razini skupova ishoda u#enja.

U#enicima koji se obrazuju u redovitom sustavu strukovnog obrazovanja za jednu od razina strukovnih kvalifi-kacija (', (.), (.&), a nisu ostvarili predvi!ene skupove ishoda u#enja, omogu$eno je strukovno osposobljavanje ra-zine &. Na pojedinim razinama i u pojedinim oblicima strukovnog obrazovanja potrebno je prilagoditi generi#ke kompetencije posebnostima odre!enog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja.Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje omogu$ava postojanje me!usektorskih kurikuluma za pojedine stru-kovne kvalifikacije za koje je potrebno obrazovanje s podru#ja dvaju ili vi%e sektora te za provedbu me!upred-metnih tema.

Struktura ciklusa (Tablica #.) ovisi o specifi#nostima pojedinih strukovnih programa. 9etvrti odgojno-obrazovni ciklus mo"e trajati jednu godinu (prvi razred srednje strukovne %kole razine kvalifikacije (.)) ili dvije godine (prvi i drugi razred srednje strukovne %kole razine kvalifikacije (.&). Peti odgojno-obrazovni ciklus mo"e trajati dvije ili tri godine (tre$i, #etvrti i peti razred srednje strukovne %kole razine kvalifikacije (.&).

3547/5/,719<: 4.1. 4.2.

:. J#K'LM 1. razred srednje strukovne 8kole1. razred srednje strukovne 8kole

2. razred srednje strukovne 8kole

N. J#K'LM2. razred srednje strukovne 8kole

3. razred srednje strukovne 8kole

3. razred srednje strukovne 8kole

4. razred srednje strukovne 8kole

5. razred srednje strukovne 8kole

Tablica #.: Odgojno-obrazovni ciklusi u strukovnom obrazovanju

Vertikalna i horizontalna prohodnost strukovnog obrazovanja prati individualni razvoj u#enika i omogu$uje mu optimalni prolaz kroz obrazovnu vertikalu. Radi osobnog i profesionalnog razvoja omogu$en je horizontalni pri-jelaz iz jedne kvalifikacije u drugu.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—16

6. SADR9AJI U4ENJA I POU4AVANJA

Sadr"aji u#enja i pou#avanja u strukovnom obrazovanju oblikuju se u skladu s odgojno-obrazovnim ishodima odre!enim sektorskim kurikulumima, kurikulumima za stjecanje strukovnih kvalifikacija/zanimanja, nacio-nalnim dokumentima podru#ja kurikuluma, kurikulumima me!upredmetnih tema i kurikulumima nastavnih predmeta. Oblikuju se na temelju odre!enih udjela op$eobrazovnih sadr"aja, strukovnih sadr"aja i sektorskih sadr"aja unutar razra!ene strukture strukovne kvalifikacije. U skladu s *+, metodologijom sadr"aji u#enja i pou#avanja za stjecanje strukovnih kvalifikacija svih razina utvr!uju se standardom zanimanja i standardom kvalifikacija unutar sektora.

U procesu u#enja i pou#avanja u#itelji autonomno odabiru dio sadr"aja pou#avanja te metode i oblike rada koji-ma se u#enicima omogu$uje stjecanje odgojno-obrazovnih ishoda, odnosno generi#kih i strukovnih kompeten-cija strukovne kvalifikacije odre!enog profila, obujma i razine.Interakcijom i suradnjom svih dionika odgojno-obrazovnog procesa ostvaruju se odre!eni odgojno-obrazovni ishodi i o#ekivanja.

Sadr"aji u#enja i pou#avanja op$eobrazovnog dijela strukovnog kurikuluma proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda odre!enih nacionalnim kurikulumima nastavnih predmeta radi osiguravanja generi#kih kompetencija nu"nih za osobni rast i razvoj, nastavak obrazovanja te uklju#ivanja u "ivot zajednice.

6.2. Generi7ke kompetencije

Okvirom nacionalnog kurikuluma odre!uju se generi#ke kompetencije koje je mogu$e i potrebno razvijati kod u#enika u svim podru#jima kurikuluma, me!upredmetnim temama, nastavnim predmetima i modulima te kroz sve oblike u#enja i pou#avanja. Generi#ke kompetencije se nadovezuju na kompetencije odre!ene sektorskim i strukovnim kurikulumima te zajedno sa znanjima, vje%tinama i stavovima specifi#nim za strukovno obrazovanje #ine jedinstvenu i sveobuhvatnu cjelinu.

Okvir nacionalnog kurikuluma odre!uje generi#ke kompetencije kao kombinaciju znanja, vje%tina i stavova koji su preduvjet uspje%nog u#enja, rada i "ivota osoba u &). stolje$u te osnova razvoja odr"ivih dru%tvenih zajednica i konkurentnog gospodarstva. Generi#ke kompetencije podijeljene su u tri ve$e cjeline koje se odra"avaju i poti#u u svim dijelovima nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje:

— Oblici mi%ljenja (rje%avanje problema, dono%enje odluka, metakognicija, kriti#ko mi%ljenje, kreativnost i ino-vativnost)

— Oblici rada i kori%tenje alata (komunikacija, suradnja, informacijska pismenost, digitalna pismenost) — Osobni i socijalni razvoj (upravljanje sobom, upravljanje osobnim i profesionalnim razvojem, povezivanje s

drugima, aktivno gra!anstvo)

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—17

$%&'(' )'*&+,-+.

"$%O+*+P$% !"(Q'%R+ # &(P(O%P$% (&'LK+

R%S+K()P#J#$+K"#S#,K( R#O'$%P$%

K"%+S#*P(MS # #P(*+S#*P(MS

L!"+*'$+P$% M(Q(RL!"+*'$+P$% (Q"+T(*P#R # !"(U%M#(P+'P#R "+T*($%R

!(*%T#*+P$% M &"L)#R++KS#*P( )"+V+PMS*(

K(RLP#K+J#$+ ML"+&P$+

#PU("R+J#$MK+ !#MR%P(MS&#)#S+'P+ !#MR%P(MS # K("#OS%P$%

S%WP('()#$+

$/$%-' ' /$('+.&-' 0.12$+

$%&'(' 0.3. ' 4$0'*5,-+, .&.5.

Zahtjev odgojno-obrazovnog sustava za razvojem generi#kih kompetencija iz navedenih triju cjelina proizlazi iz promjenjivih uvjeta u#enja, "ivota i rada u &). stolje$u. Izrazito brze i kontinuirane ekonomske, tehnolo%ke, informacijske, dru%tvene i demografske promjene mijenjaju na#ine na koje ljudi danas rade i "ive. Strukovno obrazovanje treba osigurati okru"enje u kojem $e u#enici biti osposobljeni za "ivot u &). stolje$u, pru"aju$i svima mogu$nost stjecanja relevantnih iskustava u#enja i usvajanje temeljnih i novih znanja, vje%tina i stavova koji $e im omogu$iti aktivno suo#avanje sa zahtjevima suvremenog informacijskog doba i prilagodbu promjenama te zahtjevima tr"i%ta rada.

Za detaljnije poja%njenje generi#kih kompetencija vidjeti Okvir nacionalnog kurikuluma.

6.3. Kvalifikacija razine 3

Sadr"aji u#enja i pou#avanja za stjecanje strukovne osposobljenosti na kvalifikacijskoj razini & uklju#uju op$eo-brazovni dio sadr"aja, strukovni dio i u#enje temeljeno na radu. Sektorskim kurikulumom odre!uje se obujam kvalifikacije i skupovi ishoda u#enja koji odre!uju strukturu kurikuluma te korelaciju s ostalim razinama kva-lifikacija. Sadr"aji u#enja i pou#avanja strukovnog dijela obuhva$aju sadr"aje usmjerene na osposobljavanje i stjecanje strukovne kvalifikacije.

6.5. Kvalifikacija razine 5

Sadr"aji u#enja i pou#avanja proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda op$eobrazovnog i strukovnog dijela kuriku-luma i u korelaciji su sa sadr"ajima u#enja i pou#avanja ostalih razina strukovnih kvalifikacija.Odgojno-obrazovni ishodi unutar strukovnog dijela kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije ostvaruju se odabirom onih sadr"aja u#enja i pou#avanja koji su usmjereni na stjecanje strukovne kompetencije i kvalifikacije.

U#enje temeljeno na radu usmjereno je na kvalifikaciju i obuhva$a sadr"aje potrebne za stjecanje kompetencija potrebnih za samostalno obavljanje odre!enih zadataka na radnom mjestu.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—18

6.6. Kvalifikacija razine 6.2

Sadr"aji u#enja i pou#avanja za stjecanje strukovne kvalifikacije razine (.) usmjereni su na stjecanje kvalifikacije za zanimanje.' Sastoje se od op$eobrazovnog i strukovnog dijela. Kurikulumom za stjecanje strukovne kvalifika-cije i sektorskim kurikulumom odre!uju se odgojno-obrazovni ishodi te na#ini i sadr"aji kojima se oni ostvaruju.Sadr"aji strukovnog dijela kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije u (. ciklusu usmjereni su na stjecanje kompetencija za koje se u#enik obrazuje, ali mogu biti i zajedni#ke ve$em broju zanimanja unutar odre!enog sektora/podsektora. U 8. su ciklusu usmjereni isklju#ivo na stjecanje kompetencija za kvalifikaciju/zanimanje za koje se u#enik obrazuje.

U#enje temeljeno na radu obuhva$a sadr"aje usmjerene na usvajanje znanja i vje%tina za kvalifikaciju/zanimanje.

6.<. Kvalifikacija razine 6.3

Sadr"aji u#enja i pou#avanja za stjecanje strukovne kvalifikacije razine (.& sastoje se od op$eobrazovnog, stru-kovnog i sektorskog dijela. Sadr"aji op$eobrazovnog dijela kurikuluma usmjereni su na cjeloviti razvoj u#enika kao osobe i odgovornog #lana dru%tva. Nadovezuju se na strukovne kompetencije za kvalifikaciju te za daljnje obrazovanje i cjelo"ivotno u#enje. Zajedni#ki su svim zanimanjima unutar istog sektora/podsektora iste razine, a osnova su za stjecanje kompetencija za osobne i dru%tvene potrebe.

Op$eobrazovni dio relevantan za sektor/podsektor nadopunjuje kompetencije u#enika iz op$eobrazovnih pred-meta izvan jezgre op$eobrazovnih predmeta koji su zajedni#ki za cjelokupno strukovno obrazovanje.

Strukovni dio kurikuluma usmjeren je na stjecanje kompetencija za odre!enu kvalifikaciju, a sastoji se od stru-kovnih modula, izbornih modula te u#enja temeljenog na radu. U (. ciklusu usmjeren je na stjecanje kompeten-cija koje su zajedni#ke razli#itim zanimanjima unutar odre!enog sektora/podsektora, dok je u 8. ciklusu usmje-ren na stjecanje kompetencija za zanimanje unutar odre!enog sektora/podsektora.

Sektorski dio kurikuluma specifi#an je za pojedini sektor/podsektor. Sastoji se od u#enja i pou#avanja za usvaja-nje op$eobrazovnih ishoda va"nih za sektor/podsektor strukovnih i izbornih odgojno-obrazovnih ishoda kojima se %kole i u#enici prilago!avaju svijetu rada te u#enja temeljenog na radu. Izborne module, kao dio sektorskog dijela kurikuluma, nudi ustanova za strukovno obrazovanje prema svojim posebnostima i prema potrebama lokalnog gospodarstva i tr"i%ta rada. Sektorski dio kurikuluma odre!en je sektorskim kurikulumom i kurikulu-mom za stjecanje kvalifikacije.

Odabrani izborni modul kurikuluma omogu$uje u#enicima specijalizaciju unutar kvalifikacije. Na taj na#in mo-gu$ je i br"i odziv obrazovnog sustava na promjenjive zahtjeve tr"i%ta rada.

U#enje temeljeno na radu obuhva$a sadr"aje u#enja i pou#avanja potrebne za stjecanje kompetencija va"nih za rad u odre!enom sektoru, a posebno onih kojima se usvajaju znanja i razvijaju vje%tine za odre!eno zanimanje.

3— U iznimnim slu7ajevima, kada za to postoji specifi7na potreba gospodarstva i/ili dru8tva, na razini kvalifikacije 4.1 mogu= je upis i u sektor/podsektor.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—19

<. ORGANIZACIJA ODGOJNOIOBRAZOVNOG PROCESA

Organizacija odgojno-obrazovnog procesa u strukovnom obrazovanju usmjerena je na stvaranje uvjeta za u#e-nje i pou#avanje za stjecanje strukovnih kvalifikacija te podrazumijeva:

— organizaciju procesa u#enja i pou#avanja prema predvi!enim odgojno-obrazovnim ciklusima

— osiguravanje uvjeta primjerenih potrebama u#inkovitog ostvarivanja procesa u#enja i pou#avanja

— organizaciju izvo!enja u#enja temeljenog na radu

— kurikulum za stjecanje strukovne kvalifikacije kojim se sustavno i kontinuirano uskla!uju ciljevi odgoj-no-obrazovnog procesa s potrebama tr"i%ta rada i gospodarstva

— omogu$avanje cjelo"ivotnog u#enja i mobilnosti svim sudionicima u sustavu

— mehanizme horizontalne i vertikalne prohodnosti

— osiguravanje autonomije u izboru sadr"aja, metoda i oblika rada u#itelja i mentora kod poslodavaca.

Nastavna godina produljuje se za dva tjedna. Produljenje nastavne godine za dva tjedna odnosi se na sve odgoj-no-obrazovne cikluse te na sve kvalifikacije. Ono omogu$uje organiziranje dvaju projektnih tjedana, jednoga cjelovitog provedenog tijekom drugog polugodi%ta i jednoga koji se mo"e slobodno organizirati na razli#ite na#i-ne ovisno o potrebama i interesima u#enika i mogu$nostima %kole. 2kola ima slobodu u odre!ivanju aktivnosti, sadr"aja i na#ina izvo!enja projektnih tjedana.

<.2. Struktura strukovne kvalifikacije razine 5

Kvalifikaciju ove razine #ine op$eobrazovni i strukovni dio kurikuluma u omjerima prikazanim u tablici &. Traja-nje je obrazovanja jedna do dvije godine.

Strukovni dio kurikuluma usmjeren je na kvalifikaciju/zanimanje, a obuhva$a strukovne module te u#enje teme-ljeno na radu. Strukovni moduli oblikovani su prema skupovima ishoda u#enja.

U#enje temeljeno na radu manjim se dijelom ostvaruje u %koli, a ve$im dijelom u svijetu rada u prostorima koji zadovoljavaju zahtjeve sigurnosti na radu te ostale propise.

M+MS+*P#J% KL"#KL'LR+ T+ MS$%J+P$% MS"LK(*P% K*+'#U#K+J#$% "+T#P% X

+. (!Y%(Q"+T(*P# &#( &( -. %

Q. MS"LK(*P# &#( (& Z. %

Q./. MS"LK(*P# R(&L'# &( ;. %

Q.-.

L,%P$% S%R%'$%P( P+ "+&L &( [. %

L OK('# &( ;. %/

M*#$%S "+&+, J%PS+" K(R!%S%PSP(MS# &( /.. %/

Tablica !. Sastavnice kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije razine (

6— U odnosu na postotak u7enja temeljenog na radu pod B.-.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—20

<.3. Struktura strukovne kvalifikacije razine 6.2

Upis u#enika u program obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije razine (.) u pravilu je upis u kvalifikaciju/zanimanje uskla!en s potrebama tr"i%ta rada i gospodarstva. Kao uvjet za upis za pojedinu kvalifikaciju/zanimanje potrebna je dokumentacija koja potvr!uje sposobnost u#enika za odabranu kvalifikaciju/zanimanje.

U iznimnim slu#ajevima, kada za to postoji specifi#na potreba gospodarstva i/ili dru%tva, na razini kvalifikacije (.) mogu$ je upis i u sektor/podsektor.

Trajanje je obrazovanja minimalno tri godine. Kvalifikaciju ove razine #ine op$eobrazovni dio kurikuluma i strukovni dio kurikuluma koji se sastoji od strukovnog i izbornog modula te u#enja temeljenoga na radu u omjerima prikazanim u tablici '. (postotci u tablici '. odnose se na ukupan broj sati tijekom %kolske godine).

:5:.5-/7,+ 1<371<9<C5 45 :.6+,5/6+ :.3<10-/+ 1-597B715,76+ 3547/+ F.%

MS"LKSL"+/)(&#P+ (Q"+T(*+P$+:. J#K'LM N. J#K'LM

/. -. ;.

+. (!Y%(Q"+T(*P# &#( &( -N % &( -. % &( -. %

Q. MS"LK(*P# &#( (& [N % S(& Z. % (& Z. %

Q./ MS"LK(*P# R(&L'# &( -N % &( -N % &( -N %

Q.- #TQ("P# R(&L' &( /. % &( /. % &( /. %

Q.; L,%P$% S%R%'$%P( P+ "+&L (& :N % (& N. % (& N. %

L OK('# &( Z. %- &( -N %- &( -N %-

M*#$%S "+&+J%PS+" K(R!%S%PSP(MS#

&( ;. %- &( /.. %- &( /.. %-

Tablica (. Sastavnice kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije razine ).#

7—U odnosu na postotak u7enja temeljenog na radu pod B.;.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—21

*. ,719<:

(!Y%(Q"+T(*P# &#( MS"LK(*P# R(&L'#

Odgojno-obrazovni ishodi zajedni7ki svim zanimanjima razine strukovne kvalifikacije 4.1 unutar istog sektora/podsektora.

Odgojno-obrazovni ishodi strukovnih modula temelj su za stjecanje znanja i vje8tina te pripadaju=ih kompetencija za pojedino zanimanje. Opseg i sadr1aj strukovnog dijela odreEen je sektorskim kurikulumom i kurikulumom za stjecanje strukovne kvalifikacije.

#TQ("P# R(&L' L,%P$% S%R%'$%P( P+ "+&L

Usmjeren je na odreEeno zanimanje s posebnim naglaskom na primjenu novih tehnologija i na potrebe lokalnog tr1i8ta rada. Opseg i sadr1aj izbornog dijela odreEeni su kurikulumom za stjecanje strukovne kvalifikacije i kurikulumom 8kole. U7enik mo1e samostalno odabrati izborne sadr1aje u skladu sa svojim interesima.

Usmjereno je na kvalifikaciju za zanimanje, naj7e8=e se izvodi u 8koli ako su ispunjeni svi organizacijski uvjeti, a mo1e se izvoditi i na radnom mjestu. U7enici rade u manjim skupinama, 8to je utvrEeno posebnim propisima.

!. ,719<:

Obujam i trajanje ciklusa odreEeni su kurikulumom za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja.

(!Y%(Q"+T(*P# &#( MS"LK(*P# R(&L'#

Odgojno-obrazovni ishodi zajedni7ki svim zanimanjima razine strukovne kvalifikacije :./ unutar istog sektora/ podsektora.

Strukovni dio kurikuluma/strukovni moduli utemeljeni su na ishodima usmjerenim na kvalifikaciju za zanimanje. To pretpostavlja usklaEenu organizaciju procesa u7enja i pou7avanja usmjerenu na stjecanje strukovnih kompetencija i okru1enja za u7enje koje odra1ava stvarnost radnog mjesta. Proces u7enja i pou7avanja organizira se u obliku modula uz primjenu suvremenih metoda u7enja i pou7avanja te u7enja simulacijom radnih procesa iz svijeta rada.

#TQ("P# R(&L' L,%P$% S%R%'$%P( P+ "+&L

Obuhva=a odgojno-obrazovne ishode koji dodatno osiguravaju stjecanje strukovnih kompetencija primjenjuju=i nove tehnologije i odgovore na zahtjeve svijeta rada. OdreEeni su kurikulumom 8kole. ?kola, mo1e ponuditi vi8e razli7itih strukovnih sadr1aja koje =e u7enik samostalno odabrati prema svojim interesima i mogu=nostima.

Orijentirano je na zanimanje te se najve=im dijelom izvodi u svijetu rada. Timskim radom i suradnjom u7itelja 8kole i mentora kod poslodavca, uz razmjenu pedago8ke dokumentacije i evidencije, posti1e se usklaEenost stjecanja odgojno-obrazovnih ishoda strukovnih modula i u7enja temeljenog na radu.

U7enje temeljeno na radu provodi se kombinirano u svijetu rada i u 8koli ako 8kola mo1e osigurati stvarne radne uvjete. Kurikulumom za stjecanje kvalifikacije/zanimanja odreEuje se obujam u7enja temeljenoga na radu.

U7itelji usmjeravaju proces u7enja i pou7avanja prema odreEenim obrazovnim ishodima/strukovnim kompetencijama, a pri tome imaju visoku autonomiju u primjenjivanju obrazovnih metoda i sadr1aja 7ime je otvorena mogu=nost stalnog osuvremenjivanja kurikuluma.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—22

<.5. Struktura strukovne kvalifikacije razine 6.3

Upis u#enika za stjecanje strukovne kvalifikacije razine (.& upis je u sektor u (. ciklusu i uskla!en je s potrebama tr"i%ta rada, gospodarstva i mogu$nostima nastavka obrazovanja na visokim u#ili%tima Republike Hrvatske. Kao uvjet upisa u strukovnu kvalifikaciju razine (.& potrebna je dokumentacija kojom se potvr!uje odgovaraju$a sposobnost u#enika za kvalifikacije/zanimanja u tom sektoru. U 8. ciklusu u#enici biraju zanimanje unutar sektora/podsektora.

Trajanje je obrazovanja minimalno #etiri godine. Strukturu obrazovanja ove razine strukovne kvalifikacije #ine op$eobrazovni dio, strukovni dio te sektorski dio u omjerima prikazanim u tablici (. (postotci u tablici (. odnose se na ukupan broj sati tijekom %kolske godine).

:5:.5-/7,+ 1<371<9<C5 45 :.6+,5/6+ :.3<10-/+ 1-597B715,76+ 3547/+ F.&

:.3<1.<35/?0>7/5 0A3540-5/65*. ,719<: !. ,719<:

%. &. '. *.

+. (!Y%(Q"+T(*P# &#( &( :. % &( :. % &( :. % &( :. %

Q. MS"LK(*P# &#( &( ;. % &( ;. % (& 0. % (& 0. %

Q./ MS"LK(*P# R(&L'# &( ;. % &( ;. % &( ;. % &( ;. %

Q.- #TQ("P# R(&L'# - - &( -. % &( -. %

Q.; L,%P$% S%R%'$%P( P+ "+&L * *; (& -. % (& -. %

J. M%KS("MK# &#( &( N. % &( N. % - -

J./(!Y%(Q"+T(*P# # MS"LK(*P#R(&L'#

* * - -

J.- #TQ("P# R(&L'# * * - -

J.; L,%P$% S%R%'$%P( P+ "+&L * *: - -

Tablica !.: Sastavnice kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije razine !."

Sastavnice su kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije razine (.&: op$eobrazovni dio, strukovni dio i sek-torski dio. Strukovni dio kurikuluma sastoji se od strukovnih modula, izbornih modula i u#enja temeljenog na radu. Sektorski dio kurikuluma sastoji se od op$eobrazovnih i strukovnih sadr"aja, izbornih sadr"aja i u#enja te-meljenog na radu. Sektorski dio kurikuluma odre!en je u skladu sa zahtjevima pojedinog sektora/podsektora.

8— Postotak u7enja temeljenog na radu odreEuje se kurikulumom svakog sektora (B.;).9— Postotak op=eobrazovnih i strukovnih modula, izbornih modula te u7enja temeljenog na radu odreEuje se kurikulumom svakog sektora (C./, C.-, C.;).

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—23

*. ,719<:

(!Y%(Q"+T(*P# &#( MS"LK(*P# &#(

Zajedni7ki je svim zanimanjima razine strukovne kvalifikacije :.- unutar istog sektora/podsektora.

Sastoji se od modula strukovnih sadr1aja. Obuhva=a odgojno-obrazovne ishode zajedni7ke za razli7ita zanimanja unutar sektora/podsektora. Opseg i sadr1aj strukovnog dijela odreEeni su sektorskim kurikulumom i kurikulumom za stjecanje strukovne kvalifikacije.

M%KS("MK# &#(

UsklaEen je s karakteristikama pojedinog sektora/podsektora i s potrebama lokalnog tr1i8ta rada i gospodarstva. Mo1e se sastojati od op=eobrazovnih i strukovnih sektorskih sadr1aja, izbornih sadr1aja te u7enja temeljenoga na radu. Omogu=uje uklju7ivanje odgojno-obrazovnih ishoda va1nih za sektor/podsektor. Udio pojedinih sadr1aja odreEen je sektorskim kurikulumom. Dio sadr1aja sektorskog dijela kurikuluma mo1e se odrediti kurikulumom 8kole te tako omogu=iti usklaEivanje strukovnog obrazovanja s potrebama lokalnog tr1i8ta rada. Proces u7enja i pou7avanja sektorskog dijela kurikuluma organizira se u obliku modula.

R(&L'# (!Y%(Q"+T(*P#W # MS"LK(*P#W M%KS("MK#W M+&"\+$+

#TQ("P# R(&L'# L,%P$% S%R%'$%P( P+ "+&L

Sadr1aji op=eobrazovnih i sektorskih sadr1aja va1nih za odreEeni sektor/podsektor odreEeni su u skladu sa sektorskim kurikulumom, kurikulumom za stjecanje kvalifikacije i kurikulumom 8kole.

OdreEeni su u skladu sa sektorskim kurikulumom i kurikulumom 8kole. U7enik mo1e odabrati izborne module u skladu sa svojim interesima. Prvenstveno su strukovni, a ako su op=eobrazovni, onda su u korelaciji s budu=om kvalifikacijom u7enika. Odabir izbornih modula, u7enicima omogu=ava postupno usmjeravanje prema budu=oj kvalifikaciji.

Ve=im je dijelom sektorskog/podsektorskog karaktera i usmjereno je na stjecanje sektorskih znanja i vje8tina.

!. ,719<:

(!Y%(Q"+T(*P# &#( MS"LK(*P# &#(

Zajedni7ki je svim zanimanjima razine strukovne kvalifikacije 4.2 unutar istog sektora/podsektora. Broj nastavnih sati odreEenoga op=eobrazovnog predmeta u ovoj sastavnici kurikuluma ovisi o sektoru, podsektoru i strukovnoj kvalifikaciji.

Sastoji se od modula strukovnih sadr1aja, izbornih modula i u7enja temeljenog na radu. Obuhva=a odgojno-obrazovne ishode usmjerene na odabranu kvalifikaciju/zanimanje sektora/podsektora. Opseg i sadr1aj strukovnog dijela odreEen je sektorskim kurikulumom, kurikulumom za stjecanje strukovne kvalifikacije i kurikulumom 8kole.

MS"LK(*P# R(&L'# #TQ("P# R(&L'# L,%P$% S%R%'$%P( P+ "+&L

Usmjereni su na kvalifikaciju/zanimanje.

Svojim su ishodima usmjereni na odabrano zanimanje ili na u1u specijalizaciju unutar odabranog zanimanja. Omogu=uju implementiranje novih tehnologija u proces u7enja i pou7avanja i njegovu prilagodbu potrebama lokalnog tr1i8ta rada i gospodarstva. U7enik mo1e samostalno odabrati izborne module u skladu sa svojim interesima, sposobnostima, mogu=nostima i sklonostima.

Usmjereno je na stjecanje strukovne kvalifikacije/ zanimanja.

Sadr1aji strukovnog i izbornog dijela u korelaciji su s u7enjem temeljenom na radu i nu1no je posti=i usklaEenost njihova izvoEenja.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—24

<.6. Mogu=nosti izbora kurikuluma u ustanovama za strukovno obrazovanje

U ustanovama za strukovno obrazovanje otvorena je mogu$nost izbornosti u okviru sektorskog dijela kurikulu-ma radi pozicioniranja u odnosu na druge srodne ustanove. Ustanove mogu izabrati strukovne sadr"aje relevan-tne za lokalnu sredinu i razvoj novih tehnologija.

Izbornost u strukovnom dijelu kurikuluma ostvaruje se mogu$no%$u odabira izbornih modula odnosno zanima-nja na prijelazu iz (. ciklusa u 8. ciklus. Tijekom 8. ciklusa izbornim modulima uvelike se omogu$ava usmjerava-nje, odnosno u"a specijalizacija unutar strukovne kvalifikacije.

U#enicima se u sektorskom dijelu kurikuluma pru"a mogu$nost izbora izme!u izbornih predmeta bitnih za vertikalnu prohodnost i u#enja u svijetu rada u stvarnome radnom okru"enju.

<.<. Prohodnost

Prohodnost, kao mogu$nost promjene tijeka obrazovanja, omogu$uje u#enicima da tijekom redovitoga stru-kovnog obrazovanja za odre!enu strukovnu kvalifikaciju/zanimanje mogu pod odre!enim uvjetima promijeniti profil i razinu kvalifikacije.

G.G.%. 203740/.59/5 @3020>/0:. .76+10C :3+>/608109:10? 0A3540-5/65

Horizontalnom prohodno%$u omogu$uje se u#enicima da tijekom svojega srednjo%kolskog obrazovanja promi-jene profil i razinu kvalifikacije. Horizontalna prohodnost mo"e biti uvjetovana polaganjem razlikovnih ispita ili priznavanjem prethodno ste#enih odgojno-obrazovnih ishoda. Ovisno o sadr"ajnim razlikama izme!u kuriku-luma za stjecanje strukovne kvalifikacije, %kole koju u#enik poha!a i one u kojoj "eli nastaviti svoje obrazovanje, utvr!uju se kompetencije/razlikovni sadr"aji koje u#enik treba savladati te u kojem razdoblju. O potrebi, na#inu i tijeku polaganja razlikovnih ispita autonomno odlu#uje %kola u kojoj u#enik "eli nastaviti svoje obrazovanje.

G.G.&. -+3.7159/5 @3020>/0:. .76+10C :3+>/608109:10? 0A3540-5/65

Vertikalnom prohodno%$u omogu$uje se u#enicima promjena razine kvalifikacije tijekom redovitoga srednjo%-kolskog obrazovanja. Promjena razine strukovne kvalifikacije mo"e se uvjetovati dodatnom provjerom postignu-tih kompetencija. O potrebi, na#inu i tijeku polaganja razlikovnih ispita, kojima se dokazuje potrebna razina ste-#enih kompetencija za prelazak s jedne razine kvalifikacije na drugu odlu#uje %kola u kojoj u#enik "eli nastaviti svoje obrazovanje.

<.>. Grupiranje u7enika

U#enici se grupiraju u razredne odjele tako da razredni odjel mo"e poha!ati vi%e u#enika razli#itih programa obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije/zanimanja istog sektora. Broj u#enika prema programu obrazo-vanja unutar istog sektora u jednome razrednom odjelu, kao i ukupan broj u#enika u razrednom odjelu, odre!en je va"e$im zakonskim propisima.

U#enici unutar strukovnoga obrazovanja mogu izabrati zanimanje, razli#ite module unutar zanimanja, strukov-ne i op$eobrazovne skupove ishoda u#enja te sukladno tomu mogu biti podijeljeni u skupine prema odabranom izboru. Grupiranje u#enika nije uvjetovano dobi i razredom u koji je u#enik upisan, ve$ izborom modula (unutar skupine mogu biti u#enici razli#itih odjela i razli#itih generacija iz razli#itih %kola). Grupiranje u#enika koje je uvjetovano izborom mo"e se provesti unutar %kolske ustanove koja nudi mogu$nost stjecanja odabranih kompe-tencija, unutar srodne %kolske ustanove, odnosno centara kompetentnosti ako u mati#noj %kolskoj ustanovi nisu zadovoljeni svi materijalni, tehni#ki i kadrovski uvjeti, ali uz propisan broj zainteresiranih u#enika.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—25

0. VREDNOVANJE, OCJENJIVANJE I IZVJE?@IVANJE

Vrednovanje u strukovnom obrazovanju odra"ava ciljeve, vrijednosti i na#ela Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje.

Pri vrednovanju u strukovnom obrazovanju uva"avaju se na#ela i upotrebljavaju pristupi vrednovanja navedeni u Okviru za vrednovanje procesa i ishoda u%enja u osnovnim i srednjim 'kolama RH, uz nadopunu pristupa karakteri-sti#nih za strukovno obrazovanje. Na svim razinama strukovnog obrazovanja uspostavljen je sustav osiguranja kvalitete na temelju odgojno-obrazovnih ishoda.

Postupci vrednovanja i izvje%$ivanja tijekom odgoja i obrazovanja u strukovnim %kolama usmjereni su na pra$e-nje i provjeru postignu$a sukladno odgojno-obrazovnim ishodima relevantnih kurikulumskih dokumenata. Radi toga primjenjuju se postupci unutarnjeg, hibridnog i vanjskog vrednovanja.

Unutarnje vrednovanje provodi se u %koli i radnom okru"enju tijekom cjelokupnoga strukovnog obrazovanja, a provode ga u#itelji i mentori. U#enici samovrednuju svoj rad. Taj oblik vrednovanja bitan je za upravljanje i vo-!enje procesa pou#avanja i u#enja te samostalno u#enje.

Aktivnosti u procesu unutarnjeg vrednovanja u#enikovih postignu$a provode se kontinuirano i transparentno po%tuju$i u#enikovu osobnost i daju$i svima jednaku priliku.

Na#ini, postupci i elementi vrednovanja postignute razine kompetencija proizlaze iz nacionalnog, sektorskog, strukovnog i predmetnog kurikuluma. Razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda odre!ene su na nacional-noj razini iz svih nastavnih predmeta, odnosno odgojno-obrazovnih podru#ja.

Specifi#nost vrednovanja u strukovnom obrazovanju provjera je postignu$a ishoda u#enja temeljenoga na radu. Procjena postignu$a ishoda u#enja temeljenoga na radu odre!uje se stupnjevito:

— propisane kompetencije za kvalifikaciju su usvojene — propisane kompetencije za kvalifikaciju su djelomi#no usvojene — propisane kompetencije za kvalifikaciju nisu usvojene.

Kriteriji usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda bit $e odre!eni za svaku kvalifikaciju sektorskim odnosno ku-rikulumom zanimanja.

Vrednovanje postignu$a u#enika za u#enje temeljeno na radu provodi mentor u#enika na radnom mjestu. Men-tor kao #lan povjerenstva za pra$enje u#enika, na osnovi u#enikove ovjerene propisane dokumentacije, eviden-tira i prati razinu ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom u#enja temeljenog na radu. Op$eobrazovni i strukovni predmeti vrednuju se prema posebno pripremljenim popisima za provjeru koje su sektorski odre!e-ni i prilago!eni predmetima. O provedenom vrednovanju napretka i postignu$a u#enika mentor izvje%$uje %ko-lu te roditelje/skrbnike. Izvje%$e mentora pra$enje je napredovanja u#enika s pomo$u popisa za provjeru( i te-melji se na provjeri postignu$a odgojno-obrazovnih ishoda s pomo$u procjena razvoja odgovornosti, samoinici-jativnosti i samoregulacije te komunikacije i suradnje. Izvje%$ivanje o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda na polugodi%tu i na kraju godine odre!eno je Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda u%enja u osnovnim i srednjim 'kola-ma Republike Hrvatske.

Pri vrednovanju u#enika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u %koli i u svijetu rada postupa se u skladu s naputcima dokumenata Okvira za poticanje i prilagodbu iskustva u%enja i vrednovanja postignu&a djece i u%enika s te'ko-&ama i Okvira za poticanje iskustva u%enja i vrednovanje postignu&a darovite djece i u%enika. Za vrednovanje napredova-nja tih u#enika u postizanju predvi!enih odgojno-obrazovnih ishoda u svijetu rada izra!uju se posebni popisi za provjeru individualno prilago!eni u#eniku. Ako se u#enik %koluje po osobnom kurikulumu s prilagodbom od-gojno-obrazovnih ishoda, odre!uju se i osiguravaju sve prilagodbe pristupa u#enja i pou#avanja te vrednovanja za u#enika koje su potrebne na radnom mjestu.

Pra$enje ostvarenja/postizanja odgojno-obrazovnih ishoda u strukovnim %kolama usko je povezano s cjeloku-pnim sustavom kvalifikacija svih obrazovnih razina u Republici Hrvatskoj. Za u#enike koji tijekom redovitog ob-razovanja ne uspijevaju posti$i o#ekivani napredak osigurava se postupak utvr!ivanja te%ko$a s kojima se u#enik susre$e te mu se pru"a sustavna dodatna podr%ka u u#enju.

4—Za detaljnije poja8njenje popisa za provjeru vidjeti Okvir za vrednovanje procesa i ishoda u#enja u osnovnim i srednjim $kolama Republike Hrvatske.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—26

Za svaku kvalifikaciju i skup ishoda u#enja odre!uje se obujam, odnosno prosje#no ukupno utro%eno vrijeme potrebno za stjecanje te kvalifikacije. Svaka kvalifikacija izra"ava se u Europskom kreditnom sustavu u strukov-nom obrazovanju i osposobljavanju (-34-5 – European Credit System for Vocational Education and Training) i u Hr-vatskom sustavu bodova op$eg obrazovanja (*6,,), bodovima u op$em obrazovanju i u op$eobrazovnom dijelu strukovnih kvalifikacija. Tako se osigurava sustav kvalitete te omogu$ava prepoznatljivost kvalifikacija ste#enih u Republici Hrvatskoj na hrvatskom i europskom tr"i%tu rada.

Tijekom stjecanja kvalifikacije u#enik izra!uje mapu radova u kojoj $e objediniti opis kompetencija i dokaze o svim kompetencijama koje je stekao tijekom obrazovanja. Mapa radova slu"it $e radi predstavljanja poslodavcu ili kao prilog svjedod"bi radi mobilnosti.

U#enik zavr%ava sve razine kvalifikacija (osim kvalifikacije razine &) obranom zavr%nog rada pred stru#nim povje-renstvom koje imenuje nadle"na institucija. Vrednovanje i ocjenjivanje zavr%noga prakti#nog rada i/ili obrane zavr%nog rada, rad i osnivanje povjerenstava regulirano je pripadaju$im pravnim aktima koje donose nadle"ne institucije. Unutar svakoga obrazovnog sektora odre!uju se nacionalni standardi za izradu zavr%noga prakti#nog rada i kriteriji njegova vrednovanja.

Za u#enike s te%ko$ama koji se %koluju po osobnom kurikulumu s prilagodbama odgojno-obrazovnih ishoda i pristupa u#enja i pou#avanja predvi!ena je mogu$nost postizanja cjelovite kvalifikacije sa smanjenim opsegom. Uz zavr%nu svjedod"bu za te se u#enike prila"e dodatak svjedod"bi koji sadr"i kvalitativni opis postignutih ra-zina kompetencija s obzirom na prilagodbe odgojno-obrazovnih ishoda koje sadr"i osobni kurikulum u#enika s te%ko$ama, a koje su specifi#ne za pojedinu struku.

Kvalifikacije razine & zavr%avaju se ispitom stru#ne osposobljenosti pred stru#nim povjerenstvom.

Kvalifikacije razine ' zavr%avaju se izradom i obranom zavr%noga prakti#nog rada pred stru#nim povjerenstvom.

Kvalifikacije razine (.) zavr%avaju se izradom i obranom zavr%noga prakti#nog rada pred stru#nim povjeren-stvom. Zavr%ni prakti#ni rad obuhva$a ukupnost svih polja u#enja (modula) i usvojenost svih zadanih ishoda u#enja.

Kvalifikacije razine (.& zavr%avaju se izradom i obranom zavr%noga prakti#nog rada pred stru#nim povjeren-stvom. Zavr%ni prakti#ni rad projektni je zadatak u kojemu se od u#enika tra"i samostalnost u analizi problema, mogu$im rje%enjima i izvedbama rje%enja primjenjuju$i usvojena znanja i vje%tine iz op$eobrazovnog i strukov-nog dijela kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije. Zavr%ni prakti#ni rad obuhva$a ukupnost svih polja u#enja (modula) i usvojenost svih zadanih ishoda u#enja.

Vanjsko vrednovanje mo"e se provoditi tijekom strukovnog obrazovanja i u njegovu zavr%nom dijelu, a obuhva$a provjeru u#enikovih postignu$a odgojno-obrazovnih ishoda. Vanjsko vrednovanje provode relevantne ustanove i subjekti koji nisu imali neposrednu vezu s procesom koji se provodi unutar %kole, a u svrhu certificiranja, odno-sno procjene uspje%nosti stjecanja kvalifikacije odre!ene Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom.

Za detaljnije poja%njenje pristupa vrednovanja za u#enje i vrednovanja kao u#enja, kao i pripadaju$ih metoda i tehnika vrednovanja te oblika izvje%$ivanja vidjeti Okvir za vrednovanje procesa i ishoda u%enja u osnovnim i srednjim 'kolama Republike Hrvatske.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—27

DODATAK

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—28

Izdvojeno mi8ljenje

Damir Bo'njak

Kao #lan Stru#ne radne skupine za izradu prijedloga Kurikula za strukovno obrazovanje smatram da je nu"an druk#iji pristup strukovnom obrazovanju. Moje primjedbe odnose se prvenstveno na razinu (.& (#etverogodi%-nje obrazovanje). Ukratko, moje primjedbe su sljede$e:

). Upis u#enika za stjecanje strukovne kvalifikacije razine (.& nije razra!en.

Predvi!en je upis u#enika za stjecanje strukovne kvalifikacije razine (.& u sektor u (. ciklusu. Mislim da treba po-stupak upisa dodatno razraditi, raspraviti prednosti upisa u sektor, upisa u podsektor i upisa u zanimanje.

Za razinu (.& predvi!en je upis u sektor, a prve dvije godine bile bi zajedni#ke za svaki sektor. Sada u Republi-ci Hrvatskoj postoje ve$i i manji sektori, srodniji i manje srodni pa se postavlja pitanje ako se u#enici upisuju u sektor, ima li dovoljno zajedni#kih predmeta (i jednakog obima) za dvije godine zajedni#kog obrazovanja. Mi-%ljenja sam, ako se odlu#imo za upis u sektor, da bi bila dovoljna jedna zajedni#ka „sektorska“ godina, a da se iz-bor podsektora, obi#no ujedno i kvalifikacije/zanimanja, obavi na po#etku drugog razreda izme!u u#enika jedne %kole. Jednom sektorskom godinom dobila bi se horizontalna prohodnost (u#enici bi nakon jedne godine uvidje-li „%to im bolje le"i“), a s tri godine u podsektoru (ve$inom i kvalifikaciji/zanimanju) dobilo bi se kvalitetnije ob-razovanje u kvalifikaciji/zanimanju.

U strukovnom i sektorskom dijelu u prve dvije godine spominju se i podsektorski sadr"aji, a upis u kvalifikaci-ju/zanimanje predvi!en je na po#etku tre$eg razreda. U sektoru elektrotehnike i ra#unalstva postoji podsektor elektrotehnika i podsektor ra#unalstvo. U mnogim %kolama nudi se jedno zanimanje u podsektoru, a upisivalo bi se u sektor, zanimanje bi se biralo u tre$em razredu, a prije toga spominje se podsektor u prva dva razreda!?

&. Prilikom izrade organizacijskih okvira za pojedinu razinu obrazovanja trebalo je krenuti od sadr"aja (pred-meta) i dobrih prija%njih iskustava.

Da se do!e do organizacijskog okvira i postotaka pojedinih sastavnica, trebalo je krenuti od sadr"aja pojedinih sastavnica. To je posebno izra"eno kod op$eobrazovnog dijela koji je %turo opisan u svim razinama kvalifikacija. Za razinu (.) predvi!eno je do 7 sati u #etvrtom ciklusu i do 1,7 sati u petom ciklusu, a za razinu (.& predvi!eno je do )&,7 sati godi%nje. Mogu li se svi potrebni sadr"aji smjestiti u te okvire?

'. Ostali op$eobrazovni predmeti (izvan op$eobrazovne jezgre) ograni#eni su samo na prva dva razreda sred-nje %kole.

Ostali op$eobrazovni predmeti, koji su ve$inom i predmeti na dr"avnoj maturi, odnosno predmeti bitni za upise na fakultete (primjerice Fizika u sektoru Elektrotehnika i ra#unalstvo), predvi!eni su samo u sektorskom dijelu (u prva dva razreda). I sada su u#enici strukovnih %kola u podre!enom polo"aju u odnosu na u#enike gimnazija u pogledu broja sati predmeta bitnih za upise na fakultete, a s ovim prijedlogom bili bi u jo% lo%ijem polo"aju. Sada u gimnazijama u#enici imaju od && do '7 sati Matematike i Fizike, a u strukovnim %kolama od &0 do && sata. No-vim prijedlogom kurikula taj broj bio bi jo% manji. Ne mogu se ta temeljna znanja usvajati u strukovnim pred-metima. Sada je sli#na situacija u medicinskim %kolama, tako da se u#enici medicinskih %kola zbog toga mnogo te"e (gotovo nemogu$e) upisuju na medicinski fakultet.

Upisom u sektor nastoji se pove$ati horizontalna prohodnost obrazovnog sustava, a ograni#avanjem broja sati op$eobrazovnih predmeta (temeljnih znanja) na (0% ()&,7 sati) i ograni#avanjem mogu$nosti pove$anja tih zna-nja u sektorskom dijelu samo na prva dva razreda onemogu$uje se vertikalna prohodnost prema fakultetima.

(. U#enje temeljeno na radu izdvojeno je u posebne to#ke (u tablici u poglavlju 8.' to#ka B' i C') izvan strukov-nih modula.

U#enje temeljeno na radu su i laboratorijske vje"be u sklopu strukovnih predmeta, ostale vje"be i praktikumi, mogu biti i projektni zadatci itd. U#enje temeljeno na radu (:;<) mo"e biti u radnom okru"enju (%kolama, gos-podarstvu, ustanovama…) i u svijetu rada (gospodarstvu, ustanovama…). Sla"em se da treba sna"nije povezati ob-razovanje i gospodarstvo nekim oblikom „prakse“ (za to treba %iri dru%tveni konsenzus), ali u#enici moraju dobi-ti i kvalitetnu op$eobrazovnu i stru#nu podlogu.

—!"#$%!"&!$ '()$'(&(* +" ,-)('%.!% %/)"+%."!01

—29

8. Zbog prethodno navedenog strukovno obrazovanje usmjereno je prvenstveno (gotovo isklju#ivo) na obrazo-vanje za tr"i%te rada, a ne za daljnje obrazovanje.

Osnovna dvojba tijekom na%eg rada bila je da li je strukovno obrazovanje isklju#ivo (ili prvenstveno) za tr"i%te rada, ili je strukovno obrazovanje za razinu (.& podjednako i za tr"i%te rada i za daljnje obrazovanje u skladu s po-trebama tr"i%ta rada i karakterom sektora. Pitanje je koliko na tr"i%tu rada ima radnih mjesta u pojedinom sekto-ru za „srednju stru#nu spremu“. Moje je mi%ljenje da je strukovno obrazovanje kvalifikacija ' (dvogodi%nje obra-zovanje) i (.) (trogodi%nje „obrtni#ko“ obrazovanje) za tr"i%te rada i da za te razine treba pove$ati obrazovanje te-meljeno na radu („praksa“ u radnom okru"enju i svijetu rada). Ali za razinu (.& („tehni#ke %kole“) u#enicima tre-ba omogu$iti izlaz na tr"i%te rada (kvalitetnom „praksom“), ali i upis na srodne fakultete, jer Hrvatskoj treba vi-sokoobrazovana i stru#na radna snaga. U tom smislu treba u#enicima strukovnih %kola koji "ele studirati omo-gu$iti izbor dodatnih sati predmeta bitnih za upis na fakultete i u petom ciklusu (dok je ovakva dr"avna matura u funkciji prijemnog ispita). Obrada nekih op$eobrazovnih sadr"aja u strukovnim modulima petog ciklusa nije do-voljna. Za u#enike strukovnih %kola koji nemaju namjeru studirati treba umjesto predmeta bitnih za upis na vi-soko%kolske ustanove ponuditi dodatnu praksu u svijetu rada.

U#enici s ovakvom strukovnom %kolom i ovakvom dr"avnom maturom (prijemnim ispitom) te"e bi se upisiva-li na srodne fakultete nego sada. To bi dovelo do „bijega„ boljih u#enika koji imaju namjeru studirati u gimnazi-je, umjesto u strukovne %kole, %to bi smanjilo kvalitetu strukovnih %kola, a i fakulteta. Gimnazijalcima nije pred-vi!eno u#enje temeljeno na radu, %to zna#i udaljavanje od proizvodnje i prakti#nih znanja. Cjelokupno obrazo-vanje, pa u kona#nici i gimnazijsko, je za tr"i%te rada, samo je pitanje u kojem stupnju stru#ne spreme (tra"i se sve stru#nija radna snaga).