Literatura ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Bibo Huszar Szcs Regije evropske povijesti Jacques Le Rider Mitteleuropa Peter Hanak Povijest Maarske Erich Zlner Therese Schssel Povijest Austrije Richard Clogg Istorija Grke novog doba Peter Bartl Albanci Andrej Paczkowski Pola stojea povijesti Poljske Ivo Banac Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Bogdan Krizman Vanjska politika jugoslavenske drave 1918 41 Stevan Pavlovi Istorija Balkana Marija Todorova Imaginarni Balkan Jerzy Holzer Komunizam u Europi David S. Painter Hladni rat Friedrich Naumann Milan Kundera Tragedija Srednje Europe Kultura -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

1. Objasni pojmove:a. b. ''Drang nach Osten'' politiki i ekonomski prodor na istok ''Ost siedlung'' naseljavanje istoka

2. Razlikuje li se pojam ''Drang nach Osten'' od pojma kolonizacija?Ne Nijemci imaju ulogu pacifikacije i kolonizacije Sr. i I. europskog prostora

3. Razlika izmeu ''Drang nach Ostena'' i ''Ostsiedlunga''''Drang nach Osten'' je prodor na Istok tj. njemaka politiko teritorijalna ekspanzija na istok; ''Ostsiedlung'' je znaio demografske, ekonomske i druge promjene, uvoenje poljoprivrednih tehnika, modela urbanizacije, pravnih institucija i sistema, a ne ekspanziju njemake nacionalne drave na Istok

4. Tko je napisao knjigu ''Regije europske povijesti''?Bibo I., Huszar T., Szcs J.

5. Tko je napisao ''Hladni rat''?David S. Painter - kraj Hladnog rata (19.-21.11.1990. sastanak KESS-a (Konferencija za europsku sigurnost i suradnju) u Parizu, 33 europske zemlje+SAD+Kanada koje potpisuju ''Pariku povelju'' o kraju hladnog rata i o podijeljenosti Europe + potpisana Deklaracija o nenapadanju i utvreni principi stalnog djelovanja

6. Koji je veliki mislilac razradio pojam Srednje Europe 1915.?Friedrich Naumann 1915. kada pie raspravu o ratnim tezama i ciljevima; 1915. objavio knjigu ''Mitteleuropa''

7. Koje zemlje Naumann ubraja u ''Mitteleuropu''?Njemaka, A-U, Bugarska i europski dio Turske

8. Tko je napisao ''Povijest Maarske''?Peter Hanak

9. Tko je napisao knjigu ''Vanjska politika jugoslavenske drave 1918 - 41''?Bogdan Krizman

1

10. Koja su tri kruga koja Kundera spominje u ''Tragediji Srednje Europe''?Zapadna Europa, Istona Europa i Geografska sredina koja je kulturno na zapadu, a politiki na istoku (1984. eki emigrant Milan Kundera (1929) objavljuje roman ''Nepodnoljiva lakoa ivljenja'' u Francuskoj)

11. Tko je reiser filma ''Amadeus''?Milo Forman po nacionalnosti eh, pod sovjetskom okupacijom 1968. prekida se kreativni zamah eke i slovake kinematografije 60 ih (Vera Chytilova 1929, tefana Uhera 1930, Jiria Menzela 1938, Jana Kadara 1918-79, Elmara Klosa1910, Ivana Passera 1942, i Forman 1932); 1975. reirao ''Let iznad kukavijeg gnjezda'' i potvruje njime svoju umjetniku reputaciju kao predstavnika ''mladog ekog filma'' i emigranta u SAD-u (gl. uloga Jack Nicholson ''Here comes Johnny!!!''); 1984. reirao ''Amadeusa'', raskonu ekranizaciju drame Petera Schaffera o odnosu Mozarta i Salierija i osvaja 8 Oskara + Menzel dobiva oskara 1967. ''Strogo kontrolirani letovi'' +Kadar dobiva oskara 1965. ''Trgovina na Korzu''

12. Koji film dobiva oskara 1981.?''Mefisto'' - maarskog reisera Istvana Szaba, produkcija maarsko austrijsko - zapadnonjemaka, scenarij nastao po knjizi Klausa Manna (drama), gl glumac Klaus Maria Braundauer tumai lik Henrika Hoefgena kao modernog Fausta koji je nacist i koji dolazi na vlast u Njemakoj prije WWII

13. Tko reira ''Z''?Kosta Konstantin Gavras Francusko-grki redatelj Costa Konstantin Gavras 1968. (dinamino reiran politiki thriller o vojnoj diktaturi u Grkoj)

14. Tko glumi ''Treeg ovjeka''?Orson Welles (1915-85) - 1949. glumi u filmu ''Trei ovjek'' o Beu u vrijeme WWII 30. 10.1938. izdaje radio emisiju ''Rat svjetova'', koja izaziva masovnu paniku u SAD- u (ljudi misle da se radi o stvarnom napadu Marsovaca na Zemlju, adaptacija istoimenog romana Herberta Georga Wellesa (1866-46)); 1941. reirao Graanina Canea (o novinskom magnatu Randolphu Williamu Hearstu koji je stvorio senzacionalnu tampu tj. utu tampu; 1949. brit. redatelj Carol Reed snima ''Treeg ovjeka'' (spoj vie anrova i gluma Orsona Wellesa); 1962. O.W. sima u Zagrebu ekranizaciju Kafkinog ''Procesa''; 1969. sudjeluje u snimanju ''Bitke na Neretvi'' Veljka Bulajia; 1980. u hrv.-am. kooprodukciji snimljena ''Tajna Nikole Tesle'' Krste Papia, kombinacija dokumentarnog i igranog filma (jednu ulogu igra i O.W)

15. Kako se zove film o Beu u WWII sa Orsonom Welsom?''Trei ovjek''

16. Nobelovac Shaw?1925. - Nobelovu nagradu za knjievnost dobiva George Bernard Shaw (1856 1950), engleski dramatiar i satiriar (''Zanat gospoe Warren'', ''avolov uenik'', ''Sveta Ivana'', ''Pygmalion'')

17. Czeslaw Milosz?1980. poljski prognani pjesnik Milosz Czeslaw dobiva Nobelovu nagradu za poeziju (pjesme ''Razgovor za Jean'', '' Pjesma za kraj stoljea'')

18. Kad je Mihail Gorbaov dobio Nobelovu nagradu?1990. dobio Nobelovu nagradu za mir

19. Koje je godine Lech Walesa dobio Nobelovu nagradu?

2

1983. dobIva Nobelovu nagradu za mir (kada su u (7) 1980. izbili u Poljskoj nemiri i trajkovi zbog niskog ivotnog standarda i neslobode, vlada je bila prisiljena odobriti pravo na trajk, pa je u Gdansku 17. 9. osnovan nezavisni sindikat ''Solidarnost'' na elu sa Lechom Walesom, dolaskom novog premijera Jaruzelskog 1981. na vlast ponovo se uvode otrije mjere i Solidarnost se ukida, Walesa zatvoren, Solidarnost ipak nastavlja djelovanje u podzemlju, jer ima jaku potporu u crkvi, nakon dolaska Gorbaova na vlast 1989. konano je povoljna klima za uspostavu reformi, Jaruzelski se dogovara sa Walesom i doputa rad Solidarnosti, poetkom 90- ih se Solidarnost dijeli na 2 tabora: 1. onaj uz Walesu i 2. onaj uz Mazowietckog, Walesa 1990 pobjeuje na predsjednikim izborima, 1995. je zamjenjen bivim komunistom Kvanjevim ) Ope do meuraa -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

20. Atentat na Franju Ferdinanda?U Sarajevu 28.6.1914. - bio je povod rata, Gavrilo Princip lan ''Mlade Bosne'', 23.7 ultimatum Srbiji na 48 h daje min.vanj.posl. Berhtold, 28.7 A U objavila rat Srbiji, pa Rusija A-U, pa 1. 8. Njemaka Rusiji, 3.8. Njemaka Francuskoj i Belgiji, 4.8. VB Njemakoj, 5.8. ulaz Njemake u Belgiju FF je neak FJ I. (sin od brata Karla Ludviga), ena Sofija

21. Londonski sporazum?26.4.1915 tajni ugovor - nakon to su joj C sile nudile Tretino i Akvileju, Italija sklapa sporazum prelaska na Antantinu stranu (nude vie), obeani teritoriji: j. Tirol, Gorica, Gradika, Trst, dio Kranjske, Istra, Cres, Loinj, Rab, sj Dalmacija do ibenika, i veina dalm otoka, sudjelovanje u podjeli njemakih i turskih posjeda van Europe time otvoren front na Soi + od Albanije im je obeana luka Vlora i protektorat nad Albanijom; prvo ratno zasjedanje hrvatskog Sabora 1915. koje je dalo zahtjev za ujedinjenje i pravo na samoodreenje junih Slavena u A-U Be i Peta doputaju upravo iz razloga to u to vrijeme Italija potpisuje Londonski ugovor

22. Kad je Wilson objavio 14 toaka?8.1.1918 (nakon oktobarske revolucije 7.11.1917. vidi uzor u boljevikoj deklaraciji o miru i samoopredjeljenju naroda) Ameriki program mira sa pravom naroda na samoodreenje. Toke su: 1. ugovori idu javno, nema tajnih sporazuma 2. sloboda plovidbe u ratu i miru 3. ukidanje ekon prepreka 4. smanjenje naoruanja 5. nepristrano rjeavanje kolonijalnih pitanja 6. odlazak strane vojske iz Rusije 7. ----------- ------------ iz Belgije, uspostava suverenosti 8. oslobaanje Francuske, Alsace i Lorraine 9. autonoman razvitak lanica A-U 10. evakuacija Srbije, CG, Rumunj, Srbiji prilaz moru 11. autonoman razvoj neturcima u OC, Dardaneli 12. osnivanje slobodne Poljske 13. Italija u nacionalnim granicama 14. osnivanje Lige Naroda

23. Mir u Brest - Litovsku?3.3.1918. separatni mir Ugovor Sovjetske Rusije i Centralnih sila o prestanku rata. Uvjeti za Ruse: priznati sve to su Nijemci osvojili, odrekli se Poljske, Finske, Latvije, dijelova Ukrajine i Kurlandije. (grozni uvjeti, no mislili da e se socijalizam posvud rairiti i izbrisati nepravedne dogovore) (Poljska, Litva i Estonija podvrgnute Njem, Ukrajina, koja se za vrijeme njem. okupacije odcijepila u (1)1918. pod Mihajlom Hruevskim, i Finska su sateliti)

24. Kojih se podruja Rusija odrekla mirom u Brest Litovsku?Finske, Poljske, Litve, Latvije, Estonija, Ukrajina

3

25. Listopadski manifest?16.10.1918. pokuaj ouvanja Austrougarske ideja cara da se Monarhija transformira u savez narodnih drava, prijedlog da e Austrija postati savezna drava u kojoj e svaka etnika grupa moi osnovati svoju pol. zajednicu tj. doputa trijalizam, ali samo za austrijski dio monarhije (izuzev Maarske) jer se Maarska alila!!! (kao odgovor na to u Hrvatskoj 19.10.1918. Narodno vijee SHS izglasalo deklaraciju trae sjedinjenje svih junih Slavena bez obzira na teritorij tj. ne kao to je Jugoslavenski klub na zadnjem zasijedanju Carevinskog vijea u Beu traio u Svibanjskoj deklaraciji 30.5.1917. ujedinjenje Slavena u samostalno dravno tijelo pod Dinastijom)

26. Kad je proglaena Njemaka Republika?9.11.1918. u Berlinu Weimarska republika U Berlinu na inicijativu ''spartakovaca'' buknuo opi trajk, vojska odbija intervenirati, proglaena Njemaka Republika, car Wilhelm II (1859-1941) abdicira, bjei u Nizozem, kancelar knez Max Badenski Maksimilijan Aleksandar Fridrik Vilim (1867-1929) predaje vlast socijaldemokratima i Fridrichu Ebertu (1871-1925) socijaldemokrati e potpisati kapitulaciju u umi Compiegne, to to su socijaldemokrati ''izdali Njemaku na taj nain'' biti t izgovor Hitleru da ih politiki inkriminira (''udarac u lea''')

27. Kapitulacije u WWIa) Bugarska 29.9.1918 29. 9 poraz Bugarske na solunskoj fronti, trai primirje, (u kronologiji pie da kapitulira 30.9) b) Turska 30.10.1918 c) Austrougarska 3.11.1918 u Padovi, u vili Giusti austrijski generaltab potpisao kapitulaciju d) Njemaka 11.11.1918 u umi u Compiegneu, u eljez. vagonu

28. Abdikacija cara Karla Habsburkog?11.11.1918. Karlo (1887-1922) odrekao se prijestolja i uplitanja u dr. poslove, proglaena Republika Njemaka Austrija 12.11. (Karlo IV. nasljeuje FJ I. koji umire 21.11.1916. u 86. godini, 68 g vladavine)

29. Versailleska mirovna konferencija?18.1.1919-21.1.1920. u Parizu - u palaama Versaillesa, glavne rijei: Thomas Woodrow Wilson, Lloyd George, Georges Clemencau, Vittorio Orlando, N. Makino plenarne sjednice odrane na poetku i na kraju, Vijee 10 orice (po 2 iz svake drave) kasnije nakon povlaenja Japana Vijee 4- orice

30. Prezimena dravnika sudionika Parike konferencije?Wilson, Clemencau, George, Orlando i Makino

31. Komisije na konferenciji u Versaillesu?4 ih je k. za teritorijalna pitanja Drutvo naroda k. za ratnu odgovornost k. za reparacije

32. Mirovni ugovori nakon WWI.a) Njemaka 28.6. 1919. Dvorana Ogledala, Versailles, dan joj gotov ugovor uvjeti: 1. priznati krivicu 2. oduzete kolonije 3. vratit Francuskoj Alsace. i Lorraine 4. Belgiji (Eupen, Moresnet) i Danskoj (sj Schlesig uz plebiscit 1920.) pogranine gradove 5. priznati pripojenje polj. podruja novostvorenoj Poljskoj (i. Pruska, Poznan, gornja leska, Pomorje) (vidi pitanje 33.) 6. platit 126 milijardi zlatnih maraka u 30 god (5 milijardi$ do 1929) 7. predat mornaricu, zabrana gradnje brodova 8. priznat nove eu. drave

4

9. obeat da nee pripojit Austriju i priznat joj nezavisnost 10. ogranienje vojske na 100 000 11. demilitarizacija Porajnja za 15 g 12. ukinue vojne obveze 13. Antanti dat naoruanje 14. Saarom 15 g upravlja Liga, pa plebiscit 15. Gdanjsk slobodan grad upravlja Liga, u carinskoj uniji s Poljskom 16. Hluny ehoslovakoj 17. Litvi Memel (Klajpeda) 18. priznat s, Poljsku, Austriju b) Austrija - 10.9.1919, Saint-Germaine 1. Austrija gubi germanofona podruja u ekoj, Moravskoj i leskoj 2. gubi Juni Tirol (Italiji) 3. dobija Gradie 4. ograniene su austrijske oruane snage na 30 000, zabranjeno joj je dranje ratne mornarice i ratnog zrakoplovstva 5. priznat drave unutar A-U 6. priznat novu s 7. Poljskoj Galiciju 8. junu tajersku, Kranjsku, Dalmaciju, dio Koruke (Jugoslaviji) drugi dio ostao referendumom u Austriji (vidi pitanje 34.) 9. opron Maarskoj c) Bugarska - 27.11.1919, Neuilly 1. zapadna Trakija (izlaz na Egejsko more) Grkoj 2. Dobrudu Rumunjskoj 3. Jugi neki pogranini teritoriji 4. reparacije 5. vojska na 20 000 d) Maarska - 4.6.1920, Trianon (dvorac pored Versaillesa) mirovno izaslanstvo vodi grof Albert Appony 1. priznat K SHS Hr, Slav, Me, Srijem, Baranju, Baku, dio Banata 2. vei dio Banata i Transilvanije Rumunjskoj 3. pripadnost Slovake ehoslovakoj 4. pripadnost Gradia Austriji (vidi pitanje 35.) 5. vojska na 35 000 6. plaanje odtete 7. sve manjine imaju prava ko veina!!!! 8. nadzor gradnje novih pruga e) Turska - 10.8.1920, Sevres 1. svedena na Anadoliju, tjesnace i Carigrad (zadnja dva pod meunarodnom kontrolom) 2. Grkoj upravu nad Smirnom i jz MA na 15 g, neke egejske otoke, Trakiju 3. samostalnost Armenije pod eng protektoratom 4. predat mornaricu 5. Italiji Rod i Dodekanez (1947. i 1945. odstupljeni nazad Grkoj) 6. priznat okupaciju Carigrada i tjesnaca 7. Francuskoj punomo uprave nad Sirijom i vilajetom Adane u MA 8. autonomnost Kurdistana 9. aneksija Cipra 10. brit protektorat na d Egiptom 11. uprava engl nad Mezopotamijom i Palestinom

33. to je sa leskom do 1918.?Poslije WWI. (nakon 3 ustanka i plebiscita 1919-21) Poljska je povratila od Njemake dio Gornje leske, dok su austrijsku lesku podijelile Poljska i ehoslovaka (1938. ule su poljske snage i u eki dio leske, a 1939. nakon okupacije Poljske cijelu lesku uzimaju Nijemci) (leska ili lezija dio oko sr. i gornje Odre dananja granica Poljske i Njemake do mora)

34. Kad je u Korukoj odran plebiscit?10.10. 1920. - Koruka kao upitno podruje, (8)1918. narodna vlada Slovenije (major Z. Majster) stvara prvu slovensku vojnu jedinicu i napadaju, preuzeli vlast u Mariboru i dijelu tajereske, Austrijanci napadaju oko Drave, dolaze sve do Dravograda, primirje kod Graza 16.1.1919., na konferenciji u Parizu Talijani i SAD agitiraju za Austriju, radi ega ona opet istie svoje pretenzije, Slovenija opet napada 29.4., lo napad radi ega im srpska vojska dolazi u pomo u (5), vraaju Austrijance na sjever Drave do 28.5., do 4.6. primirje, a na isti dan u Parizu dogovoreno da e se odrati plebiscit na tom podruju, odran 10.10.1920. sa 59% za Austriju

5

35. Hrvatska i slovenska manjina u Gradiu kako je rijeeno?Austijski dravni ugovor iz 1955. (lanak 7!!!!) im jami slobodu koritenja jezika, kola, tiska i kulturnih organizacija (80 sela)

36. to je sa egejskim otocima nakon Sevresa?Neki otoci dani Grkoj, a Italiji Dodekanez (otona skupina u j. Sporadima sa Rodom (glavni otok Dodekaneza) Dodekanez vraen Grkoj 1945., a Rhodos 1947.)

37. Kojih se otoka Turska odrekla dogovorom u Sevresu?Dodekaneza sa Rodom koji idu Italiji

38. Koje prostore dobija Rumunjska 1920.?Istoni Banat i Transilvaniju 1920. Trianonskim sporazumom od Maarske (1919. Neuillyjevskim sporazumom Dobruu od Bugarske)

39. Zbog kojih je podruja bilo nesporazuma izmeu:problematina granina podruja su: a) b) c) d) e) f) g) h) i) eka-Poljska - leska Austrija-Jugoslavija - Koruka, tajerska Austrija-Maarska Gradie (Burgenland) 20 sela Maarskoj, 80 Austriji, grad opron (Edenburg) pripao Maarskoj, naseljen Nijemcima, vraen plebiscitom 1921. Rumunjska-Maarska - Erdelj (Transilvanija) Jugoslavija-Maarska Baranja (Peujsko podruje koje je Juga dobila Trianonom, Betlen vraa) Jugoslavija-Bugarska - djelovanje VMRO a u Jugi Jugoslavija-Grka - pristup Solunu (dogovor 1923.) Bugarska-Grka - Trakija Jugoslavija-Italija - Rijeka

40. Ugovori Antante i Turske?a) Sevres 10.8.1920. (vidi pitanje 32.) na koji je opseg svedena Turska?b) Lausanne 24.7.1923. (vidi 101. pitanje)

41. Tko je predvodio maarsko izaslanstvo u Trianonu?grof Albert Aponny

42. to Maarska gubi u Trianonu?Transilvaniju, Hr, Slav, Me, Srijem, Baranju, Baku, Banat, Gradie, zakarpatska Ukrajina u slovakoj, Slovaku (ostalo je 40% U Kraljevstva) - vidi pitanje 303.

43. Tko predvodi poljsku delegaciju na versajskoj konferenciji?Ignacy Padarewski (premijer od (1)1919) i Roman Dmowski (predsjednik poljskog nacionalnog komiteta)

44. Koja zemlja 1932. ne pripada Ligi naroda?SSSR Liga osnovana (4) 1919. meunarodna organizacija za ouvanje mira u svijetu (suverene drave demokratski odluuju o odnosima ne obavezno zajedniko postupanje ve sastajalite), pravila a nemaju vojnu snagu(alat ekon. sankcije), zato samo humanitaran rad, sastoji se od: Vijee 4-6 stalnih i 9 nestalnih lanica, Generalna skuptina, Stalni sekretarijat, i nepol. tijela: Meunarodni ured za rad, Meunarodni sud, Meunarodni institut kulturne suradnje,..., mandatni sistem; ule pobjednice, neutralne i novonastale zemlje, pri osnutku ima 42 lanice + 28 kasnije (16 eu, 16 j i sr Amerika, 5 Azija, 2 Afrika, Kanada, Austr, N. Zeland) bez SAD-a, zabrana Rusiji i Njem, sjedite eneva, 1x zasjeda 1920, a zadnji 1940., gl tijelo Vijee: stalne Fr i VB, Jap otiao

6

1933., Ital otila 1937 ( nakon ulaska u antikominternu 11.12. izlazi iz Drutva naroda toboe zbog pristranog dranja te organizacije u talijansko etiopskom ratu, time je versajski poredak konano sruen), SSSR 1934-9, Njem 1926 -33; SSSR - nema 1932!!!; ukinuta 1946, ulogu preuzeo UN

45. Koliko lanica ima Liga naroda 1920.?42

46. Kad Maarska ulazi u Ligu naroda?1922. - nakon Trianona Maarska vodi politiku striktnog kontrarevolucionarstva (radi sovjetske republike) i teritorijalne revizije Maarska nije mogla pristupiti meunarodnoj zajednici smo potpisivanjem Trianona, ve se od nje trailo odricanje od krune Habsburgovaca i ulazak u Ligu naroda

47. Izvaneuropska drava lanica Savjeta Lige?Japan istupio 1933.

48. Koje godine Maarska dobiva zajam Lige naroda?1924.

49. Kada SSSR i Njemaka pristupaju Ligi naroda?SSSR 1934. kako bi se osnaila diplomatska protutea njemakom nacizmu Njemaka 1926. - nakon poetne zabrane ulaska ipak pristupa Ligi, a izlazi 1933. nakon dolaska Hitlera na vlast

50. Koje su drave stvorene nakon WWI?ehoslovaka, K SHS, Albanija, Poljska, Austrija, Maarska, Turska, Ukrajina (proglaena nakon njemake okupacije u (1) 1918), Litva (u (2)1918., poto su u (9)1917 organizirali Narodno vijee, proglaena je neovisna Litvanska Republika), Estonija (proglaava nezavisnost 1919. i takva je do 1940), Latvija ((11) 1918. pod zatitom njemake vojske osnovana graanska vlada sa K. Ulmanisom i proglaena neovisna Latvija) ( + Finska proglasila nezavisnost 1917.)

51. Mala Antanta?a) Nastala (VIII)1920. izmeu Rumunjske, K SHS i ehoslovake (ehoslovaka inicijator jer se oslanja na Francusku u vanjskoj politici) nakon svrgnua Khuna koji obeava povrate starih teritorija Maarske, formira se savez da bi se sprijeila mogua habs. restauracija i bug, ma ili njemaka nastojanja da se revidira mirovni sporazum b) 14.8.1920. nastaje vojni savez Juge i ehoslovake, zajedno sa obrambenim savezom izmeu Rumunjske i Juge 7.6.1921. , ta dva sporazuma postaju temelj budue Male Antante; 16.2. 1933. upereni su protiv Maarske, Jugi, Rumunjskoj i S se pridruuju Poljska i Belgija: Mala Antanta je posveena ouvanju statusa quo u Sr Europi i izoliranju Maarske, te onemoguavanju maarskog revizionizma c) od 1920. S, Jugoslavija i Rumunjska sklapaju bilateralne sporazume i osnivaju tzv. Malu Antantu, koja je imala za cilj ouvanje statusa quo u Srednjoj Europi i izoliranje Maarske (radi njene politike teritorijalne revizije), kad je taj savez doao pod utjecaj Pariza, Maarska je dobila novog zatitnika VB suradnja s Maarima u doba Betlena, Betlen pred kraj svog premijerevanja 1931. govori otvoreno da se Trianon treba revizirati (ona je za VB bila protutea francuskom utjecaju u Srednjoj Europi) d) oslabila nakon to je Juga poela suraivati sa Njemakom, a pogotovo kada Rumunjska 1939. potpisuje sporazum s Njemakom (dozvoljeno Njemakoj da na 10 godina iskoritava rumunjska rudna bogatstva)

52. Koje su drave podrale ideju Male Antante?Belgija i Poljska

53. Koje godine i u kojem gradu je osnovan stalni savjet Male Antante?1933. u enevi - 16.2.1933. ''Pakt o organizaciji Male Antante''

7

54. Tardiueov koncept iz 1932.Koncept o stvaranju saveza drava Male Antante, te Austrija i Maarska kako bi se stvorila ''gospodarski zdrava grupacija''; odbijaju: Njemaka, Italija, SAD, podupiru Francuska i VB, ehoslovaka je odbila, Austrija isto, Maarska upozorava na negativne strane za Maarsku

55. Koje zemlje su uz Malu Antantu bile obuhvaene Tardieuovim planom 1932.?Tardiuov plan Maarska i Austrija

56. Kad je proglaen SSSR?30.12.1922. na 1. svesovjetskom kongresu u Moskvi proglaen je Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika ( federacija, ali i dalje centralizacija)

57. Kad je umro Lenjin?21.1.1924. Vladimir Ilji Uljanov Lenjin, a SSSR vodi trojka Zinovjev, Lev Borisovi Rosenfeld Kamenjev i Staljin; ve 1922. Lenjin preporuuje Josipa Visarionovia Soso Dugavilija Staljina za gl. sekretara Centralnog komiteta ruske komunistike partije, istisnuo ostale kandidate (Lav Trocki lijevo krilo partije, Grogorij Zinovjev voa 3. Internacionale, Lav Kamenjev, Nikolaj Buharin desno krilo) i naslijedio Lenjina; 31.1.1924. donesen je ustav kojim je SSSR definiran kao mnogonacionalna socijalistika drava

58. Kad je odrana konferencija u Locarnu?1925. na konferenciji u Locarnu Njemaka prihvaa vlastite granice, pa je 1926. prihvaena u Ligu (u javnosti je konferencija prihvaena kao stvarni kraj rata!) nakon smrti predsjednika Eberta, za nasljednika je izabran maral Paul von Beckendorff und von Hindenburg (1847-1934, vrhovni voa centralnih sila 1816-18) - znaajna promjena s obzirom na jaki predsjedniki sistem; Po Locarnskoj konferenciji Francuska sklapa sporazum o meusobnoj pomoi zasebno sa Poljskom, pa sa ehoslovakom, a 1926. i Rumunjskom a)1.12.1925. VB, Francuska, Italija, Belgija i Njemaka potpisale su sporazum ijim je klauzulama zagarantirana zapadna granica (Njemake i Belgije i Njemake i Francuske), te trajna demilitarizacija Rajnske oblasti, no nisu rijeene istone granice prema Poljskoj i ehoslovakoj jer je u tom pogledu politika njem. ministra vanjskih poslova Stressemanna inzistirala na reviziji b) potpisani su i sporazumi o meusobnoj pomoi u sluaju agresije Njemake izmeu Francuske i Poljske, te Francuske i ehoslovake (1926. s Rumunjskom, 1927. s Jugoslavijom) c) nakon to je Njemaka priznala svoje granice primljena je 1926. u Ligu naroda d) veliku ulogu odigrao je francuski ministar vanjskih poslova Aristide Briand koji se zauzimao za kolektivnu sigurnost u svijetu, za razoruavanje i oivljavanje uloge Drutva naroda, zajedno s F. Kelloggom 27.8.1928. u Parizu predloio tzv. Briand-Kelloggov pakt kojim su se sve sile potpisnice odrekle uporabe sile u meunarodnim odnosima i sporovima Locarno nije titio istim jamstvima njem-polj i njem-franc granicu i kao odgovor dolazi 1926. do sporazuma Njemake i Rusije u Berlinu; Njemaka ga odbija 1936. nakon ulaska u rajnsku oblast i ini WWII neminovnim

59. Zemlje potpisnice Ist. Locarna?Francuska, Poljska, ehoslovaka i Rumunjska

60. S kojom dravom Rumunjska sklapa savez 1926.?S Francuskom - nastavak dogovora u Locarnu!!!

61. Sporazum Briand Kellogg?27.8.1928. na inicijativu A. Brianda i dravnog sekretara SAD-a Franka Bilingsa Kellogga (1856-1937) 63 zemlje, najprije 15, a onda ostalih 48 (gotovo sve zemlje svijeta) potpisnice se odriu uporabe sile u meunarodnim sporovima, godinu dana kasnije pristupa i SSSR; meutim pakt ne predvia sankcije protiv agresora niti namee obveze u pogledu razoruanja

8

62. Koliko je drava potpisalo Sporazum o odricanju od rata (Briand Kelloggov pakt)?63 Austrija do meuraa -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

63. Kada je proglaena Republika Njemaka Austrija?12.11.1918. manifest neuspio 16.10, 29.10 odvajanje eke, 30.10. odvajanje Maarske, 21. 10. predstavnici Austrije se konstruiraju kao Provizorna narodna skuptina samostalne njemakoaustrijske drave, Lama preuzima Kabinet, u studenom dravna reforma proglaena, 11.11 car se odrie sudjelovanja u dr poslovima, 12.11. proglas Republike Njemake Austrije; Republika Austrija je nazvana tek u Saint - Germaineu

64. Tko postaje kancelar Austrije?15.3.1919. Karl Renner nakon proglasa Republike Njemake Austrije, 16.2.1919. odrani su izbori za parlament, pobjeda socijaldemokrata (72 mjesta, kr-socijalna 69, njemaki nacionalisti 26) Narodna skuptina izabire novu vladu koja je koalicijska na elu s Rennerom, vicekancelar je Jodok Fink

65. Kada Austrija dobija svoj prvi Ustav?1.10.1920. ustav se temeljio na dvodomnom sustavu, Savezna skuptina (parlament) od 2 doma: Narodno vijee i Savezno vijee (pravo veta na odgodu), predsjednik sa malim ovlastima, (10) 1920. izbori, pobjeda Kranskosocijalne stranke (socijaldemokrati su opozicija), Mihail Hamisch postao savezni predsjednik, Schober je savezni kancelar

66. enevski protokol 1922.?1922. potpisuju ga VB, Francuska, Italija i ehoslovaka kao dogovor za davanje zajma Austriji, zajam trai kancelar Seipl koji se suoavao sa privrednom krizom, radi prve pomake na nain da je pokuao ojaati valutu domaim kreditima (nije uspio jer su banke pod stranim nadzorom), obraa se Ligi naroda 1922.., opisuje im bijedu u dravi nakon ega joj je Liga osigurava zajam (650 milijuna kruna)

67. Kad je uveden iling?1925. (10 000 kruna je 1 iling)

68. Dogaaji u Austriji 1927.?1927. u Austriji dolazi do teke krize, iji su uzrok bile napetosti izmeu dviju velikih stranaka (sukob kranskih demokrata i socijalnih demokrata), sukob dovodi do stvaranja tzv. samozatitnih saveza, desnica ima ''Udruenje ratnika'', koje je postupno nadjaala ''Domovinska obrana''. Na socijaldemokratskoj strani stoje ''Republikanski zatitni savez''; u 27.1.1927. izbili su nemiri u Gradiu gdje su ubijena 2 socijaldemokrata, to se iri i na Be kada je sud oslobodio ubojice socijaldemokrata, zapaljena je Palaa pravde, bilo je 90 mrtvih od kojih su 5 pripadnika vlade (glavna zadaa vlade je od tada razoruanje tih saveza)

69. Zatitni savezi u Austriji?Domovinska obrana (kranski demokrati) i Republikanski zatitni savez (socijaldemokrati)

70. Tko je Walter Pfirmer?tajerski zapovjednik ''Domovinske obrane'' i voa pua 1931. koji je propao nakon dugovanja radi ratnih odteta nakon WWI, pada Austrijske kreditne ustanove (glavna banka) 1931., itd WP die pu, ali uzaludno; stvar e probat popravit Dollfussov kabinet od 1932.

71. Kad vlada Dollfussov kabinet?

9

1932. 1934. postie da Narodno vijee potvrdi novi zajam od Lige naroda (trae 1932. 300 000 000 ilinga), kako bi se sanirale posljedice gospodarske krize Maarska do meuraa -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

72. Kad je Maarska proglasila neovisnost?16.11.1918 jo za pobune 20.5.1918. kada Wekerleova vlada daje ostavku, Karlo to odbija samo da na mjesto predsjednika vlade ne doe Karoly Mihaly (pripadnik Stranke neovisnosti), 25. 10. Karoly stvara Maarski nacionalni savjet, Be i dalje odbija ga imenovati premijerom, 25.10. mar naroda od Starog grada do Budimskog dvorca, 30. 10. esi objavili odcjep, neredi u kojima ubijen premijer Istvan Tisza, 30. 10. formirana neovisna maarska vlada s Karolyjem (loa vlada razlog vidi podcrtan u pitanju 74.), 16.11. proglaena neovisna Maarska, a postaje republika 11.1.1919., Karoly postaje prvi predsjednik

73. Kad je Maarska postala Republikom?11.1.1919. - prvi predsjednik Karoly Mihaly, vladu rui ''Vixov plan'' (savezni predstavnik u Maarskoj, franc. pukovnik Vix trai od Maarske da se povue 50 km zapadno od ma-rum granice kako bi pomogla VB i FR protiv Sovjetske Rusije) jer ga K. odbija, slijedi uspostava sovjetske republike

74. Tko je bio na elu Sovjetske Republike Maarske?Bela Khun (1886-1939?) formirao maarski ogranak Sovjetske komunistike partije u (3) 1918., a 24.11.1918. osniva Maarsku komunistiku partiju (popularni komunisti kada Karolyjeva vlada razoarala narod loim mirovnim uvjetima, smanjenjem dr teritorija, ustavnom reformom ak i socijaldemokrati postaju prokomunistiki, razilaze se i struje u Stranci neovisnosti), ele ruiti Karolyjevu vladu demonstracijama (nepotrebno jer to ini Vixov plan) kojim Khun upravlja iz zatvora (zatvoren 21.2.1919), nakon K. pada sa socijaldemokratima dogovaraju osnovati zajedniku vladu

75. Kada je Maarska proglaena SR?21.3.1919.

76. Kad je sruena SR Maarska?ehoslovaka i Rumunjska armija u (8) 1919.g. nastala je 21.3.1919. a Khun postao narodni povjerenik vanjskih poslova i ef vlade, uvedena diktatura proletarijata, delegati u Versaillesu okirani, angloameri krive Francuze, general Smutts predlae neutralnu zonu, Francuzi dobivaju pomo ehoslovaka i Rumunja, 16.4. rumunjska, a 27.4. ehoslovaka ofenziva, Maari se nadaju na sjeveru spojit sa Crvenom armijom, 16.6 (u kronologiji 7 mj) u Kassu (Koice) proglaenaSovjetska Slovaka, kontrarevolucionari konzervativci oko Itvana Bethlena u Beu i Gjule Gembea u Segedinu (stvara Nacionalnu armiju zap Miklo Horty), ne uspjevaju, 13. 6. Francuzi predlau nove eu granice, sovjeti prihvate, C. Garda se povlai sa sjevera, demoralizacija Garde, ostale zemlje ne podravaju franc prijedlog, Rumunji kod i. Tise, Garda ide u protunapad, razbijeni, Rumunji prema Peti, 1.8. ostavka Revolucionarne vlade, 3. i 4.8. Rumunji uli u Budimpetu

77. ije su armije sruile SR Maarsku?Rumunjska i ehoslovaka

78. Tko i to osniva 1919. u Segedinu?Gyula Gmbos (Gembe) kao konzervativni predstavnik u Segedinu stvara Nacionalnu armiju (zap Miklo Horty) za svrgavanje revolucionarne vlade u SR Maarskoj.

79. Koji reim vlada u Maarskoj od 1919.g.?Reim Miklosa Horthya

10

16.11.1919. ulazi s vojskom u Budimpetu, skinuta Antanti prihvatljiva vlada Karolyja Huszara (kranskonacionalne stranke u parlamentu), izbori u (1) 1920., stranka sitnih posjednika i vlada Istvana Szabe, parlament obnavlja monarhiju (umjesto kralja, namjesnik), 1.3. 1920. Horty postaje regent namjesniku, njegova vlada potpisuje Trianon 4.6.1920. (u nadi da e provesti reviziju), pobune svih stranaka Bugarska do meuraa -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

80. Kada Bugarska postaje neovisna?1908.

81. Nabroji sve Balkanske saveze i njene lanicea) Balkanski savezi 1912/13. izmeu 4 balkanske zemlje: Srbija, Crna Gora, Grka, Bugarska u prvom ratu protiv OC, Srbi nakon aneksijske krize (10)1908.-(3)1909. gubi BiH i okree pretenzije na jug Balkana, 1912. vojni ''Balkanski savez'' (koliko vojnika i u kojem pravcu) ugovor Bugarske i Srbije o teritorijima na Balkanu, te o vojnoj pomoi protiv Turske i Austrije i ugovor Grke i Bugarske u sluaju rata s Turskom; poetak 1 balkanskog rata 8.10.1912. napad crnogorske vojske, u 1 mj sve osvojili na Balkanu, OC trai pomo, primirje po (12) 1912., 1. mirovna konferencija u Londonu (stvaranje Albanije!! 20.12. 1912. na konferenciji ambasadora velikih sila u Londonu proglaena neovisnost Albanije u Vlori 83 voa Albanaca 28.11.1912.), neuspjeh opet rat krajem (1)1913., OC gubi Jedrene 26.3. i Skadar 23.4., OC trai primirje, 2. mirovna konferencija u Londonu mir 30.5.1913. (Kreta Grkoj, crta Midye-Enes, o Albaniji i egej. otoci meunarodno povjerenstvo) i ugovori o podjeli (Srbija ar-planinu, Bugarska i. od Strume, Makedonija sporna, ruski car odluuje povod za 2 rat!!!), 2 balkanski rat u (6) 1913. - Srb, CG, Gr + OC i Rum protiv Bugarske, poraz Bug, podjela Makedonije (Sj Vardarska M. Srbiji, j Egejska Grkoj, i Pirinska Bugarskoj), mirovna konferencija u Bukuretu (podjela Mak, Rumunjska od Bugarske dobiva j Dobruu, OC 29.9 posebnim ugovorom dobija Jedrene i i. Trakiju) - kraj 10.8.1913. b) Mala Antanta 1920-21 (vidi pitanje 51.)

82. Kad je Bugarska proglaena Republikom?27.9.1918. 15.9. probijena solunska fronta, vojnici na maked fronti neposluni, spontani ustanak, 25.9. napali glavnu komandu u Radomiru, vlada i monarh putaju voe Zemljoradnike stranke Aleksandra Stamboliskog (ubijen 9.6.1923. od Naroden Sgovora bor. stranka i IMRO) i Rajka Daskalova, ne stiavaju pobunu ve 27. 9. rue monarhiju i proglaavaju Republiku Bugarsku, 29.9 napali Sofiju (tada i pad Solunske fronte), slabi naspram bug i njem vojske, uguena pobuna 2.10.1918.

83. Komunistiki voe u Bugarskoj?Georgi Dimitrov i Vasil Kolarov - vode ustanak u (9) 1923. izazvan ustankom 9.6.1923. Narodne stranke, ubijen Stambolinski, reakcija je stvaranje zemljoradnike vojske s kojom po naredbi kominterne surauju komunisti, uguen ustanak, 20 000 ubijeno, 10 000 zatvoreno, uspostava faistike diktature, KP zabranjena za sljedeih 10 g

84. Vladavina Cankova u Bugarskoj?1923-1926

85. Bijeli teror?Cankova vlada fa diktatura Cankova, progoni pol protivnika i komunista, KP zabranjena, ipak rast proizvodnje i gospodarstva, progoni unitili ugled Narodne stranke, Cankov naputa vladu, nova Ljapeva vlada (1926-31) voa Demokratskog sporazuma, stabilizacija zemlje, proglas amnestije, rast monahovog ugleda

86. Vlada Ljapeva u Bugarskoj?Ljapeva vlada (1926-31) voa Demokratskog sporazuma, stabilizacija zemlje, proglasio amnestiju, rast monahovog ugleda

11

Rumunjska do meuraa -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

87. U kojem gradu Transilvanije je Narodna skuptina proglasila prikljuenje Rumunjskoj?1.12.1918. u Alba Iuliji nakon referenduma u Besarabiji i Bukovini kojima su te pokrajine prikljuene Rumunjskoj, slijedi pripajanje Transilvanije (u Alba Iuliji Narodni skup sa vie od 100 000 delegata odluio o ujedinjenju) i Banata; ujedinjenje je sankcionirala (potvrdila) Versailleska konferencija, jedino je Banat podijeljen izmeu Juge i Rumunjske.

88. S kojim je rumunjskim politiarom VB htjela potpisati ugovor?Iulije Maniu voa Nacionalne stranke koja pobjeuje na parlamentarnim izborima 1919. (prvi viestranaki izbori), osniva vladu sa Aleksandrom Avereskuom

89. Diktator u Rumunjskoj 1920.?Alexandar Averescu

90. Iz kojih se stranaka oformila Rumunjska seljaka nacionalna stranka?Nacionalne i Zemljoradnike u razdoblju 1922-28 vladu kontrolira Liberalna stranka Bretianua (stranka krupnog kapitala) kojoj je najvei suparnik Nacionalna zemljoradnika stranka nastala 1926. ujedinjavanjem Nacionalne i Zemljoradnike stranke, radnitvo predstavlja Socijaldemokratska stranka iz koje se 1921. izdvaja Komunistika partija, no komunizam je nepopularan u meurau u Rumunjskoj

91. Vlada u Rumunjskoj 1922-1928?Liberalna stranka Jona Bratianua stranka krupnog kapitala, protivnik joj Nacionalna zemljoradnika stranka (nastala 1926. ujedinjenim Nacionalne i Zemljoradnike stranke) Albanija do meuraa -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

92. Predsjednik Albanskog komiteta?Bajram Curri, Skadar 1918.

93. Predsjednik Kosovskog komiteta?Azem Bejta

94. Albanija 1920.?Narodni prvaci (narodno predstavnitvo) u Lunju odbili podijeliti zemlju na Italiju i Jugoslaviju to je predloeno u Versaillesu, stvaraju etverolano regenstvo, prijestolnica se seli u Tiranu, slijedi napad Jugoslavije 1921. koje sreuje Liga naroda, tako da vraa granice Albanije na one iz 1913.

95. Napad Jugoslavije na Albaniju i reakcija Lige naroda?1921. Na Parikoj mirovnoj konferenciji 1920. dogovoreno je da dijeljenje Albanije izmeu Juge i Italije, predstavnitvo u Lunju odbija, stavlja etverolano regenstvo, prijestolnica se 1920. seli u Tiranu, a Juga napada 1921., to izaziva reakciju Lige, alju komisiju koja utvruje granice iz 1913. i tjeraju Jugu na povlaenje.

96. Prvi i drugi tiranski pakt (Ugovori u Tirani)?1926 Prvim tiranskim paktom Albanija se obavezuje da nee sklapati sporazume sa talijanskim suparnicima; 1927 Drugim tiranskim paktom Albanija doputa talijanskim generalima da treniraju albansku vojsku, a njena mornarica dobija pristup u luku Vlore

12

97. Koje godine je provedena agrarna reforma u Albaniji?1927.

98. Albanski kralj od 1928.-1939. (5)?Ahmed - beg Zogu na vlast dolazi iz Jugoslavije 1925. (kraj 1924.) puem upavi u Albaniju sa skupinom naoruanih dobrovoljaca, rui Nolinu vladu (Fan Noli), usvaja novi ustav, Albaniju proglaava republikom, Zogu dobiva diktatorske ovlasti, kasnije je izabran za predsjednika na 7 godina, opozicije nema (razbjeani ili ubijeni), kao zahvalu daje Jugi veliki utjecaj, Talijani kojima je nakon rata obean protektorat se bune, 1925. sklopljen ugovor s Talijanima o iskoritavanju minerala, Talijani dre Alb. Nacionalnu Banku, trae jo mijeanje u pitanja vojske i policije, Zogu se suprotstavlja, mora potpisati 1. sporazum u Tirani 1926. (ne sklapati sporazume s nikojom zemljom s kojom im se kre interesi) i 2. sporazum u Tirani 1927. ((talijani treniraju alb vojsku i tal mornarica smije u Vloru), 1928. parlament mijenja ustav i Albaniju proglaava monarhijom, a Zogua kraljem!!!!, od 1932. se udaljava od Talijana (npr. 1934. trgovaki sporazum sa Gr i Jugom), po primjeru pripajanja ehoslovake Njemakoj Mussolini eli isto, ultimatum (3)1939., Zogu odbija novac u zamjenu za predaju vlasti, 7.4.1939. ulaz talijanskih trupa, okupacija, Zogu bjei u London, alb parlament proglaava ujedinjenje sa Italijom i Vittoria Emanuela za kralja, stvorena profa. vlada na elu sa Verlaccijem (1939-43), nakon napada na Poljsku Talijanima je Albanija vrata za napad na Grku, Grci uzvraaju i unitavaju alb teritorij, Grci ne vole Albance, zato Albanci uz Talijane i suzbili Grke, nakon pada Juge dano Albaniji Kosovo ispunjenje nacionalnog sna

99. Kad je Albanija proglaena monarhijom?1928. - parlament mijenja ustav i Albaniju proglaava monarhijom, a Zogua kraljem, nasljednik Vittorio EmanuelGrka do meuraa -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

100.Stranke u Grkoj 1920.?Rojalisti i Venizelosova Liberalna stranka na izborima 1920. bivi premijer Venizelos (1911-15,1917-20) gubi, pobjeuju rojalisti sa 53% glasova (osvojili 2/3 mjesta) i poinje ponovo jaanje konzervativne struje okupljene oko starog kralja Konstantina

101.Grko-turski rat?1920.-1923. zavrio malim promjenama granica i velikim preseljenjem stanovnita; Grka je poslala vojsku u MA da bi skrila ustanak Kemal pae Ataturka; 1920. grke snage prodiru duboko u MA i Rumeliju, no 1922. turska kontraofenziva je potisnula Grke do Izmira (Smirna) i zauzela grad u (8) 1922., masakrirajui grko stanovnitvo; 1922. Grci su poraeni potpuni gubitak utjecaja u Maloj Aziji i iseljavanje stanovnitva 24.7.1923. sporazum u Lausanne (Lozana) kojim je ponovno uspostavljena stara grko turska granica na rijeci Marici, sporazumom je priznat pun suverenitet nad podrujem koje danas tvori Tursku Republiku, odlueno da se grko pravoslavno i tursko muslimansko stanovnitvo razmijeni - prisilna razmjena stanovnitva ( 1 400 000 Turaka odlazi iz Grke u Tursku, Turci htjeli protjerati carigradskog patrijarha)

102.Kad je Grka proglaena Republikom?1924. parlament proglasio republiku nakon WWI Venizelos gubi izbore 1920., jaaju konzervativne struje oko starog kralja Konstantina (Venizelos prije tog postavio u prevratu 1917, nakon osvajanja Atene sina mu Aleksandra, a on je premijer, Grka ponovo ulazi u WWI) 1920. ulaz u grko turski rat, 1922. Konstantin mora odstupiti radi poraza u MA, nasljeuje ga Georg II, on abdicira 1923. radi poraza, vlast ponovo uvruje Venizelos pomou vojske (i izbjeglica iz MA koje su protjerali sovjeti i Bugari), te je 1924. proglasio parlament Grku republikom, a to kasnije potvruje referendum, 1927. donesen novi ustav

103.Kada je Turska proglaena Republikom?29.10.1923. - krajem gr-tur rata i sporazumom u Lausannei Turska je odricanjem svih pretenzija za vodstvom u muslimanskom svijetu proglaena republikom, za predsjednika je postavljen Mustafa Kemal Gazi zvan

13

Atatrk (otac Turaka, 1879 1938), a glavni grad postaje Ankara do tad Carigrad (Turska postaje svjetovna drava, zakoni postaju odijeljeni od islamskog prava, ukinuto islamsko pravo, sultanat zamijenjen ustavnom republikom, provedene su reforme (od ravnopravnosti ena sa mukarcima do reforme jezika arabica zamijenjena latinicom, zabrana obaveznog noenja ferede, a kod mukaraca fese, zabrana poligamije ), modernizacija gospodarstva ehoslovaka do meuraa -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

104.Kad je proglaena ehoslovaka?14.11.1918. prvi predsjednik Toma G. Masaryk 14.10. je osnovana u Parizu ehoslov. vlada sa Masarykom na elu (objavio deklaraciju u Washingtonu o buduem upravljanju zemljom demokratske slobode, odvajanje crkve od drave, zatita manjina, agrarna reforma,..); 29.10. u Pragu ehosl. Narodni odbor preuzima vlast i proglaava prekid sa Austrijom; 30.10 u Turanskom Sv. Martinu to isto radi Slovaki narodni savjet (za raskid sa Maarima i izjasnili se za ehosl. dravu); Maarska se pri odvajanju od Austrije 1.11. trai zadravanje Slovake pod svojim teritorijem, esi dobivaju potporu Antante da okupiraju Slovaku, Maari se moraju povui; 14.11. Narodna skuptina potvrdila svrgnue Habsburgovaca i proglasila ujedinjenje i neovisnu ehoslovaku Republiku sa Masarykom na elu

105.Kada vlada Masaryk?Od 1918. do 1935.

106.Glavni predvodnici ehoslovake ideje?Masaryk i Bene

107.Tko je bio prvi predsjednik ehoslovake?Toma G. Masaryk 1918-35. , Narodna stranka

108.Tko nasljeuje Masaryka 1935.?Bene (1935-38)

109.U kojem mjestu su Slovaci proglasili neovisnost od Ugarske i prikljuenje ehoslovakoj?Turanski Sveti Martin 30.10.1918.

110.Prvi ehoslovaki ustav?1920. Tuszarova vlada - donesen je ustav u ehoslovakoj po uzoru na francusku parlamentarnu demokraciju, ustav je izgradila socijaldemokratska vlada na elu sa Tusarom; ustav postavlja predsjednika, i odreuje dvodomni parlament (od Senata i Zastupniklog doma), zemlju dijeli na 3 zeme (zemlje):eka, Moravska i Ruteniju (Zakarpatska Ukrajina), ustav uspostavlja ehoslovaka naciju, a slovaki i eki postaju ravnopravni jezici; Tusarova vlada nakon ustava provodi zemljinu reformu (pljenidba zemlje a-njem aristokratskih obitelji), revolucionarno radnitvo par puta 1920. die trajkove, ali ih socijaldemokrati uspjeno suzbijaju dogovorima zato KP 1921.

111.Kad je formirana KP?1921. odvajanjem lijevog krila Socijaldemokratske stranke nastaje Komunistika partija ehoslovake

112.Najvei zagovaratelj slovake autonomije?Slovaka narodna stranka sa Andrejem Hlinkom - iako je Masaryk u Pittsburghu (3)1918. obeao Slovacima autonomiju, to se ne ostvaruje jer se smatralo da u prvim godinama je dravi potrebna jaka centralizirana vlast da se stabilizira stanje u zemlji; separatizam se javlja jer na sva vanija dravna mjesta u administraciji i vlasti popunjavaju esi; pitanje autonomije Slovake je rijeeno kada je 1927. vlast djelomino decentralizirana , a predstavniko tijelo Slovake je dobilo pravo

14

donoenja lokalnih zakona (ipak centralna vlada je imala pravo imenovanja 1/3 tog predstavnitva) + Slovaka narodna stranka ulazi u vladu Poljska do meuraa -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

113.Kad je proglaena Republika Poljska?22.11.1918. - poetkom (11) 1918. socijalisti i druge lijeve stranke osnivaju Privremenu vladu narodne Republike Poljske u Lublinu na elu sa Daszynskim, 7.11. proglaavaju preuzimanje vlasti u cijeloj zemlji, kada se 10.11. Pilsudski vraa iz zatoenitva (raditzv. Krize prisege zavrio tamo) sve stranke trae njega za predsjednika, 11.11. imenovanm zapovjednikom poljske vojske, a 14.11. dobio cjelokupni dravni aparat u svoje ruke, privramena vlada se samorasputa, odstupa lublinski premijer Daszynski, a mandat za sastav vlade Pilsudki daje Moraczewskom, njih dvojca zajedno 22.11. proglaavaju Republiku Poljsku

114.Kako se zvao prvi predsjednik Privremene vlade u Lublinu 1918.?Ignacy Daszynsky

115.Ustanak u Velikoj Poljskoj?27.12.1918. podruje oko Poznana, stanovnitvo se eljelo prikljuiti matinoj zemlji, zavrilo prikljuenjem

116.Graansko-demokratski ustav u Poljskoj?Donesen je ponovnim vraanjem Pilsudskog kao predsjednika (6) 1919. bio je po uzoru na francuski ustav sa jakom vlau parlamenta

117.Koji eki grad je okupirala Poljska 1919.?Preov (i Koice) nakon rumunjske i ehoslovake ofenzive armija SR Maarske odvaja dio Slovake i stvara 16.6.1919. Slovaku Sovjetsku Republiku koja traje svega 3 tjedna

118.''Stup antantine politike prema SSSR u i Njemakoj''?jaka Poljska - Na mirovnoj konferenciji u Versaillesu je odlueno da se Poljska drava uini to snanijom kako bi bila tit saveznika od SSSR-a i Njemake s kojima granii i kojima je najblia

119.udo na Visli?(8) 1920. , J. Pilsudski - budui da se osjeala vojno snana (ima 600 000 vojnika) Poljska se petlja u sukob sa Rusijom oko Ukrajine i ist. granica (problem Kurzonove linije u Timesovom Atlasu), Poljaci prodiru duboko u sovjetski teritorij, Crvena armija ide u protuofenzivu i dolazi sve do Varave, tu se odrala 19.8. 1920. krucijalna bitka izmeu Crvene Armije i poljskih eta zvana ''udo na Visli'' Poljaci pod vodstvom Jozefa Pilsudskog pobjeuju, 18.3. 1921. u Rigi potpisan je mirovni sporazum kojim su tada dosegnute linije potvrene kao dravne granice (vrijede do 1939.) Poljska dobila zap Ukrajinu, dijelove Bjelorusije i Litvu

120.to Poljska dobiva Poljsko-ukrajinskim ugovorom 1920.? ega se odrekla Ukrajina poljsko ukrajinskim ugovorom?Istona Galiciju i Volinje (Volinija)

121.Baltika antanta?1922. - obrambeni savez Poljske, Estonije, Latvije i Finske protiv SSSR-a budui da je od 1920.-1. trajao poljskoboljeviki rat (podupire ju Francuska jer smatraju da je pomo njima u interesu, budui da je ova bila njena glavna saveznica protiv Njemake i najsnanija karika ''sanitarnog kordona'', pojasa nezavisnih drava koji je trebao izolirati Sovjetsku Rusiju od Njemake); VB se protivi jer nakon rata joj je Francuska konkurent (jedine su

15

njih dvije stare europske velesile koje jo postoje), a smatraju da bi jedino Njemaka mogla osigurati stabilnost ii ravnoteu na kontinentu pa ju podrava). Osim toga saveza s Poljskom, Francuska odrava versajski poredak sa ehoslovakom, Rumunjskom, i K SHS tj. tzv. Malom Antantom (dok se Francuska bavi kontinentom, VB se brine o svojim kolonijama

122.Koji je poljski predsjednik ubijen 1922.?Gabriel Narutowicz 16.12.1922. - nakon izbora na kojima se Pilsudski nije kandidirao radi navodne skuenosti ovlasti predsjednika izabran je Narutowicz kandidat centra i ljevice, desnica nakon toga die nered i predsjednik je ubijen 1922.

123.Carinski rat Njemake i Poljske?1925. - u ljeto 1925. radi gomilanja neprodanog leskog ugljena, pada vrijednost nacionalne valute

124.Kakav je oblik vladavine u Poljskoj 1926.?Diktatura Pilsudskog

125.Dravni udar u Poljskoj?1926. Pilsudski radi stalnih izmjena koalicijskih vlada od 1922. 26. izvodi dravni udar uz pomo svojih pristaa, obeava radniko-seljaku vladu i pravu vanstranaku demokraciju osloboenu stranakih borbi, dobiva podrku seljaka, radnika i sitne buroazije, reforme mu odobrava sejm, predsjednik Poljske ipak postaje Mocicki, a Pilsudski ostaje ministar vojske i ''diktator u sjeni'' do svoje smrti 1935., reforme koje provodi su neefikasne, pa svejedno trajkovi, policija progoni komuniste (osobito nakon izbora 1928. kada reimska stranka dobiva tek mandata), na ljeto 1928. Pilsudski rasputa parlament, zatvara opoziciju, novi sejm izabran koji u (3) 1932. preputa vladi sva zakonodavna prava, jo veu diktaturu uvodi 1935. nasljednik Pilsudskog Schmigli novim ustavom - !!! politiki sustav nakon 1926 zove se ''sanacija'' (oienje vlasti od stranake pristarnosti i korupcije) Crna Gora do meuraa -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

126.Kad je Crna Gora proglaena ustavnom monarhijom?1910. s kraljem Nikolom I. kao monarhom

127.Politike stranke u Crnoj Gori prije WWI?a) b) Narodna stranka (Klubai) Slavko Petrovi prva parlamentarna i demokratska stranka koja se zalae za ujedinjenje sa Srbijom i za detronizaciju kralja Prava Narodna stranka (Pravai) Lazar Mijukovi

128.Kad je Crna Gora prikljuena Srbiji?26.11.1918. na Velikoj narodnoj skuptini u Podgorici, svrgnuta dinastija Petrovia i donesena odluka o pripajanju Srbiji iako su saveznici obeali potpunu uspostavu crnogorskog suvereniteta nakon rata to se nije dogodilo i ve je CG prikljuena Srbiji, Nikola I. naputa zemlju, ide u Francusku, 1923. umire u Italiji, slijedi podjela politikih snaga CG na ''bjelae'' (za ujedinjenje, bijeli propagandni listii) i ''zelenae'' (za samostalnost, zeleni listii), sastanak u Podgorici (skuptina sa predstavnicima izabranima na narodnim skupovima, a gdje skupovi nisu odrani predstavnici su jednostavno imenovani od organizatora skuptine), vojska okruila zgradu, zakljuci: Nikola detroniziran, CG se ujedinjuje sa Srbijom pod Karaoreviima, i sa njome ulazi u dravu junih Slavena zakljuci dani srpskoj vladi, Nikoli i Antanti; nakon ujedinjenja CG ulazi u Zetsku banovinu

129.Ustanak u Crnoj Gori?1919-1926 izbio na Boi 1919. radi nezadovoljstva oko ujedinjenja i radi ponaanja srpske vojske, trae samostalnost i odlazak vojske, te reviziju podgoriceslabo naoruani, neorganizirani, srpska vojska ih lovi uz pomo ''bjelaa'',

16

mnogi ubijeni, uguen 1926.

130.Tko je u WWII okupirao CG?Talijani - pokret otpora u CG se dijelio na partizanski (komunisti) i nepartizanski (podravaju ga ''bjelai''), ''zelenai'' su razoarani srpskom vlau stupili u suradnju sa talijanskim okupatorom, 13.8.1941 izbija ustanak protiv okupatora Jugoslavija do meuraa -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

131.Razgranienje s Italijom?26.04.1915. potpisan je tajni Londonski ugovor izmeu Antante i Italije kojim je Italiji za ulaz u rat na njihovoj strani obeano: dio slovenskih zemalja, Istru sa Dalmacijom i Zadrom i ibenikom, gotovo sve otoke, a u Albaniji dio teritorija sa lukom Vlorom; nakon zavretka WWI. Italija je okupirala u (11)1918. Istru i dio Dalmacije do rta Planke, te vei dio otoka (kvarnerske i dalmatinske osim olte i Braa), time je nastojala ostvariti Londonski ugovor, a utvrivanje zapadne granice novonastale Kraljevine SHS se tek trebalo utvrditi na Parikoj mirovnoj konferenciji; pitanje razgranienja K SHS i Italije nazvano je Jadransko pitanje, a bilo je u nadlenosti vrhova konferencije (najprije Vijee desetorice, a kasnije Vijee etvorice); Fr i VB obavezale su se na ugovor i K SHS savjetovale sporazum sa Italijom (franc min vanjskih poslova Pichon); u (4) 1919. na sastanku Vijea etvorice ef talijanske delegacije Orlando, izloio je stav talijanske vlade koja uz teritorijalnu podjelu trai i Rijeku tome se suprotstavio ameriki predsjednik Wilson, Talijani naputaju konferenciju, ali se opet vraaju i zahtijevaju teritorijalnu podjelu, na poticaj amer. delegacije dolazi do direktnih pregovora, ali nije postignut dogovor; tada je francuski diplomat Tardieu pripremio tzv. Tardieuov plan koji je izmeu ostalog predviao stvaranje nezavisne rijeke drave pod nadzorom Drutva naroda talijanska ga je vlada odbila i u novoj etapi podnijela ak 3 prijedloga talijanskog ministra vanjskih poslova Tittonija koje je odbila delegacija SHS; 12.9.1919. talijanski pjesnik Gabriele d' Annunzio (arditi nosili crne koulje faisti) na elu svojih legionara (''jurinici'' dobrovoljci) i pomou talijanske vojske i mornarice, uao je u Rijeku i proglasio njeno prikljuenje, vladao sve do (1) 1921. Rijekom kao diktator, progonio Hrvate i prisiljavao ih na iseljavanja, tako je Italija pokuala ''politikom svrena ina'' nametnuti svoje rjeenje, mirovna konferencija to nije prihvatila i pregovori se nastavljaju, 21.1.1920. kraj konferencije, ali pregovori i dalje (5) u Palazzi, (7) u mjestu Spa, novi talijanski ministar postaje Carlo Sforza, talijanska vlada alje u Beograd poslanika Giuseppea Volpija s novim planom: Italiji treba ''dobra i sigurna kopnena granica'' pa trae Snjenik, a za Rijeku predlau uspostavu nezavisne drave koja e teritorijalno biti vezana za Italiju

132.Kad su talijanske trupe ule u Rijeku?18.1.1919.??12.9.1919. (kronologija) tal. pjesnik faistike orijentacije Gabriele D'Annunzio s legionarima uao u Rijeku, proglasivi 8.9.1920. zasebnu dravicu ''Talijansku Regenciju Kvarnera'' onemoguio je plan velikim silama da se osnuje Slobodna Drava Rijeka pod okriljem Lige naroda, 10.1.9121. povlai se iz Rijeke, s otoka Krka, Raba i Sv. Marka

133.Rapallski ugovor?1920. KSHS i Italija novi krug pregovora poinje 8.11.1920. u Rapallu, prije odlaska u Rapall delegacija iz Beograda (m.v.p. Trumbi i predsjednik vlade Milenko Vesni) primaju savezniko upozorenje da moraju dogovor provesti do kraja jer oni (VB i Fr) imaju vezane ruke i da e Italija slobodno raspolagati obeanim teritorijima, uz to pritisak je vrio i regent Aleksandar te vodei krugovi u Beogradu, a ni zatitnik Wilson vie nije bio predsjednik; u noi 12./13.11.1920. potpisan je ugovor: Italija postigla puno vie no to se nadala (Istra, Snjenik, otoci Cres i Loinj, u Dalmaciji Lastovo i Palagrua, Zadar, Rijeka proglaena slobodnom dravom u granicama kotara Rijeke ali do 1924. (tj. stvarnu vlast imaju Talijani)); zakljuena je i Antihabsburka konvencija (da e obje drave paziti da ni Austrija ni Maarska ne kre svoje mirovne ugovore ili da se Habsburgovci vrate na prijestolje); Talijani se sporo povlae iz Dalmacije (tek (4) 1921. naputaju Korulu, Mljet, Hvar i Vis, a u (6) ibenik)

134.Tko je na banskom poloaju u Hrvatskoj i Slavoniji nakon sloma A U?Anton pl. Mihalovi nakon sloma A-U na banskoj stolici zadran je dotadanji ban Anton Mihalovi (1917-9), no uspostavom Kraljevstva SHS razrijeen je dunosti i novi ban postaje dr. Ivan Paleek (1919) koji je uvoenje u bansku ast popratio izjavom da ''e slijediti upute i pod kontrolom zajednike vlade u Beogradu jer banska vlada vie nije autonomna.'' Zemaljska vlada za Hrvatsku i Slavoniju od bivih 11 odjela uspostavljena su samo 3 (za

17

unutarnje poslove, pravosue i bogotovlje), slijedila su jo 3 bana (dr Tomislav Tomljenovi, dr Matko Laginja i opet dr. Tomislav Tomljenovi) da bi ta titula nestala 1921. zauvijek, banovi nakon prvoprosinake proklamacije su figure koje postavlja Beograd

135.Kad je Crna Gora prikljuena Srbiji, a kada Vojvodina?25.11.1918. na Velikoj narodnoj skuptini u Novom Sadu Vojvodina se kao dio Ugarske nakon raspada A-U nala u D SHS, na poetku postoji suradnja Srba i Hrvata na tom podruju, no prilike se mijenjaju nakon ulaska srpske vojske u zemlju (do demarkacijske linije koja je utvrena izmeu Antante i Maarske), a onda i do N.Sada 9.11., politike su se snage podvojile: 1. Hrvati koji ekaju suradnju s Nv u Zagrebu, 2. Srbi koji su bili za izravno prikljuenje Srbiji (podrka Paia u srpskoj vladi i Pribievia u Nv), na Skuptini dominira srpska grupacija (od 755 delegata 578 Srba, 89 Hrvata, 62 Slovaka, 21 Rusin, 6 Nijemaca i 1 Maar), odmah je prihvaen zakljuak o direktnom ujedinjenju s Kraljevinom Srbijom ne ekajui odluke Nv u Zagrebu (Crna Gora vidi pitanje 128.)

136.Jugoslavenska vlada Kraljevstva SHS od 1.12.1918?- pregovori o stvaranju vlade traju do 15.12.1918., nose odluku Alexu, on odbija Paia (kako bi lake manipulirao vladom i jer je Pai neistinito uvlaio kraljevo ime u raspravu o pozivu enevske deklaracije pa mu se zamjerio) i izaziva prvu politiku krizu u tek stvorenoj dravi, stavlja Protia, Pai je stavljen na mjesto efa delegacije K SHS na konferenciji u Parizu Zajednika vlada: 1. prvi predsjednik: Stojan Proti (burne rasprave, veina eli Paia, ali se odluuju za izvanstranaku linost) 2. potpredsjednik: Anton Koroec jednoglasno odlueno - oko podjele ministarstva velike svae 3. ministar vanjskih poslova: Ante Trumbi izglasan jer najbolje pozna prilike u Istri i Dalmaciji na koju je u to vrijeme stremila Italija 4. ministar unutarnjih poslova: Svetozar Pribievi (ta mu titula daje mogunosti provoenja centalizacije u ''preanskim krajevima'' igosanje novca i stoke, suzuje znaenje pokrajinskih vlada)

137.Tko je imenovan za efa delegacije Kraljevine SHS na Mirovnoj konferenciji koja je uskoro trebala poeti u Parizu?Nikola Pai (s njim je bio i Trumbi) novonastaloj dravi K SHS bilo je u to vrijeme ((1) 1919. kada poinje mirovna konferencija) bitno meunarodno priznanje (meunarodno priznanje Kraljevine Srbije i C Gore koje su nosile jo od poetka WWI nije bilo dovoljno jako da se translatira i na savez tj. D SHS), drave saveznice izjavljuju da priznanje nee biti lako provedeno kako se oekivalo (VB da se mora stabilizirati stanje u dravi, Fr iskrena, da radi Italije ne mogu tek tako reagirati), u delegaciji su: N. Pai, prvi do njega A. Trumbi, pa M. Vesni i Ivan olger (oni su opunomoeni delegati, a uz njih pravo sudjelovanja u donoenju odluka, ali ne i sudjelovanja na konferenciji imaju Matej Bokovi, Otokar Ribar i Josip Smodlaka)

138.Koje su tri stranke dobile najvie glasova na izborima za ustavotvornu skuptinu 28.11.1920?Prije izbora postoji Privremeno narodno predstavnitvo (kvazi skuptina) u koje Radi odbija ui, na ovim izborima HPSS doivljava izvanredan uspjeh, postaje 4 stranka u dravi, tada se preimenuje u Hrvatsku republikansku seljaku stranku, izborima pristupilo 65% upisanih glasaa, s obzirom na rezultate vidi se duboki jaz 2 politika smjera centralistiki i federalistiki, kandidatske liste istakle su sve skupa 22 stranke: 1. Demokratska Stranka 92 mandata stranka S. Pribievia, nastala 1920., prije se zvala D. zajednica, za integralno jugoslavenstvo, predsjednik srbijanski politiar Ljuba Davidovi, radi sukoba Srba i Srijanaca (3) 1924. dolazi do rascjepa unutar stranke na Davidoviev SRS (Samostalna radikalna stranka uli veinom lanovi DS a) i SDS (Samostalna demokratska stranka osniva ju Pribievi, veinom lanovi bive H S Koalicije, kao Srbin vie radikalan prema Hrvatima nego Srbijanci, Srbima je jugoslavenstvo ideologija, a Srbijancima politiko sredstvo pa su Srbijanci vie skloni pregovorima s Radiem) 2. Radikalna stranka 91 mandat Paieva stranka, u veini sluajeva uz dvor 3. KPJ 58 mandata 4. HRSS 50 mandata 5. Zemljoradnika stranka 30 mandata 6. Slovenska ljudska stranka 27 mandata, predsjednik A. Koroec 7. JMO 24 mandata Skuptina se sastala 1 x 12.12.1920, ukupni broj zastupnika 419, ali ne dolaze svi (apstinira HRSS sa svojih 50 zastupnika i HSP sa 2 zastupnika, proglaenjem ''Obznane'' 30.12.1920. izbaena je i KPJ, a s vremenom odlaze i ostale stranke SLS, HZ, HPS, nezadovoljni jer prolaze samo prijedlozi RS) ''krnja skuptina'', ali

18

svejedno rade

139.Kada je proglaena Baranjska republika?16.8. 22.8. 1921. Baranjska srpsko maarska republika (ma. Baranyai Szerb Magyar Koztarsasag) a) okupacija Peuha i Baranje od srpske vojske 1918. pobudila je negodovanje i otpor radnika koji su time bili odsjeeni od revolucionarne Maarske, nakon sloma revolucije u Maarskoj (8) 1919. vei se broj emigranata pred bijelim terorom sklonio u Peuh, ojaani tim priljevom, radnici su, zajedno s demokratskim graanskim snagama, preuzeli upravu grada; godine 1921., u smislu odredaba Trianonskog ugovora o miru, vojska SHS morala se povui sa tog dijela okupirane Baranje, koje su velike sile priznale Hortyjevoj Maarskoj; 16.8.1921. na itavom tom podruju je proglaena Baranjska srpsko maarska republika, za njena predsjednika je izabran slikar Petar Dobrovi , republika je potrajala samo 6 dana (16.-22.8) do ulaska Hortyjevih trupa koje su lako slomile neorganizirani oruani otpor b) od dva mirovna ugovora, sklopljena s bivom Austro-Ugarskom monarhijom 2. studenog 1918. u Padovi i 13. studenog 1918. u Beogradu, samo je posljednji sadravao teritorijalne smjernice za Maarsku. Na temelju njih zaposjele su trupe Drave Srba, Hrvata i Slovenaca traena podruja dotadanje june Maarske: u potpunosti upe Krasso-Szoreny, Temes i Torontal, veim dijelom upe Bacz-Bodrog i Baranju i samo manji dio podruja upe Somogy, zbog kasnije usvojenih zahtjeva Rumunjske u Parizu, povukle su se trupe Drave SHS do sadanje jugoslavensko-rumunjske granice, radi spreavanja eventualnih borbenih aktivnosti na toj granici, prolazno su ovdje boravile i francuske vojne jedinice, glavno je podruje interesa bilo ono od Segedina do Bara, koji tvori tzv. trokut Segedin, Baka i Baranja, ova su podruja, zajedno s gradovima Peuh, Baja i Moha u povodu parikog mirovnog ugovora, veim dijelom vraena Maarskoj, tada je na podruju Peuha i Baranje dolo do previranja (razlog - Peujski rudokopi crnog ugljena), za ovo podruje bile su jednako zainteresirane i Drava SHS i Maarska, da bi im ono pripalo, obje su se drave sluile svim moguim sredstvima (dok je Drava SHS, da bi u bilo kojem obliku definitivno za sebe osigurala to podruje, pokuavala da produi svoje prisustvo, da stavi u izgled pruanje autonomije ili da ak uspostavi neku polusuverenu dravu, dotle je Maarska pokuavala svoje ciljeve postii otezanjem evakuacije podruja dotadanje zapadne Maarske (Lajtabansag sada Burgenland, Gradie) koje je trebalo ustupiti Austriji), ova se politika borba ak i u trokutu Baranje zaotrila uglavnom poslije 4. lipnja 1920., trajala je do 22. kolovoza 1921. kada su u njega ule jedinice maarske nacionalne vojske; 16. kolovoza 1921., kao posljednji pokuaj uz pomo Beograda, proklamirana je Baranjska srpsko-ugarska republika, sastavljena od potpuno heterogenih politikih elemenata: komunista, socijaldemokrata i graanskih revolucionara, sastojala se i iz, bezbroj frakcija, pokuali organizirati svoju vojsku pod nazivom Crvena armija, odrala se samo 6 dana, od 20. kolovoza 1921. njen se ivot sastoji samo u zdvojnom povlaenju, moemo razlikovati etiri razliita glavna stremljenja: 1. pristae bezuvjetnog i trenutanog pripajanja (aneksije) Dravi SHS 2. pristae postojanosti autonomne pokrajine (ili polusuverene drave u sklopu Drave SHS) 3. pristae ostvarenja potpuno nezavisne, suverene drave 4. pristae povratka Maarskoj (iznikli iz neslubeno organiziranog graanstva i slubenika bive administracije) prve tri skupine, nikada se nisu uspjele probiti

140.Kad je Hrvatska podijeljena na oblasti, a kad na banovine?a) na oblasti 1922. 28.6.1921. na Vidovdan ''krnja skuptina'' izglaava ustav tzv. Vidovdanski ustav kojim Kraljevstvo SHS postaje Kraljevina SHS, kralj dobiva velike ovlasti, a zemlja se upravno dijeli na 33 oblasti (6) 1922. ''Uredbom o podjeli zemlje'', podjela zemlje imala je stvarnu nakanu da oslabi dotadanje unutranje veze povijesnih zemalja i pokrajina, u Hrvatskoj se nalaze 6 oblasti (Srijemska, Osjeka, Zagrebaka, Primorsko krajika, Splitska, Dubrovaka), na elu svake je upan i oblasne skuptine i odbori (postali alatka HSS u da politiki djeluje preko njih) b) na banovine 1929. - kralj provodi estosijeanjsku diktaturu 6.1.1929., ukinut parlament i uveden monarhistiki apsolutizam, kralj jedini donosi zakone, opravdava to okrivljavajui stranke i najavljuje boljitak jer sada nema posrednika izmeu njega i naroda (Maek naivan vjeruje, ''lajbek je ponovo otkopan''), prihvaa integralno jugoslavenstvo, uvodi novo ime Kraljevima Jugoslavija, zabranio stranke i nacionalna imena, po (10) 1929. dijeli zemlju na 9 banovina ''Zakonom o nazivu i podjeli kraljevine na upravna podruja'' (Dravska, Dunavska, Savska, Vrbaska, Drinska, Zetska, Moravska, Vardarska, Primorska) koje ne maju nikakvu autonomiju, a banovi su marionete, u Hrvatskoj su 2 (Prim, Savsk), a dosta je teritorija ostalo vani (Srijem u Drinskoj i Dunavskoj, obala j od Peljeca u Zetskoj), granice nisu u skladu sa pov uprav podrujima

141.S kojim je ugovorom Italija dobila Rijeku? Prvi Rimski ugovor?Prvim Rimskim sporazumom 1924. 27.1.1924 sklopljen sporazum izmeu Mussolinija i Paia kojim je Rijeka preputena Italiji, tako je Italija dobila oko 70 000 km2 slovenskog i hrvatskog nacionalnog teritorija s vie od 500000 Hrvata i Slovenaca kojima

19

nikakvom obvezom nije garantirala njihova nacionalna prava (ukidali kole, talijanski j slubeni, pritisak, iseljavanje 10 000 Hrvata); Drugim je sporazumom na isti datum proklamirana srdana suradnja i prijateljstvo Jugoslavije Italije na 5 godina

142.Tko je bio premijer u vladi Jugoslavije od 1929. do 1932.?Petar ivkovi nakon atentata na Radia vlada radikala Velje Vukievia daje ostavku, Koroec (prvi nesrbin da sastavlja vladu!!!) sastavlja vladu, ali vlada mu pada krajem (12)1928, kralj provodi estosijeanjsku diktaturu 6.1.1929., kralj imenuje neparlamentarnu vladu odgovornu samo njemu, predsjednik vlade je general Petar ivkovi, u tu vladu ulaze kraljevi ljudi iz RS i DS, ima i neto malo Hrvata (najvie privrednici uspio dobiti njihovu naklonost)

143.Prvi predsjednik vlade za diktature kralja Aleksandra?Petar ivkovi vidi pitanje 142.

144.Kada je bio sporazum izmeu Francuske i Jugoslavije?1927. pregovori o zakljuenju francusko jugoslavenskog pakta o prijateljstvu zapoinju 1925., a pakt je potpisan 11.11.1927., Francuska iako je i ranije imala vrste odnose sa Jugom to jo ojaava jer i VB ima interese na Balkanu (eli stvaranje regionalnog saveza balkanskih drava koji bi bio osnovica za njenu politiku u ji Europi), u tekstu stoji da je nastao ''radi ouvanja mira i politike stabilnosti u Europi'' i ''radi osigranja zajednikog stava i suradnje u sluaju da mir bude ugroen'', ugovor predvia i vojnu pomo u sluaju da jedna od potpisnica bude nepravedno napadnuta

145.Kad nastaje SDK?11.11.1927. politiki savez HSS a (Radi) i SDS a (Pribievi) stvara Srpsko demokratsku koaliciju, nekad najljui neprijatelji sada se udruuju jer Pribievi gubi na znaaju (izigran od strane Paia, proveo preko njega centralizam, ali nije ostvario jugoslavensku naciju, ''vlada P P'' postaje ''vlada R R'' kada Radi ulazi u vladu kao ministar prosvjete 1925.), programi su im odvojeni (2 oprena politika smjera samostani unitarizam i hrvatski nacionalni program)i imaju 2 predsjenika (da ne bi izgubili glasae), ali im je istup zajedniki protiv RS a Ope od meuraa -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

146.Potpisnice i nepotpisnice enevskog protokola?1924. potpisale Francuska, Poljska, Jugoslavija, Bugarska, Grka, Albanija i ehoslovaka, a odbile VB, dominioni i SAD

147.lanice Balkanske unije (1930-33)?6 balkanskih drava - Jugoslavija, Rumunjska, Bugarska, Albanija, Grka i Turska (inicijator je grki politiar Aleksandar Papanastasio)

148.Istoni savez?1933. Francuska, ehoslovaka i SSSR

149.Balkanski pakt ili sporazum (Balkanska Antanta)?9.2.1934. u Ateni (Jugoslavija, Rumunjska, Grka i Turska) a) antirevizionistikog su karaktera, obavezuju se na potovanje granica i zajednika obrana u sluaju napada bilo koje od njih, usmjerena protiv bugarskih tenji za povratkom izgubljenih teritorija; 31.7.1938. Balkanski pakt zajedno sa Bugarskom se odriu primjene sile u meusobnim odnosima b) obrambeni savez izmeu Jugoslavije, Grke, Turske i Rumunjske, Ugovor o savezu potpisan je u Ateni 9.2.1934., a predhodili su mu jugoslavensko grki ugovor o prijateljstvu 27.3.1929. i jugoslavensko turski ugovor o nenapadanju 27.11.1933., Balkanski je pakt pandan Maloj Antanti, zakljuen radi ouvanja

20

statusa guo na Balkanu i obrane od bugarskih revzonistikih tenji i talijanske ekspanzije, nakon dolaska Hitlera na vlast i politke zbliavanja Jugoslavije sa Njemakom i Italijom, Jugoslavija uspostavlja dobre odnose sa Bugarskom i zakljuuje s njom Ugovor o vjenom prijateljstvu 24.1.1937., to utjee i na politiku Balkanskog sporazuma prema Bugarskoj, Solunskim sporazumom 31.7.1938. ukinuta su ogranienja bugarskog naoruanja predviena Neuillyskim ugovorom o miru s Bugarskom, izvijanjem WWII., Balkanski sporazum slabi zbog razliitog stava njegovih lanica prema Njemakoj i Italiji, a pristupu Jugoslavije i Rumunjske Trojnom paktu potpuno se gasi

150.Koja zemlja nije pristupila Balkanskom paktu 1934.?Bugarska pristupa tek 1938.

151.Koje su zemlje supostpisnice Jugoslaviji u ugovoru 1929., a 1933. Turskoj?Grka, Jugoslavija - vidi pitanje 149. Grka - Jugoslavija 1929. Grka Turska 1930. oba ugoovora potiue Venizelos

152.Rimski protokol?1934. Italija, Maarska i Austrija potpisuju sporazum kako bi se ojaao poloaj Italije u Podunavlju naspram Njemakoj prestraena Poljska sklapa sporazum o nenapadanju sa Njemakom ime se poinje ruiti francuski sustav sigurnosti u sr. i ist. Europi (vidi pitanje 203.)

153.Koje su zemlje 1934. potpisale Rimske protokole?Italija, Maarska i Austrija

154.Koje godine njemaka vojska ulazi u Rajnsku oblast?1936. Njemaka vojska ulazi u demilitariziranu Rajnsku oblast koristei britansku neutralnost, to je kraj versailleskog poretka u Europi; iste godine Njemaka odbija Locarnske sporazume iz 1925. ime se rat ini neminovan

155.Koliko Nijemaca 1937. ima ua. b. c. Maarskoj? 600 000 Rumunjskoj? 750 000 SSSR-u? 1 500 000

156.Mnchenski sporazum?28.9.1938. sastanak Njemake, Italije, Engleske i Francuske rjeava pitanje ehoslovake Poljska dobiva lesku (Cieszyn - Tein), Maarska dio Slovake (june dijelove Slovake), a Nijemci Sudetsku oblast: slijed dogaaja: od 1938. njemaki nacizam prijeti ehoslovakoj, po Hitlerovim uputama 3 milijuna Sudetskih Nijemaca (voa nacionalistike stranke sudetskih Njemaca K. Heinlein) zahtijeva autonomiju i pravo na ujedinjenje (pripojenje Sudeta) jer su toboe ''ugroeni'', S nije davala svoj teritorij, izbija meunarodna kriza (Sudetska kriza), u (9) intervenirali su predstavnici Francuske (Edouard Dalladier) i Britanije (Arthur Neville Chemberlain), smatrajui da e time izbjei rat, sastali se u Mnchenu s Hitlerom i Mussolinijem i rtvovali integritet saveznike ehoslovake, prema sporazumu ehoslovaka mora evakuirati pogranini pojas, a Nijemci su odmah okupirali Sudetsku oblast, meunarodna komisija je trebala konanu granicu odrediti nakon odranja plebiscita, nakon 1939. eka postaje njemaki protektorat, Slovaka odcijepljena satelitska drava pod zatitom Njemake, a dijelove zauzeli Poljska i Maarska

157.Tko inicira Pakt etvorice (UK, F, Njem i Ita)?Mussolini vidi pitanje 51.

158.Kako se zvao voa Sudetskih Nijemaca?Konrad Henlein

21

nakon Hitlerovog dolaska na vlast u Njemakoj, u S jaa Nacionalistika stranka sudetskih Nijemaca pod vodstvom Henleina, ustavom iz 1920. bilo im je zajameno pravo manjina, ali se vlada ipak trudila naseliti podruje esima jer je na tom podruju bila koncentrirana najjaa eka industrija, 1933. Henlein organizira Sudetsko njemaki domovinski front koji kasnije postaje Sudetska njemaka stranka koja je materijalno potpomagana od Hitlera

159.Odluke treeg sabora sudetskih Nijemaca?Trae: a) b) c) d) izjednaenje prava eha i Nijemaca uspostavu autonomne sudetske oblasti pravo zakonodavstva otvaranje administrativnih i politikih poloaja Nijemcima u Sudetu

160.Kojim europskim zemljama su VB i Francuska dale garancije?Poljskoj, Rumunjskoj i Grkoj - nakon Munchenskog sporazuma ehoslovaka je bila raskomadana, svojom ''politikom poputanja'' VB i Fr su rtvovale S kako bi sprijeile rat i zadovoljile 3. Reich, no uvidjevi pogreku stale su na stranu najugroenijih zemalja i u proljee 1939. Poljskoj, Rumunjskoj i Grkoj zajamile neovisnost (VB je sa Poljskom sklopila i vojni savez)

161.Kojim dvjema balkanskim dravama su dane garancije?Grkoj i Rumunjskoj

162.elini pakt?22.5.1939. Njemaka i Italija nakon toga Njemaka sklapa niz ugovora (sa pribaltikim dravama i Danskom stvara uvjete za napad na Poljsku, sa SSSR-om o nenapadanju i Rumunjskoj o eksploataciji nafte)

163.Sovjetsko - njemaki pakt o nenapadanju?23.8.1939. Staljin je ovim paktom htio izbjei rat, a Hitler izolirati Poljsku od zapada i od pomoi Saveznika, ujedno sadrava tajne odredbe o podjeli Poljske i ostanku pribaltikih zemalja u sovjetskoj interesnoj sferi; sovjetsko njemaki pakt Hitler Staljin nazvan po ministrima vanjskih poslova Ribentropp Molotov, sklopljena 4. dioba Poljske na 10 godina, dogovoren protokol: a) u sluaju teritorijalnih promjena Finska, Estonija i Letonija smatraju se interesnom sferom SSSR a, a Litva Njemake (da e grad Vilna u Poljskoj pripasti Njemakoj) b) o granicama u Poljskoj e se naknadno dogovoriti (28.9.1939 u Moskvi podjela Poljske) c) pravo SSSR a na Besarabiju (u sastavu Rumunjske do tad) tim dogovorom Njemaka izbjegava rat na 2 fronte, dobiva podjelu zona utjecaja u Europi i o zajednikoj politici prema Poljskoj ime moe ostvariti svoje ciljeve

164.Koje 3 odredbe je sadravao tajni dio njem sovj ugovora od 23.8.1939.?a) b) c) Finska, Estonija i Letonija pripadaju sovjetskoj, a Litva njemakoj interesnoj sferi Podjela Poljske izmeu Njemake i SSSR crtom po rijekama Visla, Narew i San Rumunjska Besarabija pripada SSSR- u

tone 4 toke: 1. ''U sluaju teritorijalno politikih promjena prostora koji pripadaju baltikim dravama (Finska, Estonija, Latvija, Litva), sjeverna granica Litve automatski pripada postaje granicom zona njemakih i sovjetskih interesa pri emu obje strane priznaju pretenzije Litve prema podruju Vilna.'' 2. ''U sluaju teritorijalno politikih promjena teritorija koji pripadaju poljskoj dravi, zone njemakih i sovjetskih interesa bit e razgraniene otprilike na liniji Narev Visla San. Pitanje hoe li u interesu obaju strana biti odranje nezavisne poljske drave bit e definitivno rijeeno tek tijekom daljnjih politikih dogaaja. U svakom sluaju obje vlade rijeit e to pitanje putem prijateljskog sporazuma.'' 3. ''Ako je rije o jugoistoku Europe, ruska stana naglaava svoj interes prema Besarabiji. Njemaka strana izraava puni desinteressement (nezainteresiranost) prema tom teritoriju''

22

4. ''ovaj e se protokol sa svake strane tretirati kao tajni''

165.Kristalna no?9-10.11.1938 izgredi protiv idova u Njemakoj vrhunac antisemitske kampanje u Njemakoj: izglasane su uredbe kojima idovi gube pravo na rad, prisiljavaju se na mijenjanje imena, dobivanje posebne putovnice itd.; Kulminacija je 9/10.11. sa najveim pogromom idova u Njemakoj (Kristallnacht Kristalna no), kada je zapaljeno 177 sinagoga, uniteno 7 500 prodavaonica, najmanje 91 idov ubijen, u koncentracione logore odvedeno 30 000 idova, gdje ih je vie stotina bili ubijeno; idovima je nametnuto plaanje goleme odtete (milijardu maraka), a potisnuti su i iz javnog ivota

166.Uzroci WWII?Proturjeja u odnosima velikih sila nakon WWI, pojava nacionalsocijalizma i faizma, te elja Njemake i Italije za promjenom Versailleskog poretka

167.Napad Njemake na Poljsku?1.9. 1939. - Njemaka prijeti Poljskoj od koje je ranije traila grad Danzig ( s 400 000 Nijemaca) uz baltiku obalu i Koridor kojim je Poljska izlazila na Baltiko more, odvajajui Istonu Prusku od ostale Njemake; ve od kraja 1938., a posebno nakon zauzimanja eke, 21.3.1939. Hitler trai Gdanjsk (Danzig), te ekstrateritorijalni (tj. iskljuen iz poljske nadlenosti) koridor za izgradnju eljeznike pruge i autoceste prema Istonoj Pruskoj, Poljska ne pristaje nadajui se pomoi VB i Fr, 28.4.1939. Njemaka otkazuje ugovor o prijateljstvu sa PoljskomVB i Francuska shvatile ozbiljnost situacije i osigurale joj nepovredivost granica (vidi 160. pitanje), bez objave rata Nijemci napadaju 1.9. u 4.45 h ujutro, i to estoko sa 3 strane, a s istoka ju je napala i Crvena armija 17.9, po Rippentrop Molotovom sporazumu Rusi si uzimaju Zapadnu Bjelorusiju i Ukrajinu koje je izgubila tokom WWI, to je 4. podjela Poljske, otpor Poljaka do 5.10., 6.10 slom Poljske, kapitulacija nije potpisana, a vlada radi u izbjeglitvu, dio vojske bjei, a stvara se i pokret otpora, VB i Fr nita ne rade, objavile rat 3.9, a onda Kanada, Australija i Novi Zeland

168.Koliko je bilo Nijemaca u Gdanjsku 1937.?400 000

169.Nastanak Trojnog pakta?27.9. 1940. u Berlinu izmeu Njemake, Japana i Italije 20.11.1940. pristupa Maarska 23.11.1940. pristupa Rumunjska i satelitska Slovaka 1.3.1941. pristupa Bugarska 25.3.1941. pristupa Jugoslavija (na 48 sati) Tim si sporazumom lanice dijele svijet: Japan koji je do tada osvojio sjevernu Indokinu, priznata je Azija kao interesno podruje, dok je isto pravo dano Njemakoj i Italiji u Europi. Obavezana je i meusobna pomo u sluaju napada ''sile koja se jo nije umijeala u rat''

170.Operacije u WWII?a. b. c. d. e. f. g. Morski lav napad na Englesku Plan 25 napad na Jugoslaviju (6.4.- 17.4.1941.) Margareta napad na Maarsku, poetak 18.3.1944. Barbarossa napad na SSSR, poetak 22.6.1941. Overlord invazija na Normandiju, poetak 6.6.1944. Marita napad na Grku Nakovanj invazija na junu Francusku, poetak 15.8.1944.

171.Koja zemlja je neutralna 1941.?Turska

172.Atlantska povelja? Tko?14.8.1941.

23

Franklin T. Roosvelt (ameriki predsjednik) i Winston Churchill (britanski premijer) na ratnom brodu u zaljevu Placentia kod Newfoundlanda u povelji (8 toaka za pravedno novo ureenje svijeta u trajnom sustavu ope sigurnosti) su istaknuta naela: 1. prema kojima svaki narod kojem je u ratu silom oduzeta neovisnost ima pravo na svoj suverenitet i oblik dravne vladavine koji eli, 2. naela borbe protiv nacizma, 3. naela poratnog demokratskog ureenja svijeta (suzdravanje u teritorijalnih osvajanja, pravo naroda sa sami odaberu vrstu vladavine, ''konano unitenje nacistike tiranije''), 4. pravo na sudjelovanje u trgovini, 5. pravo plovidbe po svim morima U povelji je naglaeno da SAD i VB ne tee za teritorijalnim poveanjem, nego ele svladati i razoruati neprijatelja, te uspostaviti i ouvati mir u svijetu; do 15.9. 15 saveznikih drava je podralo Povelju

173.Kada je SAD objavio rat ?8.12.1941. jo od prije poetka rata u Europi 1939. Japanci su ratovali u Kini, porazom Francuske i Nizozemske, Japanci pikiraju na njihove kolonije u JI Aziji (!! radi nafte koju Japan inae uvozi iz SAD-a, oko 80% i radi Burmanske ceste na jugu Kine koja je jedini put prema zapadu), Viijevska Francuska Japanu daje u (7) 1941. protektorat nad francuskom Indokinom, povod SAD u da uvede embargo na izvoz nafte Japanu i da zamrzne japansku imovinu, SAD trai japansko naputanje Kine i ostalih podruja u Aziji, alju generala Douglasa MacArthura, Japanci trae nove izvore nafte (povod da napadnu nizozemsku Indoneziju, jedini problem su Ameri na Filipinima i velika mornarica na Havajima, povod za Pearl Harbour); u zoru 7.12.1941. 6 nosaa zrakoplova napadaju Pearl Harbour (otok Oahuu, Hawaii), (8.12) Filipine i Malajski poluotok i (25.12.) Hong Kong, amerike otoke Guam, Midway, Wake, Filipine, Singapur osvajaju u (2)1942, u (3) osvajaju nizozemsku Indoneziju i ona se predaje; Kongres 8.12.1941 sa jednim glasom protiv proglaava rat Japanu, i VB isto, nakon toga Njemaka i Italija SAD u

174.Konferencija u Casablanci?F. Roosevelt, W. Churchill, C. De Gaulle 14-26.1.1943. (ili 20.-24.1??) silama osovine je postavljen zahtjev za bezuvjetnom kapitulacijom, dogovoreni planovi za iskrcavanje angloamerikih trupa na Siciliju (Staljin nije tada elio naputati Sovjetski savez, protestirajui protestirajui to se ne otvara fronta na zapadu, Churchill nagovara amerike i britanske politiare govorei da je Italija ''meki trbuh'' sila Osovine), dogovoreno sustavno bombardiranje Njemake

175.Moskovska konferencija?15.-31. 10. 1943. - sastanak ministara vanjskih poslova Hulla (SAD), Edena (VB) i Molotova (SSSR) donijeli Deklaraciju o opoj sigurnosti u kojoj su bila osnovna naela budue organizacije Ujedinjenih naroda, dogovorili se o odgovornosti okupatora za izvrene zloine i o konferenciji predsjednika vlada u Teheranu

176.Kad su odrane konferencije u Teheranu, Potsdamu, Jalti?a) b) c) Teheranska - 1943. Jalta - 1945. Potsdam 1945.

177.Teheranska konferencija?28.11. 1.12. 1943 prvi put se susreli (26. 11.) Roosvelt, Churchill i Staljin, dogovoreno: a) jo jedno otvaranje fronte na zapadu (Francuska) na inzistiranje Staljina b) ameriki predsjednik je dobio podrku za osnivanje nove meunarodne organizacije UN a c) Titovim partizanima je dana podrka , d) Sovjeti su dobili podrku za prisvajanje Istone Pruske i protjerivanja Nijemaca s tog prostora e) naelno je dogovoreno pomicanje granica Poljske na zapad do rijeke Odre - i poslijeratne granice (Poljske) f) dano pravo komunistikim strankama u pojedinim dravama da ulaze u koalicije

178.Koja je konferencija vana za Poljsku?Teheranska konferencija 26.11.1943. za granice

24

179.Gdje je granica Poljske pomaknuta po dogovoru na Teheranskoj konferenciji?Na Odru i Nisu (prema zapadu!!!!) bitno radi toga to pokazuje dominaciju sovjeta na toj konferenciji, koja im je doputena od strane Amerikanaca i Roosvelta koji su se bojali da ne ugroze savez sa SSSR om (drugi im je ustupak dan to da je komunistikim strankama priznato pravo da budu primljene u koalicije) vidljivo da nakon i tokom 1943. kada su se Saveznicima zaredale pobjede i ishod rata bio oit, poinju razmiljanja o tome to e biti nakon rata i kako e funkcionirati razni dravni ustroji zajedno (svatko hoe ugrabit neto vie)

180.Jaltska ili Krimska konferencija?4. 12.2. 1945. na Jalti na poluotoku Krimu, sastali se Staljin, Roosvelt i Churchill, bila je znatan doprinos unitenju Njemake, dogovoreno: a) o zavrnim operacijama u Europi i Aziji b) SAD htio osigurati sovjetski ulazak u rat protiv Japana c) Roosvelt htio suglasnost za saziv svjetske konferencije na kojoj bi osnovao UN d) Sovjeti se obavezali ui u sukob na Dalekom Istoku e) Sovjeti traili golemu odtetu od Njemake f)dogovor o podjeli Njemake na 4 okupacijske zone g) zakljuak da se osnuje meunarodna organizacija, a njena osnivaka konferencija odri 25.4.1945. u San Franciscu h) razmatrana su i pitanja o sovjetsko poljskoj i poljsko njemakoj granici i) o konstruiranju vlasti u Jugi bili su jedinstveni oko toga da se Njemaka mora oslabiti o obavezati ju da nadoknadi ratnu tetu, ali nisu jedinstveni oko toga kako provesti njenu teritorijalnu podjelu i koliko naplatiti kome iz njemake privrede

181.Na kojoj je konferenciji donesena ''Deklaracija o slobodnoj Europi''?Jalta 4-12.2.1945.

182.Kad je osnovan UN?25.4.1945. osnivaka konferencija u S.Franciscu, 50 zemalja lanica jedinstvo ratnih saveznika i onemoguavanje ponovnih sukoba , prvi tajnik Lie, prvo zasjedanje u Londonu, izdana Povelja UN-a

183.Konferencija u Potsdamu (Berlinska konferencija)?17.7 2.8.1945. u Potsdamu kraj Berlina, sudjeluju Staljin, Harry Truman i Churchill (zamijenio ga je Clement Attlee), nastavak Jalte, SSSR se pokazao kao 2. svjetska sila,a ne europske sile, zakljuci: a) da se Njemaka potpuno razorua b) da se raspuste sve nacistike organizacije c) odluno provede denacifikacija d) kazne ratni zloinci e) raspuste karteli i monopoli kao pokretai njemake ekspanzije f) Njemaka gubi Istonu Prusku koja je pripala SSSR u g) ostali dijelovi biveg Treeg Reicha istono od crte Odre Nisa vraeni su Poljskoj h) Poljska i SSSR su dobile pravo da podmire svoja reparacijska potraivanja od Njemake i ) europske neutralne drave vedska, vicarska i Portugal mogu postati lanice UN a

184.Tko je zamijenio Churchilla u Potsdamu?Clement Athlee

185.Kapitulacije u WWII.a. Italija 8.9.1943. amerike, britanske i francuske snage se iskrcavaju na Siciliji 10.7. sa 3000 ratnih i transportnih brodova (u napredovanju se istie general George Smith Patton), 23.7. osloboen Palermo, Nijemci shvaaju uzaludnost obrane otoka, bjee u j Italiju, Saveznici zauzeli Messinu 23.8., zbog vojnog poraza uhapen Mussolini 25.7. i formirana neofaistika

25

vlada Pietra Badoglia, a kralj i vrhovni vojni zapovjednik je opet Vittorio Emenuel III. , saveznici do kraja osvajaju otok 17.8. pa se iskrcavaju na jug 3.9., nova talijanska vlada trai primirje, te kapitulira 8.9., njem. trupe zauzimaju srednju i sjevernu Italiju, oslobaaju Mussolinija (prvo je bio nakon hapenja na otoiu La Maddalenu kraj Sardinije, pa ski resortu Gran Sasso, sa najboljim SS ovcima osloboen jedrilicama bez ijednog ispaljenog metka) i postavljaju ga na elo marionetske republike tzv. Talijenske Socijalne Republike na mjestu Salo, na Lago di Garda (funkcionira jo 600 dana), Rim osvojen tek 4.6.1944., Mussolini objeen od talijanskih partizana krajem (4) 1945. b. Njemaka 8.5.1945 potpisana 3 puta; 1 x u stoeru britanskog marala Montgomeryja u Luneburgerheidu, 2x 7.5. njemaki predstavnici (general Jodl) potpisuju bezuvjetnu kapitulaciju u Eisenhowerovom sjeditu u Reimsu, tamo je bilo zapovjednitvo snaga zapadnih saveznika; 8./9.5.1945. u Berlinu general Keitel ratificirao je konanu i bezuvjetnu kapitulaciju Njemake pred sovjetskim snagama (8.5. je dogovoren kao Dan Pobjede) Japan 2.9.1945 nakon pada atomskih bombi 6.8.1945. u Hiroimi, i 9.8. na Nagasaki (SSSR-na isti dan objavio rat Japanu da nabavi to vie teritorija za sebe), car Hirohito od vlade trai da smjesta zaponu dogovore o primirju, Amerikanci nisu ukinuli carevu titulu, ali je doao pod autoritet saveznikog vojnog zapovjednika, kapitulacija potpisana na amerikom brodu Missouri u Tokijskom zaljevu, (ceremonija sa 5-minutnim sramom za Japance, Japanci stavljeni licem u lice pred kinesku delegaciju sramota, nareeno im da odu, nitko ih ne pozdravlja na odlasku, ni nasmijeio, fotografirani), general McArthur imenovan vojnim generalom Japana

c.

186.Suenje u Nurnbergu?18.10.1945 1.10.1946 suenje za zloine protiv mira, ovjenosti i ratnog prava, inicirano od Saveznika, odralo se u nekadanjem zbornom mjestu nacistike stranke, Nurnbergu, sudilo se 22 - oma Hitlerovim dunosnicima od kojih je 12 osueno na smrt: 1. Herman Goring otrovao se prije izvrenja kazne 2. Joachim von Ribbentrop 3. Wilhelm Keitel 4. Ernst Kaltenbrunner 5. Alfred Rosenberg 6. Wilhelm Frick 7. Julius Streicher 8. Fritz Sauckel 9. Alfred Jodl 10. Arthur Seys Inquart 11. Hans Frank 12. Martin Bormann osuen u odsutnosti; 3 osuena na doivotnu (R. Hess, Albert Speer), 4 na vremenske kazne, a 3 osloboena, smrtne kazne vjeanjem izvrene su iste godine, zloinakim organizacijama sud je proglasio Gestapo, Nacionalsocijalistiku stranku, SD, SS to znai da svakog njihovog lana redovni ili vojni sud pojedinih zemalja ili okupacijski sudovi mogu optuiti zbog zloina protiv ovjenosti, neki su uspjeli pobjei veinom u J. Ameriku (Paragvaj, Argentina) najpoznatija akcija izraelske tajne slube Mossad u hvatanju Adolfa Eichmanna, stvoritelja ideje ''Endlsunga'' 1960. u Argentini, osuen i objeen u Izraelu; slian sud organiziran je u u Tokiju za 25 japanskih dunosnika (njih 7, ukljuujui generala Toja, je osueno na smrt, a 16 na doivotne robije); krajem 20. st odrano je jo suenja za zloine u WWII (u Francuskoj, Italiji i Hrvatskoj ministru unutranjih poslova NDH Andriji Artukoviu 1986. i zapovjedniku logora Jasenovac Dinku akiu 1999.); ratni zloin nema zastaru!!!

187.Parika mirovna konferencija?29.6. 15.10.1946. u Parizu mirovni ugovori izmeu Saveznika i europskih saveznika 3. Reicha (Italije, Maarske, Bugarske, Rumunjske i Finske), ugovori stupili na snagu 10.2.1947. a) mirovni ugovor s Italijom 1. ustanovio je krivnju Italije za rat 2. morala se odrei teritorija na hrvatskoj i slovenskoj obali ( dobivenih 1920.) 3. odrei se kolonija u Africi, Dodekaneza i Rodosa (vraeni Grkoj) 4. Albaniji je priznata neovisnost i suverenost b) mirovni ugovor s Maarskom, Rumunjskom i Bugarskom 1. granice se pomiu na prijeratno stanje iz 1938. 2. Maarska vraa Rumunjskoj Transilvaniju 3. sloboda plovidbe Dunavom

26

c) mirovni ugovor s Finskom 1. vraa SSSR u Viborg i Petsamo 2. SSSR dobiva Grodno, Brest i Galiciju od Poljske 3. SSSR dobiva Potkarpatsku Ukrajinu od ehoslovake 4. SSSR dobiva Bukovinu i Besarabiju od Rumunjske d) mirovni ugovor s Njemakom - s Njemakom ugovor nije potpisan jer ne postoji jedinstvena Njemaka drava e) mirovni ugovor s Japanom - potpisan 8.9.1947. u San Franciscu

188.S kojim je zemljama potpisan mirovni ugovor u Parizu 1947.?Izmeu saveznika i Italije, Maarske, Bugarske, Rumunjske i Finske; pitanje Austrije ostalo otvoreno sve do 1955. kada je i sa Austrijom dolo do sporazuma

189.Kad je osnovan Informbiro?30.9.1947. na Staljinovu inicijativu u Skaljarskoj Porembi (Poljska) osnovan Informacijski biro komunistikih i radnikih partija (Informbiro IB), sjedite mu je bilo u Beogradu, pa potom u Bukuretu; 18.3.1956. na 20 kongresu KPSS Hruov na zatvorenoj sjednici dri referat ''O kultu linosti i njegovim posljedicama'', to je bio poetak destaljinizacije, Informbiro je rasputen 1956.

190.Sjedite Informbiroa?Beograd 1947., Bukuret od 1948.

191.U kojem gradu je osnovana antikomunistika organizacija?Washingtonu - poetkom 1946. George Kennan, ameriki diplomat na slubi u