MAKROEKONOMIJaA Skripta Za Prof. Kovačević

7/24/2019 MAKROEKONOMIJaA Skripta Za Prof. Kovaevi

1/29

MAKROEKONOMIJA skripta za prof. Kovaevi UPLOADANO NA: www.referada.hr

1

MAKROEKONOMIJA:

Prof. dr. Zoran Kovaevi

Ekonomijaje znanstvena disciplina koja prouava kako drutvo koristi oskudne prirodneresurse radi proizvodnje dobara i usluga a potom i raspodjele tih dobara i usluga meu

lanovima drutva. Jednostavnije, moemo rei da je ekonomija znanost koja prouavaalokaciju oskudnih resursa.

Pozitivna (objektivna) ekonomijaje ona ekonomija koja pojave i procese u privrediocjenjuje bez upotrebe vrijednosnih sudova. (objektivni pri stup, neupi tna, bez vri jednosnihsudova).

Normativna (subjektivna) ekonomijaje ona ekonomija koja pojave i procese u privrediocjenjuje na temelju etikih i vrijednosnih sudova. (subjektivni pristup, pristrana, sa etikimi vri jednosnim sudovima).

Makroekonomijaprouava funkcioniranjeprivrede kao cjeline. Utvruje meuzavisnostmakroekonomskih varijabli:

1. GDP (vrijednost dravne proizvodnje u godini dana),2. agregatna ponuda,3. agregatna potranja,4.

investicije,5. tednja,6.

izvozuvoz.Prouava tj. daje odgovore na pitanja:

- to odreuje razinu proizvodnje?

- Kolika je nezaposlenost (stopu nezaposlenosti)?

-

to odreuje razinu cijena?- to odreuje inflaciju?

- to odreuje ekonomski rast?Podloga za ekonomsku politiku.

Ekonomska politikaje interakcija (meudjelovanje) mjera i ciljeva nekog drutva.Ciljevi mogu biti:

1. opizajedniki za veinu zemalja (ekonomski rast velik, niska inflacija, niskanezaposlenost, izvoz = uvozu);

a. komplementarniostvarivanje jednog cilja pomae ostvarivanju drugog cilja;b. konfliktninjih je veina, pitanje preferencija, ostvarenje jednog cilja

rezultira zanemarivanje drugog cilja, npr. veliki vanjski dug i sl.2.

specifinivarijabilni (javljaju se regionalne jednakosti ili nejednakosti),

Sa aspekta mjera ekonomska politika se dijeli na:- fiskalnu politiku,- monetarnu politiku,-

politiku dohotka,- teajnu politiku.

Mikroekonomijaprouava manje jedinice ekonomskog sistema. Manja je ona kojapromjenom ponaanja ne utjee na druga poduzea.

Mikroekonomija prouava:-

Optimalnu razinu proizvodnje,


2/29


2

-

Alokaciju resursa,- Trine strukture.

Zapoinje sa analizom potroaa i proizvoaa.

Kod ekonomskih analiza dolazi do odreenih razlika jer je makroekonomija nastala kao

posljedica meudjelovanja razliitih ideja i dogaaja.Razlozi neslaganja ekonomista:1.

razliito vrednovanje ekonomske politike (npr. dohodovne jednakosti ili nejednakosti,ekonomski rast),

2. razliiti odnosi prema nezaposlenosti ili inflaciji (demokrati dohodovna nejednakost

i nezaposlenost; republikanciekonomski rast i inflacija),3. vrijednosni sudovi,4. uzrono-posljedine veze (to je uzrok, a to posljedica?)5. pristranost (to je vano, a to ne?)6.

ekonomisti me mogu vriti kontrolirane eksperimente, kao kod prirodnih znanosti.

Drutveno raunovodstvo daje kvantitativne podatke o ekonomskoj aktivnosti neke zemlje.Predstavlja evidenciju koju drava vodi o svojoj proizvodnji, dohotku, izvoz, uvozu,investicijama i dr.Drutveni rauni su kvantitativni podaci o svim varijablama koji e dravi biti podloga zadonoenje mjera ekonomske politike.Sustav drutvenih rauna SNA ine:

1. raun proizvodnje (nacionalnog dohotka) prati proizvodnu aktivnost od formiranjaproizvodnje do finalnih namjena tj. potronje. Osnovna agregatna veliina mu jeproizvodnje i narodni dohodak;

2. meusektorske (input-output) tabeleprate meuzavisnost dijelova privrede (koliko

koji sektor kome pomae) i njihovo sudjelovanje u formiranju i raspodjeli ukupneproizvodnje. To je sreen sistemski prikaz izmeu sektora i stanja narodnoggospodarstva.

3. raun financijskih tokova prati financijski aspekt realnih transakcija (povezanostfinancijskih sredstava i proizvodnje), te iskazuje stanje financijskih sredstava iinterakcije financijskog i nefinancijskog sektora;

4. bilanca drutvenog bogatstva (vrijednost nekretnina) daje sliku stanja neke zemlje u

vremenu. Mjeri vrijednost i kvalitetu aktive i pasive. Pokazatelja je privrednogbogatstva u odreenoj vremenskoj toci.

Postoje dva razliita drutveno-ekonomska sistema:

- zapadno-

trina privreda,-

socijalistiko-planska pri vreda.Pozadina su dvije teorije vrijednosti:

- radna teori ja vr ij ednosti(stol vrijedi jer je u njega uloen rad, openito netovrijedi ako je u to uloena odreena koliina ljudskog rada a mjeri se uvremenu i novcu. Teorija je napadnuta krivuljama indiferencije.

- psiholoka teorij a vri jednosti(svaki predmet ima specifinu vrijednost ikorisnost. Neto ima toliku vrijednost koliko je netko za to spreman platiti.

Iz toga proizlaze dva osnovan sistema drutvenih rauna:1. Sistem (koncepcija) na bazi materijalne proizvodnjekoja kao izvor nacionalnog

dohotka smatra samo proizvodnju materijalnih dobara.2. ira koncepcija *


3/29


3

Izvori statistikih podataka u RH:1. Statistiki ljetopis (to su podaci stari do 2. godine unatrag, vrlo detaljni),2.

Mjeseno statistiko izvjee (tekui podaci),3. Specijalizirane publikacije,

4.

Bilten narodne banke ili bilten HNB (mjeseni podaci o bankarskoj aktivnosti),5. Godinji izvjetaj o stanju u bankarstvu (izdaje ga HNB i ima povijesni karakter),6.

Bilten ministarstva financija (objava dravnog prorauna).

Izvori meunarodnih podataka:1. OECD Economic Outlook (godinji podaci o svim zemljama lanicama OECD-a),2. OECD Historical Statistic (podaci u vremenu za prolih 20. godina o nekoj zemlji),3. IMF International Monetar Found (ekonomske aktivnosti svih zemalja svijeta, dani su

podaci sa financijskog aspekta za godinu dana unatrag),4.

IFS International Financial Statistic (meunarodna financijska statistika),5. UN


4/29


4

Temeljni makroekonomski pokazatelji:- bruto domaiproizvod GDP,- neto drutveniproizvod NNP,

- bruto drutveniproizvod GNP,

-

nacionalni dohodak NI,- raspoloivi dohodak DI,-

neto ekonomsko blagostanje NEW.

GDP (Bruto domai proizvod)je trina vrijednost svih finalnih dobara i uslugaproizvedenih u privredi u nekom vremenskom razdoblju (npr. 1 godina).

* ira koncepcija:GDP (bruto domai proizvod)

- Am (Damortizacija)NNP (neto nacionaln i proizvod)

- IBT (indirektni poslovni porezi)

NI (nacionalni dohodak)

- profiti korporacija- neto kamate- izdaci za socijalno osiguranje+ dravni transferi+ prihodi pojedinaca od kamata+ prihodi pojedinaca od dividendi+ poslovna transferna davanja

PI (osobni dohoci lj udi)

- osobna porezna davanja

DI (raspoloivi dohodak)

Do iznosa GDP-a moe se doi na 3 naina:1. Mjerenje GDP-a preko potronje- mjerimo ukupnu potronju dobara i usluga

pojedinih sektora:- kuanstva (C),- poduzea (I),

- drave (G),-

stranaca (NX)

Formula: GDP = C + I + G + NXNX = X (izvoz)Q (uvoz)

Osobna potronja C dijeli se na:-

trajna dobra (koja se ne utroe jednokratno u proizvodnji),- netrajna dobra (stvari koje se jednokratno potroe u proizvodnji) i-

usluge

Investicije I podrazumijevaju ulaganja u:- rezidencijalne (objekte); graenje, poslovna i stambena namjena objekta,- nerezidencijalne - osobna sredstvaiste investicije.


5/29


5

2. Mjerenje GDP-a kroz proizvodnjuNKD nacionalna klasifikacija djelatnosti; mjeri

se ukupna proizvodnja u razliitim privrednim granama i to dodatna vrijednost (PDV).3. Mjerenje GDP-a kroz prihodeposlovni trokovi (zbroj nadnica isplaenih za rad,

kamata, rente, profita, amortizacije i neizravnih porezaFormula: GDP = W + i + R + Pf + D + T

GNP se dijeli na:1.

Nominalni GDP(GDP po tekuim cijenama) kada GDP za pojedinu godinudobivamo koritenjem stvarnih trinih cijena te godine. Njegova je pouzdanost mala,a vrijednost mu se moe mijenjati iz godine u godinu zbog promjene realnog outputaili zbog promjene u razini cijena.

2. Realni GDPvrijednost proizvodnje u stalnim cijenama iz jedne godine,odraavajui samo promjene koliina proizvedenih dobara i usluga.Formule:Q = realni GDP = nominalni GDP

GDP deflator (stalne cijene)

GDP deflator = nominalni GDPrealni GDP

nominalni GDP = realni GDP * GDP deflator

3. Potencijalni GDPje dugoroni trend realnog GDP-a. On predstavlja dugoroneproizvodne mogunosti proizvodnje koju privreda moe ostvariti iz odravanjestabilnih cijena.Mijenja se u vremenu zbog:

-

porasta zaposlenih tj. radne snage,- porasta koliine kapitala,

- napretka tehnologije

GDP JAZrazlika izmeu potencijalnog i stvarnog GDP-a. Veliki GDP jaz znai da jeprivreda u silaznom kretanju i da djeluje unutar granice svojih proizvodnih mogunosti.

Problemi pri utvrivanju GDP-a:1. dvostruko knjienje:

- eliminira se konceptom dodane vrijednosti (finalne proizvodnje); GDP

iskljuuje intermedijarna dobra (dobra koja se koriste u proizvodnji drugihdobara). Taj problem se pojavljuje kod svih proizvoda koji prolaze kroznekoliko faza proizvodnje. U svakoj fazi proizvodnje GDP-u se pribrajadodatna vrijednost nastala u toj fazi proizvodnje.

2. proizvodnja koja nije za trite (javna dobra),3. dobra proizvedena od strane drave (sudstvo, kolstvo, zdravstvo; npr. ceste jer se ne

moe utvrditi njezina realna vrijednost poto se ne prodaje),4.

kuanski poslovi,5. promjena razine cijena (inflacija)

Promjena razine cijenamjeri se preko 3 indeksa cijena (3 mjerila inflacije):

1.

Indeks potroakih cijena (CPI) indeks trokova ivota:


6/29


6

- prati cijene fiksne koare dobara (ukljuujui stavke poput hrane, stanovanja,

odjee i medicinske skrbi) koju kupuje tipian potroa tj. mjeri trokoveivota tipine gradske obitelji. Ponderi koji se dodjeljuju svakom dobru su udio

potronje na to dobro.Formula:

Stopa inflacije potroakih cijena (u %) = CPI (ove godine)CPI (prole godine)* 100CPI (prole godine)

Inflacija (inercijska inflacija) je porast ope razine cijena, a mjeri se stopom inflacije ipromjene indeksa cijena.Moe biti umjerena (godinja stopa 1-9%), galopirajua (10-999%) i hiperinflacija (1000 ivie %).Stopa inflacije je godinje postotno poveanje ope razine cijena.Obrnuti pojam je deflacijasmanjenje ope razine cijena.

Obuzdavanje inercijske inflacije je ne samo teko nego i vrlo skupo. Zato je trajna dvojba:

treba li nauiti ivjeti s inflacijom ili se boriti protiv nje?Jedna od metoda prilagoavanja inflaciji je indeksacija.Indeksacija je automatsko prilagoavanje plaa, cijena i ugovora stopi inflacije. Tipian

primjer je unoenje klauzule u radne ugovore tzv. COLA (cost of living adjustment), po kojojnadnice automatski rastu ovisno o kretanju trokova ivota.

2. indeks cijena proizvoaa (PPI):- indeks cijena dobara prodanih putem veleprodaje (poput penice, elika, nafte).

To je kretanje cijena sirovina i repromaterijala.

3. GNP deflator: deflator bruto drutvenog proizvoda-

Cijena GDP-a tj. indeks cijena koji mjeri prosjenu cijenu komponenata uGDP-u u odnosu na baznu godinu. On pokazuje odnos izmeu nominalnog irealnog GDP-a.Da bismo usporeivali GDP u vremenu potrebno je neutralizirati utjecajinflacije na GDP. To se postie upotrebnom implicitnih deflatora.Formula:GDP deflator = nominalni GDP (GDP u tekuim cijenama)

realni GDP (GDP u stalnim cijenama)Pt = $Yt

Yt

Primjer: promjena razine cijena u toj godini (GDP deflatora):

Koliina Q Cijena P Vrijednost W Koliina Q1 Cij ena P1 Vr ij ednost W1

Kruh 100 000 1$ 100 000 $ 100 000 1,2$ 120 000 $

Auto 10 10 000 $ 100 000 $ 11 10 000 $ 110 000 $

Ukupno 200 000 $ 230 000$

a)

Kolika je stopa porasta GDP-a nominalna?

YtYt-1 = 230 000200 000 = 30 000 = 0,15 ili 15%Yt-1 200 000 200 000

b)

Kolika je stopa rasta realnog GDP-a?


7/29


7

-

ako je baza 0 godina (cijene iz 0 godine):

(100 000 * 1$) + (11 * 10 000 $) = 210 000 $

dy = 210 000 * 200 000 = 0,05 ili 5%

200 000

-

ako je bazna godina 1?Q0 * P1 = (100 000 * 1,2$) + (10 * 10 000$) = 220 000

dy= 230 000220 000 = 0,045 ili 4,5%220 000

to je bazna godina blia dananjici to je stopa manja!

Deflacioniranjeje proces pretvaranja nominalnih ili tekuih novanih varijabli u realne

varijable. To se postie dijeljenjem nominalnih (tekuih) novanih varijabli s indeksomcijena.

Problemi pri deflacioniranju (utvrivanju realnog GDP-a):1. promjena kvalitete proizvodaproblem se rjeava hedonistikim cijenama (uzme se

koliko kota neki artikl danas na tritu; a pitamo se koliko vrijedi taj proizvod sakarakteristikama od prije).

2.

nestabilnost proizvoda - neki proizvodi nestaju, a drugi se pojavljuju

NNP (Neto drutveni proizvod)NNP = GDPAmortizacijaNNP je jednak ukupnom finalnom proizvodu proizvedenom u naciji tijekom godine, gdjeproizvod ukljuuje neto investicije ili bruto investicije umanjene za amortizaciju.

GNP (Bruto drutveni proizvod)GNP je vrijednost u tekuim cijenama, svih dobara i usluga proizvedenih tijekom neke godinefaktorima proizvodnje neke zemlje.

NI (Nacionalni dohodak)NI je suma faktorskih dohodak, koje su primili rad, kapital i zemlja.

On je jednak sumi nadnica, renti, kamata i profita, a dobiva se tako da se od GDP-a oduzmuamortizacija i neizravni porezi.NI = W + R + i + PfNI = GDPAmNPNI = NNPNP

DI (Raspoloivi dohodak)DI je onaj dohodak koji kuanstvima ostaje za potronju i tednju. Dobiva se tako da se odukupnog dohotka oduzmu osobni porezi i pridodaju transferna plaanja.

NEW (Neto ekonomsko blagostanje)


8/29


8

NEW je jednak GDP-u umanjenom za one njegove dijelove koji ne pridonose individualnomblagostanju a uveanom za one stavke potronje koje ne obuhvaa GDP (to su: vrijednostvremena dokolice, aktivnosti sive ekonomije i sl.).

Ostale makroekonomske varijable:Stopa NEZAPOSLENOSTI:

podaci o zapoljavanju (zavod za statistiku i ankete)Radna snaga zemlje (L) = broj zaposlenih (N) + broj nezaposlenih (U)L = N + U

Npr. USA ' 94. ( 131 = 123 + 8)2000. (140 = 135,2 + 5,7)

Stopa nezaposlenosti (u) = U

LNpr. ( USA u = 8 ili 0,061 = 6,1% za '94 tj. 0,04 ili 4% za 2000.

131prati dio nezaposlenih u radnoj snazi

Stopa participacije (p) = L__________ljudi u radnoj dobi

prati udio radne snage u ljudima u radnoj dobi

Oblici:1. Frikciona nezaposlenostnastaje zbog neprekidnog kretanja ljudi izmeu regija ili

radnih mjesta ili kroz razliite faze ivotnog ciklusa.2. Strukturna nezaposlenostnastaje zbog raskoraka izmeu ponude i potranje za

radnicima u pojedinim granama ili regijama, a osobito onima koje su u dugoronojrecesiji.

3. Ciklika nezaposlenostukupna potranja za radom je niska vrijeme inflacije.4.

Socijalna inplikacijapretvaranje privremene nezaposlenosti u trajnu nezaposlenost.

Primjer:Stopa nezaposlenosti '95 iznosilaje 23%. Postavlja se pitanje zato nije bilo nemira?

- zbog jake sive ekonomije, anketa vlade (60 000 domainstava) pokazala je da1015% zaposlenih bilo je u sivoj ekonomiji i 10% nezaposlenih u sivojekonomiji.

-

struktura obitelji vrlo je promjenjivamladi due ostaju sa roditeljima.U takvim sluajevima treba gledati domainstvo, a ne stanovnitvo jer je ono pravipokazatelje nezaposlenosti (svega 3% domainstva nema izvor prihoda).

OKONOV ZAKON:Predstavlja odnos izmeu stope rasta GDP-a i stope nezaposlenosti.Smanjenje realnog GDP u odnosu na potencijalni GDP za 2% izazvati e poveanjenezaposlenosti za 1%.

INFLACIJA:Opi porast razine cijena u nekoj zemlji.

Mjeri se CPI (za potronju) i P t (za proizvodnju)


9/29


9

Razlika CPI i Ptdio GDP-a predaje se poduzeima, dravi i inozemstvu, a s druge strane diopotronje dolazi iz uvoza.

Inflacija utjee na:- distribuciju dohotka,-

promjenu relativnih cijena,- nesigurnost

Odnos inflacije i nezaposlenosti najbolje pokazuje PHILIPSOVA KRIVULJA


10/29


10

ROBNO TRITERobno tritepredstavlja interakciju agregatne proizvodnje, dohotka i potranje.Promjene u potranji mijenjaju proizvodnju promjene u proizvodnji mijenjaju dohodak

promjena dohotka mijenja potronju koja utjee na proizvodnju.

Proizvodnja Dohodak (prihodi ljudi) PotronjaProizvodnja

Y = C + I + G + NX (X-Q)

godina C I G

'60'90 62% (59-66) 17% (14-20) 23% (19-25)'94 69% 15% 17%

'01 69% 17% 15%

Vlasnici proizvodnih faktora (potroai) iznose svoje faktore (zemlja, rad, kapital) na trite.Tako se formira ponuda proizvodnih faktora. Proizvoai dolaze na trite proizvodnihfaktora nabaviti ih ili angairati u procesu proizvodnje. Sektor potronje (potroai) za

proizvodne faktore ustupljeneprocesu (aktivnostima) proizvodnje, dobivaju od njega novanedohotke i time financiraju izdatke za robu i usluge koje nabavljaju od sektora proizvodnje.Promjene u proizvodnji utjeu na promjene u prihodima tj. dohotke (nadnice, rente, kamate),

promjene u dohotku uzrokuju promjene u potronji, promjene u potronji uzrokuju promjeneu proizvodnji i tako u krug.

Determinante potranje:(AD) = Z = C + I + G + NX (X-Q)Agregatna potranja je ukupna koliina proizvoda koja e biti kupljena uz dati nivo cijena,uz ostale varijable koje su konstantne. To je ukupna potranja potroaa, poslovnog svijeta,drave i ostalog svijeta.ine je 4 komponente:

- osobna potronja (C) potronja pojedinca i kuanstva, a odreena jeraspoloivim dohotkom, imetkom i opom razinom cijena; dijeli se na trajnadobra, netrajna dobra i usluge.

- investicije (I)proizvodna potronja gospodarskih subjekata, koja je odreenaprinosima od investicija, trokovima i oekivanjima;

-

dravna potronja (G) materijalna i nematerijalna potronja drave, aodreena je njenom ekonomskom politikom;- neto izvoz (NX)razlika izmeu vrijednosti izvoza (Q) i uvoza (X), a odreen

je domaim i inozemnim dohotkom, relativnim cijenama i valutnimteajevima.

Grafiki: krivulja AD(xrealni GNP, y- opa razina cijena)Ima opadajui nagib zbog efekta novane ponude prema kojemu poveanjecijena (pri fiksnoj nominalnoj koliini novca) smanjuje realnu potranju za dobrimai uslugama.

Primjer:pretpostavimo (model zatvorene privrede):

1.

samo su tri izvora potranje: C, I i G; (meunarodna razmjena je iskljuena);


11/29


11

2. sva poduzea proizvode 1 proizvod (promatramo jedno trite i pitamo se to odreujeponudi i potranju na njemu);

3. poduzea su voljna ponuditi na tritu bilo koju koliinu proizvoda po zadanoj cijeni(cijene tretiramo kao fiksne);

4. investicije ne reagiraju na promjene u proizvodnji

5.

poduzea ne dre zaliheto determinira potranju za robom?Z = C + I + G (postoje domainstva, poduzea i drava)

OSOBNA POTRONJA:O emu ovisi osobna potronja ljudi?U privredi u kojoj se potroi samo onoliko koliko se i proizvodi (nema akumulacije,zanemaruje se monetarna politika, kamatnjak i dr.C = Y (potronja = dohotku)Osobna potronjaovisi o dohotkutj. ona je funkcija raspoloivog dohotka C = (Yd)Raspoloivi dohodak Yd= YT + TR

C = (Yd) C = (Y T + TR)C = d C = C >0; C >0

d Yd Yd >0Y nadnice, kamate, rente, dividendeTR transferi

Raspoloivi dohodak ukupni dohodak umanjen za poreze i uvean za transfere. Transferiplaanja drave pojedincima gdje pojedinac ne ini dravi protuinidbu (npr.

plaanja za socijalnu zatitu i osiguranje nezaposlenih).

C = C0 + C1 Yd

C0 . autonomna potronja (kada je dohodak 0 potronja je autonomna C0; to je dio potronjeneovisan o dohotku jer i iz pretpostavku Yd= 0 ljudi moraju jesti, piti i oblaiti se).C1 . granina sklonost potronji ( C1 = MPC; omjer izmeu prirasta potronje C i prirastadohotka Yd . Pokazuje iznos koji e pojedinac odvojiti za potronju iz jedininog poveanjadohotka.

C1 =prirasta potronje C = d Cprirasta dohotka Yd d Yd

za kontinuiranu funkciju granina je sklonost potronji (C1, MPC) jednaka derivaciji funkcijepotronje po raspoloivom dohotku.


12/29


12

INVESTICIJE:Dio proizvodnje koji se akumulira radi razvoja i poveanja budue potronje.Vode k akumulaciji kapitala i potiu ekonomski rast.Utjeu na proizvodnju preko agregatne potranje i na rast proizvodnje Y = C + I

Investicije odreuju:- prihodi koje egenerirati privreda;- trokovi investiranja;- drava (monetarna i fiskalna politika);- oekivanja:

One ovise o kamatnim stopama.

Potranja za investicijama je opadajua funkcija kamatnjaka I = (r)I = I0 + MPI * YI0 autonomne investicije (investicije koje ne ovise o dohotku)MPI sklonost investiranju (mjeri utjecaj promjene dohotka na investicije)MPI = d I

d YI nvesticij ski multiplikator: d Y = 1__

d I 1C1

Modeli imaju dvije vrste var ij abli :

1. endogene (zavisne)njihovo ponaanje objanjava se modelom i ovisne su o nekimdrugim varijablama;

2.

egzogene (nezavisne)nisu objanjene modelom, uzimaju se takve kakve su zadane.

DRAVNA POTRONJA:Potronja drave na javna dobra.Financira se porezima i budetskim deficitom koji se pokriva zaduivanjem kodnefinancijskog ili financijskog sektorabanaka. Ovisi iskljuivo o odlukama vlade o

potronji.

F iskalna poli tikaprogram vlade neke drave s obzirom na:

-

troenje na robu i usluge te troenje na transferna plaanja;-

koliinu i vrstu poreza.To su svjesne promjene dravnih prihoda i rashoda kojima je svrha ostvarivanjemakroekonomskih ciljeva ekonomske politike:

- stabilnost cijena i domaeg proizvoda;- rast per capita,- puna zaposlenost;- zadovoljavajua stopa;

- eksterna ravnotea.

I nstrumentalne vari jable fi skalne politi ke:

-

budetska potronja (G);- transferi (TR);


13/29


13

-

autonomni porezi (T0);- porezna stopa (t).

F iskalna poli tika moe biti:1.

ekspanzivnabudetski deficit = T < G- drava prikupi manje sredstava nego to emitira obveza; to je viak dravnih

rashoda nad prihodima koji pokriva financijskim zaduivanjem (izdavanjemobveznica) a najee se javlja u uvjetima nezaposlenosti.

2. restriktivnabudetski suficit = T > G- drava puno vie prihoduje (ubire poreze) nego to troi; to je viak prihoda

nad rashodima, a najee se javlja u uvjetima inflacije.3.

neutralanuravnoteeni budet = T=G- drava troi upravo onoliko koliko prihoduje; porezi su jednaki budetskoj

potronji.

Funkcija poreza: T = T0 + t1* Y

T0 . autonomni porezi (porezi neovisni o ekonomskoj aktivnosti; to su porezi na nasljee,imovinu i dr. uvijek su neovisni o veliini dohotka),t1 .porezna stopa (u postotku izraen dio do osnovice koji mora biti izdvojen da bi senamirio porezni teret; ovisi o dohotku tj. o ekonomskoj snazi.

Prosjena porezna stopa(pokazuje prosjeno porezno optereenje jedinice domaegproizvoda) T = T0 + t1

Y YGranina porezna stopa(derivacija funkcije poreza po Y; pokazuje koji se dio dodatne

jedinice dohotka oduzima u obliku poreza t, odnosno koliko je poveanje poreznih prihodakoje proizlazi iz jedininog poveanja domaeg dohotka.t = dT

dY

Elastinost poreza s obzirom na dohodak ET,Y(pokazuje postotno poveanje poreza kojeproizlazi iz poveanja dohotka za 1%).ET,Y = (dT / dY)

T/YET,Y > 1 (radi se o progresivnim porezima)

ET,Y < 1 (radi se o degresivnim porezima)ET,Y = 1 (radi se o proporcionalnim porezima)

Promjene vari jabli f iskalne poli tike:

1.)promjena budetske potronje G:- poveanje budetske potronje G dovodi do poveanja domaeg proizvoda,- kod nezaposlenosti G treba poveati, a kod inflacije G treba smanjiti.2.)promjena autonomnih poreza Ta:

- promjena autonomnih poreza Tadovodi do promjene raspoloivog dohotka i/iliimetka, promjene raspoloivog dohotka dovesti e do promjene osobne

potronje i tednje, to e dalje dovesti do promjene domaeg proizvoda,

-

znai poveanje autonomnih poreza Tarezultira smanjenje domaeg proizvoda,- kod nezaposlenosti Tatreba smanjiti, a kod inflacije Tatreba poveati.


14/29


14

3.)promjena poreznih stopa t:

- promjena poreznih stopa t utjee na promjenu onog dijela poreza koji je ovisano domaem proizvodu,

- ta e promjena utjecati na promjenu raspoloivog dohotka, to e dovesti do

promjene osobne potronje i tednje,

-

kod nepotpune nezaposlenosti treba smanjiti t, a kod inflacije treba poveati t.4.)promjena transfera Tr:

-

promjena transfera Trutjecat e na promjenu raspoloivog dohotka i/ili imetka,a time i na promjenu potronju, a time i na promjenu domai proizvod, znai

poveanje transfera rezultirati e smanjenjem domaeg proizvoda.

Fiskalni sistem se naziva jo i automatski ili ugraeni stabilizator.Uvoenje poreza na dohodak kojim se financira budetska potronja smanjuje multiplikator, a

preko njega i potencijalni dohodak koji je rezultat poveanja autonomne potronje. Takvosmanjenje multiplikatora utjee i na smanjenje (malo) domaeg proizvoda zbog smanjenjaautonomne potronje u recesiji. Openito, smanjenje multiplikatora poreza na dohodak

smanjuje intenzitet ciklikih amplituda i tako utjee na stabilnije kretanje privrede. Zatokaemo da djeluje kao automatski stabilizator jer regulira mogui porast domaeg proizvoda ufazi poleta i njegovo opadanje u fazi recesije.

I nfl acijski jazje razlika izmeu agregatne potranje i agregatne ponude; nastaje kada jeagregatna potranja vea od agregatne ponude. Da bi se eliminirao potrebno je smanjiti nekukomponentu autonomne potronje (smanjiti G) tj. treba izjednaiti ravnoteni i potencijalnidohodak.

Deflacijski jazje razlika izmeu agregatne ponude u punoj zaposlenosti i agregatnepotranje; nastaje kada je agregatna ponuda vea od agregatne potranje tj. onda kada jeravnoteni domai proizvod manji od potencijalnog.

RAVNOTEA NA ROBNOM TRITUJe spoj ponude i potranje za robomZ = C0 + C1 * (Y-T) + I + G

C0 autonomna potronja (kada nema dohotka)C1.MPC granina sklonost potronji; potronja ovisna o dohotku ljudi

Poduzea ne dre zalihe roba i usluga to rezultiraPonuda Y = potranji Z za robom ravnotea na robnom tritu.Ravnotea na robnom tritu je uspostavljena kada je agregatna potranja jednaka agregatnoj

ponudi. Proizvodnja (ponuda)Y mora biti jednaka potranji Z, a ona je ovisna o prihodima tj.dohotku. Ravnotea se uspostavlja u toki u kojoj je razina proizvodnje jednaka koliini

potranje. Ravnotea na robnom tritu takoer zahtjeva da investicije budu jednake zbrojuprivatne i javne tednje.Uvjeti: Y = Z (AS = AD), I = S; (I + G) = (S + T)ili

Z = C + I + G gdje je C = C0 + C1* Yd a gdje je Yd = Y - T

Iz tog proizlazi a vrijedi za manje zemlje i krai rok:

Y = C0 + C1YC1T + I + GYC1Y = C0C1T + I + G


15/29


15

Y(1-C1) = C0C1T + I + G /: (1-C1)Y = 1__ * (C0C1T + I + G)

1-C1 rjeenje modela u opem obliku(1-C1) = MPS granina sklonost tednjiC0. autonomna potronja

C1T dio porezaAlternativan nain daljnje ravnotee na robnom tritu je da su investicije = tednji (I=S)tednjadio dohotka koji nije potroen tj. utroen na potronju odnosno dio koji seakumulira.Osobna stopa tednjejednaka je osobnoj tednji kao postotku raspoloivog dohotka.Y = C + S S = YCJ. M. Keynes1936. Opa teorija kamate, zaposlenosti i novca iznosi da tezu: da se istirezultati dobivaju kada se ponuda izjednai sa potranjom, kao i kad se investicije izjednaesa tednjom.

Granina sklonost tednji (MPS)promjena tednje koja rezultira iz jedininog poveanja

dohotka tj. to je iznos koji e pojedinac odvojiti na tednju iz jedininog poveanja domaegdohotka.ako je MPS = 1MPC = 1-C1= dS

DYdnadalje slijedi:

YT = Yd i YdC = S Y-T-C = S Y = S+C+T

Y = Z Y = C+I+GY = C+S+T

C+I+G = C+S+TI+G = S+T

S = I+G-T (istiskivanje)

I = S+T-G

(T-G) .. budetski suficit ili dravna tednja je viak dravnih prihoda nad rashodima;razlika dravne potronje i dravnih prihoda (slui kao dodatni izvor za financiranjeinvesticija),

G > T I < S . jer je jedan dio tednje utroen na financiranje budetskog deficita.

Funkcija tednje:S = YdC i C = C0+ (C1 * Yd)S = YdC0 + (C1 * Yd)S = - C0 + (1-C1)Ydnegativni predznak rezultat je mogue negativne tednje ako nemadohotka.

Paradoks tednje:Keynes postavlja novu pretpostavku i to da pri zadanoj razini dohotka ljudiodlue poveati tednju, to znai da su odluili smanjiti osobnu potronju.C = C0 + C1 YdC0 + C1 (Y-T) to u konkretnom izrazu znai (3 naina poveanja tednje):a) smanjenje C0,

b) smanjenje C1,c) poveanje T

pod a) ako se smanji razina autonomne potronje:


16/29


16

- smanjuje se C rezultira smanjenje Z (agregatne potranje), to opet rezultira

smanjenje Y (proizvodnje) tj. smanjenje potronje dohotka C direktno utjee nasmanjenje proizvodnje Y,

to se desilo sa tednjom?- potroai tede pri svakoj razini dohotka, ali dolazi do smanjenja dohotka; budui da

su investicije I = S tednji, a investicije se po definiciji nisu promijenile znai da se iS (masa tednje) nee promijeniti. Iako ljudi ele vie tedjeti dohodak im se tolikosmanjio da tede isti apsolutni iznos (a to upravo dokazuje paradoks tednje).

Pod b) smanjenje granine sklonosti potronji MPC- rezultirati e poveanje sklonosti tednji MPS.

Treba li drava obeshrabrivati tednju?Ne, jer rezultati vrijede na kratki rok. Politika poticajne tednje je isplativa na dui rok, akratkorono moe dovesti do recesije.


17/29


17

Elastinost poreza s obzirom na dohodakPrimjer:Z = C + I + GC = 100 + 0.6YdI = 50G = 250T = 100___________T = (Y)T = Ta + tY

Elastinost prikupljanja poreza s obzirom na dohodak je:ET,Y = (dT / dY)

T/YET,Y > 1 (radi se o progresivnim porezima)ET,Y < 1 (radi se o degresivnim porezima)ET,Y = 1 (radi se o proporcionalnim porezima)

Ako je funkcija ravnotee na robnom tritu:Z = C0 + C1 * (Y-T) + I + G i T= Ta + tY onda slijedi da jeY = Z0 = C0 + C1 * (YTa - tY) + I + GY = C0+ C1YC1TaC1tY + I + GY = Y(C1C1t) + C0C1Ta+ I + GY = YC1 (1-t) + C0C1Ta+ I + G ; YC1 (1-t) = MPC{1- C1 (1-t)}Y = C0C1Ta+ I + G

Y = 1 *(C0C1Ta+ I + G)1- C1 (1-t)

dY = dY = dY = 1__ = 1 = 1_____dC0 dG dI MPS 1-MPC {1- C1 (1-t)}

Pitanje: Kakav je multiplikator u odnosu na stari?


18/29


18

DINAMIKA ROBNOG TRITA(proizvodnje, prodaja, zalihe)

Proizvodni planovi se sastavljaju unaprijed i skupo ih je mijenjati.Poduzea se ne prilagoavaju privremenim promjenama u potranji.Oekivanja i vremenska dinamika u robnom tritu su logirane vrijednosti (mjeseci, kvartali,godine) Yt-1, Yt, Yt+1.

Promatramo promjenu proizvodnje u vremenu kad se poduzea ne prilagoavaju automatskina promjene potranje.

Pretpostavka: poduzee odreuje razinu proizvodnje na poetku svakog kvartala, tj. prije negosaznaju kolika e biti potranja u kvartalu. Jednom odreena proizvodnja u kvartalu se nemijenja.Agregatna potranja AD:Z > Y (smanjenje zaliha ako je agregatna potranja AD u tom kvartalu vea od koliine

proizvodnje);Z < Y (poveanje zaliha, pozitivno je investirati u zalihe ako je agregatna potranja u tomkvartalu manja od koliine).

Na koji nain poduzea odreuju razinu proizvodnje?Pretpostavka: na razini oekivane prodaje

Postoje 2 tipa oekivanja:- adaptivno (sutra seli u budunost),-

racionalno

1. adaptivno:

Proizvodnja u tekuem kvartalu jednaka je prodaju u prethodnom kvartalu to rezultiranepromijenjenu koliinu prodaje.Yt+1(u slijedeem kvartalu) = ZtZt = Ct + It+ Gt

Ct = C0+ C1 (YtTt)It = IGt = G____________________Zt= C0+ C1 (YtTt) + It + GtZt = C1Yt + C0- C1 Tt+ It + GtYt+1= ZtYt+1 = C1Yt + C0- C1 Tt+ It + Gt

proizvodnja u t+1 kvartalu ovisi o proizvodnji u t kvartalu

Od kuda ta meuzavisnost?Od oekivanja!

Postoji li ravnotena razina proizvodnje koja opstaje u duem roku?


19/29


19

Yt+1= Yt= . = YY = C1Y + C0C1T + I + G(1-C1) Yt= C0C1T + I + GY = 1 * (C0C1T + I + G)

1-G

ravnoteni dohodak (proizvodnja) jednaka je multiplikatoru * autonomna potranja2. racionalno:

Proizvodnja se ne prilagoava momentalno promjenama agregatne potranje (razlika odprethodnog).Primjer1: porast dravne potranje za 1 mlrd $ - jednostavni porastC1= 0.5Kvartal1998 dY dG dC dZ (AD) = Ct+It+Gt1 0 1 mlrd $ 0 1

2 1 0 0,5 0,5

3 0,5 0 0,5 * 0,5 0,5 * 0,5

4 0,5 * 0,5 0 0,5 * 0,5 * 0,5 0,5 * 0,5 * 0,5

KUMULATIVNO POVEANJE1998

1 0 1 0 1

2 1 1 0,5 1 + 0,5

3 1 + 0,5 1 0,5 + 0,52 1 + 0,5 + 0,52

4 1 + 0,5 + 0,52 1 0,5 + 0,53 1 + 0,5 + 0,52 + 0,53

U prvom kvartalu Y je odreen ranije, G se poveava za 1 mlrd$, C je ostao isti, ali se Zpoveava za 1 mlrd$.U drugom kvartalu poduzee primjeuje porast Z i poveanje potronje, G se ne mijenja, zbog

poveanja Y poveava se C, a zbog poveanja C poveava se Z.

dY = 1 + 0,5 + (0,5)2

+ . + (0,5)n

C1

0+ C1

1+ C12+ + C1

n.. 1-C1n+1

= 1___1-C1 1C1

Suma cijelog niza je multiplikator = 1___ = 2; je poveanje G od 1 mlrd$.10,5

Da li se potroai ravnaju prema Ydt ili postoji odmak?MPC = dCt

dYdt

dCt = CtCt-1

dYdt= YdtYdt-1 Ct= dCtdC Ydt= dYdtYd

Zakljuak: Jasno pozitivna korelacija kad se Yd povea natprosjeno tad se i Ctpoveanatprosjeno. Kratkorona sklonost potronji je nia od dugorone.

Relacija Kauzalnost (uzronost)injenica da se 2 varijable zajedno pomjeraju (da su korelirane) ne podrazumijeva da

promjena jedne uzrokuje promjenu druge, to znai da ne postoji uzrona veza.


20/29


20

Primjer: C (Yd); C1= 0; potronja ovisi o C0raspoloenju ljudi

Pobrkali smo korelaciju sa kauzalitetom.

Pretpostavimo da znam za neku promjenu raspoloivog dohotka koja nije iniciranapromjenom potronje tad moemo pratiti reakciju potronje, ustvari utjecaj raspoloivogdohotka na potronju.C = (Yd) i Yd = (C)Primjer: Drava povea vojne izdatke (poveanje G, poveanje Z, poveanje Y), a rasteagregatna potranja AD i proizvodnja. Ako u tom sluaju poveanje Ydrezultira poveanje C,tada je to utjecaj Ydna C (MPC). Tu pojavu nazivamo problem identifikacije u ekonometrijiili metoda upotrebe instrumentalne varijable.


21/29


21

FINANCIJSKO (NOVANO) TRITE

Kamatne stope imaju vanu ulogu u determiniranju Z = AD (agregatne potranje), pa prematome imaju i vanu ulogu u determiniranju proizvodnje Y. Zato? Jer potranja u duem rokuodreuje proizvodnju.Kamatne stope djelomino odreuje i centralna banka (CB) to znai da i monetarna politikaima vanu ulogu u odreivanju razine proizvodnje Y.Meutim, visinu kamatne stope odreuje financijsko trite, a kamatne stope u duem rokudalje odreuju razinu proizvodnje Y.

Novac i obvezni ce:Pretpostavka: pokuavamo modelirati novano trite u kratkom roku uz samo dva financijskasredstva a to su 1. novac i 2. obveznice, iako danas postoje i druga financijska sredstva (npr.dionice, razni investicijski fondovi i sl.)

1. novac:-

koristi se za transakcije i nema prinosa imaocu,- on je ope prihvaeno sredstvo razmjene tj. sredstvo plaanja,- tipovi: gotov novac (novanice, kovanice), depozitni novac (tekui rauni s

ekovima; odnosno slobodna i stalno raspoloiva sredstva na tekuim i iroraunima banaka),

- funkcije novca su: zakonske (mjerilo vrijednosti i sredstvo plaanja, sredstvotransakcija) i ope (ouvanje vrijednosti).

2. obveznice:- vrijednosni papiri koje izdaje u pravilu drava ili banke,

- njima se izdavalac obvezuje da e isplatiti odreenu svotu novca (glavnicu) ikamate na odreene datume u buduem razdoblju,

- ne mogu se koristiti za transakcije, ali imaju pozitivan prinos koji se nazivakamata (kamatna stopa).

* F inancijski i zbor:

-

postavlja pitanje: Koliko imovine imati u novcu, a koliko u obveznicama?-

ovisi o: 2 varijable;

razini transakcija (elimo imati dovoljno novca za svakodnevnupotrebe),

prinos obveznica (to je via kamatna stopa to se vie ele dratiobveznice),

U razvijenim zemljama ljudi ne dre obveznice direktno ve indirektno udruivanjem ufondove (investicijske). Fondovi skupljaju individualne pologe i plasiraju ih u obveznice aljudima isplauju prinose.Prinos fonda = kamatna stopa (kamata) + administrativni trokovi profit fonda.

*Financijska imovina = potranja za novcem + potranja za obveznicama


22/29


22

Financijska imovina ljudi ($W) predstavlja nominalno bogatstvo tj. tekuu imovinu kojuimamo na raspolaganju. Ljudi koji raspolau odreenim iznosom financijske imovineindividualno izabiru koliki e dio iste drati u novcu odnosno u obveznicama.$W = M

d+ B

d

Md money demand (potranja novca razina transakcija)

Bd

.. . bond demand (potranja obveznica razina kamatne stope).

* Potranja za novcem:U prvom redu ovisi o razini transakcija, a naknadno i o razini kamatne stope.Razinu transakcija je teko izmjeriti pa pretpostavljamo da je proporcionalna razininominalnog dohotka tj. ona je funkcija nominalnog dohotka, jer ljudi troe u skladu sdohotkom koji imaju.M

d= $Yt* (i)

razina potranje za novcem = nominalni dohodak * pekulacija potranje za novcem (da linovac investirati u obveznice ili ne)

Zato ljudi ele drati novac tj. zato se stvara potranja za novcem?- zbog potrebe obavljanja niza kratkoronih i dugoronih transakcija,- zbog sigurnosti sebe i svoje obitelji.

Pravila:

Porast nominalnog dohotka poveava potranju za novcem( $Y Md )d Md > 0d $Y

Poveanje kamatne stope smanjuje potranju za novcem tj. poveava atraktivnost obveznica( i Md Bd)d Md< 0

d iPotranja za novcem je opadajua funkcija kamatne stope.

Znai, Izvori potranje za novcem su:- transakcije potranje za novcem (budui da novac ne donosi kamate,

transakcije potranje za novcem biti e osjetljive na troak njegova dranja, pae svaki porast kamatne stope dovesti do smanjenja transakcija potranje zanovcem),

- pekulacijske potranje za novcem (traganje za visokim prinosim za vlastiteinvesticije)

* Potranja za obveznicama:Mdi Bdsu povezane odluke, odabirom jednog odabrali smo i drugo.Bd = $WMdBd= $W($Yt* (i))

Pravila:

Porast financijske imovine dovodi do porasta potranje za obveznicama($W Bd)

Porast dohotka dovodi od porasta potranje za novcem i do smanjenja potranje zaobveznicama

( $Y Md

Bd

)Porast kamatnih stopa smanjuje potranju za novcem i poveava potranju za obveznicama


23/29


23

( i Md Bd)

RAVNOTEA NA FINANCIJSKOM TRITU

Je dvojaka: potranja za novcem = ponudi novca (Md= Ms)potranja za obveznicama = ponudi obveznica (Bd = Bs)

U kojoj mjeri Md(potranja za novcem) odgovara na pomak kamatne stope?Empirijski: Md = ($Yt* L (i) /: $Y

Md = -L (i)$Y

Udio novane potranje u nominalnom dohotku je opadajua funkcija kamatne stope.- klasifikacija novanih agregata je ovisna o stupnju likvidnosti:

M1= gotov novac + depozitni novac,

M2= M1+ guasi novac,

M3= M2+ ostala likvidna sredstava,

M4= M3+ ostala nelikvidna sredstav,-

kamatna stopa (i)je prinos na dranje obveznice s rokom dospijea odgodine dana,

-

brzina kolanja novca (V)je odnos nominalnog GNP-a i koliine novca MV = GNP/M

-

brzina obrtaja novcakoliko puta novana jedinica mora promijeniti vlasnikada se pokrije GNP.

Veliki porast V (brzine kolanja novca) omoguile su:- inovacije na financijskom tritu tj. uvoenje kreditnih kartica.Kreditne

kartice omoguuju koncentraciju mnotva plaanja u 1 danu i samim time sesmanjuje potreba za dranjem vee koliine novca u ostatku mjeseca i

- negativan odnos M1 u dohotku te kamatna stopa

ODREIVANJE VISINE KAMATNE STOPE NA FINANCIJSKOM TRITU


24/29


24

Postoji mnotvo kamatnih stopa, ali prema naem modelu: pretpostavili smo da postoji jednavrsta obveznica i uz nju jedna kamatna stopa.

Nova pretpostavka: Uvodimo ponudu novca; sav novca je gotovina i proizvodi ga centralnabanka to znai da ne postoje poslovne banke; financijsko trite je u ravnotei.Md = Ms

Bd

= Bs

Likvidnost novca: LM jednadba Ms = $Y * L(i)kamatna stopa mora biti takva da ljudi dreupravo onu koliinu novca koju je ponudila centralna banka.Likvidnostmjera lakoe i jeftinoe pretvaranja imovine u novac; novac je potpuno likvidan,a potranja za novcem je potranja za likvidnou.Slika 1:

Utj ecaj porasta dohotka na kamatnu stopu:

Porast dohotka rezultirati e porast razine transakcija, to e dovesti do poveanja potranjeza novcem pri svakoj razini kamatne stope.Znai:porast dohotka rezultira porast kamatne stope (Y i).U trenutku porasta dohotka, Ms > Md(ponuda novca je vea od potranje) stoga nam i trebajuvie kamatne stope da bi ljudi poeli akumulirati manju koliinu novca.Slika 2:

Utjecaj poveanje ponude novca na kamatnu stopu:Poveana ponuda novca rezultirati e smanjenje kamatne stope i obrnuto.(Ms i) tj. (Ms i).Slika 3:


25/29


25

Monetarna politika i operacije na otvorenom tritu:Monetarna politikapredstavlja manipulaciju ponudom novca;Instrumenti monetarne politike su:

- operacije na otvorenom tritu tzv. politika otvorenog trita predstavljakupnju i prodaju dravnih obveznica;

- eskontna stopastopa po kojoj komercijalne banke posuuju novac od CB;- stopa obvezne rezervepostotak kod depozita;-

kupnja i prodaja obveznica od strane CB.

Kako centralna banka u stvarnosti kontrolira ponudu novca?CB kupuje i prodaje dravne obveznice tj. koristipolitiku otvorenog trita:- ako eli poveati ponudu novca (poveati razinu likvidnosti) i automatski smanji tikamatnu stopu; CB kupuje obveznice za novac tj. ona odkupljuje obveznice od komercijalnih

banaka.- ako eli smanjiti ponudu novca (smanjiti razinu likvidnosti) i automatski poveatikamatnu stopu; CB prodaje obveznice i na taj nain poveava novane zalihe.

Centralna banka takoer brine da ne doe do privrednog kaosa. Privredni kaos nastaje kadakomercijalne banke ne nau mjeru u prekovremenom stvaranju novca i izdavanju kredita.Kao zatitu; centralna banka koristi slijedee mjere:

1.

promjena uvjeta davanja kredita komercijalnim bankama tj. politika eskontnogkamatnjaka;

2. kupnja i prodaja dravnih obveznica na tritu novca;3.

direktna kontrola kredita i kamatnjaka;4. odreivanje stope obvezne rezerve.

Operacije na otvorenom tritudovode do istovjetnih promjena sredstava i obaveza CB.Ako CB kupi 1 mlrd $ obveznica tada automatski poveava vrijednost obveznica za 1 mlrd $,ali rastu i njezine obveze jer je izdala 1 mlrd $ novca.Ako CB proda obveznice za 1 mlrd $ tada automatski smanjuje vrijednost obveznica za 1

mlrd $, ali padaju i njezine obveze jer je pribavila novu mlrd $ u novcu.


26/29


26


27/29


27

TRITE OBVEZNICA

Trite obveznica je trite na kojem se odreuje cijena obveznica: Iz te cijene obveznica

moe se izvesti visina kamatne stope.Zanima nas prinos obveznice?Ako kupimo obveznicu danas i drimo je 1 godinu, prinos (kamatna stopa) te obveznice jerazlika u cijeni:i = 100$ - PB = nominalnastvarna cijena

PB stvarna (plaena) cijena

Znai da cijena obveznice ovisi o kamatnoj stopi i visini nominale (100$);PB= 1 * 100$

1 + i

to je cijena obveznice nia(znai to je jeftinije platimo) to je kamatna stopa, prinos vii

(znai da emo vie zaraditi)Primjer:PB= 95$ PB= 90$i = 100$ - PB = 100-95 = 0,053 i = 100$ - PB = 100-99 = 0,111

PB 95 PB 90- dali smo 95$ da bi na kraju godine dobili oko 5$; odnosno dali smo 90$ da bi na krajugodine dobili preko 11$to je cijena obveznica via(znai to ih skuplje platimo) to je kamatna stopa, prinos nii

Ekspanzivna operacija na otvorenom tritu (primjer ekspanzivne monetarne politike):CB kupuje obveznice (potranja za obveznicama se poveala uz ne promijenjenu ponuduobveznica Bd > Bs) to znai da cijena obveznice raste a prinosi po obveznici (kamatna stopa)automatski padaju.PB i jer je B

d > Bs

Restriktivna operacija na otvorenom tritu (primjer restriktivne monetarne politike):Obrnuti proces, CB prodaje obveznice (ponuda za obveznicama se poveala uz ne

promijenjenu potranju obveznica Bd < Bs) to znai da cijena obveznica pada a prinosi odobveznica (kamatna stopa) automatski rastu.PB i jer je B

d < Bs

Zakljuak:Visinu kamatne stope (i) na financijskom tritu odreuje jednakost ponude i potranje zanovcem tj. ponude i potranje za obveznicama ili Ms = Md; Bs = Bd

Na visinu kamatne stope (i) moe djelovati CB putem operacija na otvorenom tritu djelujuitako na cijenu obveznica.

Budui da sav novac nije gotovina, znai da u ponudi novca Mssudjeluju i komercijalnebanke te ostali financijski posrednici, tada CB ne kontrolira Msdirektno ve indirektno prekooperacija na otvorenom tritu.


28/29


28

PONUDA NOVCAPredstavlja iznos novca koji u odreenom trenutku postoji u nekoj privredi (Ms).Banke stvaraju novac multiplikacijom depozita i ekspanzijom kredita.Monetarna baza (H)je zbroj svih rezervi i novca u opticaju

H = CU + R

CU .. gotov novac (novanice + kovanice)R .. rezerveR = * D . stopa obvezne rezerveD .. depozitCU = c *D

c .. koeficijent (potranja za gotovinom)

Ponuda novca (Ms)je zbroj gotovog novca i svih depozita odnosno umnoak novanog

multiplikatora i monetarne baze

Ms= CU + D

Ms= n.m. * Hn.m. .. novani multiplikator

Mehanizam utjecaja CB na ponudu novca djeluje tako da:- CB direktno utjee na H jer ga tiska i- CB utjee na R tako to ga odreuje,

Dio gotovine dri se van bankovnog sistema.Visina potranje za gotovinom (c) ovisi o:

1. tipu transakcija (manje transakcija, via potranja);2.

ilegalnim transakcijama (poveavanju potranju za gotovinom);3. troku dolaska do gotovine (vrijeme + kamata);

Ako je:Ms= CU + DH = CU + R onda proizlazi da je:H = c *D + * D= (c +) DD = 1 * H

c +

Ms= CU + DMs= c *D + D = D (1 + c)

Ms= (1 + c) * H ; novani multiplikator

(c +)

Novani multiplikator: za svaku jedinicu vika rezervi bankarski sistem kreira (1 + c)jedinicu novca (c +)Odnosno ako CB povea monetarnu bazu za 1 jedinicu ponuda novca u bankarskom sistemu

poveati e se za (1 + c) jedinicu novca.(c +)

Specijalni sluajevi: ekstremiEkstrem 1: C = 0, sva gotovinaje u bankama tada je novani multiplikator (1 + 0) = 1

(0 +) Ekstrem 2:C je jako velik tada je novani multiplikator priblino C = 1

CSluaj kada ljudi sav novac dre u gotovini, tada je gotovina monetarna baza.


29/29


Documents

MAKROEKONOMIJaA Skripta Za Prof. Kovačević