Hrvatski okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom Priručnik ...nik za...Hrvatski okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju / Priručnik za samovrjednovanje

Hrvatski okvir za osiguranje kvalitete u strukovnomobrazovanju i osposobljavanju

Priručnik zasamovrjednovanje

U suradnji s članovima radne skupine:MZOŠMZOŠUSRAZOONCVVONCVVONCVVOHOKGospodarska škola Buje Poljoprivredna i veterinarska škola OsijekSrednja škola BolSrednja škola Pregrada

Priručnik za samovrjednovanje za ustanove za strukovno obrazovanje

Za Agenciju za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih:

Ravnatelj: Ivan ŠutaloPomoćnica ravnatelja: Jelena LeticaVoditeljica projekta: Hrvojka Laušić RamljakGlavni urednik: Ivo TunjićRecenzija: mr. sc. Ivan TurkovićLektura: Srećko Paponja

Razvojni tim:

ASOO:

Jelena Letica Marija MarcelićIrena IštvanićSiniša MarkulinDanijela Pustahija MusulinDragica VrgočTamara HudolinDamir ZvonarKristina Miklaužić ČernickiDora UlagaElisabetta FortunatoGordana DrljevićVlatka KlašnjaIvica LozoDragica Kovčalija

Zagreb, srpanj 2011.

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslihAgency for Vocational Education and Training and Adult Education

Radnička cesta 37b, 10 000 Zagreb, HR, CroatiaT: +385 1 62 74 666, F: +385 1 62 74 606E-pošta: [email protected]; www.asoo.hr

ISBN: 978-953-55704-3-1

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 775885

Grafi čki dizajn: RD DIGITAL d.o.o.Tisak: RD DIGITAL d.o.o.

Naklada: 800 primjeraka

U suradnji s članovima radne skupine: Andreja Uroić Landekić Kristina Begonja Suzana Hitrec Vesna Marović Biljana Vranković Natalija Gjeri Sandra Antulić Mirela Lekić Ivana Lešina Snježana Stivaničević

Sani Bodlović Bernardica Šeligo

Hrvatski okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju / Priručnik za samovrjednovanje 3

Predgovor

Predgovor

Od svibnja 2004. godine, kada je Europska komisija ratifi cirala Zajednički okvir za osi-guranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju1, osiguranje i unaprje-đenje kvalitete postalo je sve važnije za ustanove koje pružaju strukovno obrazovanje i osposobljavanje diljem Europe. Osobito je samovrjednovanje, u kombinaciji s vanjskim vrjednovanjem, obećavajući instrument razvoja i osiguranja kvalitete ustanova za stru-kovno obrazovanje. Samovrjednovanje može biti nadogradnja već postojećih aktivnosti osiguranja kvalitete u određenoj ustanovi za strukovno obrazovanje, a, osim toga, ono potiče stvaranje partnerstava i razmjenu iskustava između njih samih, lokalne zajednice i tržišta rada.

Hrvatska je tek na početku usvajanja europskih postignuća u području osiguranja kva-litete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. U ožujku 2010. godine, EQARF2 je prilagođen nacionalnom kontekstu i izrađen je prijedlog Okvira za kvalitetu u strukov-nom obrazovanju i osposobljavanju zajedno s instrumentima osiguranja kvalitete nami-jenjenima sustavu SOO-a. Od ožujka 2010. do ožujka 2012. godine partner u projektu ASOO3, uz pomoć projekta IPA „Razvoj osiguranja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju“, fi nanciranome sredstvima Europske unije, izradio je, testirao i revidi-rao Okvir za samovrjednovanje za strukovno obrazovanje i osposobljavanje.

Jedan od ishoda projekta je Priručnik za samovrjednovanje koji opisuje standardni po-stupak provedbe samovrjednovanja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Pre-poruke koje su nastale na temelju iskustava iz pilot-faze uzete su u obzir pri reviziji postupka samovrjednovanja. Stoga, Priručnik za samovrjednovanje predstavlja postu-pak koji je testiran u praksi i koji je izgrađen na iskustvima prikupljenima od strukovnih škola koje su sudjelovale u pilot-procesu.

Pristup procesu samovrjednovanja usmjeren je na stvaranje i razvoj nove dimenzije kvalitete, a sam priručnik pružanju podrške ustanovama za strukovno obrazovanje u njihovim nastojanjima da ponude visokokvalitetno obrazovanje i osposobljavanje. Bit procesa je promicanje kontinuiranog unaprjeđenja kvalitete u ozračju otvorenosti i me-đusobnoga povjerenja kojima se pridonosi transparentnosti i usporedivosti na europskoj razini. Cijeni se dobra praksa i potiče međusobno učenje u procesu koji je dinamičan i poticajan te koristan ustanovama, ASOO-u i cijelome sustavu.

Priručnik za samovrjednovanje izrađen je kao alat koji će koristiti ustanove za strukovno obrazovanje - stoga on ima praktičan pristup; pruža smjernice koje ustanove mogu od-mah primijeniti. Nadamo se da će Priručnik za samovrjednovanje ispuniti svoju očekiva-nu svrhu i da će njegovo korištenje biti od iznimne koristi kako ustanovama za strukovno obrazovanje tako i Agenciji u njezinu poboljšanju sustava stručno-pedagoškoga nadzora nad radom strukovnih škola. S obzirom na to da želimo i dalje unaprjeđivati postupak samovrjednovanja, povratne informacije o Priručniku bit će nam iznimno vrijedne!

Za projektni tim

Jelena Letica,pomoćnica ravnatelja, ASOOPovratne informacije slati na: [email protected]

1 Zaključak Vijeća o osiguranju kvalitete u SOO-u od 18. svibnja 2004. godine; 9599/04LIMITE/EDUC117/SOC252 2 Europski referentni okvir za osiguranje kvalitete u SOO-u, srpanj 2009. godine 3 Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

Sadržaj


SADRŽAJ

1. POGLAVLJE Područja i kriteriji kvalitete (metodologija)

1.1. Uvod1.2. Temeljne informacije1.3. Prioritetna područja i područja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju1.4. Izvori dokaza 1.5. Primjeri prosudbi1.6. Statistički podatci i podatci o uspješnosti 1.7. Uloga i odgovornosti koordinatora samovrjednovanja

2. POGLAVLJE Samovrjednovanje

2.1. Smjernice za samovrjednovanje ustanova za strukovno obrazovanje 2.2. Pisanje izvješća o samovrjednovanju

3. POGLAVLJE Dodatni materijali (obrasci i predlošci)

3.1. Popis za provjeru pripreme za samovrjednovanje3.2. Naslovna stranica obrasca izvješća o samovrjednovanju3.2.a-f Obrasci izvješća o samovrjednovanju – prioritetna područja 1-63.3. Popis za provjeru dugoročnoga razvojnoga plana3.4. Proces donošenja odluka pri samovrjednovanju3.5. KREDA1-analiza3.6. Internetski alat za samovrjednovanje

4. POGLAVLJE Dodatci

4.1. Pojmovnik kvalitete [nakon pilot-faze] 4.2. Brošura o kvaliteti [nakon pilot-faze] 4.3. Primjeri dovršenih izvješća o samovrjednovanju [nakon pilot-faze] 4.4. Primjer smjernica za praćenje nastave 4.5. Primjeri anketa 4.6. Primjeri postupaka

1 Prilagođeno na temelju primjera NCVVO-a, Priručnik za samovrjednovanje srednjih škola,Zagreb, 2010., www.ncvvo.hr

711

1543495769

71101

121133141197201203207


1.1. Uvod

1. Područja i kriteriji kvalitete (metodologija)

1.1. Uvod

Priručnik za samovrjednovanje namijenjen je ustanovama za strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Izradila ga je radna skupina kao dio početnoga razvoja Okvira za osiguranje kvalitete za sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Republici Hrvatskoj. Priručnik su koristile 24 pilot-strukovne ustanove u razdoblju od 2010. do 2011. godine. Radna je skupina koristila Europske smjernice za samovrjednovanje za pružatelje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (CEDEFOP, 2003.) kao temelj za izradbu priručnika. Radna je skupina revidirala pilot-izdanje tako što je u njega ugradila povratne informacije dobivene od pilot-ustanova koje su testirale priručnik i druge pro-mjene vezane uz razvoj sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanje.

Postizanje određene razine kvalitete u izvođenju programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja dugoročan je proces koji zahtijeva pomnjivo planiranje i organizaciju. Jedan od mnogih koraka u procesu uspostave sustava kvalitete je samovrjednovanje uspješnosti ustanove za strukovno obrazovanje prema defi niranim standardima kvalite-te. Smjernice koje se nalaze u Priručniku trebaju pomoći ustanovama za strukovno ob-razovanje u samovrjednovanju svih vidova svoga rada, što je dio nacionalnoga sustava osiguravanja kvalitete.

Priručnik za samovrjednovanje u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju sadrži slje-deća poglavlja:

Poglavlje 1. Područja i kriteriji kvalitete (metodologija)

Poglavlje 1.1. Uvod

U ovomu se poglavlju nalazi pregled različitih dijelova Priručnika za samovrjednovanje.

Poglavlje 1.2. Temeljne informacije

U ovomu se poglavlju nalaze temeljni podatci o uvođenju sustava osiguranja kvalitete te procesi i vrijednosti koji ga podupiru. U njemu se navode i razvojne aktivnosti što ih provodi Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih glede osiguranja kvalitete ustanova za strukovno obrazovanje.

Poglavlje 1.3. Prioritetna područja i područja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

Ovo poglavlje navodi šest prioritetnih i njima pridruženih područja kvalitete te kriterija kvalitete, ili opisnika uspješnosti koji su temelj samovrjednovanja, vanjskoga vrjedno-vanja i poboljšanja kvalitete.

Prioritetna područja i područja kvalitete su domene i poddomene upravljanja, orga-nizacije i izvođenja nastave prema kojima će se ustanova za strukovno obrazovanje

Hrvatski okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju / Priručnik za samovrjednovanje8

1.1. Uvod

samovrjednovati i prema kojima će se provoditi njihovo vanjsko vrjednovanje. Kriteriji kvalitete/opisnici uspješnosti određuju postignuća što ih treba postići.

Poglavlje 1.4. Izvori dokaza

Ovo poglavlje sadrži primjere iz kojih se mogu dobiti korisni dokazi potrebni u procesu samovrjednovanja. Iz nekih se izvora mogu dobiti dokazi koji će pripadati različitim po-dručjima kvalitete. Ovo poglavlje ne pruža iscrpan popis dokaza niti pak sugerira da sve te izvore treba koristiti automatski za svako samovrjednovanje.

Prijedlozi uključuju dokumentaciju, mjere, postupke i aktivnosti koje bi ustanove za stru-kovno obrazovanje mogle smatrati dokazima svojih postignuća i rada. Stvaranje ovih elemenata bit će dio dugoročnoga razvojnoga plana ustanova za strukovno obrazovanje.

Poglavlje 1.5. Primjeri prosudbi

Ovo poglavlje sadržava primjere prosudbi koje će biti korisne ustanovama za strukovno obrazovanje i vanjskim vrjednovateljima kada budu prosuđivali dokaze prema kriteriji-ma kvalitete. Budući da popis nije konačan, ustanove za strukovno obrazovanje i vanjski vrjednovatelji će se susretati s različitim situacijama kod različitih ustanova; ovi primjeri mogu poslužiti za donošenje prosudbi u različitim situacijama s kojima se susretnu.

Poglavlje 1.6. Statistički podatci i podatci o uspješnosti

Ovo poglavlje sadrži popis statističkih podataka koje bi ustanove za strukovno obrazova-nje trebale prikupljati. Kako popis nije konačan, svaka ustanova može dodati određenu vrstu podataka koji su joj relevantni. Alat koji će se nalaziti na internetu omogućit će ustanovama unošenje podataka tim putem, uz mogućnost ispisa kvantitativnoga stati-stičkog izvješća i grafi čkih prikaza s usporedbama i referentnim mjerilima. Ti će grafi čki prikazi pomoći ustanovama u donošenju realnih prosudbi o svojoj izvedbi u narednome ciklusu samovrjednovanja.

Poglavlje 1.7. Uloga i odgovornosti koordinatora samovrjednovanja

U ovom je poglavlju objašnjena uloga koordinatora samovrjednovanja koji je član povjeren-stva za kvalitetu u ustanovi za strukovno obrazovanje. Koordinator samovrjednovanja će pomagati i nadgledati razvoj i operativnu primjenu samovrjednovanja, vanjskoga vrjedno-vanja te procese planiranja poboljšanja i vezane procedure u odnosu na kriterije kvalitete.

Poglavlje 2. Samovrjednovanje

Poglavlje 2.1. Smjernice za samovrjednovanje ustanova za strukovno obrazovanje

Ovo poglavlje pruža neke opće smjernice o procesu samovrjednovanja i planiranju una-prjeđenja. Ono navodi uvjete za uspostavu procesa samovrjednovanja, prikupljanja i stvaranja dokaza, korištenja dokaza za kritičko prosuđivanje razine uspješnosti i za ra-zradbu plana unaprjeđenja. Ono uključuje i sažetak procesa samovrjednovanja.


Poglavlje 2.2. Pisanje izvješća o samovrjednovanju

Ovo poglavlje pruža daljnje smjernice o tome kako pisati izvješće o samovrjednovanju koristeći primjer prioritetnoga područja „poučavanje i učenje“. Svi članovi povjerenstva za kvalitetu i voditelji stručnih vijeća koji su zaduženi za „mini“-izvješća o samovrjed-novanju trebali bi se upoznati sa sadržajem ovoga priručnika prije pisanja izvješća o samovrjednovanju i planova unaprjeđenja.

Poglavlje 3. Dodatni materijali (obrasci i predlošci)

Poglavlje 3.1. Popis za provjeru pripreme za samovrjednovanje

Popis za provjeru pripreme za samovrjednovanje može pomoći pri pripremi samovrjed-novanja. Posebice je koristan ustanovama koje tek uvode samovrjednovanje i planiranje unaprjeđenja ili su tek u ranoj fazi njihove primjene. Preporuča se da pružatelji strukov-nog obrazovanja i osposobljavanja koriste ovaj primjer kao temelj za razvoj svojih popisa za provjeru, što će također biti koristan dokaz u njihovu izvješću o samovrjednovanju.

Poglavlje 3.2. Naslovna stranica obrasca izvješća o samovrjednovanju i obrasci izvješća po prioritetnim područjima

Ovo poglavlje sadrži obrazac izvješća za samovrjednovanje s odvojenim obrascem za svako prioritetno područje i obrazac plana unaprjeđenja.

Poglavlje 3.3. Popis za provjeru dugoročnoga razvojnoga plana

Ovo poglavlje sadrži popis za provjeru koji bi ustanovama za strukovno obrazovanje mogao biti koristan pri procjeni njihova dugoročnoga razvojnoga plana.

Poglavlje 3.4. Proces donošenja odluka pri samovrjednovanju

Ovo i sljedeće poglavlje sadrže tablice koje prikazuju proces donošenja odluka što ih ustanove za strukovno obrazovanje primjenjuju tijekom samovrjednovanja i planiranja unaprjeđenja.

Poglavlje 3.5. KREDA1-analiza

Ovo poglavlje sadrži tablicu za SWOT-analizu i opisnike ocjena što ih ustanove za stru-kovno obrazovanje dodjeljuju u procesu ocjenjivanja.

Poglavlje 3.6. Internetski alat za samovrjednovanje

Ovo poglavlje sadrži grafi čki prikaz internetskog alata koji će učiniti proces izvješćiva-nja jednostavnijim ustanovama za strukovno obrazovanje. Alat omogućava ustanovama izradbu komparativnih grafi kona koji će poslužiti za postavljenje ciljeva i referentnih mjerila.

1 Prilagođeno na temelju primjera NCVVO-a, Priručnik za samovrjednovanje srednjih škola, Zagreb, 2010., www.ncvvo.hr

1.1. Uvod


Poglavlje 4. Dodatci

Poglavlje 4.1. Pojmovnik za kvalitetu

U budućnosti će ovo poglavlje sadržavati pojmovnik koji opisuje termine osiguranja kvalitete i objašnjava kako se koristi terminologija unutar projekta Razvoj osiguranja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i instrumente osiguranja kvali-tete (tj. priručnici za samovrjednovanje i vanjsko vrjednovanje). Uglavnom se koristi CEDEFOP-ov “Pojmovnik o kvaliteti u SOO“ (2003.); ali i mrežne stranice za pretraži-vanje (npr. Google), ENQA “Terminologija osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju” (2006.), OECD-ov “Pojmovnik o obrazovanju” (2008.), CEDEFOP-ova “Terminologija politike SOO-a” (2004.), CEDEFOP-ov “Europski vodič za samovrjednovanje pružatelja SOO-a” i EFQM-ov “Pojmovnik”, www.efqm.org/Portals/0/Glossary.pdf.Pojmovnik HKO-a2 što ga je objavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u Zagrebu, 3. lipnja 2009., dodan je Pojmovniku za kvalitetu tako da su unosi označeni referentnim brojem: CROQF-P-S4-T2, 06/2009.

Poglavlje 4.2. Brošura o kvaliteti

Brošura o kvaliteti izradit će se i objaviti nakon pilot-faze kako bi dionicima u području strukovnog obrazovanja i široj javnosti prikazala rezultate i ishode pilot-faze. Ona sadrži pregled samovrjednovanja u strukovnom obrazovanju u Republici Hrvatskoj i stečena znanja.

Poglavlje 4.3. Primjeri dovršenih izvješća o samovrjednovanju

Ovi su primjeri nastali za vrijeme pilot-faze od rujna 2010. do srpnja 2011. godine. Mogu biti korisni ustanovama pri pisanju vlastitih izvješća.

Poglavlje 4.4. Upute za praćenje nastave

Ovo poglavlje sadrži primjer „Uputa za praćenje nastave“, koje pružaju opće smjernice o tome kako pratiti nastavu i kako dovršiti izvješće o praćenju nastave koje se nalazi u uputama. Izvješće o praćenju može se koristiti za praćenje procesa učenja, za bilježenje saznanja i za izvješćivanje o kvaliteti onoga što se pratilo za posjeta nastavi. Dovršena izvješća o praćenju izvori su dokaza. Priručnik također sadrži primjere postupaka koje ustanove za strukovno obrazovanje mogu koristiti kao temelj za razvoj svojih postupa-ka.

Poglavlje 4.5. Primjeri anketa

U ovom se poglavlju nalaze primjeri anketa za učenike, nastavnike i poslodavce. Ustanove mogu slobodno kopirati i prilagođavati ove dokumente svojim potrebama.

Poglavlje 4.6. Primjeri postupaka

Ovo poglavlje sadrži primjere postupaka. Ustanove mogu slobodno kopirati i prilagođa-vati ove dokumente svojim potrebama.

2 HKO = Hrvatski kvalifi kacijski okvir

1.1. Uvod


1.2. Temeljne informacije


I Republika Hrvatska se, kao i druge države širom svijeta, suočava s mnogim izazovima koji zahtijevaju fl eksibilnu radnu snagu koja je u mogućnosti odgovoriti na zahtjeve tr-žišta rada i koja je spremna na cjeloživotno učenje kako bi držala korak s gospodarskim i tehnološkim promjenama. Jedan od načina na koji države odgovaraju na ove izazove je provedba reformi u sustavu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO) kako bi se:

poboljšala prohodnost mladih ljudi - dajući im relevantne i suvremene kvalifi kacije

povisila razina kvalifi kacija radne snage povećalo sudjelovanje u cjeloživotnom učenju prekvalifi ciranje i dodatno obrazovanje učinilo lakšim za pojedince podigla razina kompetencija na nacionalnoj razini povećalo povjerenje, pouzdanost i kvaliteta kvalifi kacija podigla razina SOO-a.

Bilo koja reforma sustava SOO-a morat će se odvijati prema strogom okviru osiguranja kvalitete. U tom kontekstu je Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih povjeren zadatak (Zakon o strukovnom obrazovanju, 2009.) da razvije okvir osiguranja kvalitete za sustav SOO-a.

Namjera je razviti sustav osiguranja kvalitete koji bi mogao pokrivati sve oblike SOO-a; što bi se u budućnosti moglo proširiti na sve vrste obrazovanja. Pod sustavom osigu-ranja kvalitete pojedinačni će dijelovi sustava razviti svoje specifi čne mjere i procedure za autorizaciju, akreditaciju i vanjsko vrjednovanje.

Ključne vrijednosti za osiguranje kvalitete su:

A. usklađivanje s primjerima dobre prakse – posebice europskeB. cjelovit pristup – koji se bavi specifi čnim područjima u jedinstvenome sustavuC. prepoznatljivi korisnici – s posebnim naglaskom na polaznike i poslodavceD. transparentnost – koja će biti uvjet za sve institucije i agencije uključene u su-

stavE. stalno unaprjeđivanje – korištenje samovrjednovanja i unutarnjega i vanjskog

nadzoraF. vanjska kontrola – kao što su nadzor, vrjednovanje i inspekcija s pomoću kojih

će se podržavati proces samovrjednovanja i unaprjeđenja kvaliteteG. učinkovitost i djelotvornost – osiguranje isplativosti sustava.

Trenutačno postoje dva europska okvira za osiguranje kvalitete na temelju kojih je ra-zvijen okvir za osiguranje kvalitete SOO-a u Republici Hrvatskoj:

a) Zajednički okvir za osiguranje kvalitete SOO-a u Europi i najnovija verzija EQARF-a

b) Europska mreža za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA3).

3 ENQA (European Network for Quality Assurance) – Europska mreža za osiguranje kvalitete preimenovana je u Europsko udruženje za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju


a) Zajednički okvir za osiguranje kvalitete (CQAF) u strukovnom obrazova-nju u Europi

Zajednički okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju u Europi (CQAF - The Common Quality Assurance Framework for VET in Europe4), što ga je u svibnju 2004. godine ratifi cirala Europska komisija5, krovni je okvir unutar kojega će svaka država ra-zviti svoj vlastiti okvir osiguranja kvalitete strukovnog obrazovanja. Postoji pet područja kvalitete u europskom CQAF-u:

metodologija svrha i plan provedba procjena i vrjednovanje povratne informacije i promjene.

Ova područja kvalitete podrobnije su objašnjena u Europskom vodiču za samovrjedno-vanje ustanova za strukovno obrazovanje (CEDEFOP, 2003.).

CQAF se temelji na šest ideja:

ustanove za strukovno obrazovanje odgovorne su za kvalitetu svoga rada na godišnjem samovrjednovanju ustanova za strukovno obrazovanje na vrjednovanju prema kriterijima na vrjednovanju kompetencija na dokazima kojima se potvrđuju kompetencije i usklađenost s kriterijima na ciklusu kvalitete (planiraj – napravi – provjeri - reagiraj).

U srpnju 2009. godine su Europski parlament i Vijeće Europske unije objavili svoje ko-načne preporuke za uspostavu Europskoga referentnog okvira za osiguranje kvalitete za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (EQARF-VET)6. Cilj ovih preporuka je usposta-va EQARF-VET-a kao referentnog alata koji će pomoći državama članicama da nadziru stalno unaprjeđivanje kvalitete u svojim sustavima strukovnog obrazovanja i da ispitaju kako rade postojeći modeli osiguranja kvalitete.

Budući da EQARF-VET ima tri elementa, bit će potrebna rasprava na nacionalnoj razini o tome koje će mehanizme, standarde i procedure trebati razviti kako bi se omogućilo samovrjednovanje na razini sustava i pružatelja, vanjski nadzor i vrjednovanje te pri-kupljanje i analiza relevantnih podataka za uspostavu ključnih pokazatelja uspješnosti (KPI).

b) Europska mreža za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA in HE)

Za Standarde i smjernice za osiguranje kvalitete u europskomu visokoobrazovnome prostoru (The Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area - EHEA) nacrt je izradilo Europsko udruženje (nekadašnja mreža) za osi-guranje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA, 2005.). Predloženi standardi i smjer-nice napravljeni su tako da budu primjenjivi na sve institucije visokog obrazovanja i agencije za kvalitetu u Europi, da promiču zajedničko povjerenje i unaprjeđuju transpa-rentnost poštujući istodobno različite nacionalne kontekste i predmetna područja.

4 TWG ‘Quality in VET’, CEDEFOP, 2004. 5 Zaključak Vijeća o osiguranju kvalitete u SOO-u; 9599/04LIMITE/EDUC117/SOC252, 18. svibnja 2009. 6 Preporuka od 18. lipnja 2009., objavljeno 8. srpnja 2009./C155



Standardi i smjernice zasnivaju se na nekoliko temeljnih načela o osiguranju kvalitete:

ustanove za visoko obrazovanje imaju primarnu odgovornost za kvalitetu usluga koje pružaju i osiguranje te kvalitete

treba očuvati interes društva za kvalitetu i standarde visokog obrazovanja kvaliteta akademskoga programa mora se unaprjeđivati na čitavom eu-

ropskome visokoobrazovnome prostoru (EHEA) važna je transparentnost i korištenje vanjskih stručnjaka treba poticati kulturu kvalitete visokoobrazovne ustanove trebaju dokazati da su pouzdane, što uključuje

i pouzdanost za ulaganje javnoga i privatnoga novca.

Članak 11. Zakona o strukovnom obrazovanju (2009.) navodi 8 područja za osi-guranje kvalitete:

1. planiranje i programiranje rada2. poučavanje i podrška učenju 3. postignuća polaznika4. materijalni uvjeti i ljudski potencijali5. profesionalni razvoj zaposlenika6. međuljudski odnosi u ustanovi za strukovno obrazovanje 7. vođenje i upravljanje8. suradnja s ostalim dionicima.

Struktura hrvatskoga sustava osiguranja kvalitete podijeljena je u 6 prioritetnih po-dručja koja pokrivaju područja kvalitete iz navedenoga zakona, a kojima se trebaju baviti ustanove za strukovno obrazovanje.

Jednom utvrđene potrebe korisnika (npr. polaznika, poslodavaca) treba pretvoriti u pa-rametre kako bi se moglo izmjeriti zadovoljavaju li aktivnosti i procesi ustanove za stru-kovno obrazovanje te potrebe.

Stoga je svako prioritetno područje podijeljeno u područja kvalitete koja su dalje defi -nirana nizom kriterija kvalitete koji određuju standard i razinu aktivnosti i procesa u stru-kovnom obrazovanju i osposobljavanju. Ovi kriteriji kvalitete temelje se na Europskom vodiču za samovrjednovanje (European Guide to Self-Assessment - CEDEFOP, 2003.) i opisani su kao deskriptori uspješnosti. To je napravljeno radi obuhvaćanja svih vrsta pružanja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koje će biti dostupne.

Glavno načelo osiguranja kvalitete je stavljanje polaznika u središte te vrjednovanje njihovih stečenih kompetencija. Deskriptori uspješnosti opisuju aktivnosti i situacije koje možemo očekivati kod uspješnih ustanova za strukovno obrazovanje. Provedbom aktivnosti, ustanove za strukovno obrazovanje će dokazivati do koje se razine provodi ili obavlja neka aktivnost. Ustanove za strukovno obrazovanje će utvrđivati učinak koji njihove aktivnosti imaju na proces učenja.

Svrha deskriptora uspješnosti je usmjeriti pozornost na najvažnije kriterije kvalitete (npr. na one koji su imali najviše učinka na proces učenja polaznika) i ukazati ustanova-ma za strukovno obrazovanje na razinu kvalitete njihovih aktivnosti i procesa.

Ustanove za strukovno obrazovanje koristit će područja kvalitete i deskriptore uspješ-nosti za proces samovrjednovanja, kao i vanjski vrjednovatelji koji će obavljati posjete radi revidiranja kvalitete.


15H

rvat

ski

okvi

r za

osi

gura

nje

kval

itet

e u

stru

kovn

om o

braz

ovan

ju i

osp

osob

ljava

nju

/ P

riručn

ik z

a sa

mo

vrje

dn

ova

nje

1.3

. Pri

orit

etn

a p

odručj

a i p

odručj

a kv

alit

ete

u s

tru

kovn

om o

bra

zova

nju

i os

pos

oblj

avan

ju

Pri

orit

etn

a p

odručj

a, p

odručj

a kv

alit

ete

i kri

teri

ji k

valit

ete/

opis

nic

i usp

ješn

osti

PR

IOR

ITET

NO

PO

DR

UČ

JE 1

– P

LAN

IRA

NJE

I P

RO

GR

AM

IRA

NJE

RA

DA

PO

DR

UČ

JA K

VA

LITE

TE I

NJE

ZIN

I K

RIT

ERIJ

I

ŠK

OLS

KI

KU

RIK

ULU

M I

GO

DIŠ

NJI

PLA

N I

PR

OG

RA

M R

AD

A U

STA

NO

VE

Kri

teri

ji k

valit

ete/

opis

nic

i usp

ješn

osti

: 1.

1.

Š

kols

ki k

urik

ulum

sad

rži s

ve e

lem

ente

pro

pisa

ne z

akon

om,

pose

bice

cilj

eve

i nač

in p

rocj

enjiv

anja

pos

tignuća

zad

anih

cilj

eva.

1.2.

Ško

lski

je

kuriku

lum

raz

vije

n na

tem

elju

pro

pisa

noga

nac

iona

lnog

a ku

riku

lum

a.1.

3.

God

išnj

i pla

n i p

rogr

am r

ada

usta

nove

don

esen

je

na t

emel

ju n

asta

vnog

a pl

ana

i pro

gram

a i š

kols

koga

kur

ikul

uma,

sad

ržav

ajuć

i sve

ele

men

te

prop

isan

e za

kono

m.

1.4.

Ško

lski

kur

ikul

um i

godi

šnji

plan

i pr

ogra

m t

reba

ju o

draž

avat

i sm

jern

ice

utvrđe

ne G

odiš

njim

pla

nom

una

prjeđe

nja

rada

ust

anov

e.1.

5.

Ope

rativ

ni g

odiš

nji p

lano

vi i

prog

ram

i za

nast

avne

pre

dmet

e su

izrađe

ni i

imaj

u sv

e pr

opis

ane

sast

avni

ce.

1.6.

O

pera

tivni

god

išnj

i pla

novi

i pr

ogra

mi d

io s

u go

dišn

jega

pla

na i

prog

ram

a ra

da u

stan

ove.

1.7.

O

pera

tivni

god

išnj

i pla

novi

i pr

ogra

mi s

u us

klađ

eni s

važ

ećim

okv

irni

m n

asta

vnim

pla

novi

ma

i pro

gram

ima.

1.

8.

Ope

rativ

ni g

odiš

nji p

lano

vi i

prog

ram

i usk

lađe

ni s

u s

izve

dben

im,

ako

post

oje.

1.

9.

Ust

anov

a vr

jedn

uje

real

izac

iju e

lem

enat

a iz

god

išnj

ega

plan

a i p

rogr

ama.

1.10

. O

rgan

izac

ija n

asta

ve je

prim

jere

na p

olaz

nici

ma

i nas

tavn

icim

a.1.

11.

Str

ukov

na v

ijeća

ust

anov

e im

aju

izrađe

ne g

odiš

nje

plan

ove

rada

.1.

12.

Str

ukov

na v

ijeća

ust

anov

e vr

jedn

uju

real

izac

iju s

voga

god

išnj

ega

plan

a ra

da.

1.13

. U

stan

ova

plan

ira

i pr

ovod

i ob

iljež

avan

je p

razn

ika

i bl

agda

na,

javn

ih i

kul

turn

ih a

ktiv

nost

i, vo

lont

ersk

e i

hum

anita

rne

aktiv

nost

i te

pro

vodi

pre

venc

iju n

eprihv

atlji

vih

pona

šanj

a i o

visn

osti.

IZR

AD

BA

I P

OB

OLJ

ŠA

NJA

PR

OG

RA

MA

OB

RA

ZO

VA

NJA

OD

RA

SLI

H 1.

14.

Pr

ogra

mi

obra

zova

nja

odra

slih

osm

išlje

ni s

u u

sura

dnji

s lo

kaln

im n

adle

žnim

tije

lima

i go

spod

arsk

im s

ekto

rom

kak

o bi

udo

volji

li ut

vrđe

nim

po

treb

ama

trži

šta

rada

, a

pobo

ljšan

ja s

u ob

likov

ana

prem

a po

vrat

noj in

form

aciji

svi

h di

onik

a.1.

15.

Prog

ram

i obr

azov

anja

odr

aslih

osm

išlje

ni s

u u

skla

du s

pro

pisa

nom

met

odol

ogijo

m.

1.16

. Pr

ogra

mi o

braz

ovan

ja o

dras

lih o

smiš

ljeni

su

tako

da

osig

urav

aju

jedn

ak p

rist

up i

jedn

ake

mog

ućno

sti s

vim

a.

1.17

. Is

hodi

uče

nja,

kom

pete

ncije

i kr

iterij

i njih

ova

vrje

dnov

anja

red

ovito

se

revi

dira

ju i

unap

rjeđu

ju k

ako

bi b

ili u

skla

du s

važ

ećim

zah

tjevi

ma

tržišt

a ra

da i

stru

ke.

1.18

.

Pro

gram

i obr

azov

anja

odr

aslih

rev

idiraj

u se

bar

em jed

nom

god

išnj

e, a

pol

azni

ci p

rido

nose

toj

rev

iziji

svo

jim p

ovra

tnim

info

rmac

ijam

a.1.

19.

Prog

ram

i se

razv

ijaju

i re

vidi

raju

na

tem

elju

pov

ratn

e in

form

acije

koj

a do

lazi

od

svih

dio

nika

, a

povr

atne

se

info

rmac

ije n

epre

stan

o pr

ikup

ljaju

od

pol

azni

ka,

tvrt

ki i

zaje

dnic

e u

ovu

svrh

u.

1.20

. Re

vidi

ranj

e pr

ogra

ma

vodi

ka

pobo

ljšan

ju u

po

učav

anju

, na

stav

i, uč

enju

i us

pjeh

u po

lazn

ika.

1.

21. I

nfor

mac

ije o

pro

vjer

i zna

nja

i usp

jehu

, uk

ljuču

jući

ana

lizu

rada

raz

ličiti

h sk

upin

a po

lazn

ika,

slu

že k

ao v

odič

za

održ

ivos

t pr

ogra

ma

obra

zova

nja.

1.3

. Pri

orit

etn

a p

odručj

a i p

odručj

a kv

alit

ete

u s

tru

kovn

om o

bra

zova

nju

i os

pos

oblj

avan

ju

PR

IOR

ITET

NO

PO

DR

UČ

JE 2

– P

OUČ

AV

AN

JE I

PO

DR

ŠK

A UČ

ENJU

PO

DR

UČ

JA K

VA

LITE

TE I

NJE

ZIN

I K

RIT

ERIJ

I

UP

ISI

PO

LAZ

NIK

A

2.1.

Ust

anov

a za

str

ukov

no o

braz

ovan

je im

a uč

inko

vite

meh

aniz

me

utvrđi

vanj

a i i

skaz

ivan

ja p

otre

ba z

a up

isom

pol

azni

ka,

sukl

adno

pot

reba

ma

lo

kaln

oga/

regi

onal

noga

trž

išta

rad

a (n

pr.

defi c

itarn

a za

nim

anja

, pr

osto

rni i

pro

gram

ski u

vjet

i za

pola

znik

e s

pose

bnim

odg

ojno

-obr

azov

nim

po

treb

ama,

mog

ućno

st r

ealiz

acije

pra

ktič

ne n

asta

ve,

gosp

odar

ske

razv

ojne

reg

iona

lne

i nac

iona

lne

plan

ove

i str

ateg

ije,

profi

l se

ktor

a i s

l.).

2.

2.

Ust

anov

a za

str

ukov

no o

braz

ovan

je k

roz

škol

ski k

urik

ulum

nud

i zan

imlji

ve i

razn

olik

e ak

tivno

sti,

prog

ram

e i p

roje

kte.

2.

3.

U

stan

ova

za s

truk

ovno

obr

azov

anje

pro

vodi

uči

nkov

ite p

rom

otiv

ne,

info

rmat

ivne

i sa

vjet

odav

ne a

ktiv

nost

i nam

ijenj

ene

pola

znic

ima

i ro

dite

ljim

a (n

pr.

info

rmat

ivni

sas

tanc

i, da

ni o

tvor

enih

vra

ta,

prez

enta

cije

, pr

užan

je p

rim

jere

nih

savj

eta

kako

bi p

olaz

nici

osv

ijest

ili s

voje

in

tere

se il

i pol

azni

cim

a ko

ji se

nis

u us

pjel

i upi

sati

u od

ređe

ni p

rogr

am k

ako

bi p

rona

šli d

rugi

odg

ovar

ajuć

i pro

gram

i sl

ično

) ra

di

us

mje

rava

nja

pola

znik

a u

obra

zovn

i sek

tor/

zani

man

je k

oje

najb

olje

odg

ovar

a po

treb

ama

i int

eres

ima

pola

znik

a.2.

4.

Ust

anov

a za

str

ukov

no o

braz

ovan

je o

rgan

izira

i pro

vodi

str

učnu

pod

ršku

pro

fesi

onal

nom

sav

jeto

vanj

u i u

smje

rava

nju

kroz

rad

str

učni

h tij

ela/

sl

užbi

ust

anov

e.2.

5.

Prist

upno

se

vrje

dnov

anje

pro

vodi

u s

klad

u s

prop

isan

im u

vjet

ima

upis

a.2.

6.

Ust

anov

a za

str

ukov

no o

braz

ovan

je,

na z

ahtj

ev (

mol

bu)

pola

znik

a, r

azm

atra

mog

ućno

st p

rom

jene

pro

gram

a ob

razo

vanj

a te

nas

toji

biti

m

aksi

mal

no fl

eksi

biln

a.

PLA

NIR

AN

JE N

AS

TAV

E, P

OUČ

AV

AN

JA I

UČ

ENJA

2.7.

U

stan

ova

za s

truk

ovno

obr

azov

anje

pru

ža s

usta

vnu

podr

šku

nast

avni

cim

a pr

i iz

radb

i sv

ih o

braz

aca/

doku

men

ata

pri pl

aniran

ju n

asta

ve k

oji se

re

vidi

raju

suk

ladn

o in

ovac

ijam

a u

podr

učjim

a st

ruke

i ed

ukac

ijski

h zn

anos

ti.

2.8.

N

asta

vnic

i izr

ađuj

u op

erat

ivne

pro

gram

e ra

da z

a na

stav

ne p

redm

ete

koje

pouča

vaju

u t

ekuć

oj š

kols

koj go

dini

(ko

ji su

usk

lađe

ni s

okv

irni

m i

iz

vedb

enim

nas

tavn

im p

lano

m i

prog

ram

om i

imaj

u sa

stav

nice

usk

lađe

ne s

a za

htje

vim

a su

vrem

enih

edu

kaci

jski

h zn

anos

ti).

2.9.

N

asta

vnic

i izr

ađuj

u in

divi

dual

iziran

e op

erat

ivne

nas

tavn

e pr

ogra

me

i pripr

eme

za n

asta

vu z

a po

lazn

ike

s po

sebn

im o

dgoj

no-o

braz

ovni

m p

otre

bam

a su

klad

no r

ješe

njim

a m

jero

davn

ih s

lužb

i i/i

li pr

ilože

noj m

edic

insk

oj d

okum

enta

ciji,

u s

urad

nji s

a st

ručn

om s

lužb

om u

stan

ove.

2.10

.

Nas

tavn

ici

se p

ripr

emaj

u za

nas

tavu

(pl

aniraj

u sa

drža

j, m

etod

e, o

blik

e i s

reds

tva

za r

ad).

2.

11.

Pl

aniran

je n

asta

ve u

skl

adu

je s

cilj

nom

sku

pino

m p

olaz

nika

i s

pecifi č

nim

pot

reba

ma

poje

dina

ca,

uključu

jući

i p

olaz

nike

s p

oseb

nim

odg

ojno

-ob

razo

vnim

pot

reba

ma.

2.12

.

Plan

iran

je n

asta

ve p

rovo

di s

e u

sura

dnji

s čl

anov

ima

stručn

oga

vijeća

uz

međ

upre

dmet

nu k

orel

aciju

. 2.

13.

M

ater

ijaln

o-te

hnič

ka p

ripr

ema

nast

ave

uskl

ađen

a je

s p

edag

oški

m s

tand

ardo

m i

min

imal

nim

mat

erija

lnim

uvj

etim

a št

o ih

pro

pisu

je o

kvirni

na

stav

ni p

lan

i pro

gram

. 2.

14.

N

asta

vnic

i pla

nira

ju u

smen

o i p

isan

o pr

ovje

rava

nje

za t

ekuć

u šk

olsk

u go

dinu

u s

klad

u s

važeći

m p

ravi

lnik

om.

2.15

. Vo

deći

rač

una

o sk

lono

stim

a i r

azvo

jnim

mog

ućno

stim

a po

lazn

ika

te o

mog

ućno

stim

a us

tano

ve, p

lani

raju

se

izva

nnas

tavn

i i iz

vanš

kols

ki p

rogr

ami

i akt

ivno

sti.

2.16

.

U p

lani

ranj

u šk

olsk

ih i

izva

nško

lski

h ak

tivno

sti (

nast

ava)

ust

anov

a vo

di rač

una

o sv

im a

ktiv

nost

ima

bitn

ima

za o

dgoj

mla

dih

(svi

jest

o n

acio

naln

oj

prip

adno

sti,

očuv

anju

nac

iona

lne,

pov

ijesn

e i k

ultu

rne

bašt

ine

i sl.)

.

17H

rvat

ski

okvi

r za

osi

gura

nje

kval

itet

e u

stru

kovn

om o

braz

ovan

ju i

osp

osob

ljava

nju

/ P

riručn

ik z

a sa

mo

vrje

dn

ova

nje

1.3

. Pri

orit

etn

a p

odručj

a i p

odručj

a kv

alit

ete

u s

tru

kovn

om o

bra

zova

nju

i os

pos

oblj

avan

ju

NA

STA

VN

I P

RO

CES

2.17

.

Nas

tava

se

izvo

di u

skl

adu

s pr

opis

anim

okv

irni

m n

asta

vnim

pla

nom

i pr

ogra

mom

. 2.

18.

Nas

tava

se

izvo

di u

pro

stor

ima

koji

su u

skl

adu

s pe

dago

škim

sta

ndar

dom

.

2.19

.

Nas

tavn

ici i

zvod

e na

stav

u/na

stav

ni s

at p

rem

a pr

ipre

mam

a za

nas

tavn

e sa

te o

stva

rujući

pla

nira

ni c

ilj i

zada

tke

nast

ave.

2.

20.

N

asta

vne

met

ode,

obl

ici

rada

i n

asta

vna

sred

stva

i p

omag

ala

uskl

ađen

i su

s n

asta

vnim

sad

ržaj

ima

i p

rim

jere

ni p

redz

nanj

u i

spos

obno

stim

a po

lazn

ika.

2.

21.

N

asta

vni

proc

es s

e te

mel

ji na

met

odam

a ak

tivno

g uč

enja

s p

olaz

niko

m u

sre

dišt

u (s

udje

lova

nje

učen

ika

u iz

vođe

nju

nast

avno

ga p

roce

sa;

istr

aživ

ačka

nas

tava

, na

stav

a te

mel

jena

na

pola

znik

ovu

isku

stvu

, pr

ojek

tna

nast

ava,

mul

timed

ijska

nas

tava

, in

divi

dual

iziran

i prist

up p

olaz

niku

, in

terd

isci

plin

arni

prist

up).

2.22

.

Nas

tavn

ici p

rate

i ev

iden

tiraj

u na

pred

ovan

je p

olaz

nika

.

2.23

.

Ust

anov

a za

str

ukov

no o

braz

ovan

je o

rgan

izira

dopu

nsku

i do

datn

u na

stav

u vo

deći

rač

una

o po

treb

ama,

skl

onos

tima

i raz

vojn

im m

oguć

nost

ima

pola

znik

a.

2.24

.

Ust

anov

a za

str

ukov

no o

braz

ovan

je o

rgan

izira

izva

nnas

tavn

e i

izva

nško

lske

akt

ivno

sti

vodeći

rač

una

o po

treb

ama,

skl

onos

tima

i ra

zvoj

nim

m

oguć

nost

ima

pola

znik

a te

o m

oguć

nost

ima

usta

nove

.2.

25.

U

stan

ova

za s

truk

ovno

obr

azov

anje

ima

razr

ađen

e pr

ogra

me

za p

odrš

ku p

olaz

nici

ma

u pr

oces

u uč

enja

.2.

26.

Ust

anov

a za

str

ukov

no o

braz

ovan

je p

otič

e su

radn

ju n

asta

vnik

a s

vanj

skim

str

učnj

acim

a -

u sv

rhu

podi

zanj

a kv

alite

te n

asta

vnog

a pr

oces

a.

2.27

. Str

učna

slu

žba,

rav

nate

lj i n

asta

vnic

i sus

truč

njac

i ust

anov

e za

str

ukov

no o

braz

ovan

je p

rate

rad

svi

h na

stav

nika

, pos

ebic

e na

stav

nika

-pripr

avni

ka.

UČ

ENJE

KR

OZ

IS

KU

STV

O (

VJE

ŽB

E I

PR

AK

TIČ

NA

NA

STA

VA

)

2.28

.

Vje

žbe

i pra

ktič

na n

asta

va iz

vode

se

na t

emel

ju o

kvirno

ga n

asta

vnog

a pl

ana

i pro

gram

a za

zan

iman

je (

stru

kovn

i kur

ikul

um).

2.29

.

Vje

žbe

i pra

ktič

na n

asta

va o

rgan

iziraj

u se

i iz

vode

suk

ladn

o pr

opis

ima.

2.30

.

Izm

eđu

teor

ijske

nas

tave

i vj

ežbi

i/ili

pra

ktič

ne n

asta

ve p

osto

ji do

bra

pove

zano

st.

2.31

.

Vje

žbe

i/ili

pra

ktič

na n

asta

va u

smje

rene

su

na r

azvo

j vj

eštin

a ko

je r

ezul

tiraj

u st

ruko

vnim

kom

pete

ncija

ma

za o

dređ

eno

zani

man

je/k

valifi

kac

iju.

2.32

.

Vje

žbe

i pra

ktič

na n

asta

va o

rgan

iziraj

u se

kro

z uč

enje

u š

kols

kim

pra

ktik

umim

a i n

a ra

dnom

e m

jest

u (uče

nje

kroz

isku

stvo

i ra

d).

2.33

.

U p

rogr

amim

a vj

ežbi

i/ili

pra

ktič

ne n

asta

ve p

redv

iđen

i su

sadr

žaji

osno

va z

aštit

e na

rad

u i z

aštit

e ok

oliš

a.

2.34

.

Ust

anov

a i p

oslo

davc

i im

aju

zakl

juče

ne u

govo

re o

pro

vedb

i pra

ktič

ne n

asta

ve,

o če

mu

usta

nova

vod

i evi

denc

iju.

2.35

.

Ust

anov

a ra

skid

a ug

ovor

o p

rove

dbi

prak

tične

nas

tave

s p

oslo

davc

em a

ko p

oslo

dava

c ne

isp

unja

va u

govo

rne

obve

ze i

li uv

jete

za

prov

edbu

pr

aktič

ne n

asta

ve.

2.36

.

Sur

adnj

a iz

međ

u us

tano

ve i

posl

odav

ca u

rea

lizac

iji v

ježb

e i/

ili p

rakt

ične

nas

tave

je

tran

spar

entn

a.

2.37

.

Nas

tavn

ici

prak

tične

na

stav

e ko

ji pr

ate

učen

ike

kod

posl

odav

ca

redo

vito

ev

iden

tiraj

u na

pred

ovan

je

učen

ika

u pr

opis

anoj

pe

dago

škoj

do

kum

enta

ciji.

2.

38.

U

stan

ova

prik

uplja

pod

atke

o s

topi

usp

ješn

osti

pola

znik

a na

pra

ktič

noj na

stav

i te

zado

voljs

tvu

posl

odav

ca.

2.39

.

Pola

znic

ima

s po

sebn

im o

dgoj

no-o

braz

ovni

m p

otre

bam

a om

oguć

ena

je p

otre

bna

prila

godb

a ra

dnog

a m

jest

a, o

prem

e i m

etod

a po

učav

anja

.

19H

rvat

ski

okvi

r za

osi

gura

nje

kval

itet

e u

stru

kovn

om o

braz

ovan

ju i

osp

osob

ljava

nju

/ P

riručn

ik z

a sa

mo

vrje

dn

ova

nje

1.3

. Pri

orit

etn

a p

odručj

a i p

odručj

a kv

alit

ete

u s

tru

kovn

om o

bra

zova

nju

i os

pos

oblj

avan

ju

VJE

ŽB

ENIČ

KA

TV

RTK

A

2.40

.

Ust

anov

a za

str

ukov

no o

braz

ovan

je r

egis

trira

svoj

e vj

ežbe

ničk

e tv

rtke

pri S

redi

šnje

m u

redu

vje

žben

ički

h tv

rtki

(SU

VT-

u).

2.41

.

Pri i

zvođ

enju

pro

gram

a Vje

žben

ička

tvr

tka

usta

nova

za

stru

kovn

o ob

razo

vanj

e sl

ijedi

odo

bren

i nas

tavn

i pla

n i p

rogr

am te

uput

e Sre

dišn

jeg

ured

a vj

ežbe

ničk

ih t

vrtk

i.

IZV

AN

NA

STA

VN

E A

KTI

VN

OS

TI (

IZV

AN

NA

STA

VN

E I

IZV

AN

ŠK

OLS

KE

AK

TIV

NO

STI

)

2.42

.

Pola

znic

ima

se n

ude

izva

nnas

tavn

e i i

zvan

škol

ske

aktiv

nost

i koj

e iz

ravn

o i uči

nkov

ito p

rido

nose

pos

tizan

ju c

iljev

a ko

ji su

pos

tavl

jeni

u

ob

razo

vnoj

pol

itici

i pr

ogra

msk

im d

okum

entim

a na

nac

iona

lnoj

, žu

pani

jsko

j ili

loka

lnoj

raz

ini.

2.43

. Pr

i pla

nira

nju

i izv

ođen

ju iz

vann

asta

vnih

i iz

vanš

kols

kih

aktiv

nost

i vod

i se

raču

na o

rav

nom

jern

oj u

ključe

nost

i svi

h na

stav

nika

te

o os

obno

m i

prof

esio

naln

om r

azvo

ju p

olaz

nika

. 2.

44.

Dio

izva

nnas

tavn

ih i

izva

nško

lski

h ak

tivno

sti v

ezan

je

uz z

drav

lje,

jedn

akos

ti i r

azlič

itost

i, tj

eles

ni i

druš

tven

i raz

voj po

lazn

ika

te z

aštit

u ok

oliš

a.

2.45

. Pr

i pla

nira

nju

izva

nnas

tavn

ih i

izva

nško

lski

h ak

tivno

sti u

stan

ova

za s

truk

ovno

obr

azov

anje

kor

isti

rezu

ltate

nac

iona

lnih

i/ili

međ

unar

odni

h pr

ojek

ata

u ko

jima

usta

nova

sud

jelu

je i/

ili je

sudj

elov

ala.

2.

46.

Redo

vito

se

nadz

ire

učin

kovi

tost

izva

nnas

tavn

ih a

ktiv

nost

i; p

olaz

nici

, na

stav

nici

i di

onic

i prido

nose

rev

iziji

; a

inic

ijativ

e po

lazn

ika

- ve

zane

uz

iz

vann

asta

vne

aktiv

nost

i - p

rovo

de s

e gd

je je

to m

oguć

e.

SLU

ŽB

A Z

A P

RU

ŽA

NJE

PO

DR

ŠK

E P

OLA

ZN

ICIM

A

2.47

.

Pola

znic

i se

uvi

jek

mog

u sl

obod

no o

brat

iti n

asta

vnic

ima

i st

ručn

im s

urad

nici

ma

radi

sav

jeto

vanj

a, d

obiv

anja

pod

rške

i d

jelo

tvor

ne p

omoć

i te

rj

ešav

anja

oso

bnih

pro

blem

a (p

ravn

e, e

moc

iona

lne,

zdr

avst

vene

i d

ruge

nar

avi)

, te

škoć

a u

škol

ovan

ju,

učen

ju,

prof

esio

naln

om n

apre

tku

i so

cija

lizac

iji.

2.48

. N

asta

vnic

i i s

truč

ni s

urad

nici

ust

anov

e ne

pres

tano

pra

te i

evid

entir

aju

prof

esio

naln

i nap

reda

k po

lazn

ika

te n

ajm

anje

jedn

om g

odiš

nje

orga

nizi

raju

in

divi

dual

na i

savj

etov

anja

u s

kupi

nam

a.2.

49.

U

stan

ova

za s

truk

ovno

obr

azov

anje

sur

ađuj

e s

mul

tidis

cipl

inar

nim

tim

om i

z lo

kaln

e i

šire

zaj

edni

ce (

HZZ,

stručn

jaci

zdr

avst

veni

h us

tano

va,

mob

ilni s

truč

ni tim

ovi,

stru

kovn

e ud

ruge

, udr

uge

posl

odav

aca,

rod

itelja

i os

oba

s in

valid

iteto

m, c

entr

i za

odgo

j i o

braz

ovan

je, u

stan

ove

za v

isok

o ob

razo

vanj

e i d

r.).

2.50

.

Svi p

olaz

nici

su

upoz

nati

s pr

avim

a i o

dgov

orno

stim

a tij

ekom

obr

azov

anja

, ko

ji su

jasn

o i p

reci

zno

nave

deni

u k

ućno

me

redu

i st

atut

u us

tano

ve,

i nal

aze

se n

a vi

dljiv

u m

jest

u.2.

51.

Po

lazn

ici i

maj

u m

oguć

nost

i pr

iliku

dav

anja

pov

ratn

ih in

form

acija

o z

adov

oljs

tvu

pruž

enim

usl

ugam

a po

dršk

e, p

omoć

i i s

avje

tova

nja,

a u

stan

ova

evid

entir

a po

vrat

ne in

form

acije

i us

poređu

je ih

s u

napr

ijed

post

avlje

nim

krite

rijim

a i oče

kiva

nim

rez

ulta

tima.

2.52

.

Sve

se a

ktiv

nost

i pod

rške

poh

ranj

uju

u po

vjer

ljive

dok

umen

te,

a us

tano

va p

olaz

nici

ma

jamči

zaš

titu

osob

nih

poda

taka

.2.

53.

In

form

acije

i sa

vjet

i uči

nkov

ito p

omaž

u po

lazn

icim

a u

izbo

ru n

asta

vka

karije

re n

akon

stj

ecan

ja s

truk

ovne

kva

lifi k

acije

.

2.54

.

Ust

anov

a im

a m

odel

praće

nja

pola

znik

a na

kon

zavr

šetk

a ob

razo

vanj

a, p

riku

plja

i ev

iden

tira

poda

tke

o pr

ofes

iona

lnom

kre

tanj

u po

lazn

ika

(npr

.

prog

ram

i na

stav

ka o

braz

ovan

ja i

/ili

učen

ikov

o za

pošl

java

nje

u st

ruci

) te

o t

ome,

po

potr

ebi,

izvj

ešću

je m

jero

davn

e us

tano

ve (

loka

lna

up

rava

, ASO

O).

2.55

.

Ust

anov

a im

a m

odel

osn

aživ

anja

ulo

ge i

utje

caja

Vijeća

rod

itelja

i Vijeća

uče

nika

u s

lužb

i pru

žanj

a po

dršk

e po

lazn

icim

a.

21H

rvat

ski

okvi

r za

osi

gura

nje

kval

itet

e u

stru

kovn

om o

braz

ovan

ju i

osp

osob

ljava

nju

/ P

riručn

ik z

a sa

mo

vrje

dn

ova

nje

1.3

. Pri

orit

etn

a p

odručj

a i p

odručj

a kv

alit

ete

u s

tru

kovn

om o

bra

zova

nju

i os

pos

oblj

avan

ju

PO

LAZ

NIC

I S

PO

SEB

NIM

OD

GO

JNO

-OB

RA

ZO

VN

IM P

OTR

EBA

MA

2.56

.

Ust

anov

a za

str

ukov

no o

braz

ovan

je -

u s

urad

nji

s os

nivače

m -

skr

bi o

int

egra

ciji

pol

azni

ka s

pos

ebni

m o

dgoj

no-o

braz

ovni

m p

otre

bam

a u

stru

kovn

e pr

ogra

me

u m

jest

u st

anov

anja

suk

ladn

o rj

ešen

ju m

jero

davn

ih s

lužb

i.2.

57.

Ust

anov

a za

str

ukov

no o

braz

ovan

je -

u s

urad

nji s

osn

ivač

em i

drug

im m

jero

davn

im in

stitu

cija

ma

- os

igur

ava

pros

torn

e i p

rogr

amsk

e pr

ilago

dbe

na p

očet

ku o

braz

ovan

ja t

e tij

ekom

stj

ecan

ja o

pćeo

braz

ovni

h i

stru

kovn

ih k

ompe

tenc

ija p

otre

bnih

za

uključi

vanj

e na

trž

ište

rad

a, n

asta

vak

obra

zova

nja

i cje

loži

votn

o uč

enje

.2.

58.

U

stan

ova

za s

truk

ovno

obr

azov

anje

je

umre

žena

s o

stal

im o

dgoj

no-o

braz

ovni

m u

stan

ovam

a, u

stan

ovam

a so

cija

lne

skrb

i, zd

ravs

tven

im

usta

nova

ma,

udr

ugam

a, p

oslo

davc

ima,

fond

ovim

a i d

r., rad

i mul

tidis

cipl

inar

noga

prist

upa

obra

zova

nju

pola

znik

a s

pose

bnim

odg

ojno

-obr

azov

nim

po

treb

ama.

2.59

. Sv

i dje

latn

ici u

stan

ove

upoz

nati

su s

međ

unar

odni

m i

naci

onal

nim

rel

evan

tnim

zak

onim

a, k

onve

ncija

ma,

dek

lara

cija

ma

i str

ateg

ijam

a po

veza

nim

a s

prav

om n

a ob

razo

vanj

e os

oba

s po

sebn

im o

dgoj

no-o

braz

ovni

m p

otre

bam

a.2.

60.

N

asta

vnic

i i s

truč

ni s

urad

nici

nep

rest

ano

prat

e i e

vide

ntiraj

u na

pred

ak p

olaz

nika

s p

oseb

nim

odg

ojno

-obr

azov

nim

pot

reba

ma

i dar

oviti

h po

lazn

ika.

2.

61.

Nas

tavn

ici i

str

učni

sur

adni

ci s

e re

dovi

to u

savr

šava

ju z

a ra

d i k

valit

etnu

sur

adnj

u s

pola

znic

ima

s po

sebn

im o

dgoj

no-o

braz

ovni

m p

otre

bam

a.2.

62.

U

stan

ova

za s

truk

ovno

obr

azov

anje

pro

vodi

pro

gram

e ko

ji pr

omov

iraj

u vr

šnjačk

u so

lidar

nost

, do

stoj

anst

vo s

vake

oso

be,

prav

o na

raz

ličito

st i

ne

nasi

lje.

2.63

.

Ust

anov

a za

str

ukov

no o

braz

ovan

je im

a m

odel

iden

tifi c

iran

ja i

rada

s p

olaz

nici

ma

s po

sebn

im o

dgoj

no-o

braz

ovni

m p

otre

bam

a i s

ocija

lizac

iji

k

oji n

emaj

u pr

etho

dno

dost

avlje

no m

išlje

nje

ili r

ješe

nje

mje

roda

vnih

slu

žbi.

2.64

.

Ust

anov

a za

str

ukov

no o

braz

ovan

je p

rocj

enju

je,

evid

entir

a i p

rim

jenj

uje

mod

ele

prać

enja

dar

oviti

h i t

alen

tiran

ih p

olaz

nika

.

2.

65.

U

stan

ova

za s

truk

ovno

obr

azov

anje

osi

gura

va s

taln

u ob

razo

vnu,

ped

agoš

ko-d

idak

tičku

i ps

ihol

ošku

pod

ršku

dar

oviti

m i

tale

ntiran

im

pola

znic

ima

koja

na

najb

olji

nači

n po

boljš

ava

njih

ovo

učen

je i

stje

canj

e ko

mpe

tenc

ija (

prog

ram

i u r

edov

noj na

stav

i, na

tjec

anja

, iz

vann

asta

vne

akt

ivno

sti,

radi

onic

e, lj

etne

i zi

msk

e šk

ole,

klu

bovi

, ka

mpo

vi i

sl.)

.

PO

HAĐ

AN

JE N

AS

TAV

E

2.66

. U

stan

ova

za s

truk

ovno

obr

azov

anje

priku

plja

, ob

rađu

je i

anal

izira

poda

tke

o po

hađa

nju

nast

ave.

2.

67.

Ust

anov

a za

str

ukov

no o

braz

ovan

je p

oduz

ima

prim

jere

ne m

jere

sm

anjiv

anja

izos

tana

ka s

nas

tave

.

2.68

. U

stan

ova

za s

truk

ovno

obr

azov

anje

priku

plja

pod

atke

o s

topi

(%

) i r

azlo

zim

a od

usta

janj

a od

ško

lova

nja.

2.

69.

U

stan

ova

za s

truk

ovno

obr

azov

anje

priku

plja

, ob

rađu

je i

anal

izira

broj

izreče

nih

peda

gošk

ih m

jera

, pr

aćen

je p

oras

ta il

i sm

anje

nja

po

obra

zovn

im ra

zdob

ljim

a.

2.70

.

Ust

anov

a za

str

ukov

no o

braz

ovan

je e

vide

ntira

i ana

lizira

spec

ifi čn

osti

pohađa

nja

nast

ave

pola

znik

a pu

tnik

a, p

olaz

nika

s iz

vanš

kols

kim

ob

veza

ma

i ak

tivno

stim

a i

pola

znik

a u

drug

im/p

aral

elni

m p

rogr

amim

a ob

razo

vanj

a (g

lazb

ene

škol

e, š

port

ski p

rogr

ami,

kron

ična

obo

ljenj

a) t

e pr

uža

mog

ućno

sti p

odrš

ke.

2.71

. U

stan

ova

za s

truk

ovno

obr

azov

anje

u r

ješa

vanj

e pr

oble

mat

ike

pohađa

nju

nast

ave

uključu

je V

ijeće

rod

itelja

i Vijeće

uče

nika

.

23H

rvat

ski

okvi

r za

osi

gura

nje

kval

itet

e u

stru

kovn

om o

braz

ovan

ju i

osp

osob

ljava

nju

/ P

riručn

ik z

a sa

mo

vrje

dn

ova

nje

1.3

. Pri

orit

etn

a p

odručj

a i p

odručj

a kv

alit

ete

u s

tru

kovn

om o

bra

zova

nju

i os

pos

oblj

avan

ju

KO

MU

NIK

AC

IJA

I S

UR

AD

NJA

2.72

. U

stan

ova

za s

truk

ovno

obr

azov

anje

pot

iče

kom

unik

aciju

s p

olaz

nici

ma,

nas

tavn

icim

a, d

rugi

m r

adni

cim

a i u

prav

om, a

koja

se

tem

elji

na s

urad

nji

i uz

ajam

nom

poš

tova

nju.

2.

73.

Nas

tavn

ici k

oris

te uči

nkov

ite m

jere

za

prom

oviran

je jed

naki

h m

oguć

nost

i i iz

bjeg

avan

je d

iskr

imin

acije

kak

o bi

pol

azni

ci m

ogli

ostv

ariti

svo

j pu

ni

pote

ncija

l. 2.

74.

Nas

tavn

ici

učin

kovi

to p

rim

jenj

uju

stan

dard

e u

pouč

avan

ju,

nast

avi

i uč

enju

te

korist

e dr

uge

met

ode

(npr

. uč

enik

u s

redi

štu

proc

esa

učen

ja i

po

učav

anja

, uč

enje

kro

z is

kust

vo,

prak

tična

nas

tava

) ka

ko b

i se

zado

volji

le r

azlič

ite m

oguć

nost

i, ku

lture

, sp

ol,

mot

ivac

ija p

ojed

inac

a.2.

75.

Nas

tavn

ici m

eđus

obno

sur

ađuj

u ra

di p

ovez

ivan

ja s

adrž

aja

učen

ja u

nuta

r is

tih il

i raz

ličiti

h po

druč

ja (

intr

a/in

terd

isci

plin

arni

prist

up uče

nju)

.2.

76.

N

asta

vnic

i om

oguć

uju

pola

znic

ima

prim

jenu

met

ode

rješ

avan

ja p

robl

ema,

raz

voj kl

jučn

ih k

ompe

tenc

ija t

e kr

eativ

no k

ritič

ko r

azm

išlja

nje.

25H

rvat

ski

okvi

r za

osi

gura

nje

kval

itet

e u

stru

kovn

om o

braz

ovan

ju i

osp

osob

ljava

nju

/ P

riručn

ik z

a sa

mo

vrje

dn

ova

nje

1.3

. Pri

orit

etn

a p

odručj

a i p

odručj

a kv

alit

ete

u s

tru

kovn

om o

bra

zova

nju

i os

pos

oblj

avan

ju

PR

IOR

ITET

NO

PO

DR

UČ

JE 3

– P

OS

TIG

NUĆ

A UČ

ENIK

A I

IS

HO

DI

UČ

ENJA

PO

DR

UČ

JA K

VA

LITE

TE I

NJE

ZIN

I K

RIT

ERIJ

I

UN

UTA

RN

JE P

RAĆ

ENJE

I O

CJE

NJI

VA

NJE

OD

GO

JNO

-OB

RA

ZO

VN

IH P

OS

TIG

NUĆ

A P

OLA

ZN

IKA

3.1.

Sv

e re

leva

ntne

dio

nike

(po

lazn

ike,

rod

itelje

, na

stav

nike

i st

ručn

o-pe

dago

šku

služ

bu)

pred

met

ni n

asta

vnic

i oba

vješću

ju o

pos

tupc

ima

i nač

inim

a pr

aćen

ja i

vrje

dnov

anja

pol

azni

ka.

3.2.

El

emen

ti i k

rite

riji

vrje

dnov

anja

su

jasn

i, do

stup

ni r

elev

antn

im d

ioni

cim

a i p

roiz

laze

iz s

truk

ovno

ga k

urik

ulum

a.3.

3.

Tem

elje

m jas

nih

krite

rija

i el

emen

ata

vrje

dnov

anja

pol

azni

k m

ože

proc

ijeni

ti ra

zinu

vla

stito

ga z

nanj

a i v

ješt

ina.

3.4.

Pr

aćen

je i

vrje

dnov

anje

prila

gođe

no je

pola

znic

ima

s po

sebn

im o

dgoj

no-o

braz

ovni

m p

otre

bam

a.3.

5.

Vrj

edno

vanj

e se

kor

isti

za p

raće

nje

napr

etka

pol

azni

ka u

stj

ecan

ju k

ompe

tenc

ija t

e za

njih

ovo

info

rmiran

je o

pos

tignuću

i na

pret

ku.

3.6.

N

asta

vnik

kro

z pr

oces

vrj

edno

vanj

a po

tiče

pola

znik

ovo

napr

edov

anje

i sa

mop

ouzd

anje

.3.

7.

Pola

znic

ima

je o

mog

ućen

o po

novn

o vr

jedn

ovan

je v

last

itih

post

ignuća

.3.

8. Po

stup

ci v

rjed

nova

nja

pola

znik

a su

val

jani

, po

uzda

ni,

prim

jere

ni,

dosl

jedn

i, pr

aved

ni i

prov

ode

se r

edov

ito i

u sk

ladu

s v

ažeć

im p

ropi

sim

a.

3.9.

Unu

tarn

je p

raće

nje

i vr

jedn

ovan

je i

shod

a uč

enja

u s

klad

u je

sa

stan

dard

om k

valifi

kac

ije t

e om

oguć

uje

pola

znic

ima

usva

janj

e od

gova

rajući

h pr

ofes

iona

lnih

i st

ruko

vnih

kom

pete

ncija

ko

je s

u ka

rakt

eris

tične

za

profi

l kv

alifi

kaci

je.

3.10

. P

ostu

pak

unut

arnj

eg p

raće

nja

i vrj

edno

vanj

a re

dovi

to s

e an

aliz

ira

i pob

oljš

ava.

3.11

. P

oslo

davc

i pre

pozn

aju

da s

u us

voje

ne k

ompe

tenc

ije (

znan

je i

vješ

tine)

rel

evan

tne

za r

adno

mje

sto

i da

su p

rim

jenj

ive

u pr

aksi

. 3.

12.

S

va p

otre

bna

evid

enci

ja i

doku

men

taci

ja š

kole

o p

olaz

nici

ma,

pod

atci

ma

o nj

ihov

u us

pjeh

u i p

odat

cim

a o

izda

nim

svj

edod

žbam

a ču

vaju

se

u sk

ladu

s p

ropi

sim

a.

ISP

ITI

(pre

dm

etn

i, p

opra

vni,

raz

likov

ni,

raz

red

ni i

zav

ršn

i rad

) 3.

13.

Izra

dba

i obr

ana

zavr

šnog

a ra

da p

rovo

di s

e su

klad

no v

rem

enik

u iz

radb

e i o

bran

e za

vršn

oga

rada

. 3.

14.

Vre

men

ik iz

radb

e i o

bran

e za

vršn

oga

rada

obj

avlje

n je

na

ogla

snoj

ploči

i/ili

mre

žnoj

str

anic

i ško

le.

3.15

. O

pro

vedb

i, iz

radb

i i o

bran

i zav

ršno

ga r

ada

usta

nova

vod

i pr

opis

anu

evid

enci

ju.

3.16

. Š

kols

ki p

rosu

dben

i odb

or i

povj

eren

stvo

za

obra

nu z

avrš

noga

rad

a ra

di n

a te

mel

ju P

oslo

vnik

a o

radu

ko

ji je

don

ijelo

upr

avno

tije

lo u

stan

ove.

3.17

. U

stan

ova

za s

truk

ovno

obr

azov

anje

pro

vodi

pre

dmet

ne,

popr

avne

, ra

zlik

ovne

i ra

zred

ne is

pite

u s

klad

u s

prop

isim

a.3.

18.

S

tatu

tom

ust

anov

e pr

opis

ani s

u nači

ni p

rove

dbe

pred

met

nih,

pop

ravn

ih,

razl

ikov

nih

i raz

redn

ih is

pita

.3.

19.

O

pro

vedb

i isp

ita v

odi s

e pr

opis

ana

evid

enci

ja,

koja

se ču

va u

dos

jeu

pola

znik

a.

27H

rvat

ski

okvi

r za

osi

gura

nje

kval

itet

e u

stru

kovn

om o

braz

ovan

ju i

osp

osob

ljava

nju

/ P

riručn

ik z

a sa

mo

vrje

dn

ova

nje

1.3

. Pri

orit

etn

a p

odručj

a i p

odručj

a kv

alit

ete

u s

tru

kovn

om o

bra

zova

nju

i os

pos

oblj

avan

ju

VA

NJS

KO

VR

JED

NO

VA

NJE

3.20

. U

ust

anov

i za

stru

kovn

o ob

razo

vanj

e pr

ovod

e se

nac

iona

lni i

spiti

i is

piti

drža

vne

mat

ure

po p

roce

dura

ma

što

ih je

prop

isao

Nac

iona

lni c

enta

r z

a va

njsk

o vr

edno

vanj

e ob

razo

vanj

a.

3.21

. U

kupn

i pod

atci

o u

spje

hu p

olaz

nika

ana

liziraj

u se

i us

poređu

ju s

nac

iona

lnim

pro

sjek

om i

dost

upni

su

svim

dio

nici

ma.

NA

TJEC

AN

JA I

SM

OTR

E R

AD

OV

A P

OLA

ZN

IKA

3.22

.

Ust

anov

a za

str

ukov

no o

braz

ovan

je o

rgan

izira

i sud

jelu

je n

a šk

olsk

im,

regi

onal

nim

, dr

žavn

im i

međ

unar

odni

m n

atje

canj

ima

i sm

otra

ma

rado

va

p

olaz

nika

. 3.

23.

Bro

j po

lazn

ika

koji

sudj

eluj

u u

izva

nnas

tavn

im a

ktiv

nost

ima

i/ili

nat

jeca

njim

a i s

mot

ram

a ra

dova

pol

azni

ka v

iši j

e od

15%

od

ukup

noga

bro

ja

pola

znik

a u

usta

novi

za

stru

kovn

o ob

razo

vanj

e.3.

24.

Po

lazn

ici u

stan

ove

za s

truk

ovno

obr

azov

anje

sud

jelu

ju u

nat

jeca

njim

a i s

mot

ram

a ra

dova

u z

anim

anjim

a/kv

alifi

kaci

jam

a k

oje

se iz

vode

u

njih

ovim

ust

anov

ama.

3.25

. Re

gion

alna

sam

oupr

ava

i pre

dsta

vnic

i gos

poda

rstv

a ak

tivno

su

uključe

ni u

pro

vedb

u na

tjec

anja

i sm

otri r

adov

a po

lazn

ika.

3.

26.

U

stan

ova

prat

i sud

jelo

vanj

e i u

spje

he s

vojih

pol

azni

ka n

a na

tjec

anjim

a i s

mot

ram

a ra

dova

.

29H

rvat

ski

okvi

r za

osi

gura

nje

kval

itet

e u

stru

kovn

om o

braz

ovan

ju i

osp

osob

ljava

nju

/ P

riručn

ik z

Documents

Hrvatski okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom Priručnik ...nik za...Hrvatski okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju / Priručnik za samovrjednovanje