Lokalni plan razvoja turizma za područje buškog jezera tisak

Lokalni plan razvoja turizma

za područje Buškog jezera

PLA

N R

AZV

OJA

Lokalni plan razvoja turizma za područje Buškog jezera

Mostar, 20. 03. 2013.

L O K A L N I P L A N R A Z V O J A T U R I Z M A Z A P O D R U Č J E B U Š K O G J E Z E R A L O K A L N I P L A N R A Z V O J A T U R I Z M A Z A P O D R U Č J E B U Š K O G J E Z E R A4 5

Naručitelj:Delminium d.d.Zidine b.b., Buško jezero80240 TomislavgradBosna i Hercegovina

Izvođač:Institut za turizam i okolišSveučilište u MostaruRodoč b.b.88000 MostarBosna i Hercegovina

Stručni timVoditelj projekta: Dr.sc. Damir Krešić

Članovi tima: Dr.sc. Snježana Boranić-ŽivoderDr.sc. Ivo KunstDr.sc. Eduard KušenDr.sc. Zoran PrimoracDr.sc. Nevenko HercegDr.sc. Josip MikulićKatarina Miličević, MBAMirjana Milićević, prof.geog.Izidora Marković, prof. geog.

Stručna recenzija: Dr.sc. Sanda Čorak Institut za turizam Vrhovec 5, 10000 Zagreb, Hrvatska

Naručitelj: Delminium d.d.

Zidine b.b., Buško jezero 80240 Tomislavgrad Bosna i Hercegovina

Lokalni plan razvoja turizma za područje Buškog jezera

Mostar, 20. 03. 2013.


1. Uvod...............................................................................................................................71.1. Ciljevi projekta ......................................................................................................................................................... 81.2. Pristup izradi projekta .............................................................................................................................................. 9

2. Analiza postojećeg stanja ..............................................................................................122.1. Geografska, klimatska i prirodna obilježja regije Buškog jezera ...........................................................................122.2. Socio-demografska obilježja ................................................................................................................................152.3. Prometna povezanost ...........................................................................................................................................162.4. Zakonodavni okvir .................................................................................................................................................18

2.4.1. Propisi osobito važni za turistički sektor .....................................................................................................182.4.2. Propisi djelomično važni za turistički sektor ...............................................................................................192.4.3. Propisi općeg karaktera ...............................................................................................................................202.4.4. Prijedlozi za unaprijeđenije relevantnih zakonskih odredbi .......................................................................20

2.5. Strateški i prostorno planski dokumenti od značaja za planiranje turističkog razvoja ........................................202.5.1. Prostorno planski dokumenti ......................................................................................................................212.5.2. Prijedlozi za unaprijeđenije relevantnih prostorno planskih dokumenata ...............................................23

2.6. Analiza glavnih dionika razvoja ............................................................................................................................242.7. Resursna osnova ....................................................................................................................................................252.8. Atrakcijska sinteza i koncepcija turističke prostorne organizacije ........................................................................35

3. Analiza tržišta ...............................................................................................................383.1. Kvantitativni i kvalitativni tržišni trendovi ............................................................................................................383.2. Procjena tržišnog potencijala ................................................................................................................................39

3.2.1. Analiza tržišnog potencijala uže gravitacijske zone ...................................................................................403.2.2. Analiza tržišnog potencijala šire gravitacijske zone ...................................................................................42

4. SWOT analiza ................................................................................................................474.1 Prednosti .................................................................................................................................................................474.2 Nedostatci ...............................................................................................................................................................494.3 Prilike ......................................................................................................................................................................504.4 Prijetnje ...................................................................................................................................................................514.5 Faktori uspjeha .......................................................................................................................................................52

5. Investicijski plan ...........................................................................................................535.1. Analiza trenutne konkurentske pozicije ................................................................................................................535.2. Značajke poželjnih sadržaja buduće turističke ponude na izabranim lokalitetima .............................................56

5.2.1. Lokalitet Naklo (Tema: ‘Samonagrađivanje’) ...............................................................................................575.2.2. Lokalitet Grabovica (Tema: ‘Za svakog ponešto’) .........................................................................................575.2.3. Lokalitet Galin Lakat (Tema: ‘Aktivni odmor’) ..............................................................................................575.2.4. Lokalitet Marinovac (Tema: ‘Sezonske aktivnosti na vodi’) .........................................................................585.2.5. ‘Kamenolom’ (Tema: ‘Zabava za mlade’) ......................................................................................................58

5.3. Ocjena tržišne održivosti i financijske isplativosti predloženih sadržaja ..............................................................585.3.1. Lokalitet Naklo ..............................................................................................................................................595.3.2. Lokalitet Galin lakat ......................................................................................................................................765.3.3. Lokalitet Marinovac ......................................................................................................................................945.3.4. Lokalitet ‘Kamenolom’.................................................................................................................................1035.4. Model upravljanja destinacijom ....................................................................................................................103

6. Marketinške aktivnosti ................................................................................................ 1056.1. Tržišno pozicioniranje ..........................................................................................................................................1056.2. Proizvodni portfelj ...............................................................................................................................................1076.3. Tržišni segmenti ..................................................................................................................................................1136.4. Prodajne i komunikacijske aktivnosti ..................................................................................................................116

7. Akcijski plan s terminskim planom aktivnosti ................................................................ 1207.1. Akcijski plan .........................................................................................................................................................120

7.1.1.Turistifikacija destinacije ............................................................................................................................1217.1.2. Organizacija i edukacija u turizmu ............................................................................................................1227.1.3. Razvoj turističkih proizvoda ......................................................................................................................1237.1.4. Marketing destinacije ................................................................................................................................126

7.2. Terminski plan aktivnosti .....................................................................................................................................1298. Zaključak .................................................................................................................... 130Popis literature ................................................................................................................................................................132

Kazalo


1. Uvod

Buško jezero je umjetno akumulacijsko jezero, smješteno u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na 716 m n/v, koje s površinom od 55,8 km2 i akumulacijom od 782 milijuna m3 vode predstavlja jedan od najvećih akumulacijskih bazena u Europi te spada u hidroenergetski sustav rijeke Cetine. Administrativno gledano, Buško jezero nalazi se na području Federacije Bosne i Hercegovine odnosno na području Hercegbosanske županije pri čemu dvije trećine površine jezera administrativno pripada području općine Tomislavgrad dok je jedna trećina površine jezera administrativno pripada području općine Livno.

S obzirom na kvalitetnu resursno-atrakcijsku osnovu, dobar geoprometni položaj, visoki stupanj očuvanosti prirodnog okoliša, brojnost neizgrađenih površina te razveden i atraktivan krajobraz, ovo područje ima vrlo dobre preduvjete za razvoj različitih vrsta odmorišno-rekreacijskog turizma kao i razvoj različitih vrsta turizma posebnih interesa (kao što je zdravstveni turizam, turizam na seoskim obiteljskim domaćinstvima, cikloturizam, promatranje ptica, ‘trekking’ i sl.) namijenjenog užim tržišnim segmentima. Međutim, unatoč činjenici što šire područje Buškog jezera karakterizira vrlo kvalitetna i diversificirana turistička resursna osnova, može se zaključiti da ona trenutno nije primjerno tržišno valorizirana. Kao dokaz tome može poslužiti podatak da je, prema službenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, na području Hercegbosanske županije tijekom 2011. godine ostvareno samo 1,9 tisuća turističkih dolazaka te 4,5 tisuća turističkih noćenja. Ako bi se u obzir uzeo i neregistrirani turistički promet, kojega je vrlo teško precizno procijeniti, ovaj broj bio bi zasigurno nešto veći, ali još uvijek daleko manji od potencijalnog turističkog prometa koji je na ovome području realno moguće ostvariti. Da se trenutno stanje turističkog razvoja Buškog jezera može ocijeniti kao nepovoljno odnosno da se njegova turističko-atrakcijska osnova trenutno ne koristi na efikasan i ekonomski opravdan način, pokazuje i podatak da je na području susjedne Splitsko-dalmatinske županije u RH tijekom 2012. godine ostvareno 1,8 milijuna turističkih dolazaka te 10,5 milijuna turističkih noćenja. Konačno, ova činjenica je prepoznata i u Strategiji razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine 2008.-2018. u kojoj je turistička razvijenost Hercegbosanske županije ocijenjena kao nedostatna dok je razvojni potencijal ocijenjen kao značajan (str. 142).

Prepoznavši razvojni potencijal turizma na području Buškog jezera, kao i probleme vezane za suboptimalno korištenje i nedovoljnu tržišnu valorizaciju postojeće turističke resursno-atrakcijske osnove, tvrtka Delminium d.d. povjerila je Institutu za turizam i okoliš, Sveučilišta u Mostaru, izradu dokumenta pod nazivom ‘Lokalni plan razvoja turizma za područje Buškog jezera’, koji bi na objektivan način trebao valorizirati postojeću resursnu osnovu i razvojni potencijal užeg područja oko Buškog jezera, te ih dovesti u kontekst suvremenih trendova na turističkom tržištu, sve u cilju učinkovite komercijalizacije određenog broja tržišno spremnih turističkih proizvoda. Riječ je o strateškom razvojnom dokumentu kojim treba predložiti dugoročno održiv i tržišno atraktivan koncept turističkog razvitka navedenog lokaliteta. Samim tim, riječ je o dokumentu kojeg će nositelji javne vlasti projektnog područja (općine Tomislavgrad i Livno te Hercegbosanska županija) moći koristiti kao konkretan i jasan okvir za valorizaciju razvojno-investicijskih projekata u funkciji efikasnog upravljanja turističkim razvitkom cijelog projektnog područja. U želji da ovaj dokument bude što operativnijeg karaktera, Naručitelj je tražio da se prilikom izrade dokumenta poseban naglasak stavi na definiranje konkretnih poduzetničkih projekata i aktivnosti, odnosno na njihov detaljan opis kao i procjenu financijske isplativosti i ekonomske opravdanosti predloženih projekata.


1.1. Ciljevi projektaPolazeći od opisa projektnog zadatka te istovremeno uvažavajući suvremena načela turističkog

planiranja, osnovni ciljevi izrade Lokalnog plana razvoja turizma za područje Buškog jezera su:

– Stvaranje destinacijskog lanca vrijednosti odnosno cjelovitog sustava atraktivnih turističkih doživljaja na području obuhvata projekta koji treba biti u funkciji trajnog privlačenja različitih segmenata turističke potražnje kako iz uže tako i iz šire gravitacijske zone;

– Poticanje i revitalizacija poduzetničke aktivnosti na cijelom području obuhvata projekta kroz prijedlog konkretnih poduzetničkih projekata te kroz procjenu njihove financijske isplativosti i ekonomske opravdanosti;

– Poticanje socio-demografske i ekonomske kohezije projektnog područja s ciljem podizanja životnog standarda lokalnog stanovništva, odnosno:

– pružanje mogućnosti lokalnom stanovništvu za ostvarivanjem dodatnih prihoda od turizma,– smanjenje nezaposlenosti i stvaranje mogućnosti za samozaposlenje,– zadržavanje osoba mlađe životne dobi na projektnom području s ciljem postupne demografske

revitalizacije,– povećanje potražnje za poljoprivrednim proizvodima lokalnog stanovništva te njihov plasman

u turističku potrošnju,– kreiranje dodatnih društvenih sadržaja koji bi, osim turistima, bili na raspolaganju i lokalnom

stanovništvu,– poboljšanje svih elemenata komunalne infrastrukture koje podjednako koriste i turisti i lokalno

stanovništvo te– očuvanje lokalne tradicije i kulturne baštine od zaborava i propadanja kroz njezino aktivno

uključenje u razne vrste turističkih proizvoda. Kako bi ranije navedeni ciljevi bili realno ostvarivi, potrebno je izraditi plan razvoja turizma kojim se

definira sustavan i dugoročno održiv razvoj turizma na području Buškog jezera, a koji treba sadržavati:

– Analizu postojećeg stanja projektnog područja;– Analizu relevantnih tržišnih trendova i tržišnog potencijala;– Analizu potencijalnih prilika i razvojnih ograničenja bitnih u kontekstu razvoja turizma;– Definiranje jasne razvojne vizije turizma na području obuhvata projekta;– Definiranje poduzetničkih projekata kao i ostalih aktivnosti koje su u funkciji postizanja željene

vizije;– Definiranje smjernica plana marketinga projektnog područja;– Definiranje prikladnog organizacijskog okvira za implementaciju plana razvoja turizma odnosno za

provođenje predloženih projektnih aktivnosti te– Prijedlog akcijskog plana s terminskim planom aktivnosti za učinkovitu realizaciju razvojnog

koncepta.U skladu s tako postavljenim ciljevima, Lokalni plan razvoja turizma za područje Buškog jezera će,

po svome završetku, predstavljati:

– Cjeloviti javni i koncepcijski okvir kao i operativni program djelovanja svih nositelja turističke politike na projektnom području;

– Dokument u koji su transparentno ugrađeni svi elementi nužni za učinkovito vođenje turističke politike na području Buškog jezera što je važna pretpostavka efikasnog donošenja kako dnevnih odluka operativnog karaktera, tako i dugoročnih, strateških razvojno-investicijskih odluka s područja djelovanja javnog i privatnog sektora te

– Važan izvor informacija za potencijalne investitore.

1.2. Pristup izradi projektaZa izradu Lokalnog plana razvoja turizma za područje Buškog jezera koristi se metodologija koja

se uobičajeno koristi prilikom izrade planskih dokumenata s područja turizma. Ona se temelji na suvremenim principima učesničkog planiranja koji podrazumijevaju suradnju sa svim interesnim skupinama na definiranju važnih projektnih odrednica, kao što su ciljevi razvoja turizma, vizija razvoja turizma, definiranje konkretnih projekata, plan implementacije i sl. S obzirom da se radi o učesničkom planiranju, metodologija izrade projekta podrazumijeva organizaciju konzultativnih radionica i razgovore sa svim interesnim skupinama. Drugo važno metodološko obilježje je susretno planiranje gdje proces planiranja paralelno započinje odozgo prema dolje (‘bottom down’) i odozdo prema gore (‘bottom up’). Dakle, proces planiranja paralelno odvija se od općeg prema pojedinačnom i od pojedinačnog prema općem te se na kraju oba pristupa međusobno prilagode, a razlike odnosno odstupanja se usklađuju (slika 1.2.1.). Osim toga, metodologija je maksimalno orijentirana prema provedbenim rješenjima uz istovremeno maksimalno uvažavanje održivog razvoja turizma.

Slika 1.2.1.Proces susretnog planiranja

GLAVNI PLAN RAZVOJA TURIZMA

POJEDINAČNIPROJEKTI

Odozgor prema dolje(“Bottom-dowen”)

Glavni plan temelji se na pojedinačnim projektima

Odozdo prema gore(“Bottom-up)

Pojedinačni projekti usklađeni su sa glavnim

planom




POJEDINAČNI PLANOVI

USKLAĐIVANJE PROJEKTNIH CILJEVA

Izvor: autori studije.

U nastavku teksta slijedi detaljan opis ključnih metodoloških odrednica:

A. Učesničko planiranje odnosno suradnja s interesnim skupinama podrazumijeva komunikaciju i diskusiju s ključnim dionicima turističkog razvoja na području obuhvata projekta koja je u funkciji postizanja suglasja oko važnih razvojnih pitanja, kao što su ciljevi turističkog razvoja, vizija razvoja turizma, definiranje investicijskih projekata s područja javnog i privatnog sektora, utjecaj turističkog razvoja na stanje okoliša i sl. Učesničko planiranje podrazumijeva organizaciju određenog broja radnih sastanaka, radionica i prezentacija koje za cilj imaju razmjenu mišljenja, raspravu i dogovor


svih dionika turističkog razvoja, diskutiranje predloženih rješenja te postizanje konsenzusa oko važnih razvojnih pitanja. Pregled aktivnosti vezanih za učesničko planiranje na izradi Lokalnog plana razvoja turizma za područje Buškog jezera prikazan je tablicom 1.2.1.

Tablica 1.2.1.

Pregled aktivnosti učesničkog planiranja

AKTIVNOST CILJEVI SUDIONICIObilazak terena i inicijalni sastanak s predstavnicima Naručitelja

Upoznavanje s resursno-atrakcijskom osnovom radi utvrđivanja osnovnih elemenata tržišnog pozicioniranja i razvoja proizvoda na području obuhvata projekta. Upoznavanje s postojećim projektnim prijedlozima važnim u kontekstu turističkog razvoja projektnog područja.

Predstavnici Naručitelja - poduzeća Delminium d.d., i predstavnici radnog tima angažiranog na izradi dokumenta, 5-10 osoba.

Prezentacija resursno-atrakcijske osnove i prijedlog razvojnog koncepta

Prezentacija analize turističke resursne osnove te prijedlog ‘drafta’ razvojnog koncepta, što uključuje prijedlog investicijskih projekata, prijedlog marketinških aktivnosti te prijedlog modela upravljanja destinacijom.

Interesne skupine zainteresirane za razvoj turizma projektnog područja, predstavnici javne vlasti, predstavnici privatnog sektora, predstavnici vjerskih ustanova te predstavnici udruga civilnog društva, 20-30 osoba.

Radionica s ključnim dionicima turističkog razvoja

Prikupljanje podataka od dionika turističkog razvoja s ciljem:

– Prikupljanja podataka vezanih za prednosti, nedostatke, prilike i prijetnje glede razvoja turizma na projektnom području;

– Valorizacije projektnih prijedloga sa lokalnom zajednicom te

– Postizanje konsenzusa oko svih bitnih razvojnih pitanja.

Interesne skupine zainteresirane za razvoj turizma projektnog područja, predstavnici javne vlasti, predstavnici privatnog sektora, predstavnici vjerskih ustanova te predstavnici udruga civilnog društva, 20-30 osoba.

Prezentacija finalnog dokumenta

Prezentacija finalnog dokumenta s naglaskom na investicijski plan i plan marketinških aktivnosti

Najšira stručna javnost, predstavnici javne vlasti, mediji, svi zainteresirani za razvoj turizma, 40-50 osoba.

B. Susretno planiranje, kao što je već i naglašeno, karakterizira paralelni proces planiranja odozgo prema dolje i odozdo prema gore, pri čemu se u konačnici ova dva pristupa susreću i usuglašavaju. Ovaj metodološki korak osobito je važan kod planiranja turističkog razvoja onih destinacija, kao što je Buško jezero, kod kojih su određene projektne aktivnosti započete prije definiranja plana razvoja turizma, te im je potrebno naći primjerenu funkciju u novom konceptu turističkog razvoja. Konkretno, u slučaju Buškog jezera, radi se o projektu izgradnje smještajnih kapaciteta i zabavnih sadržaja na lokalitetu Grabovica (Eko-etno selo Grabovica) te o činjenici da je Naručitelj već unaprijed imao sprema dva projektna prijedloga za izgradnju smještajnih kapaciteta i pratećih sadržaja na lokalitetima Galin Lakat i Naklo. Poštujući principe susretnog planiranja moguće je sve već započete projektne aktivnosti kvalitetno uklopiti u krovni plan razvoja turizma na području Buškog jezera.

C. Konačno, s obzirom na želju Naručitelja da Lokalni plan razvoja turizma za područje Buškog jezera bude dokument operativnog karaktera, metodologija je maksimalno orijentirana prema

provedbenim rješenjima. To konkretno znači da će u dokumentu naglasak biti stavljen na definiranje glavnih investicijskih projekata, na ocjenu njihove financijske isplativosti i ekonomske opravdanosti, na definiranje osnovnih marketinških aktivnosti te na definiranje najprimjernijeg modela implementacije svih projektnih aktivnosti.

Imajući u vidu ciljeve definirane opisom projektnog zadatka te uzimajući u obzir prethodno opisani metodološki postupak izrade projekta, pristup izradi Lokalnog plana razvoja turizma za područje Buškog jezera prikazan je slikom 1.2.2.

Slika 1.2.2.

Pristup izradi Lokalnog plana razvoja turizma za područje Buškog jezera

PRISTUP PROJEKTU I CILJEVI

ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

ZAKONSKI OKVIR TURISTIČKI RESURSI I ATRAKCIJE

VIIZIJA TURISTIČKOG RAZVOJA-STRATEŠKI CILJEVI

KONCEPT TURISTIČKOG RAZVOJA

INVESTICIJSKI PLAN

SMJERNICE MARKETING STRATEGIJE

AKCIJSKI PLAN S TERMINSKIM PLANOM AKTIVNOSTI

ZAKLJUČAK

SOCIO-DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA

DIONICI TURISTIČKOG RAZVOJA

ANALIZA TRENDOVA TRŽIŠNOG POTENCIJALA

SWOT ANALIZA

STRATEŠKE PREDNOSTI STRATEŠKI NEDOSTACI



2. Analiza postojećeg stanja

2.1. Geografska, klimatska i prirodna obilježja regije Buškog jezeraUkupna površina Buškog jezera iznosi 55.8 ha, pri čemu s okolnim područjem, pojasa širine dva

kilometra čini uže područje razvoja Buškog jezera (uže područje obuhvata projekta). Buško jezero nalazi se na području dviju administrativnih jedinica, općine Livno (1/3 ukupne površine jezera) i na području općine Tomislavgrad (2/3 ukupne površine jezera), koje zajedno čine šire područje obuhvata projekta (slika 2.1.1.). Obje općine nalaze se u Hercegbosanskoj županiji, na jugozapadu Bosne i Hercegovine, uz granicu s Republikom Hrvatskom. Granične općine su, sa sjevera Bosansko Grahovo i Glamoč, sa sjeveroistoka općina Kupres, s istoka općine Jablanica i Prozor, s juga općina Posušje, te sa zapada Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska županija u Republici Hrvatskoj.

Slika 2.1.1.

Položaj Buškog jezera, te uže i šire područje obuhvata projekta


Unutar užeg područja obuhvata projekta nalaze se naselja Bijelo Polje, Podgradina, Vržerala i Podhum - područje općine Livno te naselja, Prisoje, Grabovica, Zidine, Bukova gora i Kazaginac - područje općine Tomislavgrad.

Područje Buškog jezera prirodni je nastavak Livanjskog polja i nalazi se na 716 m n/v. Pripada

području plitkoga krša sjeverne Hercegovine, koje karakterizira izmjena krških polja i Dinarskog masiva. Uže područje Buškog jezera geomorfološki omeđuju sa sjevera Livanjsko polje i planina Rastovača, sa sjeveroistoka Planina Vitrenik, s istoka Duvanjsko polje, s juga Bukova Gora, te sa zapada Planinski masiv Kamešnice. Ukoliko promatramo šire područje Buškog jezera, uključujući Livanjsko i Duvanjsko polje kao prirodne sastavnice jezera, područje je geomorfološki omeđeno sa sjeverozapada masivom Dinare, sa sjevera masivima Golije i Cincara, sa sjeveroistoka masivom Raduše, s istoka masivom Ljubije, s jugoistoka masivima Čvrsnice i Vrana, s juga Raškim Poljem te sa zapada masivom Kamešnice. Krajobraz područja je karakterističan za plitki krš, s brojnim vrtačama, te kratkim riječnim tokovima i njihovim ponorima. Krš je djelomično prekriven crvenicom, što omogućuje razvoj kulturnog krajobraza raštrkanih polja i pašnjaka. Položaj Buškog jezera u širem okruženju ilustrira slika 2.1.1.

Buško jezero je postankom umjetno akumulacijsko jezero, nastalo 1974. godine realizacijom zajedničkog projekta tadašnjih vlasti Bosne i Hercegovine i Hrvatske, s tim da je u Hrvatskoj (mjesto Ruda, općina Otok) izgrađena hidroelektrana ‘Orlovac’ (instalirana snaga 237 MW, prosječna godišnja proizvodnja 366 GWh), dok je na teritoriju Bosne i Hercegovine izgrađena akumulacija. Jezero ima površinu od 55,8 km², što ga čini jednom od najvećih akumulacija u Europi, a ukupna zapremina jezera iznosi 782 milijuna m³1. Maksimalna količina vode u Buškom jezeru iznosi 800 milijuna m³. Dužina jezera iznosi 13,5 km, širina oko 7,2 km, dok dubina doseže i do 16 metara na pojedinim mjestima. Ukupna dužina obale jezera iznosi oko 24 km (ovisno o visini vodostaja).

Klimatski uvjeti na području Buškog jezera pogoduju turističkoj aktivnosti u većem dijelu godine. Klima je prijelazna kontinentalno-mediteranska. Prijelazna mediteranska klima karakteristična je za područje visoke Hercegovine, pri čemu temperatura zraka opada s porastom nadmorske visine i udaljenošću od mora. Za svakih 10 km udaljenosti od mora temperatura opada od 0,6° do 0,8°C. Zime su oštre s prosječnim siječanjskim temperaturama od –1,8° do –6°C. Prosječna godišnja temperatura zadnjih 57 godina (1951. – 2008.) iznosi 9,3°C. Ljeta su duga i sunčana, s oko 2.500 sati insolacije. Godišnje, u ovom prostoru padne od 1.250-1.500 mm padalina, pri čemu glavninu padalina čini kiša, a u siječnju i veljači su izraženije snježne padaline. Bura je najizraženija u zimskom periodu i veoma jaka na izloženijim prevojima, dok je na samom jezeru manje izražena.

1 Federalni zavod za statistiku (2012). Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo: Federalni zavod za statistiku


Slika. 2.1.2.Glavni klimatski faktori za mjernu postaju Livno 2011. godine (najbliža mjerna stanica Buškom jezeru)

Izvor: Federalni Hidrometeorološki zavod, 2011.2

Područje Buškog jezera raspolaže vrijednim prirodnim resursima među kojima se ističe bogatstvo i raznovrsnost ribljeg fonda (šaran, pastrmka, podbila, babuška, klen, som), obradive poljoprivredne površine te bogatstvo vodnih resursa. Potrebno je naglasiti da je riblji fond često u opasnosti zbog naglog smanjenja razine vode, pogotovo tijekom ljetnih mjeseci. Također, u jezeru su zastupljeni i bjelonogi rakovi koji su sve rjeđi u samom jezeru, ali ih se može pronaći u obližnjem potočiću Mandek koji se ulijeva u Buško jezero. Također, na području Buškog jezera borave i brojne vrste guštera i zmija. Na području Buškog jezera i njegovom prirodnom nastavku Livanjskom polju obitava i desetak vrsta ptica, od kojih su zaštićene vrste jarebica kamenjarka, tetrijeb gluhan, sivi ždral i zlatovrana. Na ovome

2 Federalni hidrometeorološki zavod BiH (2012). Klimatološka analiza 2011 godine, Preuzeto sa.: http://www.fhmzbih.gov.ba u siječnju 2013.

prostoru obitava i deset vrsta sisavaca, divljih životinja (divokoza, vuk, mrki medvjed, divlja mačka, srna, ris, puh, divlji konji), kao i autohtonih domaćih vrsta (ovca ‘pramenarka’ i krava ‘buša’). Što se tiče flore na području Livanjskog polja i Buškog jezera, zastupljene su brojne vrste cvjetnica, ljekovitog bilja i bobičastog voća. Od gljiva na širem području Buškog jezera često se pojavljuje 6 vrsta (smrčak, lisičarka, livadska pečurka, sunčanica, mliječnica i vrganj). Važno je još naglasiti da se cijelo područje Livanjskog polja u površini od 45.868 ha, a time i Buško jezero, nalazi na listi RAMSAR3 područja, koju čine močvare od međunarodne važnosti, naročito staništa ptica močvarica.

2.2. Socio-demografska obilježjaPrema zadnjem službenom popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 1991. godine, na prostoru

općina Livno i Tomislavgrad, bilo je nastanjeno ukupno 70,6 tisuća stanovnika, od čega 40,6 tisuća u općini Livno i 30 tisuća u općini Tomislavgrad. Zbog starosti podataka bitno je naglasiti da se, prema procjeni Federalnog zavoda za statistiku na dan 30.06.20094., broj stanovnika analiziranih općina znatno smanjio. Tako se procjenjuje da je na području općine Livno 2009. godine živjelo oko 32 tisuće stanovnika, a na području općine Tomislavgrad oko 27,3 tisuće stanovnika, što predstavlja pad od oko 15% u odnosu na 1991. godinu (tablica 2.2.1.).Prosječna gustoća naseljenosti općine Livno iznosi 34 st/km2, a gustoća naseljenosti općine Tomislavgrad 28 st/km2, što ih svrstava među rjeđe naseljene općine u BiH, te je gustoća naseljenosti više nego dvostruko manja od državnog prosjeka BiH (75 st/km2).

Tablica 2.2.1. Dobna struktura općina Livno i Tomislavgrad, 2009.

Dobna skupina Broj stanovnika Općine Livno

Udio dobne skupine u ukupnom br.st

Broj stanovnika općine Tomislavgrad

Udio dobne skupine u ukupnom br.st

0-14 4.794 15,0 4.112 15,1

15-64 21.234 66,3 18.114 66,5

65< 5.985 18,7 5.026 18,4

Ukupno 32.013 100,0 27.252 100,0Izvor: Procjena ukupnog broja prisutnih stanovnika po starosnoj i spolnoj strukturi, 30.06.2009, Federalni zavod za statistiku.

Analiza socio-demografskih podataka pokazuje da je dobna struktura stanovnika općina Livno i Tomislavgrad sve nepovoljnija, na što ukazuju i indeksi starenja stanovništva obiju općina koji iznose 124,6 (Livno) i 121,8 (Tomislavgrad) te ukazuju na depopulaciju kao jedno od glavnih socio-demografskih obilježja ovoga područja. Također, indeks zavisnosti (omjer ovisnog stanovništva i radno sposobnog stanovništva) u obje općine iznosi 50, što upućuje na nepovoljnu dobnu strukturu, koja može negativno utjecati na gospodarski razvoj. Istovremeno indeks zavisnost za Federaciju je

3 RAMSAR konvencija donesena je 2. veljače 1971. godine, a njen je cilj očuvanje onih područja na Zemlji koja su od presudne važnosti za opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Ramsarski popis čine međunarodno važna močvarna područja, a na njemu se danas nalazi 1929 područja pokrivajući ukupnu površinu od oko 185 milijuna hektara na svim kontinentima.4 Federalni zavod za statistiku (2009). Procjena ukupnog broja prisutnih stanovnika po starosnoj i spolnoj strukturi 30.06.2009., Preuzeto sa: http://www.fzs.ba/ u siječnju 2013.


2010. godine iznosio 41,25, te je, iako još uvijek razmjerno visok, ipak nešto niži nego na području općina Livno i Tomislavgrad.

2.3. Prometna povezanost Prostorno gledano područje Buškog jezera odlično je cestovno povezano s ostatkom Bosne i

Hercegovine, ali i s područjem Republike Hrvatske, te se može reći da je dobra prometna povezanost odnosno povoljan geoprometni položaj jedna od glavnih komparativnih prednosti Buškog jezera (slika 2.3.1).

Od važnih cestovnih pravaca uz samu zapadnu obalu Buškog jezera prolazi magistralna cesta M-16 od Splita prema Livnu te dalje prema Banja Luci. Na 5 km od samog Buškog jezera se nalazi i državni granični prijelaz Kamensko, jedan od najprometnijih graničnih prijelaza između RH i BiH. Granični prijelaz ima sedam ulazno-izlaznih traka, objekte za carinsku službu i graničnu policiju, carinski terminal te druge prateće objekte. Na razmjerno maloj udaljenosti od područja Buškog jezera prolazi i autocesta Dalmatina A-1 Zagreb-Karlovac-Gospić-Split-Vrgorac, što omogućuje laku dostupnost iz srednje Europe. Od čvorišta na autocesti A-1 kao najvažnijih točka pristupa, najbliži je čvor Bisko, smješten oko 28 km od graničnog prijelaza Kamensko.

Najznačajnije prometnice na području Buškog jezera su:

– Magistralna cesta M-16 G.P. Kamensko-Podgradina-Livno-Šuica-Kupres-Bugojno-Donji Vakuf-Jajce-Banja Luka (prolazi uz zapadnu obalu jezera) – ukupne duljine 279,6 km, od čega je na području Buškog jezera 23 km (Kamensko-Livno);

– Magistralna cesta M-6.1 Bosansko Grahovo-Livno-Tomislavgrad-Posušje-Široki Brijeg-Mostar-Nevesinje-Gacko (prolazi uz sjevernu i sjeveroistočnu obalu jezera) – ukupne duljine 287 km, od čega je na području Buškog jezera 17,3 km (Livno-Prisoje);

– Magistralna cesta M-16.3 – GP Kamensko-Podgradina;– Regionalna cestaRC-417 – Kamensko-Prisoje-Tomislavgrad (prolazi uz južnu i istočnu obalu jezera) te– Regionalna cesta RC-416a.

Osim navedenih magistralnih i regionalnih prometnica sva naselja na području Buškog jezera međusobno su relativno dobro povezana mrežom lokalnih cesta. Ipak, prometovanje ovim cestama djelomično je otežano zbog njihovog lošijeg održavanja, tako da bi njihovo poboljšanje bilo u interesu turističkog i sveukupnog gospodarskog razvoja ovoga područja.

Za šire područje Buškog jezera važna je i magistralna cesta M-15 Kozarska Dubica (M-14) - Prijedor-Sanski Most-Ključ-Mrkonjić Grad-Glamoč-Livno-Šuica-Tomislavgrad (M-6.1) - Posušje (M-6.1) – HR, kao važan obodni pravac. Planirana brza cesta B-2, Donji Vakuf-Bugojno-Kupres-Livno-G.P. Kamensko, svojom izgradnjom svakako će znatno pridonijeti prometnoj dostupnosti cijele regije, te još lakšem

tranzitu između Kupresa, kao etabliranog turističkog odredišta i Buškog jezera.

5 Ovaj podatak upućuje na visoku opterećenost radno sposobnog stanovništva u odnosu na broj uzdržavanih osoba, Izvor: Indexmundi, 2010.

Slika 2.3.1.Prometna povezanost područja Buškog jezera s destinacijama u užem i širem okruženju

Izvor: autori studije.(CESTOVNO SU POSUŠJE, ŠIROKI BRIJEG I MOSTAR U ISTOM SMJERU)

Udaljenost od Prisoja (najvećeg naselja uz Buško jezero) do ostalih destinacija iz užeg i šireg okruženja iznosi6:

– Livno – 21 km,– Tomislavgrad – 20 km,– Sinj – 55 km,– Kupres – 59 km,– Split – 83 km,– Mostar – 95 km,– Međugorje – 110 km,– Šibenik- 135 km,– Sarajevo – 181 km,– Dubrovnik – 226 km,– Zagreb – 450km te– Beograd – 456 km.

Najbliža međunarodna zračna luka nalazi se u Splitu. Ona zadnjih godina bilježi sve veći putnički promet (1,4 milijuna putnika u 2012. godini), s 31 ugovorenim redovnim i sezonskim prijevoznikom.

6 Udaljenost je izračunata prema preporučenim rutama Internet stranice ViaMichellin, www. viamichellin.com, pristupljeno u veljači, 2013.


Također, u relativnoj blizini se nalazi i zračna luka Mostar, no ona ima zanemariv turistički promet (36,8 tisuća putnika u 2011. godini). Blizina ove dvije zračne luke, osobito Splitske, predstavlja komparativnu prednost Buškog jezera u odnosnu na brojne druge destinacije u BiH.

2.4. Zakonodavni okvirAnalizom zakonodavnog okvira kojim se uređuje pravna materija vezana za turističko privređivanje

na području Federacije BiH, utvrđeno je da ona nije regulirana jedinstvenim pravnim aktom već se određuje različitim zakonskim i podzakonskim aktima. Jedan dio zakona odnosi se isključivo, ili svojim većim dijelom na turistički sektor, dok je nekim zakonima uređena ostala materija iznimno bitna za funkcioniranje turističkog sektora. Zbog brojnosti zakonskih i podzakonskih propisa koji su u najširem smislu važni za planiranje razvoja turizma na području Federacije BiH, kao i područja Buškog jezera, sve postojeće propise je, radi jednostavnosti analize, potrebno podijeliti u tri skupine: propisi osobito važni za turistički sektor, propisi djelomično važni za turistički sektor te propisi općeg karaktera koji obvezuju sve gospodarske subjekte, pa tako i turističke subjekte.

2.4.1. Propisi osobito važni za turistički sektorU ovu skupinu propisa svrstani su propisi kojima se uređuje materija vezana za turizam te koji

direktno obvezuju pružatelje turističkih usluga. U te zakone se ubrajaju:

– Zakon o turističkoj djelatnosti (Službene novine Federacije BiH, broj 32/09);– Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Službene novine Federacije BiH, broj 32/09);– Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH (Službene novine Federacije

BiH, broj 19/96 i 28/03).Osim zakonskih propisa, postoji i cijeli niz podzakonskih akata važnih u kontekstu turističkog

planiranja, od kojih su najvažniji:– Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (Službene

novine Federacije BiH, broj 23/96, 46/98, 27/00, 36/802);– Pravilnik o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede (Službene novine Federacije BiH,

broj 50/03);– Uredba o članarinama u turističkim zajednicama (Službene novine Federacije BiH, broj18/09);– Pravilnik o obliku i sadržaju obrasca za uplatu članarine turističkim zajednicama (Službene novine

Federacije BiH, broj 50/03);– Uredba o boravišnoj pristojbi (Službene novine Federacije BiH, broj 18/09) te– Pravilnik o stručnom ispitu za turističke vodiče (Službene novine Federacije BiH, broj 88/08).

U nastavku teksta se daje kratki prikaz navedenih zakonskih akata.

Zakonom o turističkoj djelatnosti se definira pojam turističke djelatnosti. Člankom 3. ovoga Zakona, turistička djelatnost definirana je kao ‘pružanje usluga i posredovanje u turističkom prometu’. Zakonom se također utvrđuju vrste usluga u turističkoj djelatnosti. Ovaj Zakon definira slijedeće vrste usluga u turističkoj djelatnosti: (a) pružanje usluga putničke agencije, (b) pružanje usluga turističkog vodiča, pratitelja, animatora, zastupnika, (c) pružanje usluga u nautičkom, seoskom, zdravstvenom, kongresnom, vjerskom, omladinskom, športskom, lovnom, ribolovnom, planinskom i drugim oblicima turizma, (d) pružanje usluga na skijaškom terenu, (e) pružanje usluga splavarenja i raftinga te (f ) pružanje ostalih turističkih usluga. Zakonom o turističkoj djelatnosti reguliran je i inspekcijski nadzor kojemu je cilj osiguranje provođenja odredbi ovoga Zakona kao i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti definira se pojam ugostiteljske djelatnosti, pri čemu su kao moguće ugostiteljske djelatnosti definirane sljedeće usluge: (a) pripremanje hrane i pružanje

usluga prehrane, (b) pripremanje i posluživanje pića i napitaka, (c) pružanje usluga smještaja te (d) pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu sa ili bez posluživanja (u prijevoznom sredstvu, na priredbi i sl.) i opskrba tom hranom tj. ‘catering’. Zakonom se definiraju i uvjeti za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, definira se osnivanje i prestanak rada ugostiteljske radnje, razvrstavanje i kategorizacija ugostiteljskih objekata, vrste ugostiteljskih usluga koje je moguće obavljati u pokretnim i sličnim ugostiteljskim objektima, ugostiteljske usluge koje je moguće pružati u kućanstvu, seoskom kućanstvu i na plovnom objektu.

Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH uređuje se ustrojstvo i način rada turističkih zajednica te osnovna načela njihovog financiranja i gospodarenja. Temeljem Zakona ustrojena je turistička zajednica Federacije BiH čija je glavna funkcija jačanje i promicanje turizma u Federaciji BiH kao i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba u djelatnostima ugostiteljstva i turizma. Zakonom se također ustrojavaju županijske turističke zajednice te turističke zajednice područja i turističke zajednice općina, s tim da su ove posljednje izmjenama i dopunama Zakona iz 2003. godine ukinute.

2.4.2. Propisi djelomično važni za turistički sektorU zakonskoj regulativi postoji i cijeli niz zakonskih i podzakonskih akata kojima se regulira materija

koja nije isključivo vezana za turizam, ali je također važna u kontekstu planiranja turističkog razvoja. U ovu skupinu propisa ubrajaju se zakoni kojima se regulira korištenje i zaštita resursa koji su u funkciji turističkog razvoja, kao što su prostor, okoliš, kulturno-povijesna baština i sl. S obzirom da su upravo očuvani okoliš i neizgrađeni prostor neki od najvažnijih turističkih resursa, prilikom planiranja turističkog razvoja važno je uvažavati principe održivog razvoja turizma, a kojima se postiže ravnoteža između turističkog razvoja i zaštite prirodnih resursa. Stoga se pri planiranju turističkog razvoja Buškog jezera, u obzir moraju uzeti i zakoni koji reguliraju ovo područje. U ovoj skupini propisa je skupina zakona iz 2003. godine (Službene novine Federacije BiH broj 33/03), odnosno: Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti zraka, Zakon o upravljanju otpadom te Zakon o fondu za zaštitu okoliša.

Osim prirodnih resursa, značajnu ulogu u turističkom razvoju ima i kulturno-povijesna baština. Stoga, prilikom planiranja turističkog razvoja na području Buškog jezera, u obzir treba uzeti propise koji pokrivaju domenu zaštite kulturno-povijesne baštine, među kojima se nalaze:

– Zakon o zaštiti dobara koja su Odlukom Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika proglašena kao nacionalni spomenik BiH (Službeni glasnik Federacije BiH, broj 2/02, 8/02,27/02, 6/05);

– Zakon o zaštiti i korištenju kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa (Službeni list BiH, broj. 20/85, 12/87, 3/93 i 13/94);

– Pravilnik o vođenju registra zaštićenih dobara kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa (Službeni list BiH, broj.1/87);

– Uredba o uvjetima i načinu prezentacije nacionalnih spomenika (Službene novine Federacije BiH, broj 27/12)

S obzirom da je razvoj turizma neraskidivo vezan s prostorom u kojem se odvija i kojega mijenja svojim razvojem, prilikom planiranja turističkog razvoja Buškog jezera, u obzir je potrebno uzeti i propise koji pokrivaju materiju urbanizma i prostornog planiranja. Ovu materiju reguliraju: Zakon o prostornom uređenju (Službene novine Federacije BiH, broj 55/02), Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta Federacije BiH (Službene novine Federacije BiH, broj 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 45/10) i Zakon o građenju (Službene novine Federacije BiH, broj 55/02).


2.4.3. Propisi općeg karakteraUz ranije navedene propise, turistička djelatnost mora biti usklađena i s drugim propisima

kojima se reguliraju obvezno pravni odnosi koji nastaju među dionicima turističke djelatnosti. Među te propise se ubrajaju propisi koji se bave zaštitom prava potrošača, korištenjem javnih dobara, osiguranjem zdravlja i života i imovine turista tijekom turističkog putovanja i sl. Iz ove skupine zakona najveću važnost, u kontekstu turističkog razvoja, ima materija pravnog instituta koncesija koja je, u Bosni i Hercegovini, definirana s tri pravna akta: Zakonom o koncesijama BiH (Službeni glasnika BiH, broj 33/02), Zakonom o koncesijama FBiH (Službene novine F BiH, broj 4/02) te županijskim zakonima o koncesijama.

2.4.4. Prijedlozi za unaprijeđenije relevantnih zakonskih odredbiAnaliza ranije navedenih zakona i pravilnika upućuje da je legislativa koja regulira razvoj i

funkcioniranje turističkog sektora na relativno zadovoljavajućoj razini. Pri tome posebno valja naglasiti značajan napredak koje je resorno ministarstvo (Federalno ministarstvo okoliša i turizma) postiglo donošenjem dva nova zakona, odnosno Zakona o turističkoj djelatnosti i Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Također treba istaknuti da je zakonska regulativa koja pokriva segment zaštite okoliša (skupina zakona donesenih 2003. godine) vrlo kvalitetna odnosno da pruža dobre preduvjete za zaštitu prirodnih resursa kao osnove za razvoj i održivost turizma.

Međutim postoje problemi s preklapanjem zakonskih nadležnosti između različitih razina vlasti (federalne, županijske, općinske) kojima se regulira materija važna za turističko planiranje. Najbolji primjer za to su zakonske nedorečenosti glede nadležnosti za dodjeljivanje koncesija za korištenje prirodnih resursa u gospodarske svrhe. Naime, prema Zakonu o koncesijama FBiH (članak 5) nadležnost za dodjelu koncesija podijeljena je između Vlade FBiH i županija. Međutim, prema članku 8 Zakona o principima lokalne samouprave FBiH (Službene novine Federacije BiH, broj 49/06), među nadležnostima jedinica lokalne samouprave definirane su i nadležnosti za utvrđivanje politike upravljanja prirodnim resursima jedinica lokalne samouprave i raspodjela sredstava ostvarenih od njihovog korištenja te utvrđivanje politike korištenja i utvrđivanje visine naknada za korištenje javnih dobara.

Dodatno, izmjenama i dopunama Zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH iz 2003. godine, kojim su ukinute općinske turističke zajednice, značajno je smanjena mogućnost lokalne samouprave da efikasno upravlja turističkim razvojem na području općina. Stoga bi izmjene ovoga Zakona, kojima bi se omogućilo ponovno osnivanje općinskih turističkih zajednica, znatno podiglo kvalitetu zakonodavnog okvira važnog za turistički razvoj.

2.5. Strateški i prostorno planski dokumenti od značaja za planiranje turističkog razvoja

Prilikom promišljanja koncepcije dugoročnog turističkog razvoja područja Buškog jezera u obzir treba uzeti prethodno napravljene planske dokumente kojima je turistički razvoj glavni ili jedan od sporednih ciljeva.

Strategija razvoja turizma Federacije BiH za period 2008. – 2018., dokument je u kojemu se u poglavlju 6.1.10. definiraju strateški pravci razvoja turizma na području Hercegbosanske županije. U Strategiji se navodi da su najvrjedniji turistički potencijali županije jedinstvo prirodnih različitosti na relativno maloj udaljenosti, te vodeno bogatstvo, ali se navodi da je trenutni stupanj turističke valorizacije ovih resursa nedostatan. Osim toga, u dokumentu se naglašava da najveći potencijal za daljnji razvoj imaju sportsko-rekreacijski turizam, aktivni odmor i turizam na seoskim obiteljskim

gospodarstvima te da bi glavni razvojni projekt trebao biti izgradnja novih smještajnih kapaciteta tipa hotela, aparthotela, pansiona, kampova, ruralnih kuća za odmor.

Projekt ‘EU-tourism BiH - Tehnical assistence to support tourism industry in BiH’ ima cilj postavljanje temelja za razvoj održivog turizma u Bosni i Hercegovini u skladu s međunarodnim standardima, pri čemu je naglasak na transferu znanja. Kao četiri glavna prioriteta definirani su politika održivog turizma i strateški okvir, jačanje zakonodavnog i institucionalnog okvira, marketing i promocija te razvoj ljudskih resursa. Također u sklopu projekta je napravljena i izdvojena studija slučaja za područje Buškog jezera unutar kojeg su izdvojene glavne interesne strane i njihove uloge (Općine Livno i Tomislavgrad, Delminium d.o.o i FMOIT), te su određene daljnje akcije i dionici koji bi u njima trebali imati ulogu. Utvrđeni su i potencijalni scenariji razvoja proizvoda te preduvjeti koji moraju biti zadovoljeni.

Regionalna strategija ekonomskog razvitka za ekonomsku regiju Hercegovina iz 2004. godine, prepoznaje turizam kao veliki potencijal područja. Međutim, prepoznaje i niz slabosti poput: neadekvatne i nedovoljne turistička infrastrukture i kapaciteta; slabe promocije i marketinške aktivnosti; nedostataka adekvatno obučenog kadra. Turizam je strategijom utvrđen kao prioritet 1.2. sa sljedećim mjerama: promocija turizma, poboljšanje turističkih kapaciteta te razvijanje međuregionalnih veza za turističke aktivnosti. Također se ističe područje Buškog jezera kao potencijalno zanimljivo turističko područje.

Strategija razvoja općine Livno za razdoblje 2008. – 2015., područje Buškog jezera prepoznaje kao jedno od najvažnijih izletničkih područja u regiji, te prepoznaje turizam kao jedan od najvećih gospodarskih potencijala područja. Prema strategiji osnivanje obiteljskih gospodarstava s turističkom ponudom je najbolji način na koji se turistički potencijali područja mogu aktivirati.

Mapa razvoja općine Tomislavgrad iz 2010. predviđa ostvarenje devet projekata vezanih za turistički razvoj od kojih se dva odnose na uže područje Buškog jezera i to su izgradnja biciklističke staze oko Jezera i uređenje plaže Marinovac. Ostali projekti se odnose na širu razvojnu regiju Buškog jezera i to su: uređenje odmorišta Vidikovac, izgradnja biciklističkih, planinarskih i pješačkih staza, izgradnja spomenika, izrada plana za očuvanje kulturne baštine, izrada programa kulturnih događaja, uređenje gradskog trga i uređenje zelenih površina.

Od ostalih strateških dokumenta važnih za područje Buškog jezera, prvenstveno u smislu zaštite i planiranja prostora ističu se još :

– Akcijski plan energetski održivog razvitka za općinu Livno (SEAP), 2012.,– CHE Vrilo – Idejni projekt – Studija utjecaja na okoliš, 2011. te– Lokalni ekološki akcijski plan za općinu Livno, 2012.

2.5.1. Prostorno planski dokumentiZakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (Službene novine

Federacije BiH, broj 2/06, 72/07 i 32/08) propisano je donošenje prostornog plana Federacije BiH, prostornih planova županija te prostornih planova općina (članak 6). Ovim Zakonom (članak 20) se predviđa donošenje Urbanističkog plana općine na temelju prostornog plana županije ili općine na način da se njime naročito razrađuje namjena zemljišta za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta, turizma i posebnih namjena (stavak 3). Zadnji prostorni plan Bosne i Hercegovine, koji postavlja strategiju prostornog uređenja države usvojen je još 1982. godine te je vrijedio za razdoblje 1981.- 2000. godine. Trenutno su tijeku aktivnosti na izradi novog Prostornog plana Federacije BiH za razdoblje 2008.- 2028.


Nacrt Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008.-2028. godine, iz 2012. godine, prema do sada objavljenim grafičkim prilozima, ne predviđa razvoj zona turističke namjene u užoj zoni razvoja područja Buškog jezera, već se kao zona za razvoj turizma na bazi kulturno-historijskog naslijeđa predviđa samo područje grada Livna u široj zoni razvoja prostora Buškog jezera. Istovremeno, predviđeno je da se SI? područje samog jezera i okolice tretira kao buduće područje vodne akumulacije i retencije hidroenergetskih objekata, sistema za vodo snabdijevanje i sistema regulacije vodnog režima. Uz sam SI rub jezera predviđena je i izgradnja hidroenergetskog objekta. Također predviđena je i gradnja brze ceste uz zapadnu obalu Buškog jezera, što može pojačati turistički potencijal prostora, no istovremeno može i negativno utjecati na staništa ptica uz Jezero. Još jedna od nepovoljnih okolnosti je što će se na užem području Buškog jezera prema nacrtu nalaziti postrojenje s mogućnošću tehničko-tehnoloških nesreća, kao i na području grada Livna. Nacrt se trenutno nalazi na javnoj raspravi, a s obzirom da područje Buškog jezera ne tretira kao potencijalno turističko, nalazi se u sukobu s interesima lokalne zajednice. Problem koji se javlja, kako na državnoj razini prostornog planiranja, tako i na regionalnoj razini, je što se prije same izrade planova (ili paralelno sa izradom) nije izradila sektorska studija za turizam, a iz toga proizlaze brojne neusklađenosti prostornog planiranja i potencijala pojedinih područja.

Programska osnova uređenja područja oko Buškog jezera7 utvrđuje namjenu zemljišta i uvjete izgradnje na prostoru oko Buškog jezera, a u svrhu osiguranja gospodarenja, zaštite i upravljanja dijelom prostora općine Tomislavgrad kao osobito vrijednim prirodnim dobrom (slika 2.5.2.1). Njome se u tekstualnom dijelu određuju vrste zona te građevinski standardi zona. Od zona turističke namjene izdvojene su turističko rekreativna zona, zona vikend naselja, zona urbanih vila i sportsko-rekreativni poslovni park.

7 Izrađena je od strane općine Tomislavgrad, 2007. godine, bez prethodno provedene sektorske studije turizma, te bez postojanja planova višeg reda. Kao takva programska osnova nije nikad zaživjela u očekivanoj mjeri, kao prostorno-planski dokument.

Slika 2.5.1.1.

Grafički prikaz izmjena programske osnove uređenja područja oko Buškog jezera (općina Tomislavgrad)

Izvor: Programska osnova uređenja područja oko Buškog jezera, 2007.

2.5.2. Prijedlozi za unaprijeđenije relevantnih prostorno planskih dokumenataS obzirom da prostorni plan Federacije BiH još nije donesen, u većini slučajeva, ne postoji ni

prostorno planska dokumentacija nižeg reda kao što su regionalni/županijski prostorni planovi ili prostorni planovi kojima se definiraju površine javne i društvene namjene. Budući da postojanje kvalitetne prostorno planerske podloge predstavlja jedan od ključnih preduvjeta za turističko planiranje odnosno za eventualno rezerviranje zemljišta na području Buškog jezera turističku namjenu, nepostojanje ovih planova je jedna od najvećih prepreka za kvalitetno dugoročno planiranje turističkog razvoja. Također, za potrebe izrade nacrta prostornog plana FBiH nije prethodno provedena sektorska studija za turizam, te bi stoga na javnoj raspravi trebalo skrenuti pozornost na sljedeće elemente vezane za izmjene nacrta, u sklopu grafičkog priloga br.10 i 11:

– Zbog činjenice da postoji interes investitora i lokalne zajednice za razvoj turizma na području cijelog Buškog jezera, potrebno je veći dio Buškog jezera klasificirati kao područje za razvoj ljetnog turizma;


– S obzirom na postojeću sportsku aktivnost na južnoj strani jezera, potrebno je ovo područje označiti kao područje za sportove na vodi te

– Buško jezero je područje u sklopu RAMSAR-a, te bi stoga bilo poželjno uvrštavanje Jezera među područja izuzetnih prirodnih vrijednosti.

Kako programska osnova uređenja područja oko Buškog jezera, zbog nepostojanja planske dokumentacije višeg reda, nije usuglašena s ostalim planiranim projektima na razini FBiH, zbog interesa lokalne zajednice i investitora, potrebno je također provesti izmjene u korištenju zemljišta za turizam i rekreaciju. Spomenute izmjene i dopune biti će navedene nakon analize potencijala prostora kroz resursnu osnovu u poglavlju 2.7.

2.6. Analiza glavnih dionika razvojaSuradnja i uključenost svih dionika turizma iznimno je bitna s obzirom na moderni turizam

kojega čini skup proizvoda i usluga iz domene privatnog i javnog sektora i čiji se razvoj temelji na uspješnoj suradnji svih dionika. Pri tome je privatni sektor ponuđač proizvoda i usluga, dok je javni sektor odgovoran za niz aspekata koji turistima omogućuju neometan dolazak i komforan boravak u destinaciji, poput javne infrastrukture i funkcioniranja javnih službi. Zbog svega navedenoga, potrebna je dobra suradnja svih interesnih skupina u razvoju turizma, da bi menadžment same destinacije bio uspješan. Slijedom navedenoga, glavni dionici razvoja turizma na području Buškog jezera su:

– Javni sektor koji čine: općina Livno, općina Tomislavgrad, Turistička zajednica Hercegbosanske županije, Turistička zajednica Federacije BiH, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, institucije u kulturi, udruge građana, društva i nevladine institucije,

– Privatni sektor: investitori i ponuđači usluga u destinaciji (hotelijeri, ugostitelji, trgovci i ostali javni sektor) te

– Lokalno stanovništvo.Svaka interesna skupina treba preuzeti pripadajući dio odgovornosti za turistički razvoj područja

Buškog jezera, a preduvjet ukupnog razvoja je usklađenost dionika po pitanju vizije i budućih

aktivnosti potrebnih za intenziviranje razvoja turizma.

Predstavnici općina Livno i Tomislavgrad imaju uvid u razvojne probleme i u odnosu na mogućnosti mogu inicirati provedbu određenih infrastrukturnih projekata i aktivnosti. Općine su ujedno i nositelji infrastrukturnog razvoja o kojem u velikoj mjeri ovisi i razvoj turizma. Također općinske vlasti Livna i Tomislavgrada turistički razvoj mogu podržati kroz različite oblike potpora i lobiranja kod tijela županijske ili državne uprave.

Zbog nepostojanja općinskih turističkih zajednica velik broj projekata koji će biti predloženi ovim planskim dokumentom biti će upravo u domeni općinskih aktivnosti. Osim infrastrukturnih projekata koji su dio ukupnog razvoja koncepta, jedna od glavnih zadaća ovih općina je njihova uloga u stvaranju poticajne investicijske klime, informiranja i edukacije lokalnog stanovništva i poduzetnika.

Turistička zajednica Hercegbosanske županije ima cilj unaprijediti opće uvjete boravka turista kroz podizanje kvalitete turističkih komplementarnih usluga. Turistička zajednica odgovorna je za promociju turističkih proizvoda te interni marketing kojim je potrebno razviti svijest o mogućnostima koje sa sobom nosi turistički razvoj.

Udruge građana i nevladine organizacije u ovome su trenutku posebice važne za razvoj turizma. Na području Buškog jezera može se prepoznati nekoliko tipova udruga građana, s interesima u turizmu, među kojima se ističu:

– Lovačke udruge (Cincar, Livanjsko polje, Risovac, Vran i Zavelin) koje suradnjom s ostalim turističkim

subjektima mogu značajno utjecati na razvoj lovnog turizma– Planinarska društva (Cincar, Kamešnica, Orlova Stina, Borova Glava) sa značajnom ulogom u razvoju

planinarskog turističkog proizvoda, kao i u održavanju planinarske infrastrukture;– Udruge eko-proizvođača (Udruga proizvođača sira Cincar, Udruga pčelara Vrisak i drugi) koje imaju

važnu ulogu u ponudi autohtonih gastronomskih proizvoda;– Udruge građana (Udruga žena Duvanjke, Centar mladih Livno i sl.) promicanjem tradicionalnih

vrijednost, kao i radom na ekonomskom osnaživanju pojedinih grupa pridonose borbi za očuvanje nematerijalne kulturne baštine, te potiču na inicijativu;

– Ribolovne udruge ( Eko-udruga športskih ribolovaca Stržanj i Gospodarsko društvo ‘Voda-riba–sport Buško jezero’) svojim radom i suradnjom mogu pozitivno utjecati na razvoj ribolovnog turizma i očuvanje resursa te

– Sportska društva i klubovi (Biciklistički klub Livno, Aeroklub Tomislavgrad, Aeroklub Livno, Speleološko društvo ‘Mijatovi dvori’, Sportsko društvo ‘Buško blato’, Sportsko društvo ‘Troglav’ i drugi) mogu u budućnosti imati važnu ulogu kao potpora razvoju različitim aktivnostima u turizmu, kao i razvoju ‘mekog’ avanturizma.

Turistička zajednica Federacije BiH i Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kao institucije na državnoj razini, promišljaju i brinu se o ukupnom razvoju i promociji turizma te kao takve imaju utjecaj na razvoj turizma i na području Buškog jezera. Također njihova je uloga i planiranje i provedba planova, promocija te podizanje kvalitete ukupne turističke ponude. Svojim djelovanjem stvaraju okvir i pozitivnu klimu za intenziviranje aktivnosti razvoja turizma na nižim prostornim cjelinama.

Privatni sektor, kao baza turističkog razvoja, ima iznimno važnu ulogu u stvaranju turističke ponude. Zbog toga je izuzetno važno da hotelijeri, ugostitelji i svi drugi privatni ponuđači kontinuirano rade na podizanju kvalitete svojih usluga. Od iznimne je važnosti da privatni sektor ima aktivnu suradnju s javnim sektorom, osobito tijelima lokalne samouprave, na projektima važnim za turistički razvoj. Osim toga, posebno je važno naglasiti da vizija razvoja turizma treba biti prihvaćena od strane privatnog sektora koji bi svojim aktivnostima mogao pridonijeti intenzivnijem razvoju turizma. Kao glavni dionici privatnog sektora na širem području Buškog jezera prepoznati su: Eco – selo Grabovica, K&K Ranch, Ranč Lištanac, Hotel Dinara, Hotel Park, Hotel Tomislav, Motel Bacchus i Guest house San.

Lokalno stanovništvo ima vrlo bitnu ulogu u ukupnom turističkom razvoju koja se, među ostalim, očituje i u gostoljubivosti, podržavanju turističkog razvoja i prihvaćanju vizije.

Lokalno stanovništvo kao interesna skupina izrazito je fragmentirano i njegova podrška razvoju ovisi o brojnim činiteljima poput toga jesu li zaposleni u turizmu, koje su dobi i slično, te je stoga iznimno bitna njihova suglasnost s turističkim razvojem. Također od velikog je interesa veća inicijativa sa strane lokalnog stanovništva u različitim segmentima razvoja turizma od uređenja okućnica, pa do osnivanja manjih seoskih gospodarstava s turističkim smještajem.

Osobito je važno da između interesnih skupina postoji slaganje oko vizije razvoja područja Buškog jezera. Nadalje iznimno je bitna informiranost svih dionika o akcijama koje će se provoditi bilo sa strane javnog ili privatnog sektora, prvenstveno zbog mogućnosti daljnje koordinacije akcija sviju dionika razvoja. To je moguće postići samo kroz suradnju, razumijevanje i povjerenje svih partnera u budućem razvoju područja Buškog jezera.

2.7. Resursna osnovaResursna osnova nekog područja čini skup turističkih atrakcija i infrastrukture neophodnih za razvoj

turizma tog područja. Za inicijalni razvoj turizma najbitnije su turističke atrakcije, realne i potencijalne, koje predstavljaju bazu za turistički razvoj nekog područja. Upravo struktura i intenzitet privlačnosti


atrakcija određuju moguću strukturu turističkog destinacijskog proizvoda i njegov mogući imidž na turističkom tržištu. Stoga svako razvojno (dugoročno) planiranje turizma, pa tako i master plan turizma, mora sadržavati analizu turističke atrakcijske osnove konkretne turističke destinacije, što se, u ovom slučaju, odnosi na područje Buškog jezera. Proces se pri tome mora sastojati od prepoznavanja svih turističkih atrakcija koje postoje na određenom području, od onih koje već imaju svoju turističku funkciju (realne), do onih koje se tek prepoznaju kao takve (potencijalne).

Postoje različite klasifikacije turističkih atrakcije, koje se razlikuju prvenstveno po načinu grupiranja atrakcija. Za potrebe klasifikacije u ovoj studiji, koristiti će se metodologija klasifikacije i vrednovanja turističkih atrakcija koju je razvio Kušen (2002, 2010)8. Osnovna funkcionalna klasifikacija sve turističke atrakcije dijeli na 16 osnovnih vrsta: (1) geološke značajke prostora, (2) klimu, (3) vodu, (4) biljni svijet, (5) životinjski svijet, (6) zaštićenu prirodnu baštinu, (7) zaštićenu kulturno-povijesnu baštinu, (8) kulturu života i rada, (9) znamenite osobe i povijesne događaje, (10) manifestacije, (11) kulturne i vjerske ustanove, (12) prirodna lječilišta, (13) sportsko-rekreacijske građevine i terene, (14) turističke staze, putove i ceste, (15) atrakcije zbog atrakcija i (16) turističke paraatrakcije.

Za potrebe ovoga plana prikupljeni su i obrađeni samo dostupni podaci o ključnim turističkim atrakcijama s područja Buškog jezera, koji su ipak dovoljni za kreiranje strateške orijentacije razvoja turizma i koncepcije turističke prostorne organizacije. To se odnosi na turističke atrakcije međunarodnog značaja (M), nacionalnog značaja (N), regionalnog značaja (R) te turističke atrakcije lokalnog značaja (L).

Geološke značajke prostoraGeološke karakteristike područja formiraju vidljive oblike reljefa na površini Zemlje, kao i u

podzemlju (reljef, otoci, obale mora, jezera i rijeka, špilje), koji mogu zadovoljiti motive odmora i oporavka te sportske rekreacije dok pojedini geološki, oblikovni, paleontološki i arheološki zanimljivi dijelovi mogu biti proglašeni zaštićenima i predstavljati se kao dijelovi Zaštićene prirodne baštine.

Geološku građu šireg područja Buškog jezera karakterizira krš i krška polja (Livanjsko, Glamočko, Kupreško i Duvanjsko) s karakterističnim krškim oblicima reljefa poput vrtača, ponikava, škrapa, estavela, špilja i jama. Područje Buškog jezera je prirodni nastavak Livanjskog polja, te je stoga sjeverna obala ravničarska, dok je ostalo okolno područje pretežito brdovito i planinsko. Obalne dijelove čine uglavnom nanosi gline, pijeska i šljunka, kao posljedica erozije vodom. Udaljavajući se od obale jezera sve je izraženiji krški reljef, djelomično prekriven plodnom crvenicom. Brojne planine u okruženju (Dinara, Vran, Cincar, Šator, Golija i Kamešnica) predstavljaju važan turistički resurs zbog mogućnosti razvoja aktivnih oblika turizma poput planinarenja i planinskog pješačenja. Također brojni speleološki objekti (špilja Listovača, pećina Duman, Mračnica i brojne druge) na širem području Buškog jezera, predstavljaju veliki potencijal za razvoj avanturističkih oblika turizma (speleoturizam).

Od pojedinačnih atrakcija u sklopu geoloških značajki prostora, od najvećeg je značaja na užem području Buškog jezera Livanjsko polje kao najveće krško polje u Europi sa svojih 405 km2. Kao geološka atrakcija od nacionalne važnosti, na širem području Buškog jezera, izdvaja se planina Dinara (prema kojoj je ime dobio i cijeli planinski lanac – Dinaridi) za koju postoji inicijativa za osnivanje međudržavnog regionalnog parka.

8 Kušen, E. (2002). Turistička atrakcijska osnova, Zagreb: Institut za turizam Kušen, E. (2010). A system of tourism attractions, Tourism, 58(4), 409-424.

Tablica 2.7.1.Geološke značajke prostora- resursna osnova

Uže područje Buškog jezera Šire područje Buškog jezera

Atrakcija Značaj Atrakcija Značaj

Livanjsko polje N Dinara N

Prirodna plaža Marinovac R Planine Vran, Golija, Šator, Cincar, Kamešnica R

Duvanjsko, Glamočko i Kupreško polje R

Špilja Listovača, pećina Duman, Mračnica, Golubinka, Mandića pećina, Topića pećina, Novokmetova pećina, Mišje pećine,

Bukovčeva pećina, Suhača, Pećina na Goloj kosi, Podzemna pećina, Maljkovićeva pećina, Snježnjača (Barlilovke), pećina

Vještačka gora

L

Ponor Šujice, Vrtače Japage RIzvor: autori studije.

KlimaPodručje Buškog jezera, kao i područje visoke Hercegovine, odlikuje prijelazna kontinentalno-

mediteranska klima. Prosječna godišnja temperatura zadnjih iznosi 9,3°C, a ljeta su duga i sunčana, s oko 2500 sati insolacije. Ovakva klima pogoduje razvoju ljetnog turizma uz obale Buškog jezera, upravo zbog ugodnog strujanja hladnijeg zraka s jezera, što predstavlja značajnu komparativnu prednost pred obližnjom Jadranskom obalom, koja ljeti ima značajno više temperature, osobito noćne. Također blizina viših planina s planinskom klimom i velikom količinom snijega tokom zime predstavlja važan potencijal za razvoj zimskog turizma na širem području Buškog jezera.

Tablica 2.7.2.Klima-resursna osnova



Prijelazna kontinentalno- planinska klima N Planinska klima NIzvor: autori studije.

VodaVoda je, u svim oblicima (more, jezera, rijeke, potoci, močvare) i stanjima (morska voda, slatka voda,

termo-mineralna voda, snijeg, led) najznačajnija vrsta turističkih atrakcija. Zbog toga se na njoj temelji veliki broj oblika turizma, od odmorišnih oblika, do brojnih aktivnih oblika poput kajakinga, raftinga, jedrenja i drugih.

Buško jezero s turističkog gledišta je višedimenzionalna turistička atrakcija: sama obala u geološkom smislu, kao kupališni medij, kao sportsko-rekreacijski medij, kao nautički medij te kao plovni medij. Temperatura vode koja tokom ljeta prelazi 20°C, te je visoke kakvoće i čistoće predstavlja najznačajniji resurs ove skupine atrakcija te se pruža značajna mogućnost za razvoj odmorišnog ljetnog turizma uz same obale jezera, pri čemu se ističu već postojeći plažni prostori na južnoj strani jezera (plaža Marinovac, te


brojne druge manje plaže) kojima se uglavnom koristi domicilno stanovništvo. Pošto većina ovih kupališnih prostora nema uređenu plažnu infrastrukturu njihov značaj u turizmu je ograničen. Također na području Buškog jezera moguće je bavljenje i brojnim drugim aktivnostima poput jedrenja, kajakinga i ribolova na temelju kojih je moguće graditi aktivne oblike turizma, uz nadogradnju odgovarajućom infrastrukturom. Ribolovni turizam na Buškom jezeru djelomično je razvijen, te se trenutno bazira na individualnim dolascima, no s obzirom na bogatstvo ribljeg fonda, te zbog dodjele koncesije, gospodarskom društvu ˝Voda-riba–sport˝ Buško jezero za očekivati je daljnji razvoj ovog resursa. Nadogradnjom sadržaja uz i na samom Buškom jezeru moguće je unaprijediti važnost ovog resursa s regionalnog na nacionalni.

Od ostalih resursa s šireg područja Buškog jezera najveći značaj imaju Blidinjsko jezero, kao jedno od rijetkih ledenjačkih jezera na području Federacije BiH, na kojem već postoje djelomično razvijene aktivnosti na vodi, no do sada se ipak najviše turistički koristi kao vrijedan krajobrazni element parka prirode Blidinje. Također značajniju važnost imaju i rijeke Šuica, Bistrica i Struba zbog svoje ljepote, ali i bogatstva ribom, te mogućnosti razvoja raftinga na pojedinim dionicama.

Tablica 2.7.3.Voda- resursna osnova



Buško jezero R/N Jezero Mandek L

Blidinjsko jezero N

Rijeke Bistrica, Šujica, Plovuća, Sturba, Žabljak R

Izvori Duman, Stržanj R

Rastičevsko jezero, Kukavičko jezero RIzvor: autori studije.

Biljni svijetBiljni svijet predstavlja osnovicu za razvoj ruralnog i eko turizma, a vezan je uz slijedeće turističke

motive i aktivnosti: odmor i oporavak, dokoličarska edukacija i sportska rekreacija. Značajke biljnog svijeta određuju poglavito klima i reljef i pedološki sastav zemljišta, pri čemu valja razlikovati prirodnu vegetaciju i uzgajanu vegetaciju.

Kada je riječ o šumama i šumarcima oko Buškog jezera ovdje je utjecaj čovjeka bio velik jer je znatan dio šuma iskrčen, te danas u krajobrazu prevladavaju degradirani oblici šuma, makija i garig. Na području Buškog jezera češći su kultivirani oblici biljnih vegetacija, te među njima prevladavaju pašnjaci, koji zapravo predstavljaju okvir kulturnog krajolika. Uz pašnjake to su u manjoj mjeri oranice, livade, vrtovi i voćnjaci koji, u kontekstu turističkog razvoja nemaju veliki potencijal, pa su valorizirani kao atrakcije lokalnog značaja. Depopulacijom i napuštanjem tradicionalnih poljoprivrednih djelatnosti dolazi do transformacija tradicionalnog kulturnog krajolika, koji se očituje procesom forestacije.

Močvarna područja koja danas postoje uz rub Buškog jezera s pripadajućom vegetacijom, zapravo su relikt iz doba prije formiranja akumulacije, kada je cijelo područje bilo poznato pod nazivom Buško blato, koji je zapravo označavao veliko močvarno područje s mjestimičnim ujezeravanjem.

Šire područje Buškog jezera također se odlikuje krajolikom pašnjaka, isprekidanih makijom, koja u višim predjelima prelazi u crnogorične šume, te zatim s daljnjim povećanjem nadmorske visine

ponovno u makiju, garig, te goleti. Što se tiče flore područja Livanjskog polja i Duvanjskog polja, zastupljene su brojne vrste cvjetnica, ljekovitog bilja i bobičastog voća, od kojih su endemske vrste Scabiosa delminiana, Dinarski encijan i Bosanski ljiljan. Navedene vrste i brojne druge predstavljaju realan potencijal za razvoj ekoturizma.

Tablica 2.7.4Biljni svijet- resursna osnova



Močvarna vegetacija R Pašnjaci L

Pašnjaci L Šume crnogorice R

Ljekovito bilje R

Endemsko bilje RIzvor: autori studije.

Životinjski svijetS obzirom da je ovo područje duge naseljenosti postojeće stanje životinjskog svijeta uvjetovano

je intervencijom ljudi. Dijeli ga se na divlje životinje i domaće životinje. Divlje životinje slobodno žive u prirodi i za turiste susret s njima predstavlja poseban doživljaj, izravno u obliku promatranja ili fotografiranja, i to kao dokoličarska edukacija ili kao užitak.

Bogatstvo vodenih površina te kvalitetan riblji fond, koji se sastoji od šarana, pastrva, podbila, babuška, klena i soma, uvjetovao je razvoj ribolovnog turizma. Slatkovodne ribe, koje sačinjavaju riblji fond vodenih tokova na području Buškog jezera predstavljaju turističku atrakciju od nacionalnog značaja.

Na području Buškog jezera i u okolici postoji bogati fond divljači: srneća divljač, medvjedi, vukovi, lisice, fazani i druge, koji predstavljaju bogati lovni fond, koji zbog ranije navedenih brojnih dobro organiziranih lovačkih društava na području ima i dodatak u dobro razvijenoj i ostaloj lovnoj infrastrukturi kao što su lovački domovi i lovačke kuće.

Područje Buškog jezera poznato je kao vrlo važno stanište ptica, osobito močvarica, o čemu svjedoči da je i uvršten na popis RAMSAR područja. Tijekom ljeta na području jezera boravi i do 206 vrsta ptica, pri tome je registrirano da se od toga 128 vrsta gnijezdi uz jezero, dok na samom jezeru zimuje 25 vrsta ptica. U periodu gniježđenja između ostalih mogu se vidjeti i ćuti bukavac, siva čaplja, čapljica voljak, štekavac, orao kliktaš, velika ušara, ćuk, patka njorka, glavata patka, krunata patka, zviždara, patka kreketaljka, patka lastarka, patka gogoljica, mlakuša, liska,veliki ronac, pčelarice, pupavac, kosac, kokošica, riđa štijoka, siva štijoka, vivak i veliki podzviždač. Zbog navedene raznovrsnosti ptičjih vrsta, kao i broja jedinki koji doseže prema nekim procjenama broj od 20.000 do 50.000 jedinki u sezoni, riječ je o atrakciji međunarodnog značaja.

Kao nacionalna atrakcija ističu se i divlji konji s koji se nalaze na brdu zvanom Kruzi, na predjelu od Koričina do Borove Glave. Ovo nisu izvorni divlji konji, nego su potomci domaćih konja koji su služili u poljodjelstvu. Nakon što ih je u toj ulozi potisnula mehanizacija prije pedeset godina, ostavljeni su živjeti divlje. Unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima, brojnim zvijerima iz obližnjih šuma, preživjeli su zahvaljujući bogatim pašnjacima, a zadnje procijene govore o 196 konja.

Što se tiče domaćih vrsta životinja, za Buško jezero, a osobito za sjeverna područja šire regije


Buškog jezera, specifični su psi Tornjaci, autohtona pasmina ovog područja, te zbog toga predstavljaju atrakciju nacionalnog značaja. Od ostalih domaćih životinja, za ovo područje je oduvijek bio specifičan uzgoj koza, ovaca i krava, ali je njih napuštanjem tradicionalne poljoprivrede sve manje.

Također važno je spomenuti imanje Eco selo Grabovica na kojem se nalazi više desetaka domaćih

i divljih životinjskih svojti te kao takvo ima potencijal i u promociji autohtonih vrsta.

Tablica 2.7.5.Životinjski svijet- resursna osnova



Riblji fond Buško jezero N Divlji konji, Kruzi N

Ptice (206 vrsta) M Psi Tornjaci N

Srne, vukovi, lisice, fazani R Medvjedi, srne, vukovi, lisice, fazani, tetrijebi R

Psi Tornjaci N

Koze, ovce, krave LIzvor: autori studije.

Prirodna baština (zaštićena područja)Područje Buškog jezera ne nalazi se pod formalnom zaštitom u sklopu kategorija koje određuje

zakon o zaštiti prirode, no prepoznato je od i proglašeno RAMSAR područjem 2008. godine, što ga svrstava među područja od međunarodne važnosti. Kao takvo cijelo područje Buškog jezera i Livanjskog polja ima značajan potencijal u razvoju oblika turizma baziranih na promatranju ptica, ‘birdinga’, ‘bird watchinga’ i ekoturizma.

Na širem području Buškog jezera važno zaštićeno područje je park prirode Blidinje koji obuhvaća područje planinske masive Čvrsnice, Čabulje i Vrana, Područje Blidinja jedinstvena je prirodna pojava, koja sadrži mnoge endemske vrste biljnog i životinjskog svijeta uz dosta izvora čiste, pitke vode. U parku je smješten i moderan skijaški centar koji je zimi odredište mnogih posjetitelja prvenstveno iz BiH i Hrvatske. Veliku važnost u turizmu u budućnosti bi mogao imati i Regionalni par Dinara, koji bi se prostirao na području BiH i Hrvatske, čime bi se omogućila lakša i bolja protočnost turista iz Dalmacije na područje Buškog jezera. Regionalni park je trenutno tek u fazi dogovora i pripremi dokumentacije za buduće proglašenje.

Tablica 2.7.6.Prirodna baština (zaštićena područja)



Buško jezero-RAMSAR M Park prirode Blidinje N

Regionalni park Dinara (priprema za proglašenje) MIzvor: autori studije.

Kulturno-povijesna baštinaKulturno povijesna baština čini jedan od osnovnih resursa turizma, osobito gradskog i kulturnog.

Kao takva ona je izložena povećanom korištenju te se sukladno zakonima štiti kao kulturno dobro. Kulturno-povijesna baština se dijeli na pokretnu i nepokretnu.

Na užem području Buškog jezera nalazi se velik broj gradina iz Ilirskog doba koje svjedoče o najranijoj naseljenosti ovoga područja, a za neke od gradina se smatra da datiraju iz željeznog doba te da predstavljaju tumuluse. Pojava ovih nalaza nije vezana samo za Buško jezero već za cijelo Livanjsko i Duvanjsko polje, koji su puni arheoloških dokaza o ranoj naseljenosti područja. Naseljenost ovog područja se nastavlja i u doba antike, osobito Rima, o čemu svjedoče rimske gradine, ali i forum u Tomislavgradu te Rimski most na rijeci Šujici. Među značajnim nalazištima je nalazište na SZ (isto kao i SI, stavila bih sjeverozapadnoj) obali Buškog jezera, Rešetarica, u kojem je nađena i bazilika iz doba mlađeg srednjeg vijeka. Kod mjesta Lištani u Livanjskom polju nalazi se jedno od najznačajnijih nalazišta iz doba ranog srednjeg vijeka gdje je nađena dvobrodna ranokršćanska bazilika izgrađena na temeljima rimske gradine. Gradine i bazilike iz svih navedenih razdoblja imaju trenutno regionalni značaj s obzirom na nedostatak prateće turističke infrastrukture i kvalitetne interpretacije, koja bi imala veliki značaj u turističkom korištenju navedenih resursa.

Kao bitan segment pokretne kulturne baštine mora se istaknuti i dijela slikara Gabrijela Jurkića izložena u galeriji u sklopu franjevačkog samostana u Livnu, a zbog ljepote slikarskog izričaja predstavljaju iznimno važan segment kulturne baštine.

Tablica 2.7.7.Kulturno-povijesna baština-resursna osnova



Ilirske gradine i groblja R Most na Dumanu RRanokršćanska bazilika Rešetarica R Veis kula, Firdusova kula, Pirjina kula R

Rimski forum Tomislavgrad RStećci na Blidinju N

Grob Dive Grabovčeve NUtvrda Dalminiom R

Bazilike Crvenice, Borčani, Tomislavgrad, Šujica, Bukova gora, Vinica, Luštani

R

Duvanjka ploča RRimski most na Šuici R

Tvrđava Stržanj RBazilika sv. Nikole Tavelića R

Džamija Balaguša RDjela Gabrijela Jurkića N


Kultura života i rada (nematerijalna kulturna baština)Na području Buškog blata najvažniji nematerijalni resursi su gastronomija, glazba, tradicijske

nošnje i tradicijski objekti te legende. Livanjski sir kao tradicionalni gastronomski specijalitet ovog područja u kombinaciji s kupreškom janjetinom i purom ima značajan potencijal koji se može i ostvariti


pravilnom interpretacijom ovih proizvoda. Veliki potencijal uz pravilnu interpretaciju imaju i legende o vilama s područja Buškog jezera, baš kao i legenda i krunidbi kralja Tomislava na Duvanjskom polju. Tradicijske nošnje i nakit područja Livanjskog i Duvanjskog polja također imaju regionalni turistički značaj, predstavljaju nerazdvojni sklop od tradicionalnog glazbenog izričaja, kojeg čine ganga i guslanje.

Tablica 2.7.8.Kultura života i rada

Uže područje Buškog jezera Šire područje Buškog jezeraAtrakcija Značaj Atrakcija Značaj

Livanjski sir M Livanjski sir MGanga, guslanje N Mlinovi na Bistrici R

Legende o vilama i vilenjacima R Stara Vunovlačara RPastirski stanovi R

Kupreška janjetina i pura RLegenda o krunidbi kralja Tomislava na Duvanjskom polju N


Znamenite osobe i povijesni događajiNa temelju djela i rada osoba, kao i na interpretaciji povijesnih događaja mogu se stvoriti turistički

proizvodi bazirani na nematerijalnim resursima, koji se vežu uz neko područje i vremensko razdoblje. Za šire područje Buškog jezera, veže se nekoliko takvih povijesnih događaja, iznimno bitnih za starohrvatsku povijest, te kao takvi ti događaji predstavljaju atrakcije od nacionalnog značaja. Također lik i djelo jednog od najpoznatijih slikara u BiH Gabrijela Jurkića, pogodan je ‘teren’ za daljnji razvoj turističkog proizvoda.

Tablica 2.7.9.Znamenite osobe i događaji



Povelja kneza Mutimira N

Prvi krunidbeni sabor 753. g. N

Krunidbeni sabor kralja Tomislava N

Slikar Gabrijel Jurkić NIzvor: autori studije.

ManifestacijeManifestacije kao turistička atrakcija mogu imati funkciju privlačenja velikog broja turista, pri

čemu se ovisno o aktivnosti dijele na kulturne i sportske manifestacije. Od sportskih manifestacija na užem području Buškog jezera po organiziranosti i kontinuitetu održavanja se izdvaja Međunarodni plivački maraton na Buškom jezeru. Na širem području Buškog jezera odvija se niz manifestacija koje su regionalnog i lokalnog značaja, a većina ih je kulturnog karaktera.

Tablica 2.7.10.Manifestacije-resursna osnova



Međunarodni plivački maraton na Buškom jezeru M Dani kosidbe (Kupres) R

Fišijada Grabovica R Dan Tomislavgrada L

Dan grada Livna L

Prvi hrvatski sabor R

Dani Sv. Nikole Tavelića R

Šujički polumaraton na relaciji Kupres- Šuica R

‘’Kultura i cvijeće’’, (Livno) L

Maškarada(Livno, Tomislavgrad) RIzvor: autori studije.

Kulturne i vjerske ustanoveCentralna vjerska, ujedno i kulturna, ustanova šireg područja jest Franjevački samostan Gorica

u Livnu u sklopu kojeg se nalaze muzej i galerija Gabrijela Jurkića. Unutar muzeja se nalazi nekoliko stalnih postava, koji su svojim sadržajem i jedinstvenošću iznimno važni za cijelo područje BiH. Postavi su sljedeći: arheologija, prapovijesni plašt (najstariji vuneni plašt na svijetu nađen u Luštici), numizmatika, lapidarij, etnologija, galerija Gabrijela Jurkića, sakralna zbirka i stara knjižnica. Vrijednost eksponata muzeja je neprocjenjiva, a način izloženosti je jedan od najinovativnijih u cijeloj regiji. Naime u postavu se kronološki mogu pratiti izlošci, koji su popraćeni brojnim replikama i rekonstrukcijama.

Na užem području Buškog jezera ističe se Karmel sv. Ilije, kao ključna građevina na cijelom Buškom jezeru, koja svojom arhitekturom, položajem i svrhom pruža mir vjernicima koji Karmel pohode radi duhovnih vježbi. U planu je i izgradnja muzeja u kojem će se izložiti bogata zbirka narodnih nošnji koja se trenutno nalazi u Karmelu.

Tablica 2.7.11.Kulturne i vjerske ustanove



Karmel sv. Ilije (planirani muzej) R Franjevački samostan Gorica u Livnu N

Galerija Gorica (Livno) N

Franjevački samostan i muzej u Tomislavgradu R

Bazilika sv. Nikole Tavelića R

Kuća djeteta Isusa (Livno) L

Pastoralni centar u Lištanima (Livno) RIzvor: autori studije.


Sportsko rekreacijske građevine i tereniNa užem području Buškog jezera od sportsko-rekreacijskih terena izdvajaju se poligoni za sportove

na vodi, poput kajakinga, kanuinga i daskanja na južnom dijelu jezera, te sportsko-rekreacijski centar koji predstavlja prateću infrastrukturu za sportske aktivnosti na području jezera, a također predstavlja i infrastrukturu za pohranu opreme za jedrenje.

Od veće važnosti u turizmu su svakako skijaške staze na širem području Buškog jezera i to na području Kupresa i Blidinja, koje s obzirom na opremljenost staza imaju nacionalni značaj, te već ispunjavaju svoju turističku funkciju.

Tablica 2.7.12.Sportsko rekreacijske građevine i tereni



Paraglajding uzletiše Kamešnica L Skijaške staze Kupres i Blidinje N

Kajaking i kanuing staze R Zmajarenja i paraglajding Šator i Cincar R

Jedrenje na Buškom jezeru L

Plaža Marinovac L

ŠRC Buško jezero LIzvor: autori studije.

Turističke staze, putevi i ceste

U ovoj skupini turističkih atrakcija jedina na užem području je pješačko-biciklističko-jahačka staza u izgradnji, koja se trenutno izgrađena na prostoru između Eco kampa Grabovica i Karmela sv. Ilije. U planu je izgradnja staze oko cijelog Buškog jezera. Na širem području Jezera postoje brojne planinarske staze, no one još uvijen nisu dovoljno turistički valorizirane.

Tablica 2.7.13.Turističke staze, putevi i ceste



Pješačko-biciklističko-jahačka staza Buško jezero R Planinarske staze Kupres, Vran, Čvrsnica, Kamešnica, Blidinje, ...

R


Paraatrakcije Turističke paraatrakcije imaju funkciju turističke infrastrukture koja privlači turiste i dnevne

posjetitelje koji putuju iz nedokoličarskih motiva. Turisti i dnevni posjetitelji, bez obzira na dokoličarske ili nedokoličarske motive puta u njihovim odredištima, tijekom svojeg putovanja (tranzita) prisiljeni su koristiti različite usluge na usputnim objektima zbog zadovoljavanja osnovnih životnih potreba, kao što su primjerice, granični prijelazi i prateći uslužni objekti, a za područje Buškog jezera navedene su u sljedećoj tablici.

Tablica 2.7.14.Paraatrakcije



Magistralne ceste R Međunarodni granični prijelaz Kamensko R

Duhovne obnove- Karmel sv. Ilije N Grad Livno s pratećim ugostiteljskim i smještajnim objektima (Hotel Dinara, Hotel Park, Motel Bacchus,

Motel Panorama i Motel ‘GMB’

N

Eco selo i eko kamp Grabovica N Grad Tomislavgrad s pratećim ugostiteljskim i smještajnim objektima (Hotel Tomislav, Motel Kripton)

R

Planirana brza cesta R Izletišta Ostrožac, Studena i Seget R

Planirani resort NIzvor: autori studije.

2.8. Atrakcijska sinteza i koncepcija turističke prostorne organizacijeAnaliza i sinteza turističke atrakcijske osnove područja Buškog jezera pokazala je da se kao osnovica

za dugoročni razvoj destinacijskog turističkog proizvoda izdvajaju Buško jezero, Livanjsko polje, gradovi Livno i Tomislavgrad, okolne planine, granični prijelaz Kamensko s budućom brzom cestom B-2, te cjelokupni ruralni i planinski prostor kao osnova razvoja ruralnog, eko i aktivnog turizma.

Na užem području Buškog jezera glavne točke razvoja u budućnosti, s obzirom na resursnu osnovu, bi trebali biti:

– Lokalitet Naklo (integrirani resort, 4*, 200 soba, cjelogodišnje poslovanje, BRP 12.000 m2, oko 72 tisuće noćenja godišnje, 20 urbanih vila, 100 soba, BRP 7.500 m2, sezonsko poslovanje, oko 46 tisuća noćenja godišnje;

– Lokalitet Galin Lakat (4-5 aparthotela, 3*, 150 soba, sezonsko poslovanje, BRP 7.500 m2, oko 48 tisuća noćenja, eko kamp, 100 smještajnih jedinica, sezonsko poslovanje oko 20,6 tisuća noćenja);

– Plaža Marinovac (s obzirom na površinu od oko 6.000 m2 ima kapacitet od 1.000 kupača, u sezoni trajanja 2,5 mjeseca);

– Rekreacijska zona na jugu Buškog jezera (kajak staza, jezerska površina i okolno područje, kapaciteta od oko 100 korisnika dnevno u sezoni od 6 mjeseci);

– Karmel sv. Ilije (izgradnjom muzeja bi osim turista na duhovnoj obnovi, dnevno karmel moglo posjećivati dodatnih 240 kulturnih turista);

– Eco selo i kamp Grabovica (s velikim smještajnim kapacitetom, moglo bi funkcionirati i kao značajno izletničko odredište, s time da sezona kampa može trajati oko 4 mjeseca, a eko sela oko 6 mjeseci);

– Prateći uslužni objekti na južnom ulazu u zonu Buškog jezera (najatraktivnije područje uz buduću brzu cestu, koje bi preuzelo i funkciju informativne porte za područje Jezera);

– Promatračnice ptica (cjelogodišnja sezona, s mogućim kapacitetom od 30 turista dnevno);– Pješačko-biciklističko-jahačka staza Buško jezero (sa sezonom od 9 mjeseci mogla bi imati dnevni

kapacitet od 100 izletnika i 30 turista).


Slika 2.8.1.Shematski prikaz osnovnih resursa i turističkih razvojnih zona šireg područja Buškog jezera


Kako programska osnova uređenja područja oko Buškog jezera, nije usuglašena s interesima lokalne zajednice i investitora, kao ni s resursnom osnovom područja, potrebno je provesti izmjene u korištenju zemljišta za turizam i rekreaciju. Osnovne izmjene i dopune bi trebale biti:

– Odrediti namjenu korištenja zemljišta uz Buško jezero i za područje općine Livno;– Lokalitet Galin lakat na istočnom rubu brane prenamjeniti u turističko-rekreativnu zonu;– Lokalitet južno od sela Grabovica i ceste RC-417 prenamjeniti u turističko-rekreativnu zonu;– Obalno područje uz budući eko-kamp Grabovica prenamijeniti u rekracijsko područje;– Lokaciju poluotoka Naklo prenamjeniti u turistčko-rekreativnu zonu;– Ukinuti zonu vikend naselja uz SI obalu Buškog jezera zbog buduće gradnje HE;– Zonu sjeverno od naselja Grabovica i Eco-selo Grabovica prenamjeniti u rekreacijsku zonu;– Područje kamenolama uz zapadnu obalu Buškog jezera, iznad magistralne ceste M-16 premanjeniti

u turističko-rekreativnu zonu, zbog mogućnosti razvoja zabavnog parka;– Područje poluotoka na zapadnoj obali Buškog jezera, istočno od magistralne ceste M-16,

prenamjeniti u turističko-rekreativnu zonu;– Područje uz Kraljičinu branu na SZ obali jezera prenamijeniti u rekreacijsku zonu.

Slika 2.8.2.Koncepcija prostorne organizacije uže destinacije Buško jezero



3. Analiza tržišta

3.1. Kvantitativni i kvalitativni tržišni trendoviKvantitativni trendovi

Od samih početaka praćenja turističkih kretanja 1950. godine pa do današnjih dana turizam bilježi kontinuirane stope rasta. Do 1990-ih turizam je rastao po prosječnoj godišnjoj stopi od 7,1%, da bi se nakon tog razdoblja rast usporavao i kretao se na razini od 3 do 4% godišnje. Međutim, još se uvijek može govoriti o jednoj od najbrže rastućih gospodarskih aktivnosti. Najznačajnija receptivna turistička makro regija je Europa u kojoj se odvija nešto više od polovice (50,7% u 2011. godini) svjetskog turističkog prometa, praćenog brojem turističkih dolazaka. Važno je napomenuti da se, usprkos svjetskim krizama, turizam brzo oporavlja, odnosno, da gospodarske političke i druge krize nikada nisu dugoročno ugrozile i usporile turizam. Tako je 2012. godine ostvareno 983 milijuna dolazaka što je 4,6% više od prethodne godine. Vodeće svjetske receptivne zemlje, po broju inozemnih dolazaka, su Francuska, SAD, Kina, Španjolska i Italija, a iste zemlje bilježe ujedno i najveće prihode od turizma.

Europa, kao tradicionalno najveća svjetska turistička regija, bila je i najviše pogođena ekonomskom krizom pa je njen oporavak tekao sporije od ukupnom turizma na međunarodnoj razini. Međutim, i unutar same Europe postoje razlike. Tako se posljednjih godina nešto veći broj dolazaka bilježi u Središnjoj i Istočnoj Europi dok nešto blaži rast ostvaruju Južna Europa/Mediteran. Pored toga, važno je spomenuti da regija Mediteran/Južna Europa prema broju turističkih dolazaka ima najveći udio unutar Europe tj. u ovoj se regiji u 2011. godini odvijalo 18,5% turističkih dolazaka u Europu.

Predviđanja Svjetske turističke organizacije (UNWTO) za nadolazeće razdoblje govore o daljnjem rastu turizma. Tako se za razdoblje od 2010. do 2030. godine predviđa rast po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,3% te dostizanje brojke od 1,8 bilijuna dolazaka do 2030. godine. S obzirom da su zadnjih godina zemlje u razvoju rasle po većoj stopi od razvijenih ekonomija predviđa se da će taj trend nastaviti i u budućnosti. Tako bi te zemlje rasle po stopi od 4,4% godišnje, dok bi zemlje s razvijenom ekonomijom rasle nešto sporije tj. po stopi od 2,2,%. Također je vrijedno spomenuti da se, prema predviđanjima UNWTO-a najveći godišnji rast očekuje za Tursku (5,5%), Crnu Goru (8,3%) i Hrvatsku (8,4%).

Kvalitativni trendoviNa kretanja u turizmu utječu brojna gospodarska i društvena kretanja i tehnološka dostignuća

koje svakodnevno mijenjaju sliku suvremenog turističkog potrošača.

Brzi gospodarski rast Azije, a posebice Kine i Indije, u svijetu globalizacije oblikuju nova jaka tržišta koje mijenjaju sliku turističkih tokova i njihovu dinamiku. Rast potrošačke moći novih tržišta utječe na povećani broj odmorišnih i poslovnih putovanja. U distribuciji sve je veći broj vertikalnih i horizontalnih integracija. Hotelski lanci se povezuju, a osim međusobno povezuju se i s prijevoznicima pa tako kontroliraju distribuciju. Brendiranje je postalo jedno od glavnih marketinških alata. Brendiraju se hoteli, agencije i destinacije. Izražen je trend specijalizacije kao odgovor na sve više diferencirano tržište. Specijalizirani proizvodi traže svoje tržišne niše odgovarajući na njihove specifične interese i zahtjeve.

Postmaterijalističko društvo o kojem se danas govori održava se na zahtjeve modernih turističkih kupaca. Sve je izraženija potreba pojedinaca za učenjem, osobnim rastom i upoznavanjem novih

kultura i vrijednosti. Cijeni se identitet, različitost i posebnost. U skladu s time ‘novi’ turisti žele doživljaje i priče koje će ih intelektualno unaprijediti, odgovarati njihovom stilu života i obogatiti im iskustva. Putovanje je sve manje luksuz, a sve više potreba, odnosno, sastavni dio života. S obzirom na opći rast educiranosti i potrebe intelektualnog napretka tržište se segmentira na različite načine. To mogu biti životni stil, interesi, hobiji ili sl. Tako se kao posebni segmenti mogu promatrati nautičari, samci, ljubitelji kulture, obitelji s djecom itd. Potražnja s druge strane tome odgovara razvijajući cijelu paletu novih proizvoda kao npr. ekoturizam, kulturni turizam, zdravstveni, sportski, ruralni, kruzing turizam. U skladu s time velika je potrebe upravljanja turističkom destinacijom koja je okvir za stvaranje takvih proizvoda. Destinacije trebaju cjelokupnom svojom ponudom i slikom odgovarati interesnima turista koji su u potrazi za svojim specifičnim interesima. Zbog toga je važna edukacija, suradnja između interesnih skupina, jasna vizija razvoja i definirani proizvodi temeljeni na resursima i atrakcijama.

Razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija u velikoj mjeri utječe na sve aspekte života pa tako mijenja i turističko tržište te utječe na sve elemente marketinškog miksa. Internet ima sve veći značaj u promociji turističke ponude i u odnosu na klasične promocijske ‹pokriva› sve faze putovanja, od prvog sanjarenja, pripreme putovanja, samog putovanja i boravka u destinacijama do povratka kućama i dijeljenja pozitivnih ili negativnih iskustva. Prema podacima ‹Internet World Statsa› ukupan broj korisnika Interneta premašio je 2 milijarde korisnika, odnosno, dosegnuo je oko trećinu svjetske populacije. O tome koliko je taj rast intenzivan govori podatak da je npr. 2005. godine taj broj bio na razini od 1 milijarde, a samo pet godina prije (2000. godine) se kretao na razini od oko 420 milijuna.

Osim promocije turističkih proizvoda, koji su po svojoj prirodi složeni jer čine skup različitih proizvoda i usluga, inovativne tehnologije omogućuju njegovo dinamičko pakiranje, odnosno kombiniranju pojedinih njegovih komponenti (korištenjem Interneta) u vlastite turističke pakete. Ovo je posebno značajno u kontekstu novih generacija (‹Y› i ‹Z›) koje su srasle s tehnologijom i kojima je korištenje ovih mogućnosti sastavni dio svakodnevnice a koji tek dolaze na turističko tržište. O važnosti Interneta u komunikaciji s tržištem govore i podaci TOMAS istraživanja koji pokazuju da je Internet za goste koji posjećuju Hrvatsku zadnjih 10 godina bilježio najveći rast u odnosu na druge medije. Zbog toga destinacijske turističke organizacije sve veći dio svojeg budžeta usmjeravaju na e-marketing aktivnosti koji postaje integralni dio ukupnih marketinških napora. Osim toga, kad je riječ o tehnologijama sve je veći trend korištenja mobilnih uređaja u destinacijama pa tako se razvijaju i aplikacije za mobitele te se govori o potrebi razvoja i primjene m-marketing strategija.

Zbog rasta konkurencije na globalnom turističkom tržištu i dostupnosti informacija destinacije se nastoji brendirati kako bi se što bolje pozicionirale u svijesti ciljnih potrošača/turista. Stoga se i brendiranje destinacija može navesti kao jedan od glavnih trendova na strani turističke ponude. Kroz brend se žele prenijeti jednostavna poruku o sebi kako bi se što lakše došlo do potencijalnih potrošača, kako bi ih se zainteresiralo i potaknulo na posjet. S jedne strane brend kao obećanje kupcu postaje sve značajniji alat u privlačenju turista, a s druge strane u kontekstu obećanja za stvaraoce turističke ponude postaje izazov kako to ‹obećanje› zaista i ‹isporučiti› u destinaciji, odnosno, osigurati turistima doživljaj koji im je obećan kroz promocijske materijale i aktivnosti.

3.2. Procjena tržišnog potencijalaZa kvalitetnu, objektivnu i realno utemeljenu procjenu tržišnog potencijala projektnog područja,

potencijalna žarišta turističke potražnje (područja s kojih će Buško jezero kao turistička destinacija u budućnosti crpiti turističku potražnju) potrebno je podijeliti na više gravitacijskih zona. Za potrebe ovoga projekta definirane su dvije gravitacijske zone i to:

– uža gravitacijska zona koja pokriva područje Hercegbosanske i Zapadnohercegovačke županije te


– šira gravitacijska zona koja pokriva područje Hercegovačko-neretvanske županije u Bosni i Hercegovini te područje Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije u Republici Hrvatskoj.

Prema metodologiji koja se uobičajeno koristi za procjenu tržišnog potencijala turističkih destinacija, turistički potencijal uže gravitacijske zone procjenjuje se temeljem socio-demografskih obilježja lokalnog stanovništva, s obzirom da bi većinu turističke potražnje iz užeg gravitacijskog područja trebalo generirati upravo lokalno stanovništvo. S druge strane, za procjenu tržišne potražnje šire gravitacijske zone korišteni su podaci o službeno registriranom turističkom prometu teritorijalno-administrativnih jedinica koje to područje pokriva (u ovome slučaju službeno registrirani turistički promet na području Hercegovačko-neretvanske županije u Bosni i Hercegovini te Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije u Republici Hrvatskoj) u kombinaciji s podacima dobivenim provođenjem tržišnih istraživija o stavovima i potrošnji turista u Hrvatskoj i BiH (TOMAS ljeto 2010 istraživanje i TOMAS FBiH 2010, pilot istraživanje, te istraživanje o turističkoj aktivnosti domaćeg stanovništva u RH). Osim toga, prilikom procjene tržišnog potencijala šire gravitacijske zone, u obzir su uzeti i kvalitativni i kvantitativni tržišni trendovi koji karakteriziraju pojedine tržišne segmente koje su od interesa za Buško jezero kao turističku destinaciju, a koji su detaljnije opisani u prethodnom poglavlju.

3.2.1. Analiza tržišnog potencijala uže gravitacijske zonePrema službenim procjenama Federalnog zavoda za statistiku (FZS, 2012) na području

Hercegbosanske županije je u 2011. godini bilo registrirano oko 80 tisuća stanovnika dok je na području Zapadnohercegovačke županije bilo registrirano oko 81 tisuća stanovnika, što ukupno čini oko 161 tisuću stanovnika. Kada se iz ovoga broja izuzmu stanovnici općina Tomislavgrad (27 tisuća) i Livno (32 tisuće), budući se oni prema službenoj definiciji UNWTO-a ne mogu smatrati turistima1, dobiven je broj od oko 102 tisuće stanovnika. Dodatnim izuzimanjem osoba koje su premlade (manje od 15 godina) da samostalno realiziraju svoja turistička putovanja (oko 16 tisuća osoba) dolazi se do brojke od 86 tisuća osoba koje su stalno nastanjene u užoj gravitacijskoj zoni i koje predstavljaju osnovicu za izračun tržišnog potencijala uže gravitacijske zone Buškog jezera kao turističke destinacije. Kako bi se što objektivnije procijenio intenzitet turističke potražnje uže gravitacijske zone u obzir su uzeti i podaci o tzv. ‘nacionalnom turizmu’ koji daju odgovore na pitanja kao što su koliko često putuju stanovnici određene zemlje ili regije, koji su glavni motivi njihovog putovanja, kada odlaze na putovanja, koliko ta putovanja traju te koja je njihova potrošnja na turističkim putovanjima i sl. S obzirom da je sustav turističke statistike u Federaciji BiH još uvijek nedovoljno razvijen odnosno imajući u vidu da o turističkoj aktivnosti stanovništva Federacije BiH ne postoje nikakvi službeni podaci niti su do sada provođenja istraživanja na ovu temu, za objektivnu procjenu obilježja turističke potražnje domaćeg stanovništva iz uže gravitacijske zone poslužiti će podaci iz istraživanja pod nazivom ‘Turistička aktivnost domaćeg stanovništva u 2011. godini’ kojega je za potrebe Državnog zavoda za statistiku RH proveo Institut za turizam iz Zagreba. Iako se u ovome istraživanju analizira turistička aktivnost stanovnika RH po pojedinim regijama, razumno je očekivati da, s obzirom na slična socio-demografska obilježja i sličan životni stil, obilježja turističke aktivnosti stanovnika Dalmacije u većoj mjeri ne odstupaju od obilježja turističke aktivnosti stanovnika Hercegbosanske i Zapadnohercegovačke županije.

Prema ranije navedenom istraživanju, tijekom 2011. godine je oko 52% stanovnika hrvatskih dalmatinskih županija (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija) realiziralo najmanje jedno višednevno, privatno ili poslovno turističko putovanje. Većina

1 Prema definiciji UNWTO-u, turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, rodbine, poslova, javnih misija ili skupova.

tih turističkih putovanja (47%) bila su putovanja u Hrvatsku koja su trajala kraće od tri dana, dok znatno manji udio otpada na putovanja u Hrvatsku koja su trajala 4 i više dana (21%). Na temelju ranije iznesenih podataka, te temeljem konzervativne pretpostavke da bi oko 30% turistički aktivnog stanovništva iz uže gravitacijske zone moglo posjetiti destinaciju Buško jezero, njezin tržišni potencijal moguće je dimenzionirati na oko 13,4 tisuća turista koji bi, uz pretpostavku prosječne dužine boravka od 4 dana, na godišnjoj razini ostvarili oko 53,4 tisuće noćenja (tablica 3.2.1.1).

Tablica 3.2.1.1.Tržišni potencijal lokalnog stanovništva za višednevnom potražnjom u užoj gravitacijskoj zoni na godišnjoj razini

Uža gravitacijska zona Broj stanovnika*

Turistički aktivno

stanovništvo**

Tržišni potencijal (koeficijent = 0,52)

Posjećenost (koeficijent = 0,30)

Broj noćenja (PDB = 4 dana)

Hercegbosanska županija 79.879 19.101 9.933 2.980 11.919Zapadnohercegovačka

županija81.414 66.497 34.578 10.374 41.494

Ukupno 161.293 85.598 44.511 13.353 53.413Izvor: autori studije.

* Stanje na dan 30.06.2011., Izvor: Federalni zavod za statistiku.** Ukupan broj stanovnika dvije županije, bez stanovnika općine Tomislavgrad i Livno i bez osoba mlađih od 15 godina.

Ovom broju je pridodan i značajan potencijal jednodnevne izletničke potražnje za destinacijom Buško jezero. Prema podacima istraživanja ‘Turistička aktivnost domaćeg stanovništva u 2011.’, najvažniji motiv za turistička putovanja stanovnika dalmatinskih županija bili su posjet rodbini ili prijateljima (33,4%) dok su motivi, koji su važni u kontekstu analize tržišnog potencijala Buškog jezera bili nešto manje značajni, i to: izleti, kultura, zabava – 13,8%, rekreacijske aktivnosti – 3,8%, posjet događanjima manifestacijama, festivalima – 3,8%, sportske aktivnosti – 3,6%, ‘wellness’ i zdravstveni programi – 2,3%, uživanje u jelu i piću te gastronomija, enologija – 0,7%. Na temelju ovih podataka, jednodnevni izletnički potencijal moguće je dimenzionirati na oko 24 tisuća posjetitelja na godišnjoj razini.

Konačno, destinacija Buško jezero će jedan dio turističke potražnje crpiti i iz redovitog turističkog prometa koji se ostvaruje na području Hercegbosanske i Zapadnohercegovačke županije koji, za razliku od prethodno procijenjene turističke potražnje, neće biti induciran izgradnjom smještajnih kapaciteta i pratećih turističkih sadržaja na području Buškog jezera. Prema službenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, tijekom 2011. godine je na području ove dvije županije registrirano 8,9 tisuća dolazaka turista koji su ostvarili oko 14,7 tisuća noćenja. Pod konzervativnom procjenom da se svaki peti turist koji boravi na području ove dvije županije odluči na posjet destinaciji Buško jezero dolazi se do brojke od 1,8 tisuća turističkih dolazaka odnosno oko 5,4 tisuće noćenja. Ova procjena turističkog prometa temelji se na pretpostavci da prosječna dužina boravka turista iznosi tri dana, što je nešto duže nego sada, ali ipak nije nerealno očekivati, uz pretpostavku izgradnje kvalitetnih turističkih sadržaja na području ove destinacije. Sumarni pregled ukupnog tržišnog potencijala uže gravitacijske zone (slika 3.2.1.1.) može se dimenzionirati na slijedeće vrijednosti:

– Višednevna lokalna potražnja: oko 13.350 dolazaka i oko 53.400 noćenja;


– Jednodnevna lokalna potražnja: oko 24.000 dolazaka te– Ostala turistička potražnja: oko 1.800 dolazaka i oko 5.400 noćenja– SVEUKUPNO: oko 39.150 dolazaka i oko 58.800 noćenja

Slika 3.2.1.1.Struktura procijenjenog turističke potencijala uže gravitacijske zone

STRUKTURA TURISTIČKIH DOLAZAKA - UŽA GRAVITACIJSKA ZONA

Jednodnevni posjeti (ost. tur. potražnja)

Višednevni posjeti (ost. tur. potražnja)

Višednevni posjeti lokalnog stanovništva61%

5%

34%


3.2.2. Analiza tržišnog potencijala šire gravitacijske zoneTržišni potencijal šire gravitacijske zone obuhvaća višednevne turističke posjete kao i jednodnevne

posjete izletnika te će se procijeniti temeljem službenih podataka o ostvarenom turističkom prometu Federalnog zavoda za statistiku FBiH (za područje Hercegovačko-neretvanske županije) te temeljem službenih podataka o ostvarenom turističkom prometu Državnog zavoda za statistiku RH (za područje Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije). Osim toga, za procjenu tržišnog potencijala šire gravitacijske zone koristiti će se i podaci tržišnog istraživanja TOMAS ljeto 2010, o stavovima i potrošnji turista u hrvatskim primorskim destinacijama te podaci tržišnog istraživanja TOMAS FBiH – pilot istraživanje, o stavovima i potrošnji turista u Federaciji BiH. Konkretno, temeljni čimbenici za procjenu tržišnog potencijala šire gravitacijske zone za destinaciju Buško jezero su:

– Podaci o službeno registriranom turističkom prometu u FBiH i RH2; – Podaci o turističkom prometu prema destinaciji boravka3;

2 Izvor: Federalni zavod za statistiku Federacije BiH, Državni zavod za statistiku RH.3 Izvor: Tomas FBiH 2010. – pilot istraživanje.

– Podaci o motivima dolaska i aktivnostima turista u destinaciji4 te– Stručna procjena da bi oko 10% turista iz šire gravitacijske zone, čija je motivacija za odlazak na

turističko putovanje u skladu s dostupnim turističkim resursima i planiranim turističkim razvojem Buškog jezera, te pod pretpostavkom postojanja kvalitetnih turističkih sadržaja i sustavne promocije destinacije, bilo zainteresirano za boravak u ovoj destinaciji.

Prema službenim podacima Federalnog zavoda za statistiku FBiH, na području Hercegovačko-neretvanske županije je tijekom 2011. godine ostvareno 103,6 tisuća turističkih dolazaka i oko 257,7 tisuća turističkih noćenja, od čega oko 68% dolazaka i oko 73% noćenja otpada na inozemne turiste. Prosječna dužina boravka turista u Hercegovačko-neretvanskoj županiji je tijekom 2011. godine iznosila 2,42 dana, pri čemu je prosječna dužina boravka inozemnih turista bila nešto veća (2,60 dana) od prosječne dužine boravka domaćih turista (2,05 dana). Prema podacima tržišnog istraživanja o stavovima i potrošnji turista u FBiH (Tomas FBiH 2010. – pilot istraživanje) vidljivo je da oko 15% turista koji borave u tri najposjećenije turističke destinacije na području Hercegovačko-neretvanske županije (Mostar, Međugorje i Neum) osim glavne destinacije, tijekom svog turističkog putovanja, posjeti i neke dodatne destinacije. Temeljem ranije navedenih podataka, i uz pretpostavku da svaki treći turista koji tijekom svoga turističkog putovanja posjeti više destinacija boravi i na Buškom jezeru, tržišni potencijal Hercegovačko-neretvanske županije moguće je dimenzionirati na oko 5,1 tisuću turističkih dolazaka te oko 20,5 tisuća noćenja. Ova procjena temelji se na prosječnoj dužini boravka turista od 4 dana, što je nešto od trenutne prosječne dužine boravka, ali uz pretpostavku izgradnje kvalitetnih smještajnih kapaciteta, postojanja kvalitetnih turističkih sadržaja te sustavne promocije destinacije, nije nerealno za očekivati.

S druge strane, prema službenim podacima DZS-a RH, na području Splitsko-Dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije je tijekom 2012. godine boravilo oko 2,8 milijuna turista koji su ostvarili oko 15 milijuna noćenja. Dodatno, prema podacima Tomas ljeto 2010. tržišnog istraživanja, glavni motivi dolaska turista u ove dvije županije, a koji su važni u kontekstu procjene tržišnog potencijala za destinaciju Buško jezero, bili su slijedeći: upoznavanje prirodnih ljepota (28,9%), eno gastronomija (18,4%), bavljenje sportom i rekreacijom (8,5%), zdravstveni razlozi (4,6%) te ‘wellness’ (1%). Temeljem ranije iznesenih podataka, i uz pretpostavku da svaki deseti turist koji je vođen ranije navedenim motivima posjeti ovu destinaciju, tržišni potencijal stacionarnih sezonskih turista iz Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije za destinaciju Buško jezero moguće je dimenzionirati na oko 34,7 tisuća turista koji bi, uz pretpostavku prosječne dužine boravka od oko 4 dana, ostvarili oko 138,7 tisuća turističkih noćenja. Sveukupno, tržišni potencijal svih sezonskih stacionarnih turista iz šire gravitacijske zone moguće je dimenzionirati na oko 39,8 tisuća turističkih dolazaka i oko 160 tisuća turističkih noćenja na godišnjoj razini (tablica 3.2.2.1).

4 Izvor: Tomas ljeto 2010. istraživanje.


Tablica 3.2.2.1Tržišni potencijal sezonskih stacionarnih turista za višednevnom potražnjom u široj gravitacijskoj zoni na godišnjoj razini

Šira gravitacijska zona Broj turističkih noćenja*

Broj turističkih dolazaka*

Tržišni potencijal** Posjećenost*** Broj noćenja

(PDB = 4 dana)

Hercegovačko-neretvanska županija

251.686 103.651 15.548 5.130 20.523

Splitsko-dalmatinska županija

10.250.215 1.777.700 218.302 21.830 87.321

Dubrovačko-neretvanska županija

4.775.161 1.046.826 128.550 12.855 51.420

Ukupno 15.277.062 2.928.177 362.399 39.816 159.264


* Izvor: FZS za Hercegovačko-neretvansku županiju za 2011. godinu i DZS za Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju za 2012 godinu.

** Koeficijent tržišnog potencijala za Hercegovačko-neretvansku županiju = 15%, koeficijent tržišnog potencijala za Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju = 12,28 %.

*** Koeficijent posjećenosti za Hercegovačko-neretvansku županiju = 33%, koeficijent posjećenosti za Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju = 10 %.

Prethodno procijenjenom tržišnom potencijalu pridodan je i određeni broj jednodnevnih izletničkih posjeta iz šire gravitacijske zone. Procjena tržišnog potencijala jednodnevnih izletničkih posjeta šire gravitacijske zone temelji se na službeno registriranom turističkom prometu u općinama i gradovima Splitsko-dalmatinske županije koja su u radijusu od 80 km od Buškog jezera, odnosno iz kojih se osobnim vozilom na područje Buškog jezera može stići za najviše sat i pol. Prema službenim podacima DZS-a, u tim mjestima5 je tijekom 2012. godine ostvareno oko 1,3 milijuna dolazaka turista, odnosno oko 7,1 milijun turističkih noćenja. Imajući u vidu da oko 57% turista koji borave u Splitsko-dalmatinskoj županiji odlazi na samostalno organizirane izlete u okolici destinacije, veličinu ovoga tržišnog segmenta moguće je procijeniti na oko 740 tisuća osoba. Uz konzervativnu pretpostavku da bi svaki dvadeseti turista bio zainteresiran za posjet destinaciji Buško jezero, tržišni potencijal ovoga tržišnog segmenta moguće je dimenzionirati na oko 37 tisuća posjetitelja na godišnjoj razini.

Sumarni pregled ukupnog tržišnog potencijala šire gravitacijske zone (slika 3.2.2.1.) može se dimenzionirati na slijedeće vrijednosti:

– Višednevna turistička potražnja (Hercegovačko-neretvanska županija): oko 5,1 tisuća dolazaka i oko 20,5 tisuća noćenja;

– Višednevna turistička potražnja (Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija): oko 34,7 tisuća dolazaka te oko 138,7 tisuća noćenja;

– Jednodnevna izletnička potražnja: oko 37 tisuća dolazaka – SVEUKUPNO: oko 76,8 tisuća dolazaka i oko 159,2 tisuća noćenja

5 U ta mjesta spadaju slijedeće općine: Baška Voda, Brela, Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Gradac, Hrvace, Imotski, Kaštela, Lećevica, Makarska, Okrug, Omiš, Podgora, Podstrana, Sinj, Solin, Split, Trilj, Trogir, Tučepi i Vrgorac.

Slika 3.2.2.1.Struktura procijenjenog turističke potencijala šire gravitacijske zone

STRUKTURA TURISTIČKIH DOLAZAKA - ŠIRA GRAVITACIJSKA ZONA

Jednodnevni posjeti (ost. tur. potražnja)

POTRAŽNJA HNŽ

POTRAŽNJA SDZ

POTRAŽNJA DNŽ

48%

7%

28%

17%


Iz slike 3.2.2.1. vidi se da se nešto manje od polovice tržišnog potencijala šire gravitacijske zone (48%) otpada na jednodnevnu odnosno izletničku potražnju dok se nešto više od polovice tržišnog potencijala šire gravitacijske zone (52%) odnosi na višednevne turističke posjete. Među višednevnim turističkim posjetima, najzastupljeniji su turisti iz Splitsko-dalmatinske županije (28%), potom turisti iz Dubrovačko-neretvanske županije (17%) te turisti iz Hercegovačko-neretvanske županije (7%).

Sumarno, sveukupni tržišni potencijal destinacije Buško jezero moguće je procijeniti na vrijednosti prikazane tablicom 3.2.2.2.

Tablica 3.2.2.2.Tržišni potencijal destinacije Buško jezero

Gravitacijska zonaBroj dolazaka Broj dolazaka (%)

Broj noćenja Broj noćenja (%)Jednodnevni Višednevni Jednodnevni Višednevni

Uža gravitacijska zona 13.400 13.350 26,59 25,12 53.400 25,12

Šira gravitacijska zona 37.000 39.800 73,41 74,88 159.200 74,88

Ukupno 50.400 53.150 100,00 100,00 212.600 100,00Izvor: autori studije.


Temeljem prethodno provedene analize ukupni tržišni potencijal destinacije Buško jezero na godišnjoj razini moguće je dimenzionirati na slijedeće vrijednosti:

– Broj turističkih dolazaka: 103.550 od čega oko 49% otpada na jednodnevnu turističku potražnju a oko 51% na višednevnu turističku potražnju odnosno oko 26% na užu gravitacijsku zonu te oko 74% na širu gravitacijsku zonu;

– Broj turističkih noćenja: 212.600 od čega oko 25% otpada na užu gravitacijsku zonu a oko 75% na širu gravitacijsku zonu te

– Prosječna dužina boravka u destinaciji iznosila bio 4 dana.

4. SWOT analiza

Cilj provedbe SWOT1 analize, uvriježene i vrlo korisne metode za strateško planiranje, je objektivno sagledavanje svih relevantnih prednosti i nedostataka Buškog jezera kao turističke destinacije, ali i sagledavanje prilika i prijetnji iz okruženja koje mogu bitno utjecati na budući razvoj turizma projektnog područja. SWOT analiza za područje Buškog jezera napravljena je temeljem:

– Odgovora prikupljenih na radionici s dionicima turističkog razvoja Buškog jezera, s područja općina Tomislavgrad i Livno;

– Neposrednih zapažanja i informacija prikupljenih tijekom obilaska terena te mišljenja ekspertnog tima;

– Aktualnih turističkih tržišnih trendova i saznanja o tržišnim prilikama i prijetnjama u Bosni i Hercegovini te na temelju

– Analize resursne osnove Buškog jezera.Važnost SWOT analize u daljnjem planiranju razvoja turizma destinacije je u tome što se iz

definiranih prednosti, nedostataka i tržišnih prilika dalje razvijaju turistički proizvodi, definira se vizija turističkog razvoja destinacije kao i glavni razvojni projekti. Analiza prednosti i nedostataka dosadašnjeg turističkog razvoja Buškog jezera pokazala je visoku usklađenost između nalaza ekspertnog tima angažiranog na izradi projekta i stavova glavnih dionika turističkog razvoja na području Buškog jezera. Prednosti, nedostatci, prilike i prijetnje detaljno su prikazane i obrazložene u nastavku dokumenta, a analizirane su pomoću slijedećih 5 varijabli:

– Resursi i atrakcije,– Ljudski potencijali,– Infrastruktura,– Upravljanje i marketing te– Okruženje.

4.1. PrednostiFaktori koji predstavljaju privlačnu snagu Buškog jezera kao turističke destinacije čine njegove

prednosti te izdvajaju Buško jezero od konkurenata na turističkom tržištu i daju temelje za jedinstveno pozicioniranje i stvaranje imidža u svijesti potencijalnih turista. U tablici 4.1.1. su navedene prednosti Buškog jezera kao turističke destinacije koje su detaljnije obrazložene u nastavku dokumenta.

1 SWOT označava akronim od Strengths, Weaknesses, Opportunities i Threats (prednosti, nedostatci, prilike i prijetnje).


Tablica 4.1.1.Prednosti Buškog jezera kao turističke destinacije

Promatrana obilježja Prednosti

Resursi i atrakcije

– Jezero– Povoljni klimatski uvjeti – prijelaz iz mediteranske u kontinentalnu klimu– Očuvana priroda i nezagađen okoliš– Razveden, dinamičan i atraktivan reljef/krajobraz– Raznolikost flore i faune (ljekovito bilje, ornitološka raznolikost, endemske vrste)– Manifestacije gastronomskog i sportskog izričaja– Karmel sv. Ilije

Ljudski potencijali– Vrijedno i gostoljubivo stanovništvo– Zainteresiranost privatnih poduzetnika za razvoj turizma

Infrastruktura– Dobar geoprometni položaj– Prostrano, još uvijek neizgrađeno područje

Upravljanje i marketing – Spremnost lokalne vlasti na pomoć u razvoju turizma

Okruženje

– Bogata kulturno-povijesna baština (stećci, spomenici)– Bogata nematerijalna baština (legende, narodni običaji i nošnje)– Kvalitetna gastronomska ponuda (livanjski sir)– Tradicija gradnje u kamenu– Manifestacije povijesnog izričaja– Franjevački samostan Gorica u Livnu u sklopu kojeg se nalaze muzej i galerija– Franjevački samostan i muzej u Tomislavgradu


Najznačajniju atrakciju projektnog područja svakako predstavlja samo Buško jezero čiji je potencijal za razvoj turističkih proizvoda višedimenzionalan te se može koristiti za kupališne, sportske, rekreacijske i nautičke aktivnosti. Osim Jezera, prednosti predstavljaju resursi poput očuvane prirode i nezagađenog okoliša te razveden, dinamičan i atraktivan krajobraz. Uže i šire područje Buškog jezera karakterizira raznolikost flore i faune, od čega se svakako ističu ljekovito bilje i ornitološka raznolikost što također predstavlja komparativnu prednost koja može poslužiti razvoju različitih posebnih oblika turizma. Na užem području Buškog jezera održavaju se manifestacije gastronomskog i sportskog izričaja (Međunarodni plivački maraton, Fišijada Grabovica) što isto valja istaknuti kao prednost za razvoj posebnih oblika turizma. Turističku resursnu osnovu užeg područja Buškog jezera čini i Karmel sv. Ilije u sklopu kojeg se nalazi bogata zbirka narodnih nošnji iz cijele Bosne i Hercegovine.

Ako promatramo prednosti iz domene ljudskih potencijala, onda svakako treba istaknuti vrijedno i gostoljubivo stanovništvo te zainteresiranost privatnih poduzetnika za razvoj turizma. Obje prednosti su bitne i neophodne za razvoj turizma destinacije, a njihovo postojanje će svakako ubrzati proces razvoja turizma na području Buškog jezera, što pokazuje i inicijativa Delminium d.o.o. za izradom plana razvoja turizma ovog područja.

Infrastrukturne prednosti područja Buškog jezera prvenstveno karakterizira dobar geoprometni položaj i povoljni klimatski uvjeti što se očituje u prijelazu iz mediteranske u kontinentalnu klimu. Prednost geoprometnog položaja najviše karakterizira blizina Republike Hrvatske što se prvenstveno odnosi na blizinu Jadranske obale, ali i sam grad Split te zračnu luku Split smještenu u Kaštel Lukšiću, što je oko 55 kilometara udaljenosti od Buškog jezera. Ovakav geoprometni položaj je ujedno i prilika

za razvoj turizam što je detaljnije navedeno pod prilikama. Infrastrukturnu prednost za Buško jezero predstavlja i činjenica da se radi o prostranom i još uvijek neizgrađenom području.

Kada je riječ o upravljanju i marketinškim aktivnostima na području Buškog jezera, onda kao prednost svakako treba istaknuti spremnost lokalne vlasti na pomoć u razvoju turizma, ali i pomoć redovnika smještenih u Karmelu sv. Ilije uz samu obalu Buškog jezera.

Okruženje Buškog jezera (tu se prvenstveno misli na područje općina Tomislavgrad i Livno), bogato je kulturno-povijesnom baštinom (stećci i spomenici), nematerijalnom baštinom (legende, narodni običaji, nošnje) i kvalitetnom gastronomskom ponudom pri čemu je najpoznatiji livanjski sir. Analiza resursne osnove detaljno analizira spomenuta, a isto je svakako dobar temelj za razvoj proširenih proizvoda koje Buško jezero kao turistička destinacija može ponuditi potencijalnim turistima. Tradicija gradnje u kamenu i manifestacije povijesnog izričaja (navedene u analizi resursne osnove) također predstavlja prednost za razvoj proširenih proizvoda Buškog jezera. Franjevački samostan Gorica u Livnu u sklopu kojeg se nalaze muzej i galerija te Franjevački samostan i muzej u Tomislavgradu su dva izuzetno vrijedna kompleksa koja, iako na širem području Buškog jezera, svakako obogaćuju njegovu turističku ponudu.

4.2. NedostatciImajući u vidu da području Buškog jezera tek slijedi intenzivan turistički razvoj, mogu se izdvojiti

razni nedostatci koji predstavljaju prepreku za razvoj turizam. Ipak, iste treba promatrati kao podlogu za definiranje novih, konkurentnih turističkih proizvoda i projekata turističkog razvoja.

Tablica 4.2.1.Nedostatci Buškog jezera kao turističke destinacije

Varijable Nedostatci

Resursi i atrakcije– Nepostojanje planskih dokumenata i jasne razvojne vizije područja– Nedostatak kvalitetne turističke infrastrukture

Ljudski potencijali– Niska razina suradnje među dionicima turističkog razvoja– Nedostatak obrazovanih turističkih kadrova

Infrastruktura– Loša cestovna i komunalna infrastruktura– Loša turistička signalizacija– Mali broj i nedovoljna kvaliteta smještajnih kapaciteta

Upravljanje i marketing

– Nerazvijenost turističkih proizvoda– Nedefiniran brend/imidž destinacije– Nedovoljna promocija destinacije– Nepostojanje internog marketinga– Nedostatak suvenira

Okruženje – Nedostatak iskustva i tradicije bavljenja turizmomIzvor: autori studije.

Kada su u pitanju nedostatci vezani za resurse svakako valja obratiti pozornost na nepostojanje planskih dokumenata, jasne razvojne vizije i kvalitetne turističke infrastrukture, kako užeg, tako i šireg područja Buškog jezera. Ipak, sama inicijativa Delminium d.o.o. za razvoj turizma na ovom području već uvelike pomaže da ovaj nedostatak postane prednost koja će biti ključna za razvoj turizma na području Buškog jezera.


Nedostatak predstavlja i niska razina suradnje među dionicima turističkog razvoja te nedostatak obrazovanih turističkih kadrova. Međutim, to nije samo problem Buškog jezera kao turističke destinacije, nego je to problem i mnogo razvijenijih turističkih destinacija u Bosni i Hercegovini. Prepoznavanjem novih mladih kadrova koji se još uvijek obrazuju na nedavno osnovanom studiju Turizma i okoliša pri Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru, će u budućnosti svakako ublažiti ovaj nedostatak.

Infrastrukturni nedostatci su vidljivi kroz lošu cestovnu i komunalnu infrastrukturu, lošu turističku signalizaciju te mali broj i nedovoljnu kvalitetu smještajnih kapaciteta. Imajući to u vidu, svakako treba koristiti razne tržišne prilike, poput predpristupnih fondova Europske Unije, kako bi se infrastruktura s vremenom poboljšala, sukladno viziji turističkog razvoja užeg i šireg područja Buškog jezera.

Nedostatak projektnog područja predstavlja i nepostojanje jasne marketinške strategije što se reflektira kroz nerazvijenost turističkih proizvoda, nedefiniran brend, a posljedično i imidž destinacije, nedovoljnu promociju destinacije, nepostojanje internog marketinga, ali i nedostatak ključnih promotivnih materijala poput suvenira.

Osim navedenih nedostataka, treba izdvojiti i nedostatak iskustva i tradicije bavljenja turizmom na užem i širem području Buškog jezera što može biti djelomično demotivirajuće za dionike koji žele potaknuti razvoj turizma ovog područja.

4.3 PrilikePrilike za razvoj turizma na području Buškog jezera proizlaze ponajprije iz trendova koji karakteriziraju

suvremeno turističko tržište te iz dosad neiskorištenih turističkih potencijala na ovome području.

Tablica 4.3.1.

Prilike za razvoj turizma na području Buškog jezera

Varijable Prilike

Resursi i atrakcije– Mogućnost razvoja turizma posebnih interesa– Mogućnost razvoja organske poljoprivrede– Porast jednodnevne i vikend potražnje

Ljudski potencijali – Brojna dijaspora

Infrastruktura

– Blizina važnih prometnica– Blizina Zračne luke Split i stalni porast prometa u ZL Split– Blizina skijališta u BiH (Kupres, Blidinje)– Blizina Regionalnog parka Dinara i Praka prirode Blidinje

Upravljanje i marketing – Proširenje suradnje s TZ Hercegbosanske županije

Okruženje – Mogućnost korištenja međunarodnih izvora financiranja (EU fondovi)Izvor: autori studije.

Kao što je prikazano u prethodnoj tablici, prilike za razvoj turizma na području Buškog jezera su razvoja turizma posebnih interesa (poput promatranja ptica, adrenalinskih sportova, programa duhovne obnove i vjerskog turizma, speleologije i sl.), mogućnost razvoja organske poljoprivrede te sve veći trend porasta jednodnevne i vikend potražnje. Ako prilike promatramo iz perspektive ljudskih potencijala, onda svakako valja izdvojiti brojnu dijasporu Buškoblatskog kraja koja, osim što je u mogućnosti pomoći razvoju cjelokupnog područja, isto tako predstavlja značajnu ciljnu skupinu sezonskih turista.

Infrastrukturne prilike za područje Buškog jezera su definirane povoljnim geo-prometnim položajem, što se prvenstveno odnosi na blizinu važnih prometnica poput auto-ceste A1, Zagreb-Dubrovnik, a u planu je i izgradnja brze prometnice koja bi išla iz smjera Hrvatske do Livna. Prethodno je već navedeno da prednost, ali i priliku, predstavlja blizina Jadranske obale i grada Split te zračne luku Split. Ako uzmemo u obzir sve veću potražnju za jednodnevnim izletima turista koji borave na području Splitsko-dalmatinske županije, onda je ovo svakako prilika koju treba iskoristiti na način da se u početnoj fazi razvoja turizma ponude turistički proizvodi privlačni izletnicima. Prednost predstavlja i blizina skijališta na Kupresu i Blidinju, te blizina Regionalnog parka Dinara i Parka prirode Blidinje.

Priliku za razvoj turizam područja Buškog jezera predstavlja i proširenje suradnje s Turističkom zajednicom Hercegbosanske županije putem promotivnih aktivnosti koje TZ provodi, ali i mogućnost korištenja međunarodnih izvora financiranja pri čemu se prvenstveno misli na predpristupne fondove Europske Unije.

4.4. PrijetnjeJedna od glavnih prijetnji za razvoj turizam na području Buškog jezera proizlazi iz činjenice da je

ono umjetna akumulacija te zbog velike razlike u razini vodostaja tijekom određenih dijelova godine dolazi do poplave značajnih dijelova obalne linije, koja bi inače bila vrlo atraktivna za turistifikaciju. U tablici u nastavku su navedene i ostale prijetnje o kojima svakako treba voditi računa, sve s ciljem boljeg upravljanja Buškim jezerom kao turističkom destinacijom.

Tablica 4.4.1.Prijetnje razvoju turizma Buškog jezera

Varijable Prijetnje

Resursi i atrakcije – Problem regulacije vodostaja Buškog jezera

Ljudski potencijali– Depopulacija buškoblatskog kraja– Odlazak stručnih kadrova

Infrastruktura – CHE Vrilo

Upravljanje i marketing – Nepostojanje Turističke zajednice na općinskoj razini

Okruženje

– Neriješeni imovinsko-pravni odnosi– Nacrt prostornog plana FBiH– Kompliciran legislativni okvir kojim se regulira turističko poslovanje– Preklapanje nadležnosti različitih razina vlasti– Loš sustav turističke statistike u Bosni i Hercegovini


Značajna prijetnja razvoju turizma projektnog područja je depopulacija buškoblatskog kraja kao i od-lazak stručnih kadrova koji mogu uvelike doprinijeti razvoju turizma. Upravo bi se razvojem turizma na užem i širem području Buškog jezera to moglo spriječiti jer bi se otvorila nova radna mjesta i time osigurala egzistencija mladim i obrazovanim ljudima.

Osim toga, jedna od većih prijetnji turističkom razvoju projektnog područja predstavlja i planirana izgradnja Crpne hidroelektrane Vrilo, što bi rezultiralo značajnim intervencijama u prostor, narušilo krajobraznu estetiku dijela projektnog područja te povećalo varijacije u razini vodostaja Buškog jezera, čime bi se smanjila i ukupna turistička privlačnost buškoblatskog kraja kao turističke destinacije. Prijetnju intenzivnijem turističkom razvoju predstavlja i nepostojanje Turističke zajednice na općinskoj razini kao i neriješeni imovinsko-pravni odnosi.


Značajan problem u razvoju turizma ovog područja predstavlja i nacrt prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine koji ne predviđa razvoj zona turističke namjene u primarnoj zoni područja Buškog jezera, već isto predviđa samo za područje grada Livna u domeni kulturno-povijesnog naslijeđa, što je detaljnije opisano u točki 2.5.2 ovog dokumenta (Prostorno-planski dokumenti). Konačno, kompliciran legislativni okvir kojim se regulira turističko poslovanje kao i preklapanje nadležnosti različitih razina vlasti u Bosni i Hercegovini te još uvijek loš sustav turističke statistike također predstavljaju prijetnju razvoju turizma na području Buškog jezera.

4.5. Faktori uspjehaPolazeći od prethodno identificiranih prednosti i nedostataka Buškog jezera kao turističke

destinacije i imajući u vidu eksterne prilike i prijetnje koje utječu na turističku aktivnost Buškog jezera, dugoročno bi se turistička budućnost užeg i šireg područja Buškog jezera trebala graditi na sljedećim konkurentskim prednostima:

– Buško jezero (sa svim krajobraznim karakteristikama);– Očuvana priroda i nezagađen okoliš;– Raznolikost flore i faune (ljekovito bilje, ornitološka raznolikost, endemske vrste);– Karmel sv. Ilije;– Bogata kulturno-povijesna i nematerijalna baština užeg i šireg područja Buškog jezera (samostani,

muzeji i galerije, stećci, spomenici, legende, narodni običaji i nošnje);– Kvalitetna gastronomska ponuda te– Manifestacije gastronomskog, sportskog i povijesnog izričaja.

Pri tome valja voditi računa o kontinuiranoj suradnji svih interesnih skupina u destinaciji (javni i privatni sektor, udruge civilnog društva, lokalno stanovništvo i turisti) te o savladavanju ključnih nedostataka koji mogu biti prepreka turističkom razvoju Buškog jezera:

– Nedostatak kvalitetne turističke i komunalne infrastrukture (smještajni kapaciteti, ugostiteljski i zabavni sadržaji, cestovna infrastruktura, turistička signalizacija, interpretacijske oznake);

– Niska razina suradnje među dionicima turističkog razvoja;– Nedostatak obrazovanih turističkih kadrova;– Nepostojanje jasne marketinške strategije te– Nedostatak iskustva i tradicije bavljenja turizmom.

5. Investicijski plan

5.1. Analiza trenutne konkurentske pozicijeKonkurentnost turističke destinacije na globalnom tržištu najuže je povezana s različitim

elementima turističke ponude kao što su npr. stanje resursno-atrakcijske osnove, brojnost i kvaliteta smještajnih kapaciteta, raznovrsnost i kvaliteta ugostiteljske ponude, prirodna i kulturna baština, stanje komunalne infrastrukture, ali i gostoljubivost, vrijednost za novac, zakonska rješenja koja reguliraju turističku djelatnost i/ili aktivnost, dostupnost, turistička signalizacija i sl. Drugim riječima, da bi neka turistička destinacija bila konkurentna (na međunarodnom i/ili domaćem tržištu), potrebno je da mnogobrojni, međusobno komplementarni, elementi turističke ponude budu posloženi na adekvatan način.

U skladu s prethodnim naznakama, a s namjerom da se što je moguće objektivnije utvrdi današnja konkurentska sposobnost turizma na području obuhvata projekta, potrebno je, u prvom koraku, definirati tzv. ključna područja koja utječu na konkurentnost Buškog jezera i njegovog kontaktnog područja kao turističke destinacije kao i tzv. ključne činitelje uspjeha koji utječu na kvalitativnu razinu svake od ključnih odrednica destinacijske konkurentnosti. Tek je potom, u drugom koraku, moguće izvršiti objektiviziranu ocjenu konkurentske sposobnosti na temelju kvalitativnog vrednovanja dostignutog stupnja razvijenosti svakog od prethodno definiranih ključnih činitelja uspjeha.

U metodološkom smislu, gore izneseni pristup implicira da se konkurentnost turizma na području Buškog jezera i njegovog kontaktnog područja ne ocjenjuje u odnosu na druge (potencijalno konkurentske) turističke destinacije, već u odnosu na idealno stanje integralne turističke ponude kojem valja težiti. Naime, pod pretpostavkom da su svi ključni činitelji uspjeha o kojima ovisi konkurentnost neke turističke destinacije dostigli najvišu razinu, takva bi turistička destinacija, u teorijskom smislu, postigla maksimalnu konkurentnost, uslijed čega bi bila superiorna svim onim turističkim destinacijama kod kojih pojedini činitelji uspjeha još uvijek nisu dostigli najvišu razinu.

U skladu s prethodno definiranim metodološkim postupkom, kao relevantna područja koja direktno i/ili indirektno doprinose kvaliteti, a time i konkurentnosti turizma na području Buškog jezera posebno su razmatrana sljedeća:

– Dostupnost i infrastruktura– Resursno-atrakcijska osnova– Turistička suprastruktura (razvijenost turističkog sektora)– Smještajni kapaciteti– Objekti hrane i pića– Ostale usluge

– Marketing, promidžba i sustav informiranja turista– Ljudski potencijali – Društveno i poslovno okruženje

– Umrežavanje s drugim gospodarskim sektorima– Organizacija, upravljanje i poticanje turističkog razvitka– Ostalo

Svaki od navedenih ključnih činitelja uspjeha ocjenjivan je ocjenom od 1 (loše) do 6 (odlično),


nakon čega su ocjene po pojedinim područjima zbrojene i podijeljene sa brojem ključnih činitelja

uspjeha kako bi se dobila srednja ocjena.

Tablica 5.1.1. Turistička konkurentnost Buškog jezera i kontaktnog područja

Elementi konkurentnosti Jako loše=1, izvrsno=6A. Dostupnost 1 2 3 4 5 61 Ceste koje vode prema projektnom području2 Ceste na području obuhvata projekta3 Dostupnost manjih ruralnih naselja4 Kvaliteta javnog prijevoza5 Blizina zračnih luka međunarodnog značenja6 Povezanost željeznicomnešto drugo, navesti štoB. Resursno-atrakcijska osnova 1 2 3 4 5 68 Pejzažne raznolikosti9 Raspoloživost turistički interesantnog prostora10 Brojnost i kvaliteta područja pod posebnim režimom zaštite12 Čistoća 13 Kvaliteta okoliša14 Mir i tišina15 Urbana naselja (arhitektura, čistoća, događanja)16 Brojnost kulturnih spomenika17 Kvaliteta spomeničke baštinenešto drugo, navesti štoC. Turistička suprastruktura 1 2 3 4 5 618 Brojnost smještajnih objekata19 Izgled, urednost i opći dojam smještajnih objekata20 Kvaliteta smještajnih objekata21 Ponuda dodatnih usluga u smještajnim objektima22 Kvaliteta i raznolikost hrane u smještajnim objektima23 Kvaliteta i raznolikost pića u smještajnim objektima24 Raspoloživost objekata hrana i pića u blizini atrakcija / područja turističke aktivnosti25 Izgled, urednost i opći dojam objekata hrane i pića26 Raznolikost i originalnost ponude27 Kvaliteta hrane28 Autentičnost hrane29 Korištenje lokalno proizvedene hrane30 Kvaliteta i raznolikost pićanešto drugo, navesti štoD. Ostale usluge 1 2 3 4 5 631 Prisustvo turističkih agencija32 Raznolikost i obuhvat ponude turističkih agencija33 Prisustvo organizatora specijalnih aktivnosti34 Raspoloživost i profesionalizam turističkih vodiča

35 Postojanje vinskih i gastro cesta36 Kulturna ponuda (muzeji, kazališta, galerije)37 Postojanje i raznolikost kulturnih manifestacija i događanja38 Raspoloživost kongresnih sadržaja39 Raspoloživost i brojnost sportsko-rekreacijskih sadržaja40 Raspoloživost biciklističkih staza41 Raspoloživost pješačkih staza42 Raspoloživost sadržaja za zabavu na vodi43 Trgovine, suveniri, stari zanatinešto drugo, navesti štoE Infrastruktura 1 2 3 4 5 644 Kanalizacija i sustav odvodnje45 Gospodarenje krutim otpadom46 Prisustvo "divljih" odlagališta smeća47 Vodoopskrba48 Elektroenergetski sustav

nešto drugo, navesti što

F. Marketing, promidžba i sustav informiranja turista 1 2 3 4 5 649 Opći dojam o projektnom području kao turističkoj destinaciji50 Jasno definirane ciljne skupine turista51 Turistički proizvodi razvijeni sukladno potrebama ciljnih skupina52 Sustavna komunikacija (promocija) turističke ponude53 Raspoloživost informacijskih centara54 Dostupnost i kvaliteta promotivnih materijala55 Standardizacija turističke signalizacije na projektnom području56 Komunikacija i povezanost među dionicima turističkog razvoja destinacije57 Kvaliteta informacija na internetunešto drugo, navesti štoG. Ljudski potencijali 1 2 3 4 5 658 Gostoljubivost lokalne populacije59 Raspoloživost turistički obrazovane radne snage60 Raspoloživost osoba s upravljačkim vještinama (menadžment)61 Razina osposobljenosti i kvaliteta ljudi uključenih u turističko privređivanjenešto drugo, navesti štoH. Poslovno okruženje 1 2 3 4 5 662 Usklađenost ponude s međunarodnim standardima kvalitete63 Kooperacija javnog i privatnog sektora (JPP)64 Umreženost s drugim sektorima gospodarstva65 Posvećenost lokalne samouprave razvoju turizma 66 Interes i raspoloživost lokalnih poduzetnika67 Razina tolerancija domicilnog stanovništva prema turistima68 Tolerancija domicilnog stanovništva prema promjenama u načinu života69 Osobna sigurnostnešto drugo, navesti što

Izvor. Autori studije.


Na temelju rezultata provedenog istraživanja (tablica 5.1.1.), može se zaključiti da je turistička konkurentnost projektnog područja trenutno relativno niska (prosječna ocjena 2,73). Takvo stanje stvari posljedica je ponajviše dosadašnjeg gospodarskog razvoja u kojem je djelatnost turizma i ugostiteljstva bila tretirana uglavnom kao posve marginalna aktivnost. Posebno valja ukazati na nekoliko neuralgičnih točaka koje valja odmah poboljšati u cilju povećanja ulagačke atraktivnosti, a time i konkurentnosti cijelog projektnog područja. To se osobito odnosi na nedostatak smještajnih objekata, nedovoljan broj objekata hrane i pića, nepostojanje turističkih agencija, ali i osoba osposobljenih za turističko privređivanje kao i nepostojanje trgovačke, uslužne, zabavne i sportsko-rekreativne ponude bez koje nije moguće osigurati sadržajan boravak u destinaciji.

S druge strane, današnja konkurentska pozicija cijelog područja obuhvata projekta bitno će se popraviti očekivanom izgradnjom određenog broja kvalitetnih sadržaja turističke ponude lociranih na za to najprikladnijim lokacijama. Najprikladnije lokacije za izgradnju sadržaja poželjne turističke ponude, kao i bitne značajke predvidivih sadržaja (vrsta, veličina, arhitektonski izričaj i sl.) prema svakom od podesnih lokaliteta/zona iznose se detaljno u nastavku teksta.

5.2. Značajke poželjnih sadržaja buduće turističke ponude na izabranim lokalitetima

Prilikom planiranja turističkog razvoja cijelog područja oko Buškog jezera, a osobito u kontekstu izgradnje različitih objekata i/ili sadržaja buduće turističke ponude, potrebno je voditi računa o sljedećih nekoliko bitnih činjenica:

– za razliku od položenog i vrlo pristupačnog dijela jezera koje pripada općini Tomislavgrad, livanjski dio jezera, uslijed izrazito strme obale, nije najpogodniji za kupanje, a niti za izgradnju većih smještajnih kapaciteta;

– uz već postojeći Karmel sv. Ilije, pet lokaliteta neposredno uz obalu jezera posebno su pogodna za izgradnju sadržaja turističke ponude. Četiri od njih nalaze se na području općine Tomislavgrad (Grabovica, Naklo, Galin Lakat, Marinovac), a jedan na području općine Livno (napušteni kamenolom). Pritom je na lokalitetu Grabovica već započela izgradnja različitih sadržaja turističke ponude (eko-etno selo, kamp, apart-hotel i bazen);

– dio jezera uz branu, u sklopu lokaliteta Galin Lakat, u vlasništvu je HEP-a koji ga je dao na korištenje sportskom društvu Buško jezero. Iako je naglasak na veslačkim sportovima (kajak i kanu), za što će trebati izgraditi i umjetnu veslačku stazu na močvarnom terenu iza brane, cijelo je ovo područje moguće koristiti i za druge sportsko-rekreacijske aktivnosti;

– oko Buškog jezera se planira izgradnja šetnice u dužini od 35 km, pri čemu je već u izgradnji potez od Karmela sv. Ilije do lokaliteta Grabovica (5 km.). Cijelu šetnicu valja opremiti dovoljnim brojem odmorišta, vidikovaca i piknik područja, ali i adekvatnim interpretativnim sadržajima (info ploče). Konačno, kako je cijelo jezero i njegova neposredna okolina izuzetno vrijedno ornitološko područje, na određenom broju mjesta duž šetnice, a vodeći računa o prirodnim staništima, bilo bi preporučljivo izgraditi i prikladne osmatračnice za nesmetano promatranje raznih ptičjih vrsta.

U cilju maksimiziranja turističkog potencijala Buškog jezera, ali i minimiziranja rizika za potencijalne investitore, mišljenja smo da bi razvoju sadržaja turističke ponude valjalo pristupiti fazno te se postupno prilagođavati očekivanom rastu potencijalne potražnje. Nadalje, mišljenja smo da bi kapacitete turističke ponude valjalo maksimalno uskladiti s sustavom turističkih doživljaja koji ovaj prostor može ponuditi, odnosno s paletom turističkih proizvoda koji se na toj osnovi mogu uspješno komercijalizirati. To, drugim riječima, podrazumijeva da sve buduće sadržaje turističke ponude valja sadržajno diferencirati (tematizirati), ali i prikladno kapacitirati vodeći računa o zahtjevima i preferencijama ključnih potrošačkih segmenata prema kojima će biti usmjerena planirana turistička ponuda Buškog jezera.

U skladu s prethodnim naznakama, za svaki od nekoliko prethodno već istaknutih lokaliteta podesnih za izgradnju sadržaja turističke ponude predlaže se koncept najbolje uporabe, a što podrazumijeva i preporučljivu veličinu i strukturu svih sadržaja turističke ponude.

5.2.1. Lokalitet Naklo (Tema: ‘Samonagrađivanje’)Uz lokalitet Grabovica, riječ je o najkvalitetnijoj mikrolokaciji za izgradnju smještajne i druge

uslužne ponude. Veličina mikrolokacije (4,1 ha), geomorfološke značajke (oblik poluotoka, visina iznad plavne zone, blag nagib, pošumljenost, mogućnost uređenja plaže) te laka pristupačnost s glavne prometnice upućuju na zaključak da je riječ o jednom od dva prirodno predestinirana lokaliteta za izgradnju većeg obujma. U tom smislu, a vodeći se uobičajenim prostorno-planskim odrednicama (Kis = 0,3), na ovom je lokalitetu moguće računati na izgradnju sadržaja turističke ponude s ukupnom tlocrtnom površinom od oko 12.300 četvornih metara. Nadalje, a kako je riječ o relativno izoliranom lokalitetu, izgradnju valja planirati na način da se zadovolji načelo samodostatnosti. Drugim riječima, na ovoj bi lokaciji valjalo izgraditi tzv. integrirani resort u čijem sastavu mora biti ne samo odgovarajuća smještajna ponuda, već i dobro osmišljen sustav malih, ‘oku ugodnih’ tematiziranih ugostiteljskih, zabavnih i trgovačkih sadržaja kao i bogata uslužna ponuda različitih sportsko-rekreacijskih sadržaja. Pritom bi se smještajni sadržaji sastojali od centralno smještenog resort hotela (4*) veličine oko 200 smještajnih jedinica i predvidive bruto razvijene površine od oko 12.000 četvornih metara, odnosno 20-ak ‘urbanih vila’ relativno pravilno razmještenih s obje strane hotela po obodu poluotoka (ne zaklanjajući vidik). Riječ je o nekoliko različitih tipskih vila, pri čemu bi svaka od njih raspolagala s četiri do šest apartmana različite veličine. Predvidiva bruto razvijena površina pojedinih tipskih vila kretala bi se od 350 do 400 četvornih metara. Što se tiče faznosti izgradnje, hotel bi trebao imati prednost. Riječ je o objektu koji predstavlja ključni sadržaj buduće turističke ponude na lokalitetu Naklo i to ne samo u kontekstu inicijalnog privlačenja potražnje, već i u kontekstu stvaranja zaokruženog i cjelovitog turističkog proizvoda. Drugim riječima, izgradnji vila može se pristupiti i u drugoj razvojnoj fazi, a što ovisi o veličini i platežnim sposobnostima inducirane odmorišne potražnje te vremenu tržišne normalizacije hotela. Konačno, svi sadržaji turističke ponude moraju biti skladno vizualno uklopljeni u okolni prostor, dok cijela lokacija mora biti primjereno hortikulturno uređena.

5.2.2. Lokalitet Grabovica (Tema: ‘Za svakog ponešto’)Riječ je o razvojnoj zoni na kojoj je izgradnja sadržaja turističke ponude već započela temeljem

razvojne vizije privatnog investitora. Sukladno postojećoj projektnoj ideji, na ovom bi se lokalitetu, uz uređenje plažnog prostora i izgradnju manjeg privezišta za plovila, izgradio kamp s oko 70 kamp mjesta i pripadajućom uslužnom ponudom, etno-eko selo te manji apart-hotel s medicinskim centrom i zatvorenim bazenom. Moguća je i izgradnja manjeg apartmanskog naselja. Od rekreacijskih sadržaja u planu su konjičke, pješačke i biciklističke staze, a u kasnijoj fazi, ovisno o kretanju potražnje, i hipodrom.

5.2.3. Lokalitet Galin Lakat (Tema: ‘Aktivni odmor’)Riječ je o lokalitetu veličine oko 2,7 ha smještenom u neposrednoj blizini brane. U tom smislu, a

vodeći se uobičajenim prostorno-planskim odrednicama (Kis = 0,3), na ovom je lokalitetu moguće računati na izgradnju sadržaja turističke ponude s ukupnom tlocrtnom površinom od oko 8.100 četvornih metara. Na lokalitetu je nedavno izgrađena zgrada koju koristi SD Buško jezero za potrebe svojih članova (poglavito kajak i kanu), a čija je tlocrtna površina oko 400 četvornih metara. Kako je riječ o lokalitetu čiji su niže položeni dijelovi u zoni plavljenja, značajan dio raspoložive površine nije podesan za izgradnju nikakvih čvrstih objekata turističke ponude, a osobito većih hotelskih objekata namijenjenih stacionarnom ljetnom odmoru. S druge strane, blizina sadržaja namijenjenih


različitim trenažnim programima aktivnih i/ili rekreativnih sportaša (kajak, kanu), planirana izgradnja veslačke staze (s druge strane brane) kao i činjenica da je eventualna gradnja moguća samo na višim (šumovitim) kotama, nameću rastresitu gradnju kao logično razvojno rješenje. Polazeći od prostornih gabarita lokaliteta, najviše smisla imala bi izgradnja oko 150 smještajnih jedinica pravilno razmještenih u 4 od 5 manjih (apart)hotelskih objekata (3*) tradicionalnog graditeljskog izričaja. To podrazumijeva oko 6.500 četvornih metara potrebne bruto razvijene površine, što uz katnost P+1, sugerira korištenje najviše oko 3.750 četvornih metara tlocrtne površine. Drugim riječima, predvidiva bruto razvijena površina svakog od mini (apart)hotela trebala bi se kretati na razini od oko 1.500 do 1.800. četvornih metara, a što se odnosi kako na smještajni, tako i na ugostiteljski i funkcionalni prostor. Svaki od ovih objekata može biti dodatno tematiziran (sport, ribolov, lov, aktivni odmor, obiteljski odmor u prirodi i sl.) te se maksimalno prilagođavati sustavu doživljaja koji ovaj prostor može ponuditi i uspješno komercijalizirati na kratki, srednji i dugi rok. Svakako valja voditi računa da se smještajni objekti na ovom lokalitetu sadržajno, građevinski i funkcionalno diferenciraju i od smještajne ponude na lokalitetu Naklo i od smještajne ponude na lokalitetu Grabovica.

Uz čvrste objekte, na nižim je kotama lokaliteta moguće razmišljati i o uspostavi manjeg sezonskog eko kampa za potrebe ljubitelja prirode, djece/omladine, odnosno mladih sportaša. Uz oko 100 smještajnih jedinica i neizostavne sanitarne prostorije, kamp bi raspolagao i s adekvatnim sportskim terenima (trava, pijesak) te manjim ugostiteljskim objektom.

5.2.4. Lokalitet Marinovac (Tema: ‘Sezonske aktivnosti na vodi’)Riječ je o prirodnoj plaži nastaloj, dobrim dijelom, erozijom tla uslijed promjene razine

vodostaja jezera. U svakom slučaju, riječ je o izuzetno potentnoj lokaciji namijenjenoj ponajviše jednodnevnim izletnicima i lokalnom stanovništvu. U tom smislu, a zbog nemogućnosti izgradnje čvrstih objekata, cijeli je ovaj prostor potrebno urediti kao sezonsku izletničko-odmorišnu atrakciju. Uz nužno infrastrukturno opremanje (tuševi, kabine za presvlačenje, WC), potrebno je ponuditi i jedan (montažni) ugostiteljski objekt s dvije različite ponude (‘fast food’ ili pečenjara) i zajedničkom kuhinjom. Nadalje, bilo bi korisno osigurati i određen broj vodenih tobogana te omogućiti najam plažnih rekvizita (suncobrani, ležaljke, čamci za veslanje, pedaline i sl.).

5.2.5. ‘Kamenolom’ (Tema: ‘Zabava za mlade’)Riječ je o danas neaktivnom i gospodarski neiskorištenom lokalitetu raspoložive površine od oko 15

- 20 tisuća četvornih metara. S obzirom na to da cijelom ovom prostoru nedostaje tzv. novostvorenih turističkih atrakcija koje će ne samo upotpunjavati boravak stacionarnih gostiju, već koji će kvalitetom i originalnošću svoje ponude biti u stanju privlačiti kako vikend posjetitelje iz okolnih mjesta, tako i stacionarne goste u obližnjim dalmatinskim destinacijama (Omiška i Makarska rivijera), mišljenja smo da bi izgradnja manjeg zabavnog adrenalinskog parka bila najbolje rješenje.

5.3. Ocjena tržišne održivosti i financijske isplativosti predloženih sadržaja Ocjena tržišne održivosti i financijske isplativosti ulaganja u poželjne sadržaje/objekte turističke

ponude razrađena je za svaku pojedinu lokaciju podesnu za turistifikaciju. Izuzetak predstavlja samo lokalitet Grabovica na kojoj je izgradnja već u poodmakloj fazi te za koju se, stoga, pretpostavlja da je privatni investitor prethodno provjerio sve bitne tržišne i financijske parametre ulaganja.

U cilju inicijalnog sagledavanja očekivane tržišne održivosti i financijske isplativosti prethodno preporučenih sadržaja turističke ponude na pojedinim lokalitetima podesnim za gradnju, a za što je, uz definiranje duljine sezone, očekivani stupanj korištenja kapaciteta i predvidivu razinu cijena, potrebno procijeniti i okvirnu visinu potrebnih ulaganja, način zatvaranja financijske konstrukcije

te očekivani broj zaposlenih, korišteni su uobičajeni svjetski standardi i/ili normativi, korigirani za specifičnosti BiH tržišta.

5.3.1. Lokalitet NakloPolazeći od predvidive veličine, strukture i kategorije sadržaja turističke ponude, ali i procjene potražnje i

poželjnog tržišnog pozicioniranja, za izgradnju centralnog destinacijskog hotela bit će potrebno osigurati oko 16,0 milijuna eura. Oko 90% potrebnih sredstava osigurat će se putem komercijalnih kredita (8% kamata, 3+12 godina povrata). Hotel bi trebao biti otvoren tijekom cijele godine, pri čemu bi se njegovo predvidivo korištenje trebalo kretati od 40% u prvoj godini poslovanja do 57% u godini tržišne normalizacije (5. godina predvidivog poslovanja). Prosječna cijena smještaja (na bazi polupansiona) po osobi dostigla bi iznos od oko 50 eura u prvoj poslovnoj, odnosno oko 55 eura u godini tržišne normalizacije1. Hotel bi zapošljavao oko 110 djelatnika. Predvidiv broj prodanih soba, ostvarenih noćenja, formiranje prihoda, račun dobiti i gubitka (prema USALI2 metodologiji) i novčani tok centralnog destinacijskog hotela prikazani su u tablicama 5.3.1.1 do 5.3.1.5.

Tablica 5.3.1.1. Predvidiv broj prodanih soba hotela Naklo u prvih 5 godina

Sezona 1 2 3 4 5

1 srpanj i kolovoz 9.636 10.841 12.045 13.009 13.731

2 lipanj i rujan 8.176 9.198 10.220 11.038 11.651

3 pola travnja, svibanj i listopad 4.964 5.585 6.205 6.701 7.074

4 ožujak, pola travnja, studeni 4.088 4.599 5.110 5.519 5.825

5 siječanj, veljača, prosinac 1.460 1.643 1.825 1.971 2.081

6 Božić i Nova godina 876 986 1.095 1.183 1.248

UKUPNO 29.200 32.850 36.500 39.420 41.610Izvor. Autori studije.

Tablica 5.3.1.2. Predvidiv broj ostvarenih noćenja hotela Naklo u prvih 5 godina

Sezona 1 2 3 4 5

1 srpanj i kolovoz 17.345 19.513 21.681 23.415 24.716

2 lipanj i rujan 14.717 16.556 18.396 19.868 20.971

3 pola travnja, svibanj i listopad 8.439 9.494 10.549 11.392 12.025

4 ožujak, pola travnja, studeni 6.541 7.358 8.176 8.830 9.321

5 siječanj, veljača, prosinac 1.898 2.135 2.373 2.562 2.705

6 Božić i Nova godina 1.664 1.872 2.081 2.247 2.372


1 Pritom valja imati na umu da cijena smještaja po osobi varira prema sezoni i kreće se u rasponu od oko 35 eura do 60 eura.2 USALI je skraćenica za „Uniform System of Accounts for the Loding Industry“ te predstavlja standardizirani sustav poslovnog izvještavanja za hotelijerstvo koji omogućuje usporedbu najvažnijih poslovnih pokazatelja hotelskog poslovanja s konkurencijom.


Tablica 5.3.1.3. Predvidivi prihodi hotela Naklo u prvih 5 godina

EUR 1 2 3 4 5Broj smještajnih jedinica 200 200 200 200 200Broj kreveta 400 400 400 400 400Korištenje smještajnih jedinica (%) 40,0% 45,0% 50,0% 54,0% 57,0%Prodane smještajne jedinice 29.200 32.850 36.500 39.420 41.610DOF 1,73 1,73 1,73 1,73 1,73Broj noćenja/polupansiona 50.604 56.931 63.258 68.319 72.115Prosječna cijena polupansiona 51 53 54 55 55PRIHOD SMJEŠTAJA 2.644.998 3.094.866 3.533.306 3.882.634 4.118.827Postotak a la carte konzumacija kao udio u broju noćenja 10% 10% 10% 10% 10%

Broj a la carte konzumacija 5.060 5.693 6.326 6.832 7.212Prosječna cijena a la carte konzumacije 15,0 15,0 15,0 15,0 15,0Postotak konzumacija pića i napitaka kao udio u broju noćenja 150% 150% 150% 150% 150%

Broj konzumacija pića i napitaka 75.905 85.397 94.886 102.478 108.173Prosječna cijena konzumacije pića i napitaka 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5

DODATNI PRIHODI HRANE I PIĆA 189.764 213.491 237.216 256.196 270.432Prihodi od zdravstvenih i spa wellness usluga 633.874 720.214 800.248 864.277 912.302

Prihodi od sastanaka/banketa 79.350 83.317 85.400 85.400 85.400Prihodi trgovine - najam 60.000 60.000 60.000 60.000 60.000Ostalo 39.675 46.423 53.000 58.240 61.782OSTALI PRIHODI 812.899 909.954 998.647 1.067.917 1.119.485UKUPNO POSLOVNI PRIHODI 3.647.660 4.218.312 4.769.169 5.206.746 5.508.744



CENTRALNI DESTINACIJSKI HOTEL/Tekuće cijeneEUR 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10PRIHODISmještaj (na bazi polupansiona) 2.644.998 3.150.574 3.661.650 4.096.092 4.423.486 4.503.109 4.584.165 4.666.680 4.750.680 4.836.192Dodatna hrana i piće 189.764 217.334 245.832 270.281 290.435 295.663 300.985 306.402 311.918 317.532Zdravstveni i spa/wellness tretmani 633.874 733.178 829.316 911.793 979.783 997.419 1.015.372 1.033.649 1.052.255 1.071.195Sastanci/banketi 79.350 84.817 88.502 90.095 91.717 93.368 95.049 96.760 98.501 100.274Prihodi trgovine - najam prostora 60.000 61.080 62.179 63.299 64.438 65.598 66.779 67.981 69.204 70.450Ostalo 39.675 47.259 54.925 61.441 66.352 w67.547 68.762 70.000 71.260 72.543POSLOVNI PRIHODI - UKUPNO 3.647.660 4.294.242 4.942.404 5.493.002 5.916.211 6.022.703 6.131.112 6.241.472 6.353.818 6.468.187ODJELNI TROŠKOVITROŠKOVI PRODAJESmještaj (na bazi polupansiona) 264.500 315.057 366.165 409.609 442.349 450.311 458.416 466.668 475.068 483.619Dodatna hrana i piće 56.929 65.200 73.750 81.084 87.130 88.699 90.295 91.921 93.575 95.260Zdravstveni i spa/wellness tretmani 19.016 21.995 24.879 27.354 29.393 29.923 30.461 31.009 31.568 32.136Sastanci/banketi 7.935 8.482 8.850 9.010 9.172 9.337 9.505 9.676 9.850 10.027Trgovina 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ukupno 348.380 410.735 473.644 527.057 568.044 578.269 588.678 599.274 610.061 621.042DIREKTNE PLAĆESmještaj 435.000 442.830 450.801 458.915 467.176 475.585 484.146 492.860 501.732 510.763Hrana i piće 680.400 692.647 705.115 717.807 730.727 743.881 757.270 770.901 784.777 798.903Zdravstveni i spa/wellness tretmani 132.000 134.376 136.795 139.257 141.764 144.315 146.913 149.558 152.250 154.990Sastanci/banketi 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Trgovina 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ukupno 1.247.400 1.269.853 1.292.711 1.315.979 1.339.667 1.363.781 1.388.329 1.413.319 1.438.759 1.464.656OSTALI TROŠKOVI ODJELASmještaj 39.675 47.259 54.925 61.441 66.352 67.547 68.762 70.000 71.260 72.543Hrana i piće 5.693 6.520 7.375 8.108 8.713 8.870 9.030 9.192 9.358 9.526Zdravstveni i spa/wellness tretmani 6.339 7.332 8.293 9.118 9.798 9.974 10.154 10.336 10.523 10.712Sastanci/banketi 12.677 1.696 1.770 1.802 1.834 1.867 1.901 1.935 1.970 2.005Trgovina 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ukupno 64.384 62.807 72.363 80.470 86.698 88.258 89.847 91.464 93.110 94.786ODJELNI PROFITSmještaj (na bazi polupansiona) 1.905.823 2.345.428 2.789.759 3.166.126 3.447.609 3.509.666 3.572.840 3.637.152 3.702.620 3.769.267Dodatna hrana i piće -553.258 -547.033 -540.407 -536.719 -536.136 -545.787 -555.611 -565.612 -575.793 -586.157Zdravstveni i spa/wellness tretmani 476.519 569.475 659.348 736.064 798.828 813.207 827.844 842.746 857.915 873.358Sastanci/banketi 58.737 74.639 77.882 79.284 80.711 82.164 83.643 85.148 86.681 88.241Prihodi trgovine - najam prostora 60.000 61.080 62.179 63.299 64.438 65.598 66.779 67.981 69.204 70.450Ostalo 39.675 47.259 54.925 61.441 66.352 67.547 68.762 70.000 71.260 72.543

Tablica 5.3.1.4. Predvidivi račun dobiti i gubitka hotela Naklo u prvih 10 godina poslovanja


UKUPNO 1.987.496 2.550.847 3.103.686 3.569.496 3.921.803 3.992.395 4.064.258 4.137.415 4.211.888 4.287.702NERASPOREĐENI TROŠKOVIPLAĆE I POVEZANI TROŠKOVIAdministracija 171.600 174.689 177.833 181.034 184.293 187.610 190.987 194.425 197.924 201.487Marketing i prodaja 54.000 54.972 55.961 56.969 57.994 59.038 60.101 61.183 62.284 63.405Održavanje 48.000 48.864 49.744 50.639 51.550 52.478 53.423 54.385 55.363 56.360Ukupno 273.600 278.525 283.538 288.642 293.837 299.127 304.511 309.992 315.572 321.252OSTALI TROŠKOVI Osnovna menadžment naknada 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Administracija 109.430 128.827 148.272 164.790 177.486 180.681 183.933 187.244 190.615 194.046Marketing i prodaja 182.383 214.712 247.120 219.720 236.648 240.908 245.244 249.659 254.153 258.727Održavanje 109.430 128.827 148.272 192.255 207.067 210.795 214.589 249.659 254.153 258.727Energija 182.383 214.712 247.120 274.650 295.811 301.135 306.556 312.074 317.691 323.409Ukupno 583.626 687.079 790.785 851.415 917.013 933.519 950.322 998.636 1.016.611 1.034.910G.O.P.GOP 1.130.270 1.585.244 2.029.363 2.429.439 2.710.952 2.759.750 2.809.425 2.828.787 2.879.706 2.931.540FIKSNI TROŠKOVIStimulativna menadžment naknada 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Porezi i takse 72.953 74.266 75.603 76.964 78.349 79.760 81.195 82.657 84.145 85.659Premije osiguranja 54.715 55.700 56.702 57.723 58.762 59.820 60.896 61.993 63.108 64.244Rezerva za zamjenu 109.430 128.827 148.272 164.790 177.486 210.795 245.244 249.659 254.153 258.727Amortizacija 750.000 750.000 750.000 750.000 750.000 750.000 750.000 750.000 750.000 750.000Ostalo 36.477 37.690 38.944 40.240 41.579 42.327 43.089 43.864 44.654 45.458Ukupno 1.023.574 1.046.484 1.069.522 1.089.717 1.106.176 1.142.701 1.180.425 1.188.173 1.196.060 1.204.089FINANCIJSKO I IZVANREDNO POSLOVANJERezultat financijskog i izvanrednog poslovanja

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

EBITEBIT 106.696 538.760 959.842 1.339.722 1.604.776 1.617.049 1.629.000 1.640.615 1.683.646 1.727.451KAMATEKamate 1.140.000 1.160.520 1.181.409 1.202.675 1.122.296 1.038.634 951.596 861.089 767.015 669.275DOBIT PRIJE POREZA NA DOBIT/ GUBITAKDobit prije poreza na dobit/gubitak -1.033.304 -621.760 -221.568 137.047 482.480 578.415 677.404 779.526 916.631 1.058.176NETO DOBIT Porez na dobit 0 0 0 0 0 0 0 21.359 80.158 92.755Neto dobit -1.033.304 -621.760 -221.568 137.047 482.480 578.415 677.404 758.166 836.473 965.421EBITDA 856.696 1.288.760 1.709.842 2.089.722 2.354.776 2.367.049 2.379.000 2.390.615 2.433.646 2.477.451



Tablica 5.3.1.5. Predvidivi novčani tok hotela Naklo u prvih 10 godina poslovanja

NOVČANI TOKCENTRALNI DESTINACIJSKI HOTEL tekuće cijeneEUR 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10EBIT 0 106.696 538.760 959.842 1.339.722 1.604.776 1.617.049 1.629.000 1.640.615 1.683.646 1.727.451Porez na dobit 0 0 0 0 0 0 0 0 21.359 80.158 92.755NOPLAT 0 106.696 538.760 959.842 1.339.722 1.604.776 1.617.049 1.629.000 1.619.255 1.603.488 1.634.696Amortizacija 0 750.000 750.000 750.000 750.000 750.000 750.000 750.000 750.000 750.000 750.000Bruto novčani tok 0 856.696 1.288.760 1.709.842 2.089.722 2.354.776 2.367.049 2.379.000 2.369.255 2.353.488 2.384.696Promjene u radnom kapitalu 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Kapitalna ulaganja 16.000.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Operativni novčani tok -16.000.000 856.696 1.288.760 1.709.842 2.089.722 2.354.776 2.367.049 2.379.000 2.369.255 2.353.488 2.384.696 4.153.283Ostatak vrijednosti 23.846.962SLOBODNI NOVČANI TOK -16.000.000 856.696 1.288.760 1.709.842 2.089.722 2.354.776 2.367.049 2.379.000 2.369.255 2.353.488 26.231.658 28.000.245WACC 8,61% 8,61% 8,61% 8,61% 8,61% 8,61% 8,61% 8,61% 8,61% 8,61%Diskontni faktor 1,000 0,921 0,848 0,781 0,719 0,662 0,609 0,561 0,516 0,476 0,438

NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST -16.000.000 788.782 1.092.528 1.334.586 1.501.790 1.558.119 1.442.076 1.334.461 1.223.639 1.119.138 11.484.910 6.880.028NOPLAT = Net Operating Profit Less Adjusted Taxes IRR =14,0%


Posebno valja istaknuti i činjenicu da bi se interna stopa rentabilnosti hotela kretala na razini od oko 14,0%, odnosno da bi hotel u cijelosti povratio ulaganje u 9. godini poslovanja.


Slika 5.3.1.1.Vizualizacija lokaliteta Naklo (hotelska zgrada)


Slika 5.3.1.2.Vizualizacija lokaliteta Naklo







S druge strane, a budući da se na lokalitetu Naklo predviđa i izgradnja 20 urbanih vila s oko 100 smještajnih jedinica (studio/suite), za izgradnju ovog tipa smještajne ponude bit će potrebno osigurati oko 10,1 milijun eura. Oko 90% potrebnih sredstava osigurat će se putem komercijalnih kredita (8% kamata, 3+12 godina povrata). Vile bi trebale biti otvorene od početka travnja do polovine studenog (225 dana godišnje), pri čemu bi se njegovo predvidivo korištenje tijekom tog razdoblja trebalo kretati od 42% u prvoj godini poslovanja do 58% u godini tržišne normalizacije (5. godina predvidivog poslovanja). Prosječna cijena smještaja po osobi dostigla bi iznos od oko 42 eura u prvoj poslovnoj, odnosno oko 45 eura u godini tržišne normalizacije3. Konačno, ove bi smještajne kapacitete opsluživalo oko 25 djelatnika.

Predvidiv broj prodanih soba, ostvarenih noćenja, formiranje prihoda, račun dobiti i gubitka i novčani tok 20 urbanih vila prikazani su u tablicama 5.3.1.6 do 5.3.1.10.

Tablica 5.3.1.6. Predvidiv broj prodanih soba u urbanim vilama u prvih 5 godina

Sezona1 srpanj i kolovoz 4.725 5.288 5.850 6.188 6.5252 lipanj i rujan 2.835 3.173 3.510 3.713 3.9153 svibanj 1.418 1.586 1.755 1.856 1.9584 travanj, listopad, pola studenog 473 529 585 619 6535 siječanj, veljača, prosinac 0 0 0 0 06 Božić i Nova godina 0 0 0 0 0


Tablica 5.3.1.7. Predvidiv broj ostvarenih noćenja u urbanim vilama u prvih 5 godina

Sezona 1 2 3 4 51 srpanj i kolovoz 16.538 18.506 20.475 21.656 22.8382 lipanj i rujan 9.923 11.104 12.285 12.994 13.7033 svibanj 4.961 5.552 6.143 6.497 6.8514 travanj, listopad, pola studenog 1.654 1.851 2.048 2.166 2.2845 siječanj, veljača, prosinac 0 0 0 0 06 Božić i Nova godina 0 0 0 0 0


3 Pritom valja imati na umu da cijena smještaja po osobi varira prema sezoni i kreće se u rasponu od oko 25 eura do 50 eura.

Tablica 5.3.1.8. Predvidivi prihodi urbanih vila u prvih 5 godina poslovanja

PROJEKCIJA PRIHODAVILE ZA ISTODOBNI SMJEŠTAJ NEKOLIKO OBITELJI

u stalnim cijenama

EUR 1 2 3 4 5Broj smještajnih jedinica 100 100 100 100 100Broj kreveta 425 425 425 425 425Korištenje smještajnih jedinica (%) 42,0% 47,0% 52,0% 55,0% 58,0%Prodane smještajne jedinice 9.450 10.575 11.700 12.375 13.050DOF 3,50 3,50 3,50 3,50 3,50Broj noćenja 33.075 37.015 40.953 43.317 45.680Prosječna cijena noćenja 42 43 45 45 45PRIHOD SMJEŠTAJA 1.416.933 1.649.157 1.874.775 2.017.577 2.138.264Postotak a la carte konzumacija kao udio u broju noćenja

30% 30% 30% 30% 30%

Broj a la carte konzumacija 3.308 3.701 4.095 4.332 4.568Prosječna cijena a la carte konzumacije 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0Postotak konzumacija pića i napitaka kao udio u broju noćenja

150% 150% 150% 150% 150%

Broj konzumacija pića i napitaka 49.613 55.522 61.430 64.975 68.520Prosječna cijena konzumacije pića i napitaka 0,0 1,5 1,5 1,5 1,5DODATNI PRIHODI HRANE I PIĆA 0 0 0 0 0Prihodi od kupovine namirnica 141.750 158.625 175.500 185.625 195.750A la carte hrana i piće 99.225 111.044 122.859 129.950 137.040Prihodi od zdravstvenih i spa wellness usluga

0 0 0 0 0

Ostalo 0 0 0 0 0OSTALI PRIHODI 240.975 269.669 298.359 315.575 332.790UKUPNO POSLOVNI PRIHODI 1.657.908 1.918.825 2.173.134 2.333.151 2.471.054



Tablica 5.3.1.9. Predvidivi račun dobiti i gubitka urbanih vila u prvih 10 godina poslovanja

VILE ZA ISTODOBNI SMJEŠTAJ NEKOLIKO OBITELJI tekuće cijeneEUR 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10PRIHODISmještaj 1.416.933 1.678.842 1.942.875 2.128.499 2.296.426 2.337.762 2.379.842 2.422.679 2.466.287 2.510.680Kupnja namirnica 141.750 161.480 181.875 195.830 210.229 214.013 217.865 221.787 225.779 229.843Zdravstveni i spa/wellness tretmani 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0A la carte hrana i piće 99.225 113.042 127.322 137.094 147.176 149.826 152.523 155.268 158.063 160.908Najam prostora 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0POSLOVNI PRIHODI - UKUPNO 1.657.908 1.953.364 2.252.071 2.461.423 2.653.832 2.701.601 2.750.230 2.799.734 2.850.129 2.901.431ODJELNI TROŠKOVITROŠKOVI PRODAJESmještaj 70.847 67.154 77.715 85.140 91.857 93.510 95.194 96.907 98.651 100.427Kupnja namirnica 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Zdravstveni i spa/wellness tretmani 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0A la carte hrana i piće 34.729 39.565 44.563 47.983 51.512 52.439 53.383 54.344 55.322 56.318Najam prostora 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ukupno 105.575 106.718 122.278 133.123 143.369 145.949 148.577 151.251 153.973 156.745DIREKTNE PLAĆESmještaj 81.600 83.069 84.564 86.086 87.636 89.213 90.819 92.454 94.118 95.812Kupnja namirnica 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Zdravstveni i spa/wellness tretmani 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0A la carte hrana i piće 91.200 92.842 94.513 96.214 97.946 99.709 101.504 103.331 105.191 107.084Najam prostora 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ukupno 172.800 175.910 179.077 182.300 185.582 188.922 192.323 195.784 199.309 202.896OSTALI TROŠKOVI ODJELASmještaj 42.508 33.577 58.286 63.855 68.893 70.133 71.395 72.680 73.989 75.320Kupnja namirnica 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Zdravstveni i spa/wellness tretmani 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0A la carte hrana i piće 3.969 4.522 5.093 5.484 5.887 5.993 6.101 6.211 6.323 6.436Najam prostora 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ukupno 46.477 38.099 63.379 69.339 74.780 76.126 77.496 78.891 80.311 81.757ODJELNI PROFITSmještaj 1.221.978 1.495.042 1.722.309 1.893.417 2.048.041 2.084.905 2.122.434 2.160.638 2.199.529 2.239.121Kupnja namirnica 141.750 161.480 181.875 195.830 210.229 214.013 217.865 221.787 225.779 229.843


Zdravstveni i spa/wellness tretmani 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0A la carte hrana i piće -30.673 -23.886 -16.846 -12.587 -8.168 -8.315 -8.465 -8.617 -8.772 -8.930Najam prostora 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0UKUPNO 1.333.056 1.632.637 1.887.338 2.076.661 2.250.102 2.290.603 2.331.834 2.373.807 2.416.536 2.460.034NERASPOREĐENI TROŠKOVIPLAĆE I POVEZANI TROŠKOVIAdministracija 17.600 17.917 18.239 18.568 18.902 19.242 19.588 19.941 20.300 20.665Marketing i prodaja 21.600 21.989 22.385 22.788 23.198 23.615 24.040 24.473 24.914 25.362Održavanje 16.000 16.288 16.581 16.880 17.183 17.493 17.808 18.128 18.454 18.787Ukupno 55.200 56.194 57.205 58.235 59.283 60.350 61.436 62.542 63.668 64.814OSTALI TROŠKOVI Osnovna menadžment naknada 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Administracija 49.737 58.601 67.562 73.843 79.615 81.048 82.507 83.992 85.504 87.043Marketing i prodaja 82.895 97.668 112.604 123.071 132.692 135.080 137.511 139.987 142.506 145.072Održavanje 66.316 78.135 90.083 98.457 106.153 108.064 110.009 111.989 114.005 116.057Energija 74.606 87.901 101.343 110.764 119.422 121.572 123.760 125.988 128.256 130.564Ukupno 273.555 322.305 371.592 406.135 437.882 445.764 453.788 461.956 470.271 478.736G.O.P.GOP 1.004.301 1.254.138 1.458.541 1.612.291 1.752.936 1.784.489 1.816.610 1.849.309 1.882.597 1.916.483FIKSNI TROŠKOVIStimulativna menadžment naknada 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Porezi i takse 33.158 33.755 34.363 34.981 35.611 36.252 36.904 37.569 38.245 38.933Premije osiguranja 29.842 30.380 30.926 31.483 32.050 32.627 33.214 33.812 34.420 35.040Rezerva za zamjenu 49.737 58.601 67.562 86.150 92.884 94.556 96.258 111.989 114.005 116.057Amortizacija 468.750 468.750 468.750 468.750 468.750 468.750 468.750 468.750 468.750 468.750Ostalo 16.579 17.131 17.701 18.290 18.898 19.238 19.584 19.937 20.296 20.661Ukupno 598.067 608.616 619.302 639.653 648.193 651.423 654.711 672.057 675.716 679.442FINANCIJSKO I IZVANREDNO POSLOVANJERezultat financijskog i izvanrednog poslovanja 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0EBITEBIT 406.234 645.522 839.239 972.638 1.104.744 1.133.067 1.161.899 1.177.252 1.206.880 1.237.042KAMATEKamate 712.500 725.325 738.381 751.672 701.435 649.146 594.748 538.181 479.384 418.297DOBIT PRIJE POREZA NA DOBIT/ GUBITAKDobit prije poreza na dobit/gubitak -306.266 -79.803 100.858 220.966 403.309 483.920 567.152 639.072 727.496 818.745NETO DOBIT Porez na dobit 0 0 0 0 23.221 44.019 51.419 57.672 65.559 73.710Neto dobit -306.266 -79.803 100.858 220.966 380.088 439.902 515.732 581.400 661.937 745.034EBITDA 874.984 1.114.272 1.307.989 1.441.388 1.573.494 1.601.817 1.630.649 1.646.002 1.675.630 1.705.792



Tablica 5.3.1.10. Predvidivi novčani tok urbanih villa

NOVČANI TOKVILE ZA ISTODOBNI SMJEŠTAJ NEKOLIKO OBITELJI

tekuće cijene

EUR 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10EBIT 0 406.234 645.522 839.239 972.638 1.104.744 1.133.067 1.161.899 1.177.252 1.206.880 1.237.042Porez na dobit 0 0 0 0 0 23.221 44.019 51.419 57.672 65.559 73.710NOPLAT 0 406.234 645.522 839.239 972.638 1.081.523 1.089.048 1.110.480 1.119.580 1.141.322 1.163.331Amortizacija 0 468.750 468.750 468.750 468.750 468.750 468.750 468.750 468.750 468.750 468.750Bruto novčani tok 0 874.984 1.114.272 1.307.989 1.441.388 1.550.273 1.557.798 1.579.230 1.588.330 1.610.072 1.632.081Promjene u radnom kapitalu 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Kapitalna ulaganja 10.100.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Operativni novčani tok -10.100.000 874.984 1.114.272 1.307.989 1.441.388 1.550.273 1.557.798 1.579.230 1.588.330 1.610.072 1.632.081 4.156.417Ostatak vrijednosti 16.320.814SLOBODNI NOVČANI TOK -10.100.000 874.984 1.114.272 1.307.989 1.441.388 1.550.273 1.557.798 1.579.230 1.588.330 1.610.072 17.952.895 20.477.231WACC 8,61% 8,61% 8,61% 8,61% 8,61% 8,61% 8,61% 8,61% 8,61% 8,61%Diskontni faktor 1,000 0,921 0,848 0,781 0,719 0,662 0,609 0,561 0,516 0,476 0,438NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST -10.100.000 805.620 944.608 1.020.927 1.035.861 1.025.791 949.057 885.843 820.318 765.626 7.860.250 6.013.902NOPLAT = Net Operating Profit Less Adjusted Taxes IRR =16,1%


Interna stopa rentabilnosti urbanih vila kretala bi se na razini od oko 16,1% dok bi predujmljeni kapital u cijelosti bio povraćen tijekom 8. godine predvidivog poslovanja.

5.3.2. Lokalitet Galin lakatZa izgradnju 5 malih (apart) hotela bit će potrebno osigurati oko 8,2 milijuna eura. Oko 90%

potrebnih sredstava osigurat će se putem komercijalnih kredita (8% kamata, 3+12 godina povrata). Svi hoteli bi trebali biti otvoreni od početka ožujka do kraja studenog (270 dana godišnje), pri čemu bi se njihovo predvidivo korištenje u tom razdoblju trebalo kretati od oko 42,5% u prvoj godini poslovanja do oko 59% u godini tržišne normalizacije (5. godina predvidivog poslovanja). Prosječna cijena smještaja (na bazi polupansiona) po osobi dostigla bi iznos od oko 45 eura u prvoj poslovnoj, odnosno oko 48 eura u godini tržišne normalizacije4. Konačno, hoteli bi zapošljavao 50-ak djelatnika.

Predvidiv broj prodanih soba, ostvarenih noćenja, formiranje prihoda, račun dobiti i gubitka (prema USALI metodologiji) i novčani tok malih (apart)hotela prikazani su u tablicama 5.3.2.1. do 5.3.2.5.

4 Pritom valja imati na umu da cijena smještaja po osobi varira prema sezoni i kreće se u rasponu od oko 25 eura do 50 eura.

Tablica 5.3.2.1. Predvidiv broj prodanih soba malih (apart)hotela u prvih 5 godina

PROJEKCIJE PRODANIH SOBAMINI (APART)HOTELI

Sezona 1 2 3 4 51 srpanj i kolovoz 7.746 8.946 9.266 9.412 9.5582 lipanj i rujan 6.024 6.282 7.371 8.392 9.0803 svibanj 2.582 2.855 3.370 3.742 4.0624 travanj, listopad, pola studenog 861 952 1.053 1.134 1.1955 siječanj, veljača, prosinac 0 0 0 0 06 Božić i Nova godina 0 0 0 0 0



Tablica 5.3.2.2. Predvidiv broj ostvarenih noćenja malih (apart)hotela u prvih 5 godina

Sezona 1 2 3 4 51 srpanj i kolovoz 15.491 17.893 18.533 18.824 19.1162 lipanj i rujan 12.049 12.563 14.742 16.783 18.1603 svibanj 5.164 5.711 6.739 7.484 8.1244 travanj, listopad, pola studenog 1.721 1.904 2.106 2.268 2.3905 siječanj, veljača, prosinac 0 0 0 0 06 Božić i Nova godina 0 0 0 0 0


Tablica 5.3.2.3. Predvidivi prihodi malih (apart)hotela u prvih 5 godina

PROJEKCIJA PRIHODAMINI (APART)HOTELI u stalnim cijenamaEUR 1 2 3 4 5Broj smještajnih jedinica 150 150 150 150 150Broj kreveta 360 360 360 360 360Korištenje smještajnih jedinica (%) 42,5% 47,0% 52,0% 56,0% 59,0%Prodane smještajne jedinice 17.213 19.035 21.060 22.680 23.895DOF 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00Broj noćenja 34.425 38.072 42.123 45.364 47.795Prosječna cijena noćenja 45 46 47 48 48PRIHOD SMJEŠTAJA 1.571.329 1.811.380 2.047.714 2.234.951 2.359.795Postotak a la carte konzumacija kao udio u broju noćenja 30% 30% 30% 30% 30%Broj a la carte konzumacija 3.443 3.807 4.212 4.536 4.780Prosječna cijena a la carte konzumacije 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0Postotak konzumacija pića i napitaka kao udio u broju noćenja

150% 150% 150% 150% 150%

Broj konzumacija pića i napitaka 51.638 57.108 63.185 68.046 71.693Prosječna cijena konzumacije pića i napitaka 0,0 1,5 1,5 1,5 1,5DODATNI PRIHODI HRANE I PIĆA 0 0 0 0 0Prihod od dodatne hrane i pića (nadoplata za 3. obrok) 55.080 60.915 67.397 72.582 76.472Prihodi od a la carte hrane/pića 41.310 45.686 50.548 54.437 57.354Prihodi od najma (sportska oprema i rekviziti) 36.000 36.000 36.000 36.000 36.000Ostalo 0 0 0 0 0OSTALI PRIHODI 132.390 142.602 153.944 163.019 169.826UKUPNO POSLOVNI PRIHODI 1.703.719 1.953.981 2.201.658 2.397.970 2.529.621



Tablica 5.3.2.4. Predvidivi račun dobiti i gubitka malih (apart)hotela u prvih 10 godina

RAČUN DOBITI I GUBITKAMINI (APART)HOTELI tekuće cijeneEUR 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10PRIHODISmještaj (na bazi polupansiona) 1.571.329 1.843.985 2.122.095 2.357.824 2.534.343 2.579.961 2.626.401 2.673.676 2.721.802 2.770.794Dodatna hrana i piće 41.310 46.509 52.384 57.430 61.596 62.705 63.834 64.983 66.152 67.343Zdravstveni i spa/wellness tretmani 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Sastanci/banketi 55.080 62.012 69.845 76.573 82.128 83.607 85.112 86.644 88.203 89.791Prihodi trgovine - najam prostora 36.000 36.648 37.308 37.979 38.663 39.359 40.067 40.788 41.523 42.270Ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0POSLOVNI PRIHODI - UKUPNO 1.703.719 1.989.153 2.281.631 2.529.805 2.716.731 2.765.632 2.815.413 2.866.091 2.917.680 2.970.199ODJELNI TROŠKOVITROŠKOVI PRODAJESmještaj (na bazi polupansiona) 235.699 276.598 318.314 353.674 380.151 386.994 393.960 401.051 408.270 415.619Dodatna hrana i piće 12.393 13.953 15.715 17.229 18.479 18.812 19.150 19.495 19.846 20.203Zdravstveni i spa/wellness tretmani 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Sastanci/banketi 13.770 15.503 17.461 19.143 20.532 20.902 21.278 21.661 22.051 22.448Trgovina 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ukupno 261.862 306.053 351.491 390.046 419.162 426.707 434.388 442.207 450.167 458.270DIREKTNE PLAĆESmještaj 220.500 224.469 228.509 232.623 236.810 241.072 245.412 249.829 254.326 258.904Hrana i piće 153.000 155.754 158.558 161.412 164.317 167.275 170.286 173.351 176.471 179.648Zdravstveni i spa/wellness tretmani 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Sastanci/banketi 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Trgovina 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ukupno 373.500 380.223 387.067 394.034 401.127 408.347 415.697 423.180 430.797 438.552OSTALI TROŠKOVI ODJELASmještaj 47.140 55.320 63.663 70.735 76.030 77.399 78.792 80.210 81.654 83.124Hrana i piće 1.652 1.860 2.095 2.297 2.464 2.508 2.553 2.599 2.646 2.694Zdravstveni i spa/wellness tretmani 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Sastanci/banketi 0 1.240 1.397 1.531 1.643 1.672 1.702 1.733 1.764 1.796Trgovina 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ukupno 48.792 58.420 67.155 74.563 80.137 81.579 83.048 84.542 86.064 87.613ODJELNI PROFITSmještaj (na bazi polupansiona) 1.067.990 1.287.598 1.511.608 1.700.793 1.841.352 1.874.496 1.908.237 1.942.585 1.977.552 2.013.148Dodatna hrana i piće -125.735 -125.058 -123.984 -123.508 -123.663 -125.889 -128.155 -130.462 -132.811 -135.201


Zdravstveni i spa/wellness tretmani 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Sastanci/banketi 41.310 45.269 50.987 55.898 59.954 61.033 62.132 63.250 64.388 65.547Prihodi trgovine - najam prostora 36.000 36.648 37.308 37.979 38.663 39.359 40.067 40.788 41.523 42.270Ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0UKUPNO 1.019.564 1.244.457 1.475.919 1.671.162 1.816.305 1.848.998 1.882.280 1.916.161 1.950.652 1.985.764NERASPOREĐENI TROŠKOVIPLAĆE I POVEZANI TROŠKOVIAdministracija 49.500 50.391 51.298 52.221 53.161 54.118 55.092 56.084 57.094 58.121Marketing i prodaja 37.800 38.480 39.173 39.878 40.596 41.327 42.071 42.828 43.599 44.384Održavanje 45.000 45.810 46.635 47.474 48.329 49.198 50.084 50.986 51.903 52.838Ukupno 132.300 134.681 137.106 139.574 142.086 144.643 147.247 149.897 152.596 155.342OSTALI TROŠKOVI Osnovna menadžment naknada 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Administracija 42.593 49.729 57.041 63.245 67.918 69.141 70.385 71.652 72.942 74.255Marketing i prodaja 85.186 99.458 114.082 126.490 135.837 138.282 140.771 143.305 145.884 148.510Održavanje 51.112 59.675 68.449 75.894 81.502 82.969 84.462 85.983 87.530 89.106Energija 68.149 79.566 91.265 101.192 108.669 110.625 112.617 114.644 116.707 118.808Ukupno 247.039 288.427 330.837 366.822 393.926 401.017 408.235 415.583 423.064 430.679G.O.P.GOP 640.225 821.348 1.007.976 1.164.767 1.280.293 1.303.338 1.326.798 1.350.681 1.374.993 1.399.743FIKSNI TROŠKOVIStimulativna menadžment naknada 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Porezi i takse 25.556 29.837 34.224 37.947 40.751 41.484 42.231 42.991 43.765 44.553Premije osiguranja 25.556 29.837 34.224 37.947 40.751 41.484 42.231 42.991 43.765 44.553Rezerva za zamjenu 34.074 39.783 45.633 50.596 67.918 69.141 70.385 71.652 87.530 89.106Amortizacija 357.500 357.500 357.500 357.500 357.500 357.500 357.500 357.500 357.500 357.500Ostalo 17.037 17.604 18.190 18.795 19.420 19.770 20.126 20.488 20.857 21.232Ukupno 459.723 474.562 489.771 502.785 526.340 529.379 532.473 535.623 553.417 556.944FINANCIJSKO I IZVANREDNO POSLOVANJERezultat financijskog i izvanrednog poslovanja 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0EBITEBIT 180.502 346.786 518.205 661.982 753.952 773.959 794.325 815.058 821.575 842.799KAMATEKamate 543.400 553.181 563.138 573.275 534.961 495.082 453.594 410.452 365.610 319.021DOBIT PRIJE POREZA NA DOBIT/ GUBITAKDobit prije poreza na dobit/gubitak -362.898 -206.395 -44.933 88.707 218.991 278.876 340.731 404.605 455.965 523.777NETO DOBIT Porez na dobit 0 0 0 0 0 0 12.389 35.705 40.112 46.151Neto dobit -362.898 -206.395 -44.933 88.707 218.991 278.876 328.342 368.900 415.853 477.626EBITDA 538.002 704.286 875.705 1.019.482 1.111.452 1.131.459 1.151.825 1.172.558 1.179.075 1.200.299



Tablica 5.3.2.5. Predvidivi novčani tok malih (apart)hotela u prvih 10 godina poslovanja

NOVČANI TOKMINI (APART)HOTELI tekuće cijeneEUR 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10EBIT 0 180.502 346.786 518.205 661.982 753.952 773.959 794.325 815.058 821.575 842.799Porez na dobit 0 0 0 0 0 0 0 12.389 35.705 40.112 46.151NOPLAT 0 180.502 346.786 518.205 661.982 753.952 773.959 781.936 779.352 781.463 796.647Amortizacija 0 357.500 357.500 357.500 357.500 357.500 357.500 357.500 357.500 357.500 357.500Bruto novčani tok 0 538.002 704.286 875.705 1.019.482 1.111.452 1.131.459 1.139.436 1.136.852 1.138.963 1.154.147Promjene u radnom kapitalu 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Kapitalna ulaganja 8.150.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Operativni novčani tok -8.150.000 538.002 704.286 875.705 1.019.482 1.111.452 1.131.459 1.139.436 1.136.852 1.138.963 1.154.147 1.799.786Ostatak vrijednosti 11.541.474SLOBODNI NOVČANI TOK -8.150.000 538.002 704.286 875.705 1.019.482 1.111.452 1.131.459 1.139.436 1.136.852 1.138.963 12.695.622 13.341.260WACC 8,61% 8,61% 8,61% 8,61% 8,61% 8,61% 8,61% 8,61% 8,61% 8,61%Diskontni faktor 1,000 0,921 0,848 0,781 0,719 0,662 0,609 0,561 0,516 0,476 0,438NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST -8.150.000 495.352 597.049 683.516 732.656 735.431 689.318 639.148 587.145 541.603 5.558.477 3.109.696NOPLAT = Net Operating Profit Less Adjusted Taxes IRR = 13,6%


Interna stopa rentabilnosti malih (apart)hotela dostigla bi 13,6%, a predujmljeni kapital povratio bi se u cijelosti u 9. godini predvidivog poslovanja.

Istodobno, a kako se na lokalitetu Galin lakat predviđa i izgradnja sezonskog kampirališta s oko 100 smještajnih jedinica, za izgradnju ovog tipa smještajne ponude bit će potrebno osigurati oko 265,0 tisuća eura. Oko 90% potrebnih sredstava osigurat će se putem komercijalnih kredita (8% kamata, 2+8 godina povrata). Kampiralište bi trebalo biti otvoreno od polovice travnja do polovine listopada (180 dana godišnje), pri čemu bi se njegovo predvidivo korištenje tijekom tog razdoblja trebalo kretati od 28% u prvoj godini poslovanja do 47% u godini tržišne normalizacije (5. godina predvidivog poslovanja). Prosječna cijena smještaja po osobi dostigla bi iznos od oko 5 eura u prvoj poslovnoj godini i ne bi se bitnije mijenjala u kasnijim poslovnim godinama5. Konačno, kampiralište bi zapošljavalo 8 djelatnika.

Predvidiv broj ostvarenih noćenja, formiranje prihoda, račun dobiti i gubitka i novčani tok kampirališta prikazani su u tablicama 5.3.2.6 do 5.3.2.10.

5 Pritom valja imati na umu da cijena smještaja po osobi varira prema sezoni i kreće se u rasponu od oko 3 eura do 6 eura

Tablica 5.3.2.6. Predvidiv broj prodanih kamp jedinica u prvih 5 godina

KAMPIRALIŠTE GALIN LAKATSezona 1 2 3 4 5

1 srpanj i kolovoz 2.063 3.111 3.569 4.026 4.3012 lipanj i rujan 1.238 1.867 2.141 2.416 2.5803 svibanj i listopad 619 933 1.071 1.208 1.2904 travanj, pola studenog 206 311 357 403 430



Tablica 5.3.2.7. Predvidiv broj ostvarenih noćenja u kampiralištu u prvih 5 godina

KAMPIRALIŠTE GALIN LAKATSezona 1 2 3 4 5

1 srpanj i kolovoz 5.156 7.778 8.921 10.065 10.7512 lipanj i rujan 3.094 4.667 5.353 6.039 6.4513 svibanj i listopad 1.238 1.867 2.141 2.416 2.5804 travanj, pola studenog 413 622 714 805 860


Tablica 5.3.2.8. Predvidivi prihodi kampirališta u prvih 5 godina poslovanja

KAMPIRALIŠTE GALIN LAKAT u stalnim cijenamaEUR 1 2 3 4 5Broj kamp mjesta 100 100 100 100 100Korištenje kamp mjesta (%) 25,0% 34,0% 39,0% 44,0% 47,0%Prodane kamp jedinice 4.125 6.222 7.137 8.052 8.601DOF 2,40 2,40 2,40 2,40 2,40Broj noćenja 9.900 14.935 17.132 19.329 20.647Prosječna cijena noćenja 5 5 5 5 5PRIHOD SMJEŠTAJA 52.779 79.610 91.318 103.025 110.050Postotak a la carte konzumacija kao udio u broju noćenja 10% 10% 10% 10% 10%Broj a la carte konzumacija 990 1.493 1.713 1.933 2.065Prosječna cijena a la carte konzumacije 7,0 7,0 7,0 7,0 7,0Postotak konzumacija pića i napitaka kao udio u broju noćenja 100% 100% 100% 100% 100%Broj konzumacija pića i napitaka 9.900 14.935 17.132 19.329 20.647Prosječna cijena konzumacije pića i napitaka 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5PRIHODI HRANE I PIĆA 21.780 32.857 37.690 42.523 45.424Prihodi od najma sportske opreme i rekvizita 14.850 22.402 25.698 28.993 30.971OSTALI PRIHODI 14.850 22.402 25.698 28.993 30.971UKUPNO POSLOVNI PRIHODI 89.409 134.869 154.706 174.542 186.445



Tablica 5.3.2.9. Predvidivi račun dobiti i gubitka kampirališta u prvih 10 godina poslovanja

RAČUN DOBITI I GUBITKAKAMPIRALIŠTE GALIN LAKAT tekuće cijeneEUR 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10PRIHODISmještaj 52.779 81.043 94.635 108.689 118.190 120.317 122.483 124.688 126.932 129.217Dodatna hrana i piće 21.780 33.448 39.059 44.861 48.784 49.662 50.556 51.466 52.393 53.336Ostali prihodi 14.850 22.805 26.631 30.587 33.262 33.861 34.470 35.091 35.722 36.365POSLOVNI PRIHODI - UKUPNO 89.409 137.297 160.325 184.138 200.236 203.840 207.509 211.245 215.047 218.918ODJELNI TROŠKOVITROŠKOVI PRODAJESmještaj 1.056 1.621 1.893 2.174 2.364 2.406 2.450 2.494 2.539 2.584Dodatna hrana i piće 7.623 11.707 13.671 15.701 17.074 17.382 17.695 18.013 18.337 18.667Ostali prihodi 1.485 2.281 2.663 3.059 3.326 3.386 3.447 3.509 3.572 3.637Ukupno 10.164 15.608 18.226 20.934 22.764 23.174 23.591 24.016 24.448 24.888DIREKTNE PLAĆESmještaj 9.000 9.162 9.327 9.495 9.666 9.840 10.017 10.197 10.381 10.568Hrana i piće 15.000 15.270 15.545 15.825 16.110 16.399 16.695 16.995 17.301 17.613Ostali prihodi 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ukupno 24.000 24.432 24.872 25.319 25.775 26.239 26.711 27.192 27.682 28.180OSTALI TROŠKOVI ODJELASmještaj 528 810 946 1.087 1.182 1.203 1.225 1.247 1.269 1.292Hrana i piće 871 1.338 1.562 1.794 1.951 1.986 2.022 2.059 2.096 2.133Ostali prihodi 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ukupno 1.399 2.148 2.509 2.881 3.133 3.190 3.247 3.306 3.365 3.426ODJELNI PROFITSmještaj 42.196 69.450 82.469 95.934 104.978 106.868 108.792 110.750 112.743 114.773Dodatna hrana i piće -1.714 5.133 8.281 11.541 13.649 13.895 14.145 14.399 14.658 14.922Ostali prihodi 13.365 20.525 23.968 27.528 29.936 30.475 31.023 31.582 32.150 32.729UKUPNO 53.847 95.108 114.718 135.003 148.563 151.237 153.960 156.731 159.552 162.424NERASPOREĐENI TROŠKOVIPLAĆE I POVEZANI TROŠKOVIAdministracija 9.900 10.078 10.260 10.444 10.632 10.824 11.018 11.217 11.419 11.624Marketing i prodaja 11.250 11.453 11.659 11.869 12.082 12.300 12.521 12.746 12.976 13.209Održavanje 5.400 5.497 5.596 5.697 5.799 5.904 6.010 6.118 6.228 6.341Ukupno 26.550 27.028 27.514 28.010 28.514 29.027 29.550 30.081 30.623 31.174OSTALI TROŠKOVI Osnovna menadžment naknada 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Administracija 2.235 3.432 4.008 4.603 5.006 5.096 5.188 5.281 5.376 5.473


Marketing i prodaja 4.470 6.865 8.016 9.207 10.012 10.192 10.375 10.562 10.752 10.946Održavanje 2.682 4.119 4.810 5.524 6.007 6.115 6.225 6.337 6.451 6.568Energija 3.129 4.805 5.611 6.445 7.008 7.134 7.263 7.394 7.527 7.662Ukupno 12.517 19.222 22.446 25.779 28.033 28.538 29.051 29.574 30.107 30.648G.O.P.GOP 14.779 48.859 64.758 81.214 92.016 93.673 95.359 97.075 98.822 100.601FIKSNI TROŠKOVIStimulativna menadžment naknada 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Porezi i takse 1.341 1.365 1.390 1.415 1.440 1.466 1.493 1.520 1.547 1.575Premije osiguranja 1.609 1.638 1.668 1.698 1.728 1.760 1.791 1.823 1.856 1.890Rezerva za zamjenu 894 1.373 1.603 1.841 2.002 2.038 2.075 2.112 2.150 2.189Amortizacija 9.836 9.836 9.836 9.836 9.836 9.836 9.836 9.836 9.836 9.836Ostalo 447 460 473 486 500 509 518 527 537 546Ukupno 14.128 14.672 14.970 15.276 15.507 15.609 15.713 15.819 15.926 16.036FINANCIJSKO I IZVANREDNO POSLOVANJERezultat financijskog i izvanrednog poslovanja

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

EBITEBIT 652 34.186 49.788 65.938 76.509 78.063 79.646 81.256 82.896 84.565KAMATEKamate 19.996 20.356 20.722 18.458 16.106 13.664 11.128 8.496 5.766 2.935DOBIT PRIJE POREZA NA DOBIT/ GUBITAKDobit prije poreza na dobit/gubitak -19.344 13.830 29.066 47.479 60.403 64.400 68.518 72.760 77.130 81.630NETO DOBIT Porez na dobit 0 0 2.256 4.694 5.968 6.348 6.741 7.145 7.562 7.992Neto dobit -19.344 13.830 26.810 42.786 54.435 58.052 61.777 65.615 69.568 73.639EBITDA 10.488 44.023 59.625 75.774 86.345 87.900 89.482 91.093 92.732 94.401



Tablica 5.3.2.10. Predvidivi novčani tok kampirališta


NOVČANI TOKKAMPIRALIŠTE GALIN LAKAT tekuće cijeneEUR 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10EBIT 0 652 34.186 49.788 65.938 76.509 78.063 79.646 81.256 82.896 84.565Porez na dobit 0 0 0 2.256 4.694 5.968 6.348 6.741 7.145 7.562 7.992NOPLAT 0 652 34.186 47.532 61.244 70.542 71.715 72.905 74.111 75.334 76.573Amortizacija 0 9.836 9.836 9.836 9.836 9.836 9.836 9.836 9.836 9.836 9.836Bruto novčani tok 0 10.488 44.023 57.369 71.080 80.378 81.551 82.741 83.947 85.170 86.410Promjene u radnom kapitalu 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Kapitalna ulaganja 265.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Operativni novčani tok -265.000 10.488 44.023 57.369 71.080 80.378 81.551 82.741 83.947 85.170 86.410 418.157Ostatak vrijednosti 864.097SLOBODNI NOVČANI TOK -265.000 10.488 44.023 57.369 71.080 80.378 81.551 82.741 83.947 85.170 950.507 1.282.254WACC 8,76% 8,76% 8,76% 8,76% 8,76% 8,76% 8,76% 8,76% 8,76% 8,76%Diskontni faktor 1,000 0,919 0,845 0,777 0,715 0,657 0,604 0,556 0,511 0,470 0,432NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST -265.000 9.643 37.218 44.596 50.806 52.825 49.281 45.973 42.888 40.009 410.547 518.786NOPLAT = Net Operating Profit Less Adjusted Taxes IRR =26,6%

Interna stopa rentabilnosti kampirališta dostigla bi 26,6%, dok bi predujmljeni kapital u cijelosti bio povraćen tijekom 6. godine predvidivog poslovanja.

Slika 5.3.2.1.Vizualizacija lokaliteta Galin Lakat (aparthoteli)

Izvor: autori studije






5.3.3. Lokalitet MarinovacRiječ je o lokalitetu površine 6.000 m2, predviđenom za plažu i plažne sadržaje na kojem, uslijed

plavljenja, nije moguće graditi ‘čvrste’, već samo montažne građevne objekte. U skladu s rečenim, a imajući na umu veličinu i izuzetne prirodne značajke lokaliteta, u zoni Marinovac predviđa se izgradnja dvojnog ugostiteljskog objekta. Objekt bi raspolagao s oko 30 sjedećih mjesta u zatvorenom te s oko 60 sjedećih mjesta na otvorenom (dvije terase) te bi zapošljavao 6 osoba. Kako bi se na ovom lokalitetu, izvan plavne zone, izgradile i sanitarne prostorije i skladište plažne opreme i mobilijara, ukupno ulaganje se procjenjuje na oko 155. tisuća eura. Oko 90% potrebnih sredstava osigurat će se putem komercijalnih kredita (8% kamata, 3+12 godina povrata).

Predvidiv broj ostvarenih konzumacija i formiranje prihoda u godini tržišne normalizacije, formiranje prihoda u prvih pet godina poslovanja, račun dobiti i gubitka i novčani tok plažnog ugostiteljskog objekta prikazani su u tablicama 5.3.3.1. do 5.3.3.4.

Tablica 5.3.3.1. Predvidivi promet plažnog objekta u godini tržišne normalizacije

GODINA STABILIZIRANOG POSLOVANJASAMO USLUGE HRANE I PIĆA

VRSTA srpanj i lipanj i svibanj ostali UKUPNOUSLUGE kolovoz rujan mjeseci

A) HRANA1. Broj dana u razdoblju 62 60 31 30 1832. Broj sjedećih mjesta

'- u zatvorenom 30 30 30 30 '- na otvorenom 60 60 45 45

3. Obrt sjedećeg mjesta/dan '- u zatvorenom 0,5 1,0 0,5 0,5 '- na otvorenom 2,0 1,5 0,5 0,0

4. Predvidivi broj konzumacija dnevno 135 120 38 15 3085. Predvidivi broj konzumacija u razdoblju 8.370 7.200 1.163 450 17.1836. Prosječna cijena konzumacije (EUR) 5,0 5,0 5,0 5,07. PRIHOD HRANE - UKUPNO (EUR) 41.850 36.000 5.813 2.250 85.913

B) PIĆA I NAPICI1. Broj dana u razdoblju 62 60 31 30 1832. Broj sjedećih mjesta

'- u zatvorenom 30 30 30 30 '- na otvorenom 60 60 45 45

3. Obrt sjedećeg mjesta/dan '- u zatvorenom 0,5 1,0 1,0 1,0 '- na otvorenom 3,0 2,0 1,0 0,0

4. Predvidivi broj konzumacija dnevno 195 150 75 30 4505. Predvidivi broj konzumacija u razdoblju 12.090 9.000 2.325 900 24.3156. Prosječna cijena konzumacije (EUR) 1,5 1,5 1,5 1,57. PRIHOD PIĆA I NAPITAKA - UKUPNO (EUR) 18.135 13.500 3.488 1.350 36.473

C) PRIHOD HRANE I PIĆA - SVEUKUPNO (EUR) 59.985 49.500 9.300 3.600 122.385Izvor. Autori studije.

Tablica 5.3.3.2. Predvidivi prihodi lokaliteta Marinovac u prvih 5 godina poslovanja

PROJEKCIJA PRIHODALOKALITET MARINOVAC u stalnim cijenamaEUR 1 2 3 4 5Broj a la carte konzumacija 12.028 14.605 17.183 17.183 17.183Prosječna cijena a la carte konzumacije 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0Broj konzumacija pića i napitaka 18.236 21.276 24.315 24.315 24.315Prosječna cijena konzumacije pića i napitaka 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5UKUPNI PRIHODI HRANE I PIĆA 87.493 104.939 122.385 122.385 122.385Prihodi od najma plažnih rekvizita 18.236 21.276 24.315 24.315 24.315OSTALI PRIHODI 18.236 21.276 24.315 24.315 24.315UKUPNO POSLOVNI PRIHODI 105.729 126.215 146.700 146.700 146.700



Tablica 5.3.3.3.

Predvidivi račun dobiti i gubitka lokaliteta Marinovac u prvih 10 godina

RAČUN DOBITI I GUBITKALOKALITET MARINOVAC tekuće cijeneEUR 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10PRIHODISmještaj (na bazi polupansiona) 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Dodatna hrana i piće 87.493 106.828 126.831 129.113 131.438 133.803 136.212 138.664 141.160 143.700Ostali prihodi 18.236 21.659 25.198 25.652 26.114 26.584 27.062 27.549 28.045 28.550POSLOVNI PRIHODI - UKUPNO 105.729 128.487 152.029 154.765 157.551 160.387 163.274 166.213 169.205 172.250ODJELNI TROŠKOVITROŠKOVI PRODAJESmještaj (na bazi polupansiona) 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Dodatna hrana i piće 30.623 37.390 44.391 45.190 46.003 46.831 47.674 48.532 49.406 50.295Ostali prihodi 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ukupno 30.623 37.390 44.391 45.190 46.003 46.831 47.674 48.532 49.406 50.295DIREKTNE PLAĆESmještaj 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Hrana i piće 30.000 30.540 31.090 31.649 32.219 32.799 33.389 33.990 34.602 35.225Ostali prihodi 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ukupno 30.000 30.540 31.090 31.649 32.219 32.799 33.389 33.990 34.602 35.225OSTALI TROŠKOVI ODJELASmještaj 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Hrana i piće 1.750 2.137 2.537 2.582 2.629 2.676 2.724 2.773 2.823 2.874Ostali prihodi 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Ukupno 1.750 2.137 2.537 2.582 2.629 2.676 2.724 2.773 2.823 2.874ODJELNI PROFITSmještaj (na bazi polupansiona) 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Dodatna hrana i piće 25.121 36.762 48.814 49.692 50.587 51.497 52.424 53.368 54.328 55.306Ostali prihodi 18.236 21.659 25.198 25.652 26.114 26.584 27.062 27.549 28.045 28.550UKUPNO 43.357 58.420 74.012 75.344 76.700 78.081 79.486 80.917 82.373 83.856NERASPOREĐENI TROŠKOVIPLAĆE I POVEZANI TROŠKOVIAdministracija 3.000 3.054 3.109 3.165 3.222 3.280 3.339 3.399 3.460 3.523Marketing i prodaja 1.800 1.832 1.865 1.899 1.933 1.968 2.003 2.039 2.076 2.114Održavanje 960 977 995 1.013 1.031 1.050 1.068 1.088 1.107 1.127Ukupno 5.760 5.864 5.969 6.077 6.186 6.297 6.411 6.526 6.644 6.763OSTALI TROŠKOVI Osnovna menadžment naknada 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Administracija 1.057 1.285 1.520 1.548 1.576 1.604 1.633 1.662 1.692 1.723Marketing i prodaja 1.057 1.285 1.520 1.548 1.576 1.604 1.633 1.662 1.692 1.723


Održavanje 3.172 3.855 4.561 4.643 4.727 4.812 4.898 4.986 5.076 5.168Energija 4.229 5.139 6.081 6.191 6.302 6.415 6.531 6.649 6.768 6.890Ukupno 9.516 11.564 13.683 13.929 14.180 14.435 14.695 14.959 15.228 15.503G.O.P.GOP 28.081 40.993 54.360 55.338 56.334 57.348 58.381 59.432 60.501 61.590FIKSNI TROŠKOVIStimulativna menadžment naknada 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Porezi i takse 2.115 2.153 2.191 2.231 2.271 2.312 2.353 2.396 2.439 2.483Premije osiguranja 1.903 1.937 1.972 2.008 2.044 2.081 2.118 2.156 2.195 2.235Rezerva za zamjenu 3.172 3.855 6.081 6.191 6.302 6.415 6.531 6.649 6.768 6.890Amortizacija 5.897 5.897 5.897 5.897 5.897 5.897 5.897 5.897 5.897 5.897Ostalo 1.057 1.087 1.118 1.149 1.182 1.203 1.225 1.247 1.269 1.292Ukupno 14.144 14.929 17.259 17.475 17.695 17.908 18.124 18.344 18.568 18.796FINANCIJSKO I IZVANREDNO POSLOVANJERezultat financijskog i izvanrednog poslovanja

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

EBITEBIT 13.938 26.064 37.101 37.863 38.639 39.441 40.257 41.088 41.933 42.794KAMATEKamate 11.200 11.402 11.607 10.831 10.024 9.184 8.310 7.402 6.459 5.479DOBIT PRIJE POREZA NA DOBIT/ GUBITAKDobit prije poreza na dobit/gubitak 2.738 14.663 25.494 27.032 28.615 30.257 31.947 33.685 35.474 37.315NETO DOBIT Porez na dobit 274 1.430 2.528 2.671 2.818 2.971 3.128 3.290 3.457 3.629Neto dobit 2.464 13.233 22.966 24.361 25.797 27.286 28.819 30.395 32.017 33.686EBITDA 19.834 31.961 42.997 43.760 44.536 45.338 46.154 46.984 47.830 48.691



Tablica 5.3.3.4. Predvidivi novčani tok lokaliteta Marinovac

LOKALITET MARINOVAC tekuće cijeneEUR 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10EBIT 0 13.938 26.064 37.101 37.863 38.639 39.441 40.257 41.088 41.933 42.794Porez na dobit 0 274 1.430 2.528 2.671 2.818 2.971 3.128 3.290 3.457 3.629NOPLAT 0 13.664 24.634 34.573 35.192 35.821 36.470 37.129 37.797 38.476 39.165Amortizacija 0 5.897 5.897 5.897 5.897 5.897 5.897 5.897 5.897 5.897 5.897Bruto novčani tok 0 19.561 30.531 40.469 41.089 41.718 42.367 43.026 43.694 44.373 45.062Promjene u radnom kapitalu 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Kapitalna ulaganja 155.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Operativni novčani tok -155.000 19.561 30.531 40.469 41.089 41.718 42.367 43.026 43.694 44.373 45.062 236.891Ostatak vrijednosti 450.623SLOBODNI NOVČANI TOK -155.000 19.561 30.531 40.469 41.089 41.718 42.367 43.026 43.694 44.373 495.685 687.514WACC 8,61% 8,61% 8,61% 8,61% 8,61% 8,61% 8,61% 8,61% 8,61% 8,61%Diskontni faktor 1,000 0,921 0,848 0,781 0,719 0,662 0,609 0,561 0,517 0,476 0,438

NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST -155.000 18.011 25.885 31.592 29.534 27.611 25.818 24.142 22.575 21.109 217.124 288.401NOPLAT = Net Operating Profit Less Adjusted Taxes IRR =27,4%


Interna stopa rentabilnosti lokaliteta Marinovac dostigla bi 27,4%, dok bi predujmljeni kapital u cijelosti bio povraćen tijekom 5. godine predvidivog poslovanja.

Slika 5.3.3.1.Vizualizacija lokaliteta Marinovac (plaža)









5.3.4. Lokalitet ‘Kamenolom’Tematski parkovi predstavljaju specifične i izuzetno popularne sadržaje turističke ponude koji

pomno ciljanim potrošačkim segmentima, ponajviše obiteljima s djecom, mladima i svima koji se tako osjećaju, omogućavaju (tematiziranu) cjelodnevnu zabavu, opuštanje i/ili uživanje u različitim adrenalinskim aktivnostima. S obzirom da u cijeloj regiji (BiH, Hrvatska, Srbija, Slovenija, Crna Gora, Makedonija) danas ne postoji niti jedan nacionalno i međunarodno prepoznatljiv tematsko-zabavni park, razvoj takvog parka na mjestu današnjeg napuštenog kamenoloma na području općine Livno zasigurno može predstavljati jedan od ključnih elemenata diferencijacije, a time i turističkog pozicioniranja Buškog jezera i pripadajućeg mu okruženja.

Unatoč konceptualnom/tematskom razlikovanju pojedinih parkova, većina zabavnih parkova danas nudi isti tip atrakcija, dok se razlike odnose ponajviše na tematsko profiliranje i način integriranja pojedinih atrakcija u skladnu cjelinu. U skladu s rečenim, danas se u tematskim parkovima uobičajeno nude sljedeće atrakcije:

– ‘Roller coasteri’ – uobičajeno prepoznatljivi znak i ključna atrakcija svakog tematskog parka. Pojavljuju se u različitim oblicima kao što su ‘hypercoasteri’ koje nude veliku visinu i vrlo velike brzine, ‘leteći coasteri’ koji mogu nositi putnike horizontalno, ali i ispod ili iznad tračnice, ‘obrnuti coasteri’ kod kojih noge putnika vise u zraku, odnosno kao ‘vertikalni coasteri’ koji pružaju mogućnost pada pod gotovo 90 stupnjeva;

– Vožnje u mraku i/ili na simulatorima – vožnje u zatvorenim prostorima i sa scenarijem koji kombinira klasična obilježja vožnji s tehnikama korištenim na filmu/kazalištu;

– Horizontalne vožnje – uključuju atrakcije zasnovane na ponavljanju pokreta kao što su različite vrste vrtuljaka;

Slika 5.3.4.1.Prijedlog izgleda adrenalinskog parka na lokalitetu ‘Kamenolom’

Izvor: preuzeto s www.mirjana-rastoke.com.


– Vodene atrakcije – tematski parkovi razvili su specifične atrakcije na vodi koji uključuju različite vožnje na vodi s povezanim efektima brzaca (mirna/brza voda), suženja (usponi i padovi) i prskanja (spuštanje niz strmine s prskanjima putnika); kao i

– Edukativne atrakcije – riječ je o atrakcijama koje se baziraju na različitim kombinacijama edukativnih sadržaja i vožnji.

S obzirom na činjenicu da se u ovoj fazi razvoja projekta još nema povratne informacije o zainteresiranosti lokalne izvršne vlasti za razvoj tematskog parka na području Buškog jezera kao ni iskazanog interesa potencijalnih ulagača, trenutno nije moguće detaljnije razraditi ni temu, ni poželjnu strukturu sadržaja samog parka, a time niti predvidive parametre tržišne održivosti i financijske isplativosti ulaganja.

5.4. Model upravljanja destinacijomRazvoj sadržaja turističke ponude na izabranim lokalitetima na Buškom jezeru, uz iskazani

poduzetnički interes privatnog sektora, mora se temeljiti i na potrebi dugoročne zaštite i očuvanja ovog izuzetnog atraktivnog prirodnog područja za rekreativne i druge aktivnosti lokalne populacije. U tom smislu, logičan model upravljanja cijelim područjem obuhvata projekta trebao bi se bazirati na podjeli uloga i odgovornosti između nositelja izvršne vlasti kao zastupnika javnog interesa i privatnih poduzetnika.

Polazeći od prethodnih naznaka, temeljna uloga nositelja izvršne vlasti u općinama Livno i Tomislavgrad svodi se na usvajanje ovog plana razvoja turizma, odnosno osiguranje potrebnih preduvjeta za njegovu provedbu. To podrazumijeva ne samo bazično uređenje šetnice oko jezera, izgradnju prikladnog broja odmorišta/vidikovaca i osmatračnica ptica, postavljanje info ploča i/ili drugih prikladnih interpretacijskih alata, već i osiguranje potrebne turističke infrastrukture (javna rasvjeta, parkirališta, pristupne ceste, fekalna i oborinska odvodnja, odvoz krutog otpada i sl.) na svim definiranim lokalitetima podesnim za turistifikaciju, a osobito u kontekstu razvoja tematskog zabavnog parka.

S druge strane, uloga privatnog sektora, a temeljem usvojenog plana razvoja turizma, svodi se na razvoj podesnih lokaliteta za izgradnju sadržaja turističke ponude sukladno planskim odrednicama. To podrazumijeva ne samo poštivanje predviđenih planskih gabarita u izgradnji (osobito veličinu pojedinih objekata, tipologiju i strukturu ponude), već i udovoljavanje svim uobičajenim standardima kvalitete i ekološke održivosti. Interes privatnih poduzetnika, nadalje, moguće je osigurati na jedan od dva podjednako prihvatljiva načina – prvi se odnosi na dugoročnu koncesiju, dok drugi podrazumijeva trajnu prodaju zemljišta na konkretnim mikrolokalitetima podesnim za turistifikaciju. Stvar je međusobnog dogovora između nositelja javne vlasti i potencijalnih investitora da se dogovore koji im je model prihvatljiviji.

Konačno, za uspjeh cijelog projekta, a u cilju što je moguće efikasnijeg upravljanja razvojem turizma na području Buškog jezera, odmah po usvajanju ovog dokumenta od strane nositelja izvršne vlasti u općinama Tomislavgrad i Livno, bilo bi korisno formirati svojevrsno upravljačko tijelo (‘Steering Committee’). U tom bi upravljačkom tijelu trebalo osigurati adekvatnu zastupljenost svih razvojnih dionika javnog i privatnog sektora, nevladinih udruga i/ili drugih relevantnih udruga civilnog društva. U cilju pragmatičnosti, predlaže se da njegovi članovi budu predstavnici općina Tomislavgrad i Livno, predstavnik županijske turističke zajednice, gvardijan Karmela Sv. Ilije, tri predstavnika poduzeća Delminium, predsjednik sportskog društva Buško jezero te predstavnici ostalih interesnih skupina zainteresiranih za razvoj turizma na području Buškog jezera.

6. Marketinške aktivnosti

Nužan preduvjet i polazište uspješnoga marketinga turističke destinacije, pravilan je odabir ciljnih skupina te adekvatan način pozicioniranja destinacije. Pritom će se istaknuti sve one posebnosti, prednosti i vrijednosti koje čine identitet destinacije, a relevantne su ciljanim skupinama turista. Međutim, proces pozicioniranja ili repozicioniranja destinacije, ili pojedinih turističkih proizvoda destinacije, iznimno je dug i mukotrpan posao. Pritom se ne smije zanemariti i činjenica da je vrlo lako izgubiti stečene pozicije. Kako se to ne bi dogodilo, nužno je permanentno održavati i podizati razinu kvalitete usluge, kontrolirati njezino ostvarenje i na taj način održavati pozitivan imidž destinacije.

6.1. Tržišno pozicioniranjeNakon provedene segmentacije tržišta i odabira konkretnih ciljnih skupina, destinacija se mora

odlučiti koje mjesto želi zauzeti na odabranom tržišnom segmentu, odnosno ona mora pozicionirati svoje proizvode i usluge. Najjednostavnije rečeno, rezultat pozicioniranja je određena slika u svijesti turista pri pomisli na Buško jezero kao turističke destinacije. Kako bi odabrala adekvatnu strategiju za tržišno pozicioniranje, destinacija prije svega mora:

– identificirati nekoliko svojih konkurentskih prednosti na kojima može graditi svoju poziciju u svijesti turista;

– odabrati između tih prednosti one koje su najbolje i najizraženije;– pronaći način učinkovitoga komuniciranja s tržištem kako bi potencijalnim korisnicima mogli

pravodobno i na kvalitetan način priopćiti informaciju o tome gdje su se točno pozicionirali.Destinacije se u tržišnom pozicioniranju mogu odlučiti za samo jednu prednost (npr.: najbolja kvaliteta,

najbolja usluga, najniža cijena i dr.), dvije prednosti (visoka kvaliteta i raznovrsnost aktivnosti), ili pak više njih. Pri tome moraju biti vrlo oprezne kako se ne bi dovele u situaciju potpozicioniranosti, prepozicioniranosti ili nedefiniranosti pozicije ili imidža. Naime, može se dogoditi da iz načina pozicioniranja:

– turisti ne mogu identificirati ništa konkretno po čemu bi prepoznali određeno područje (npr. potencijalni posjetitelj ne zna što bi točno očekivao od boravka na Buškom jezeru à nedefiniranost pozicije),

– turisti mogu imati preusku sliku o destinaciji (npr. potencijalni turist smatra da je Buško jezero specijalizirano za promatranje ptica, što njega ne zanima, već ga zanima rekreacija u prirodi sa svojom djecom à potpozicioniranost), ili pak

– turisti ostanu zbunjeni jer jednostavno ne mogu definirati imidž destinacije (npr. potencijalnom turistu se komunicira prevelik broj različitih slika o destinaciji što može djelovati odbojno na njega à prepozicioniranost).

Pri pozicioniranju na tržištu, destinacije moraju biti svjesne da je stjecanje određenih pozicija (izgradnja novih ili promjena postojećih predodžbi o destinaciji) u svijesti potrošača dug i mukotrpan proces, ali i da se stečene pozicije mogu vrlo brzo izgubiti nepromišljenim djelovanjem, prije svega unutar domene marketinške komunikacije.

Područje Buškog jezera ima brojne potencijalne elemente diferencijacije ili razlikovne elemente na osnovu kojih se ova destinacija može uspješno diferencirati od konkurencije. Stavljajući naglasak na ove elemente u tržišnoj komunikaciji, destinacija može na efikasan i efektivan način izgraditi poželjan i prepoznatljiv imidž koji će potaknuti pripadnike prethodno navedenih ciljnih skupina na prvi ili ponovan dolazak u destinaciju Buško jezero. Radi se o sljedećim elementima:


– ambijent jezera i privlačnost užeg područja oko jezera;– miran i opušten način života u izvornom ruralnom okruženju;– očuvana, specifična fauna i flora koja pruža autentičan doživljaj prirode; – područje bogate kulturne baštine, tradicije ruralnog života, zanimljive povijesti i gastronomske

ponude;– prostor alpske klime; te– dostupnost destinacije.

Polazeći od navedenih razlikovnih elemenata resursno-atrakcijske osnove moguće je definirati sljedeće ključne atribute pozicioniranja područja Buškog jezera:

Slika 6.1.1. Ključni atributi pozicioniranja područja Buškog jezera

DESTINACIJA BUŠKO JEZERO KLJUČNI ATRIBUTIOČARAJUĆI AMBIJENT JEZERA/ BOGATA PRIRODNA BAŠTINA/RURALNI NAČIN ŽIVOTA I TRADICIJA

PRIRODA I AMBIJENT TRADICIJA I KULTURA AKTIVNOSTI KLIMA DOSTUPNOST PTICEMir, usporen ritam života i jedinstven ambijent Buškog jezera, ovo odredište čine idealnim za sve one koji traže odmor za dušu i tijelo. Očuvanost i raznolikost biljnog i životinjskog svijeta u užem području jezera (RAMSAR područje, divlji konji, ornitološka fauna), posjetiteljima će pružiti autentičan doživljaj prirode i pomoći će im da barem na kratko zaborave na ubrzanu svakodnevicu.

Koncentrirano na izrazito malom području, posjetitelji Buškog jezera mogu iskusiti bogatu tradiciju ruralnog života (eko-etno selo), vratiti se u vremena krunidbe kralja Tomislava i osmanske vladavine, posjetiti vrhunske povijesno-umjetničke izložbe (Galerija Gorica, Franjevački samostan u Livnu, Karmelićanski samostan) i lokalne festivale, te uživati u izvornim gastronomskim specijalitetima (Livanjski sir, pršut i lokalna vina). Ovaj prostor pun je priča, doživljaja i inspiracije za sve posjetitelje.

Jedinstven ambijent Buškog jezera i uređenost područja, ovo odredište čine atraktivnim za sve zaljubljenike u aktivni odmor. Područje pruža mogućnosti za bavljenje brojnim vanjskim aktivnostima, od šetnji, rekreativnog biciklizma, preko ribolova i jahanja, do sportova na vodi. Neovisno o tome da li je posjetitelj u potrazi za romantikom, spokojem ili za uzbuđenjem, ova će destinacija pružiti svima doživljaj za pamćenje.

U neposrednoj blizini Kupresa i Blidinja, područje Buškog jezera nije samo atraktivno odredište za zaljubljenike u zimske sportove, već je i idealno odredište za predah od vrućina koje ljeti vladaju u užarenoj Hercegovini i Dalmaciji.

Neposredna blizina granice s Hrvatskom, autoceste A1 i Jadranske magistrale, te dobra mreža lokalnih cesta, čine Buško jezero atraktivnim i prometno lako dostupnim odredištem za izletnike i tranzitere.

S desetak različitih vrsta ptica, područje Buškog jezera je neotkrivena destinacija za sve one koje fascinira svijet ptica. Sezonske migracije ptica (proljeće, jesen) mogu potaknuti posjetitelje na ponovni dolazak da bi promatrali stanište u različitim dobima godine.

POZICIONIRANJE

ODMOR ZA DUŠU I TIJELO UZ JEDINSTVEN AMBIJENT BUŠKOG JEZERA IDEALNO ODREDIŠTE ZA BIJEG OD LJETNIH VRUĆINA

NEOTKRIVENA DESTINACIJA ZA SVE LJUBITELJE PRIRODEISHODIŠNA TOČKA ZA BROJNE ATRAKCIJE U ŠIREM OKRUŽENJU


Pored gore navedenih ključnih atributa pozicioniranja, određenu pozornost bi trebalo posvetiti i korištenju slike/simbola ‘konja’ u pozicioniranju destinacije. Simbol ‘konja’ izuzetno je snažan, izaziva pozitivne asocijacije, te divlji konji nisu uobičajen prizor u konkurentskim destinacijama koje su zemljopisno blizu Buškom jezeru. Aplikacija simbola ‘konja’ u marketinškoj komunikaciji stoga bi mogla potpomoći pozicioniranju destinacije Buško jezero pri vrhu svijesti pripadnika ranije navedenih ciljnih skupina (‘Top-of-Mind’ pozicioniranje).

Zaključno, uputno je da se u pozicioniranju destinacije Buško jezero u što većoj mjeri ‘prikrije’ ili izbjegne podatak o tome da se radi o umjetnom akumulacijskom jezeru. Termin ‘umjetno’ bi u mnogim segmentima mogao negativno djelovati na privlačnost destinacije i na odluku turista o dolasku, prije svega među potencijalnim turistima koji još nikada nisu bili na ovom području. Razlog tomu je što je termin ‘umjetno’ u suprotnosti sa gotovo svim identificiranim ključnim atributima pozicioniranja.

6.2. Proizvodni portfeljSuvremeni turistički proizvod predstavlja doživljaj koji se sastoji od niza različitih proizvoda i usluga

iz domene privatnog i javnog sektora. Međutim, turistički ga potrošač percipira kao cjelovitost pa je u tom smislu važno promišljati sadržajnost komponenti koje ga čine kao i privlačnost za različite tržišne segmente. S jedne strane, njegova atraktivnost počiva na resursima i atrakcijama koje destinacija ima i koji će biti glavni pokretača dolaska turista, a s druge strane da bi bio kvalitetan potrebno je uspostaviti učinkoviti destinacijski menadžment koji će brojnim uslugama podupirati kvalitetu i time proboj i opstanak na tržištu. Zbog toga je za uspjeh turističkog proizvoda važna destinacija kao i kvaliteta pružatelja usluga. Tako ukupni turistički proizvod, promatran u kontekstu doživljaja, ovisi o naslijeđenim prirodnim i kulturnim resursima, ali i o kvaliteti usluga i proizvoda za koji su odgovorni ponuđači u destinaciji, odnosno, ukupan destinacijski menadžment.

Kad je riječ o proizvodnom portfelju Buškog jezera onda je važno navesti da se radi o prostoru koji može nuditi brojne aktivnosti i koje ima dovoljnu privlačnu snagu za različite segmente posjetitelja ili turista. U odnosu na trendove na turističkom tržištu važno je navesti da ovo područje ima velike prednosti zbog mogućnosti brojnih aktivnosti za različite specifične tržišne niše tj. turiste posebnih interesa čiji broj zadnjih 20 godina kontinuirano raste. Međutim, u ovome trenutku glavnina tih proizvoda su tek potencijal koji treba razviti i učiniti ih spremnim za plasman na turističko tržište. Upravo ta činjenica ima svoje prednosti koje se ogledaju ponajviše u tome da se ti proizvodi mogu oblikovati na način uvaže sva suvremene trendove turističke potražnje.


Tablica 6.2.1.Proizvodni portfelj na području Buškog jezera

Proizvodna grupa Proizvodi

Rekreacija u prirodi/

‘meki’ avanturizam i sport

Hodanje/šetnje Biciklizam

Jahanje Sportovi na vodi

Sportski ribolov i lov

Kulturni turizam

Kultura života i rada (Zaštićena) kulturna dobra i kulturne institucije

Manifestacije Gastronomija

Ruralni turizam Turizam na seoskim gospodarstvima

Posebni proizvodi

‘Birding’/Fotosafari Adrenalinski sportovi

Vjerski turizam Speleologija


Rekreacija u prirodi/’meki’ avanturizam i sportMeki avanturizam i sport uključuje hodanje i šetnje, biciklizam, ribolov, jahanje te sportove na

vodi. Trendovi vezani uz ovoj proizvode govore o predviđanjima daljnjeg rasta potražnje koja se temelji na potrebi suvremenih potrošača za fizičkim aktivnostima te brzi o zdravlju. Iako danas ne postoje precizne procjene potražnje za segmentom koji je motiviran ovih specifičnim proizvodima smatra se da je ovaj segment, shodno trendovima života i rada pri čemu se misli na orijentaciju ka zdravom životu i boravku u prirodi, u stalnom porastu. Tako se npr. smatra da biciklizmom motivirana putovanja rastu po stopi od koji 6% do 12%, dok su adrenalinski sportovi sve više ‘u modi’ i potražnja za njima raste oko 30% godišnje.

Proizvodi sporta iako privlače široku potražnju i komplementarno se naslanjaju na druge oblike odmora više od prosjeka preferira obrazovanije urbano stanovništvo više srednje klase. Pored toga, riječ je o ekološki osviještenih ljudima, a primjetan je rast kod žena i samaca. Potrošači skloni proizvodima vezanim uz sport vole svoje aktivnosti kombinirati s odlaskom u restorane, razgledavanje lokalnih atrakcija, posjet vinarijama i wellness centrima.

Tablica 6.2.2.Proizvodi iz skupine „Rekreacija u prirodi/’meki’ avanturizam i sport

Hodanje i planinarenjeZa ovaj proizvod sporta najviše je zainteresirana generacija 40+, više razine obrazovanje i platežne moći. Putuje često bez djece, u parovima ili s klubovima ili u grupi. Oslanjaju se na preporuke i na Internet kao izvor informacija.

Biciklizam

Kad je riječ o rekreativcima riječ je o gostima srednje i starije životne dobi koji preferiraju pažljivo unaprijed birana putovanja i organizirane itinerere. S druge strane, pasionirani biciklisti pretežno su mlađi muškarci i samci te mladi parovi. Zadovoljni su jednostavnijim smještajem. Do ovog tržišta moguće je doći uz pomoć specijaliziranih turoperatora.

JahanjeJahanje može privlačiti različite grupe turista bilo da se radi o profesionalcima, rekreativcima, početnicima ili obiteljima. Važne su uređene staze, privlačen krajolik na otvorenom prostoru te dobro uvježbani konji.

Sportovi na vodi Riječ je o aktivnostima poput wind surfinga, skijanja na vodi, veslanja i drugih aktivnostima. Pretežno ih preferira mlađa dobna skupina.


Faktori vezani za uspjeh proizvoda koji se odvijaju u prirodu su:

– Atraktivnost destinacije: ljepota i atraktivnost krajolika, očuvanost prostora, izražena i vidljiva briga o okolišu ključni su elementi privlačnosti boravka u prirodi. Sve je veća osjetljivost na ekološku komponentu tj. brigu o odlaganju otpada, recikliranju, alternativnim izvorima energije i sl.

– Inovativnost i kvaliteta proizvoda: riječ je o potrebi formiranja kvalitetno osmišljenim itinererima i kartama. Za goste koji borave više dana ključno je osigurati kvalitetan smještaj te dodatne sadržaje

poput masaža, ‘wellnesa’, lokalne gastronomije.Tržišni potencijal proizvoda rekreacija u prirodi, odnosno ‘mekog’ avanturizma i sporta na području

Buškog jezera je izrazito visok iako je spremnost turističkog proizvoda relativno niska, posebice kad je riječ o aktivnostima hodanja, biciklizma i jahanja. Za te proizvode potrebno je realizirati projekte staza (trasiranje, interpretacija, promocija i dr.). Sportovi na vodi se već organiziraju pa se može reći da je riječ o poluspremnom proizvodu. Ruralni turizam je također tek treba početi razvijati.

Tablica 6.2.3.Elementi unaprjeđenja i/ili razvoja proizvoda

Uređenje i označavanje staza – Staze za hodanje, biciklizam i jahanje potrebno je urediti/trasirati s potrebnim točkama odmora (klupe, vidikovci, ugostiteljstvo) te označiti.

Interpretacija staza – Staze je potrebno interpretirat – duljina, težina, resursi i atrakcije u okruženju.

Promocija – Izraditi promocijske materijale – tiskane i na Internetu; karte staza trebaju objediniti staze i proizvode u okruženju.


Kao posebne aktivnosti koje se također ubrajaju u rekreaciju u prirodi, a vezane su uz bogatstvo životinjskog svijeta uključuje se sportski ribolov i lov.


Sportski ribolov Sportski ribolov popularan je oblik rekreacije koji ne zahtjeva velika ulaganja. Najčešće se radi ili

o pasioniranom ciljnom tržišnom segmentu za kojeg su važne vode bogate ribama ili o rekreativnim sportskim ribolovima koji vole odmor na otvorenom i opuštati se uz vodu. Lokacije moraju biti opremljene (platforma), treba osigurati prateću opremu te dobro označiti mjesta. Kako raste tržište specijalnih interesa tako se i za ovaj segment u narednom razdoblju očekuje rast.

Za uspjeh ovoga proizvoda važno je osigurati:

– Atraktivan prirodni krajolik;– Voda bogatu ribom, raznolikost;– Jasno označena mjesta za ribolov (platforme);– Mogućnost kupnje ili najma ribolovne opreme u specijaliziranim trgovinama;– Smještaj koji može nuditi čuvanje ili pripremu uloga (škrinje za smrzavanje) te– Bogata gastronomsku ponudu.

Riječ je proizvodu koji ne zahtjeva velika ulaganja pa ga je moguće relativno brzo ponudi na tržištu. Važno je odrediti lokacije koje osiguravaju dovoljno mira tj. koje su dovoljno udaljene od ostalih aktivnosti koje se planiraju na jezeru.

LovLovni turizam odnosi se na turistička putovanja čiji je glavni motiv vezan uz lov na divljač, a ukupno

se ovaj vid turizma može promatrati kao dio športsko-rekreacijskog turizma. Komplementaran je s drugim specijalnim oblicima poput ruralnog i gastro turizma. Ljubitelji lovnog turizma preferiraju ekološki očuvane prostore i prostore bogate divljači. Dobri su potrošači te često dolaze izvan glavnih sezona. Riječ je o dobnoj skupini između 35 i 55 godina.

Za uspjeh ovoga proizvoda važno je osigurati, odnosno, i dalje njegovati:

– Bogatstvo životinjskog svijeta;– Kvalitetan smještaj;– Ugostiteljske sadržaje;– Ekološku očuvanost te – Mogućnost priprema vlastitog uloga.

Budući da na području Hercegbosanske županije postoji čak šest lovišta od čega su neka s tradicijom duljom od četrdeset godina (Cincar, Tetrijeb, Vran) može se govoriti o velikom potencijalu za razvoj ovog oblika turizma. Rad na kvaliteti proizvoda potrebno je usmjeriti na daljnje uređivanje lovišta, poticanje kvalitetnih sadržaja i usluga u smislu kvalitetnog smještaja i gastronomije, mogućnost čuvanja uloga.

Kulturni turizamKulturni turizam obuhvaća putovanja pretežito motivirana upoznavanjem kulturne baštine pa

tako ovdje ubrajamo povijest, umjetnost i općenito ‘kulturu života i rada’. Kulturni turizam može biti motiv odlaska sam za sebe iako je često komplementarni proizvod drugim proizvodima. Vezano uz to primjetan je rast različitih varijacija proizvoda pa se tu ubrajaju kulturne ture, festivali i manifestacije, gastronomija kao i različiti edukativni tečajevi i radionice koji mogu uključiti aktivnosti sudjelovanje

gostiju što dodatno pridonosi atraktivnosti ovih proizvoda.

Kulturni turizam danas se smatra jednim od najbrže rastućim turističkim proizvodom. Čak oko 40% međunarodnih odmorišnih putovanja sadrži izrazitu orijentaciju prema sadržajima kulture.

Globalni trendovi koji pridonose jeftinijim zračnim vezama i dostupnosti informacija dodatno jačaju ovaj tržišni segment. Generalno se smatra da interes za kulturnim turizmom raste s razinom obrazovanja i prihoda kao i da privlači segmente starije životne dobi ili ‘50+’ iako i kupci između 25 i 35 godina mogu biti konzumenti ovoga proizvoda. S obzirom na veličinu segmente te različite varijacije proizvoda i interese moguće je govoriti o pod segmentima, odnosno, o onima koji su ‘pasionirani’ kulturni turisti tj. koji su isključivo motivirani kulturom, preko onih koji su ‘inspirirani’ pa obilaze dobro poznate atrakcije do onih koji su ‘privučeni’ atrakcijama koje su dostupne. Ono što je također važno spomenuti je da je riječ o segmentu koji putuje tijekom cijele godine kao i da u troše više od uobičajenih turista.


– Atraktivnu i ‘uređenu’ destinaciju u kojoj se može osjetiti briga za detalje te autentičnost i čuvanje naslijeđenih vrijednosti;

– Zanimljivu ponudu različitih kulturnih sadržaja koji su inovativni u prezentaciji;– Raspoložive promocijske materijale u tiskanim verzijama kao i dostupnost i ažurnost informacija na

Internetu;– Mogućnost smještaja u malim lokalnim hotelima / objektima kao i gastronomija koja njeguje

lokalne specijalitete;– Mogućnost kupnje regionalnih proizvoda i suvenira te– Izgradnju imidža destinacije koja njeguje kulturna događanja (izložbe, manifestacije, festivale i sl.).

Za ovaj proizvod može se reći da šire područje Buškog jezera nudi veliki potencijal, te da je spreman za tržište uz dodane napore vezane uz promocijske aktivnosti. Ponajviše je riječ o Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica u Livnu te ‘Karmel Sv. Ilije’ na samom Buškom jezeru.

Dalje, kad je riječ o kulturi života i rada poseban dio turističkog proizvoda čine i manifestacije i gastronomija. Manifestacije koje su sada pretežno lokalnog karaktera (izuzev sportskih na Buškom jezeru) potrebno je jače promovirati i etablirati na tržištu. Također je i kod gastronomske ponude potrebno razvijati proizvod u smislu uvođenja jelovnika lokalne kuhinje te uređenje interijera u ugostiteljskim objektima koji odražavaju elemente lokalne tradicije. Ovdje je važno spomenuti i tvornicu livanjskog sira u kojoj se može razviti ‘industrijski turizam’. Za to su potrebna daljnja ulaganja vezana uz promocijske materijale, prostor za kušnju i kupnju sira (rad na ambalaži, manja suvenirska pakiranja, promotivni letak).

Ruralni turizam Ruralni turizam definira se kao turizam koji se odvija u ruralnom području te uključuje različite

aktivnosti povezane s boravkom u prirodi.1 Na globalnoj razini statistički pokazatelji o kretanjima turista motiviranim ruralnim prostorima se još uvijek ne prate ali istraživanja koja se provode govore u prilog rastu potražnje za ovakvim prostorima. To ponajviše proizlazi iz činjenica sve većeg stresa života u gradovima te traganjem za mirnijim područjima, potrebom za edukacijom i upoznavanjem sredina u kojima su sačuvane autohtone vrijednosti. Smatra se da su turisti koji traže odmor u ruralnim prostorima dobro obrazovane osobe mlađe ili srednje dobi, viših prihoda. Tržište je heterogeno pa može biti riječ o obiteljskim gostima, o turistima koji tragaju za upoznavanjem ruralnog načina života, turisti koji traže mir i odmor i dr.


– Atraktivan, sačuvan i uređen prirodni krajolik;– Autentičan ambijent u smislu arhitekture, hortikulture i događanja;

1 Kušen, E. (2006). Ruralni turizam. Zagreb: Institut za turizam.


– Sadržajnu ponudu koja omogućuje edukativnu zabavu i stjecanje iskustva;– Kvalitetnu domaću hranu i pića;– Kvalitetan smještaj u jednostavnim malih domaćinstvima;– Ljubaznost domaćina;– Mogućnost kupnje lokalnih proizvoda (hrana, piće, lokalni suveniri) te– Kvalitetna infrastruktura i suprastruktura (šetnice, staze, signalizacija, interpretacija i dr.).

Ovaj proizvod, za sada, na području Buškog jezera tek je u povojima iako područje, zbog svoje sačuvanosti, nudi velike mogućnosti za njegov razvoj. Također je vrlo komplementaran s ostalim aktivnostima koje se planiraju razvijati (planinarenje, šetnje, jahanje).

Promatranje ptica/’fotosafari’Promatranje ptica zadnjih je 30-ak godina evoluirala i danas čini segment turističke potražnje od

nekoliko desetaka milijuna promatrača ptica čiji je broj u stalnom porastu. Najveći broj organiziranih promatrača ptica može se pronaći u razvijenim zemljama Europe, posebice Velikoj Britaniji i Njemačkoj, te u Sjevernoj Americi. Promatranje ptica podrazumijeva opažanje i proučavanje ptica golim okom ili uz pomoć optičkih pomagala poput dalekozora, durbina te u novije vrijeme i fotografske opreme (fotografi s jakim objektivima).2 Zajednica promatrača ptica djeluje smatra se ‘prijateljem prirode’ budući da potiče i unapređuje zaštitu okoliša i ptica.

Općenito, riječ je o obrazovanom segmentu koji ima visoko razvijenu svijest o prirodi, koji teži održivom razvoju okoliša i turizma. Kao ljubitelji životinja često su vegetarijanci ili vegani. Promatranje ptica najčešće se odvija tijekom proljetnih ili jesenskih mjeseci kada su ptice aktivne, kada prolaze kroz određena područja ili se kratko nastanjuju u njima. Zbog toga su promatrači ptica poželjni gosti koji mogu puniti kapacitete tijekom proljetnih ili jesenskih mjeseci.

Uspostavljanje ovoga proizvoda traži određene preduvjete i pripreme kako u smislu infrastrukture tako i kad je riječ o pružanju usluga. Prvo, budući da ljudsko prisustvo može ometati ptice važno je dobro pripremiti mogućnost da čovjek na dulje vrijeme promatra ptice pa se u tu svrhu često grade promatračnice. Njih je potrebno uklopiti u prostor, odnosno, izgraditi od prirodnih materijala i na locirati na mjesta koja su dovoljno ‘blizu’ i ‘daleko’ kako bi se ptice mogle nesmetano promatrati. Takvi se objekti mogu opremiti poučnim materijalima, interpretacijskim pločama, opremom za promatranje ili čak kamerama.


– Dobre infrastrukturne elemente koji uključuju promatračnice, signalizaciju i interpretacijske ploče, pristupe i staze koji će u najmanjoj mjeri ‘smetati’ pticama i koji će biti usuglašeni sa ukupnom zaštitom okoliša.

Adrenalinski sportovi aktivnosti Adrenalinske sportove preferiraju najvećim dijelom muškarci između 20 i 35 godina. Smještaj i

ostala ponuda za ove posjetitelje nije presudna, često putuju u grupama i glavni izvor informacija su im preporuke i Internet. Riječ je o grupi koja se voli družiti s istomišljenicima odnosno zaljubljenicima u određene adrenalinske sportove.


– Očuvanost, raznolikost i atraktivnost prirodnog krajolika;– Jedinstvene prirodne predispozicije područja – stijene, jezero, rijeke, spilje;– Sigurnost za sport;

2 Promatranje ptica u Hrvatskoj – Priručnik za razvijanje turizma promatranja ptica (2010). BIOM – Udruga za biološka istraživanja.

– Dostupnost i raspoloživost sve potrebne opreme te– Dostupnost zdravstvene pomoći.

Na Buškom jezeru adrenalinski sport može biti daskanje na vodi (‘wakeboarding’). Riječ je o relativno novom ali sve popularnijem sportu. Osim na samome jezeru adrenalinski sport u okruženju može biti ‘paragkiding’ koji bi ovdje bio zanimljiv zbog atraktivnosti krajolika. Također, kad je riječ o adrenalinskim sportovima, izgradnja predloženog tematskog parka na lokaciji ‘Kamenolom’ bila bi dodatni privlačni faktor posjetiteljima koje ovakve aktivnosti motiviraju na dolazak.

Duhovno obrazovni programi/Vjerski turizamRiječ je o proizvodu koji danas bilježi velike stope rasta i privlači sve dobne skupine. Rezultat je

to potražnje za autentičnim putovanjima u kojima se može upoznati duhovna i kulturna tradicija destinacija kao i činjenice da sve veći broj stanovnika okreće nekoj vrsti vjere, odnosno, duhovnoj nadgradnji. Cijelo ovo tržište je segmentirano u smislu da se mogu razlikovati oni koji putuju zbog dokoličarske edukacije i želje za učenjem nečeg novog pri čemu im je važna interakcija s drugima i vlastito učenje. Također velik je dio i onih koji imaju potrebu njegovanja odnosa s Bogom i druženje s istomišljenicima kao i postizanje duhovne obnove kroz prakticiranja duhovnosti i boravka na mirnim mjestima.

Segment putnika koji su u potrazi za zadovoljenjem osnovnih duhovnih potreba (ljubav, povjerenje, poštivanje, kreativnost, pripadnost zajednici) traže obično mirna mjesta koja karakterizira ljepota i očuvanost prirode, lagane fizičke vježbe, meditacija, kreativne radionice i sl.

Kad je riječ o ovome proizvodu može se govoriti o jednom od najviše spremnih u ovome trenutku turističkih proizvoda za plasman na tržište. Naime, Samostan – duhovni centar Karmel Sv. Ilije na samom Buškom jezeru već u potpunosti raspolaže sa svim resursima i u potpunosti odgovara (smještaj, oprema) svim potrebama ovog tržišnog segmenta. Faktori uspjeha poput mirnog i uređenog mjesta, prirodno atraktivno okruženje, ugodan smještaj, oprema i dvorane su potpuno ispunjeni. Dodatno je potrebno raditi na širenju programa te njihovoj promociji, unapređenju web stranice te tiskanju promocijskih materijala.

SpeleologijaSpeleologija obuhvaća skup aktivnosti kojima je cilj istraživanja špilja, jama i drugih fenomena krša.

Riječ je o uskom tržišnom segmentu koji se bavi istraživanjima ovakve vrste atrakcija. Budući da je na području Buškog jezera djeluje Speleološko društvo koje je 2010. godine organiziralo međunarodni speleološki kamp te skupilo međunarodne stručnjake važne je istaknuti da se radi o potencijalno zanimljivom proizvodu. U razvoju proizvoda moguće je organizirati edukaciju za speleologe, obilazak jama i špilja i sl.

6.3. Tržišni segmenti Jedan od glavnih trendova u suvremenom turizmu je sve veća fragmentiranost potreba, želja i

zahtjeva potrošača na turističkom tržištu. Stoga, da bi bile konkurentne, turističke destinacije trebaju (i) podijeliti tržište na različite segmente potencijalnih potrošača koji bi mogli imati potrebu za korištenjem proizvoda destinacije, (ii) izabrati ciljne skupine, tj. one segmente potrošača kojima će se destinacija izravno obratiti putem odgovarajućih marketinških programa, te (iii) pozicionirati svoju uslugu u obliku koji će na najbolji mogući način omogućiti zadovoljavanje želja i potreba odabrane ciljne skupine.

Pri otkrivanju i definiranju segmenata moguće je koristiti niz različitih vidljivih i nevidljivih varijabli. U segmentaciji turističkog tržišta najčešće se koriste geografske i demografske varijable, međutim,


sve češće se primjenjuju i psihografske i bihevioralne varijable. Pojedine varijable mogu biti korištene pojedinačno kao kriterij za tržišnu segmentaciju (npr. geografska varijabla: Njemačko tržište), ili se pak segmenti formiraju na osnovu nekog tipičnog profila sastavljenog od više pojedinačnih obilježja (npr. geografska, demografska i bihevioralna varijabla: Stariji bračni parovi iz Njemačke koji su zainteresirani za izlete sa kulturno-povijesnom tematikom).

Pri odabiru ciljnih skupina destinacije bitno je procijeniti mogućnosti pojedinih segmenata te se koncentrirati na one segmente koje destinacija može učinkovito i profitabilno opsluživati. Za pristup tim tržišnim segmentima destinaciji su na raspolaganju tri generičke marketinške strategije:

– strategija nediferencirane segmentacije;– strategija diferencirane segmentacije; te

– strategija koncentrirane segmentacije.Strategija nediferencirane segmentacije primjenjuje se kada destinacija ocijeni da zapravo nema

osnove za segmentaciju tržišta i razvija turistički proizvod koji mu se čini prihvatljivim za cijelo tržište, tj. destinacija nudi “jedan proizvod za sve”. Pri tome se destinacija ipak koncentrira na one karakteristike koje su eventualno zajedničke većini potrošača. Strategija diferencirane segmentacije primjenjuje se kada se odabire nekoliko tržišnih segmenata, a ponuda i marketinški program je prilagođen svakom segmentu. Strategija koncentrirane segmentacije ili ‘strategija niša’, usmjerena je na odabir malih, usko specijaliziranih tržišnih segmenata. Destinacija pred sebe postavlja cilj dominacije na malom dijelu tržišta (niše) koji ima specifične interese, potrebe i želje, a druge destinacije ne smatraju da je važno da se na pojave na tom segmentu, ili pak nemaju odgovarajuće resurse, proizvode i/ili usluge da bi bile privlačne takvom segmentu.

Pravilna segmentacija tržišta te odabir perspektivnih i profitabilnih ciljnih segmenata je temelj za izradu kvalitetnih marketinških programa za turizam na području Buškog jezera. Kako se segmenti u pravilu međusobno znatno razlikuju po svojim potrošačkim navikama, potrebama i željama („Ne žele svi turisti isto, niti se svi turisti ponašaju na isti način.“), dok su pripadnici pojedinog segmenta homogeni u tom smislu, destinacija Buško jezero mora prilagoditi marketinške poruke za svaki pojedini segment, odabrati kanale tržišnog komuniciranja s kojima može najbolje doprijeti do svakog pojedinog segmenta, te mora biti dosljedna i ustrajna u marketinškoj komunikaciji kako bi se na ciljnim tržištima stvorila željena slika o destinaciji Buško jezero (vidi Poglavlje 6.2). Lutanje u odabiru ciljnih skupina, često mijenjanje marketinških poruka, te nekoordinirana tržišna komunikacija od strane pojedinih nositelja turističke ponude destinacije, koja nije usklađena sa marketinškim ciljevima na razini destinacije, može biti pogubno za uspjeh marketinških aktivnosti na razini destinacije.

Polazeći od resursno-atrakcijske osnove područja Buškog jezera, te postojećih potencijala ovog područja za razvoj turističkih proizvoda, najprimjerenija je kombinacija strategije diferencirane segmentacije (koncentracija na manji broj različitih segmenata) i koncentrirane segmentacije (strategija tržišnih „niša“). Odgovarajuća opća ciljna tržišta (prema fazi u životnom ciklusu posjetitelja) i posebna ciljna tržišta (na osnovu specifičnih interesa posjetitelja), uključujući njihov opis i njima zanimljivi turistički proizvodi, se navode u nastavku:

Tablica 6.3.1. Pregled općih ciljnih tržišta

Opća ciljna tržišta

Geografska pripadnost

Opis Proizvodi

Obitelji s djecom – BiH– Hrvatska

Ovaj segment obuhvaća parove s djecom. Dob u ovom segmentu može znatno varirati. Ovaj segment je cjenovno osviješten, te pri planiranju putovanja traži destinacije koje odlikuje dobra prometna dostupnost, sigurnost i vrijednost za novac. Žele sve na jednom mjestu, traže mir, uživanje u netaknutoj prirodi, ali i uzbudljive/zabavne doživljaje.

– Aktivni odmor– ‘Meki’ avanturizam i sport– Kulturni turizam

Zrela dob (50-65)

– BiH– Hrvatska– Zemlje Zapadne Europe

Ovaj segment raspolaže s visokim primanjima. Pripadnici ovog segmenta putuju nekoliko puta godišnje te na putovanjima troše relativno puno. Zahtjevni su i bitna im je visoka kvaliteta proizvoda i usluga. Aktivni su, vode brigu o zdravom načinu života. Željni su novih znanja, iskustava i doživljaja.


Nova treća dob (+65)


Ovaj segment ima osigurana financijska sredstva za putovanja i nije više pod utjecajem potreba svoje djece. U potrazi su za novim iskustvima i intelektualnom stimulacijom. Na putovanja tek u manjoj mjeri gledaju kao na priliku za odmor i relaksaciju. Zainteresirani su za razgledanje prirodnih ljepota, a relativno manje za vanjske aktivnosti. Traže kvalitetu i dodanu vrijednost, kao npr. privatne turističke vodiče.

– Kulturni turizam– Aktivni odmor

Mladi (18-24, „Generacija Y“)


Većina putovanja koje poduzima ovaj segment je motivirana željom za istraživanjem te čežnjom za novim iskustvima i uzbudljivim doživljajima. Njihov raspoloživ dohodak je ispodprosječan, relativno manje im je važna visoka kvaliteta smještaja.

Zanimaju ih avanturistički i adrenalinski sadržaji.

– Aktivni odmor– ‘Meki’ avanturizam i sport

Mladi parovi bez djece (25-35)


Ovaj segment poduzima veći broj kraćih putovanja kroz godinu. Pripadnici ovog segmenta su zainteresirani za vanjske aktivnosti, ali i za odmor i relaksaciju te društvene aktivnosti.



Analiza resursno-atrakcijske osnove, uz uvažavanje planiranih investicijskih projekata koji su dijelom već u fazi realizacije, pokazalo je da destinacija Buško jezero ima dobre predispozicije za opsluživanje svih gore navedenih tradicionalnih tržišnih segmenata.

Posebnu pozornost u marketinškim programima trebalo bi posvetiti i sljedećim posebnim ciljnim skupinama:


Tablica 6.3.2. Pregled posebnih ciljnih tržišta

Posebna ciljna tržišta Geografska pripadnost Opis ProizvodiPromatrači ptica – BiH

– Hrvatska– Zemlje Zapadne Europe– Potencijalno svijet

Pripadnici ovog segmenta su srednje i starije životne dobi, visoko obrazovani i raspolažu iznadprosječnim prihodima. Zainteresirani su za putovanja s obrazovnim elementima. Privlači ih boravak i rekreacija u prirodi, te uživaju u upoznavanju prirodne i kulturne baštine. Putuju samostalno, najčešće s partnerom. Uglavnom su članovi udruga ili klubova promatrača ptica. Radi se o brzo rastućem segmentu.

– Promatranje ptica – Aktivni odmor– ‘Meki’ avanturizam i

sport– Kulturni turizam

Rekreativni sportski ribolovci

– BiH– Hrvatska

Ovaj segment sačinjavaju pretežito osobe muškog spola starijih od 40 godina. Sportski ribolovci koji ne love primarno u blizini mjesta stalnog boravka uglavnom su više platežne moći. Primarno su zainteresirani za boravak u prirodi, relaksaciju i druženje.

– Aktivni odmor– ‘Meki’ avanturizam i

sport

Izletnici (turisti u susjednim i bližim

regijama)

– BiH– Hrvatska

Ovaj segment obuhvaća različite dobne skupine (od 18 do 65 godina). Radi se o iznimno znatiželjnim osobama koje vole upoznavati i istraživati nove destinacije. Bitna im je kvalitetna infra- i suprastruktura destinacije.

– ‘Meki’ avanturizam i sport

– Kulturni turizam

Vlasnici kuća (dijaspora)

gosti koji borave u ovome području u određena

razdoblja u godini

– Dijaspora (Zemlje Zapadne Europe)

Ovaj segment uglavnom sačinjavaju osobe koje su napustili svoj rodni kraj tokom sedamdesetih godina te njihova djeca. Danas su uglavnom financijski situirani te se rado vraćaju svome zavičaju. Zainteresirani su za njegovanje običaja i tradicije, kulturu i povijest svoga kraja, te uživanju u domaćim gastronomskim specijalitetima. Afektivno su privrženi destinaciji, što ih čini ne samo poželjnim potrošačima, već i izvrsnim ‘ambasadorima’ destinacije.

– Kulturni turizam– Aktivni odmor– ‘Meki’ avanturizam i

sport

Izvor: Autori studije

6.4. Prodajne i komunikacijske aktivnostiProdajne i komunikacijske aktivnosti potrebno je poduzimati vodeći pri tome računa o:

– Prenošenju osnovne poruke/vizije Buškog jezera kao turističke destinacije– Prenošenje poruke u skladu s potrebama ciljnih tržišnih segmenata

– Ostvarivanje sinergijskog učinkaPredviđeni promocijski materijali za Buško jezero su:– Imidž info brošura– Turistička karta– Brošura B2B– Plakati– Web stranica

Tablica 6.4.1.Promocijski materijali za područje Buškog jezera

Imidž-info brošura Koncept:

Imidž-info brošura je jednostavniji promocijski materijal koji sastoji se od kombinacije teksta i fotografija u funkciji prenošenja doživljaja boravka na Buškom jezeru. U brošuri se interpretiraju proizvodi koji se nude na samom jezeru i području oko jezera s naglaskom na osjećaj boravka prezentiran kroz ciljne skupine. Tako se npr. mogu prikazati mladi koji uživaju u aktivnostima na vodi, obitelji s djecom koji se voze biciklima kroz područje i uživaju u čistom zraku i ugodnoj temperaturi, jahanje na konjima, doživljaj zabave. Naglasak je na kraćim tekstovima jednostavno pisanim i laganim za praćenje unutar brošure (npr. na početku se može istaknuti sadržaj te se različite boje mogu koristiti za različite tematske cjeline ili turističke proizvode). Stil pisanja treba biti ‘obrnuta piramida’ na način da se u prvoj rečenici jasno naglasi što opisuje ostatak odlomka. Treba izbjegavati promocijske fraze i jasno istaknuti naslove i podnaslove kako bi brošura biti jednostavna za prelistavanje i nalaženje potrebnih informacija ovisno o interesima. Cijeli materijal treba biti jednostavno izveden (kvaliteta papira, tisak, uvez) kako bi bio prilagođen široj distribuciji.

Namjena i distribucija:

Brošura je namijenjena široj distribuciji putem turističkih sajmova, u centrima za posjetitelje i Turističkim zajednicama u okruženju.

Turistička karta Turističku kartu potrebno je izraditi za samo Buško jezero i okruženje. Ona treba biti jednostavnija, manjeg formata s jasno naznačenim resursima i atrakcijama, njihovom udaljenošću, preporukama ‘što vidjeti’, ‘gdje jesti’, ‘obavezno posjetiti’.

Karte – planinarenje, šetnje, biciklizam, jahanje

Riječ je o malim lecima/deplijanima namijenjenim za uže ciljne segmente. Na svakoj od karata nalaze se sve potrebne informacije o dužini, težini staza, mjestima za odmor, atrakcijama u okruženju i dr.

Brošura B2B Koncept:

Brošura B2B određena je vrsta ‘prodajnog priručnika’ namijenjenog organizatorima putovanja. Radi se o materijalu koji je namijenjena ‘businessu’, odnosno partnerima koji mogu pomoći u kreiranju proizvoda i povećanju turističke potražnje. Uobičajeni sadržaj u ovim vrstama publikacija je: opće informacije o regiji (s kartom), pregled glavnih resursa i atrakcija, informacije o turističkim proizvodima; informacije o smještaju; informacije o gastronomiji, pregled prijevoznika, pregled turističkih agencija (potrebne su potpune informacije, baze, kontakti). Sve informacije trebaju biti informativne, pregledno složene i relevantne poslovnom sektoru. Također se preporuča na početku istaknuti sadržaj materijala.


Brošura je namijenjena poslovnim partnerima, turoperatorima i agencijama. Distribuira se putem sajmova, na skupovima, radionicama i slično. Osim u tiskanom obliku bilo bi poželjno da se može prelistavati i ‘skidati’ i sa web stranica (uz npr. korisničke lozinke).

Plakati Koncept:

Serija plakata potrebna je kako bi se područje Buškog jezero kao turistička destinacija lansirala na turističko tržište i privukao veći broj turista iz okruženja bilo da se radi o stacionarnim ljetnim odmorišnim gostima u okolnim područjima bilo da se radi o tranzitnim gostima. Ovisno o sezonama i spremnosti turističkih proizvoda na plakatima se mogu prikazati različiti ciljni segmenti koji borave na jezeru ili oko njega te prenijeti ambijent i doživljaj.


Plakati se koriste za nastupe na sajmovima, te promoviranje destinacije u Turističkim zajednicama i turističkim agencija u okruženju.

Web stranica Jedno od najviše korištenih promocijskih sredstava na Internetu su web stranice turističkih destinacija. Shodno brzom razvoju tehnologije one se također kontinuirano mijenjaju i nadograđuju da danas kao izvor informacija nude brojne prednosti suvremenih turistima. Osim što su dostupne 24 sata dnevno stranice suvremenih turističkih destinacija su interaktivne, zanimljive, jednostavne za korištenje i uz brojne informacije postaje mjesto izmjene iskustava i primanja i davanja preporuka koje su za goste najvjerodostojniji izvor informacija.



Predviđene prodajne i komunikacijske aktivnosti su:

– Odnosi s javnošću– Oglašavanje– B2B aktivnosti– Interni marketing

Odnosi s javnošćuOdnosi s javnošću podrazumijevaju niz aktivnosti čiji je glavni cilj razvijanje dobrih odnosa s

javnošću s ciljem stvaranja dobrog imidža. Posebno važan segment su odnosi s medijima jer se članci i reportaže prihvaćaju često kao vjerodostojniji izvor informacije od oglasa. Posljedica je to općeg stava da članke pišu nezavisni novinari čije formiranje stavova nije pod utjecajem naručitelja.

Tablica 6.4.2.Aktivnosti odnosa s javnošću za područje Buškog jezera

Odnosi s javnošću Riječ je o aktivnostima kojima se grade ‘dobri odnosi’ s novinarima i urednicima. Informacije i ‘priče’ usmjerene su na novinske priloge i časopise posvećene putovanjima, a posebice u medije koji su specijalizirani za pojedine tržišne segmente (npr. sportski časopisi, časopisi o gastronomiji, časopisi o zdravlju i rekreaciji i sl.). Važno je kontinuirano nadopunjavati i ažurirati bazu novinara i medija.

Odnosi s medijima odvijaju se kroz:

– Studijska putovanja: studijska putovanja organiziraju se na način da se okupljaju novinari iz odabranih medija (dobro vezati uz određenu temu) te se organizira boravak od nekoliko dana na području kako bi im predstavile sve prednosti dolaska i boravka, plasirale zanimljive priče i sl.

– ‘Press release’: formira se ‘press release’ tipskog karaktera putem kojeg se šalju obavijesti i informacije novinarima vezane uz određena događanja (npr. organizacija izložbe, otvaranje sezone, otvaranje hotela, lansiranje pješačke staze i sl.)

– Newsletter: tematski organizirani materijal s vijestima koji se novinarima šalje putem e-pošte. – Press sekcija na web portalu: radi se o zasebnom portalu sklopu web stranica turističke zajednice

namijenjenog isključivo medijima. Stranica bi sadržavala aktualne i arhivirane ‘press release’-a, bazu tematski organiziranih tekstova.

Sajmovi Područje Buškog jezera promovira se na sajmovima na kojima nastupa TZ Hercegbosanske županije. Naglasak je na specijaliziranim sajmovima u zemljama u okruženju.

Posebne aktivnosti Kod posebnih aktivnosti misli se na izradu ‘mini’ plana odnosa s javnošću koje je potrebno organizirati prema potrebi kad se procjeni da određeno događanje treba biti ‘jače’ popraćeno u medijima. To znači razradu komunikacije s medijima prije, za vrijeme i nakon događanja.


OglašavanjeOglašavanje je oblik promocijske aktivnosti koji zahtjeva veća financijska ulaganja pa se u ovome

trenutku na planiraju veće kampanje. Tek nakon formiranja i etabliranja turističkih proizvoda pojedine bi trebalo oglasiti u specijaliziranim medijima (npr. za planinare, ljubitelje konja i sl.). Također bi bilo poželjno veće manifestacije putem ‘billboarda’ najaviti u široj regiji tj. županijama u okruženju.

B2B aktivnostiB2B aktivnosti odnose se na aktivnosti Turističke zajednice Hercegbosanske županije. Riječ je o

organiziranom posjetu predstavnika specijaliziranih turističkih agencija i turoperatora za pojedine proizvode. Kod organizacije takvog posjeta važno je pažljivo osmisliti i prezentirati itinerer na području Buškog jezera, pripremiti materijale te upoznati predstavnike s lokalnim nositeljima ponude. Također je važno organizirati radionice s lokalnim agencijama kako bi se što bolje povezali i predstavili ponudu na samome području.

Interni marketing Uspjeh turističkog razvoja usko je vezan uz stupanj uključenosti lokalnih dionika i njihovoj

zainteresiranosti za razvoj turizma. Zbog toga je važno stvoriti društveno poticajno okruženje i senzibilizirati javnost za turistički razvoj. Često puta su lokalno stanovništvo te predstavnici javnog sektora skloni podcijeniti mogućnost svog područja kao atraktivne turističke destinacije. Osim toga, koristi od turizma u najvećem broju slučaja nisu odmah, brzo i jasno vidljive pa je stoga potrebno educirati javnost o mogućnosti koje takav razvoj nosi.

Iz tih je razloga potrebno provoditi aktivnosti internog marketinga koji ima za cilj:

– Podizanje svijesti lokalnih dionika o turističkoj ponudi– Podizanje svijesti nositelja javne upravo o potrebi poticanja suradnje javnog i privatnog sektora,

njihovu povezivanju i radu na zajedničkim ciljevima– Promjena ustaljenog načina razmišljanja i stvaranje poticajne klima za promjene– Podizanje razine znanja o razvoju i koristima turizma i trendovima na strani turističke potražnje (koji

idu u prilog razvoju turizma na ovakvim područjima)Aktivnosti internog marketinga tako podrazumijevaju plasiranje članka u lokalne medije (novine,

radio) o planiranim aktivnostima vezanim uz razvoj turizma i tako upoznavanje svih interesnih skupina s vizijom, planovima i idejama razvoja. Zatim, organizacija edukativnih radionica na kojima se kroz interaktivni pristup omogućuje sudjelovanje lokalnih dionika i generiranje ideja za vlastite mogućnosti i pomake koji mogu pridonijeti kvaliteti ukupnog razvoja.


7. Akcijski plan s terminskim planom aktivnosti

7.1. Akcijski planNa temelju identificiranih prednosti i nedostatka područja Buškog jezera, analiziranih turističkih

resursa te željene vizije razvoja turizma u akcijskom planu definiraju se ključne aktivnosti kako bi se stvorile pretpostavke za intenzivniji turistički razvoj na ovome području.

U akcijskom planu opisani su projekti koji se prvenstveno odnose na aktivnosti koje je potrebno poduzeti na razini destinacije, odnosno, šireg prostora Buškog jezera. Projekti koji su u domeni investicija poduzetničkog/privatnog karaktera opisani su u poglavlju 6. Investicijski plan.

U akcijskom planu previđene su četiri grupe projekata. Projekti koji se odnose na turistifikaciju destinacije. Oni su važni u kontekstu destinacije kao okvira i sastavnice turističkog proizvoda – doživljaja. Drugi skupina odnosi se na organizaciju i edukaciju u turizmu jer bez uključenih i educiranih ljudskih resursa nije moguće pokrenuti turistički razvoj i stvarati zanimljive turističke proizvode. Treća grupa, odnosi se na razvoj proizvoda. Ovdje se govori o razvoju proizvoda koji se temelji na prirodnim i kulturnih predispozicijama područja Buškog jezera. Realizacijom projekata izgradnje novih smještajnih kapaciteta razvijati će se i niz novih proizvoda poput poslovnih sastanaka, wellness ponude, sportova i drugih. Oni su predmet daljnjeg razvoja vezanog uz realizaciju investicija. Zadnja grupa projekata odnosi se na marketing destinacije i čini aktivnosti koje se u ovome trenutku, s obzirom na mogućosti, mogu pokrenuti.

Tablica 7.1.1.Projekti predviđeni akcijskim planom

Turistifikacija destinacije – Uređenje destinacije– Sustav turističke signalizacije i interpretacije

Organizacija i edukacija u turizmu – Udruživanje dionika i razvoj partnerstva– Interni marketing

Razvoj proizvoda – Pješačke i jahačke staze– Biciklističke staze– Menadžment manifestacija– Infrastruktura za promatranje ptica– Razvoj suvenira i lokalnih proizvoda

Marketing destinacije – Izrada promocijskih materijala– Izrada Internet stranice– Intenziviranje promocijskih aktivnosti– Osnivanje destinacijske menadžment kompanije


7.1.1.Turistifikacija destinacijeTablica 7.1.1.1.Projekt 1 – ‘Uređenje destinacije’

Naziv projekta: Uređenje destinacijeOpis aktivnosti: Uređenost neke destinacije u prvom redu pridonosi zadovoljstvu stanovanja ali isto tako i boravka na nekom području.

Iz tih je razloga izuzetno važno kontinuirano provoditi aktivnosti vezane uz ambijentalnost nekog prostora. Nju čine zelene površine, javni i privatni prostori, uređenje prostora oko atrakcija, uređenje okućnica, fasade, cvijeće, rasvjeta i cijeli niz elemenata kojima se stvara osjećaj ‘brige o destinaciji’. Prilikom uređenja potrebno je voditi računa o korištenju elemenata tradicijskog oblikovanja pa je poželjno obratiti pažnju na:

– Korištenje boja i oblika (krovovi, fasade, table, klupice, posude za cvijeće)– Korištenje materijala (čuvanje izvornih vrijednosti)– Oglašavanje u prostoru (veličina oglasa, materijali i oblici)– Natpisi u trgovinama– Rasvjeta u mjestu– Uređenje okućnica (oblikovanje vrta, tradicijsko bilje, ograde, parkovi)

Kako bi se potaknula kućanstva na uređenje u skladu sa lokalnom tradicijom i podignula svijest o važnosti čuvanja ambijentalnih vrijednosti predlaže se izrada letka na kojem se daju upute i kratko objašnjavaju elementi uređenja.

Nositelj projekta Općine Tomislavgrad i Livno; TZ Hercegbosanske županijeRazdoblje provedbe 2013. - kontinuirano

Ocjena prioriteta Izrazito prioritetan Predviđeni trošak Riječ je o kontinuirano projektu za koje je teško predvidjeti ukupan trošak.

Trošak izrade letka do 1.000 EUR-aIzvor: autori studije.

Tablica 7.1.1.2.Projekt 2 – ‘Sustav turističke signalizacije i interpretacije’

Naziv projekta: Sustav turističke signalizacije i interpretacijeOpis aktivnosti: Na širem području Buškog jezera potrebno je uspostaviti sustav turističke signalizacije i obilježavanja. ‘Smeđim’

putokazima potrebno je označiti glavne turističke atrakcije, odnosno, najprije ono međunarodnog i nacionalnog značaja. Signalizaciju je potrebno staviti na sve glavne prometnice. Također je potrebno postaviti signalizaciju za glavne infrastrukturne sadržaje kao što su smještajni objekti, kolodvori, centar za posjetitelje i sl.

Sve glavnije turističke atrakcije potrebno je i interpretirati pa se predviđa postavljanje većeg broja interpretacijskih ploča. Interpretacija je potrebna kako bi se privukla pozornost posjetitelja te unaprijedio ukupni doživljaj destinacije. Putem ploča promoviraju se glavne atrakcije i posjetitelje se upućuje na glavne vrijednosti naslijeđene kulturne i povijesne baštine. Ploče za interpretaciju trebaju biti unificirane i istog, prepoznatljivog koncepta i dizajna. Važno je da budu jednostavne i vizualno privlačne. Informacije valja predstaviti na jednostavan i pregledan način kao npr. izdvojiti glavne činjenice te istaknuti specifičnosti.

Nositelj projekta Turistička zajednica Hercegbosanske županije u suradnji sa općinama Livno i TomislavgradRazdoblje provedbe 2013. i dalje kontinuirano

Ocjena prioriteta Prioritet u obilježavanju i interpretaciji imaju atrakcije koje su najuređenije i najdostupnijePredviđeni trošak Do 100 tisuća EUR-a.



7.1.2. Organizacija i edukacija u turizmuSWOT analiza ukazala je da je edukacija jedan od ograničavajućih faktora budućeg razvoja turizma

pa se predviđaju aktivnosti udruživanja dionika i razvoj partnerstva te aktivnosti internog marketinga.

Tablica 7.1.2.1.Projekt 3 – ‘Udruživanje dionika i razvoj partnerstva’

Naziv projekta: Udruživanje dionika i razvoj partnerstvaOpis aktivnosti: Dionici budućeg intenzivnijeg turističkog razvoja na području Buškog jezera u ovome

trenutku nisu povezani i djeluju fragmentirano, kako na području općeg gospodarskog razvoja koje je sastavni dio i podloga razvoju turizma tako i kod promišljanja aktivnosti vezanih uz turizam. S jedne strane je javni sektor koji je odgovoran za infrastrukturu i opći razvoj, a s druge strane su privatni poduzetnici koji bi trebali stvarati turističku ponudu. Bez zajedničkog promišljanja i djelovanja velik broj projekata nije moguće realizirati kao ni uspješnu ukupnu turističku ponudu.

Vezano za to predlaže se stvaranje partnerstva, odnosno, udruživanje dionika. Udruživanje je moguće kroz osnivanje Vijeća za turizam koji bi u prvom fazi okupio glavne dionike razvoja. Njihovo bi se djelovanje vezalo uz realizacije pojedinih projekata i praćenje realizacije plana. U sljedećim fazama, kada bi razvoj turizma već poprimio svoju intenzivniju fazu, dionici bi se mogli povezivati oko pojedinih tema i stvaranja proizvoda kao npr. rekreacija i ugostiteljstvo, trgovina, kreativni programi i sl.

Nositelj projekta Turistička zajednica Hercegbosanske županije u suradnji i općinama Livno i Tomislav grad te privatnim sektorom i udrugama

Razdoblje provedbe 2013. - kontinuiranoOcjena prioriteta Izrazito prioritetnoPredviđeni trošak Organizacijskog karaktera


Tablica 7.1.2.2.Projekt 4 – ‘Interni marketing’

Naziv projekta: Interni marketingOpis aktivnosti: Jedno od ograničenja intenzivnije razvoja turizma često puta je nedovoljno shvaćanje

mogućnosti turističkog razvoja. Zbog toga je važno podignuti svijest, odnosno, kreirati pozitivno ozračje o turizmu kao razvojnoj mogućnosti, pa se kao ciljevi internog marketinga mogu izdvojiti: 1) podizanje razine svijesti dionika razvoja o koristima od razvoja turizma; 2) podizanje svijesti nositelja javne uprave o poticanju javno-javnih i javno-privatnih partnerstva s ciljem upravljanja destinacijom; 3) povećanje poduzetničkog interesa za ulaganje u turističke projekte te 4) podizanje razine svijesti lokalnog stanovništva o mogućim koristima od uključivanja u turistički razvoj. Važno je napomenuti da su početnoj fazi razvoj turizma glavni dionici razvoja nisu povezani pa se često stvaraju percepcije o nemogućnosti pokretanja određenih projekata. Intenzivnim internim marketingom ti se subjekti povezuju oko ideja i zajedničkih promišljanja razvoja pa i u tom smislu interni marketing ima veliku ulogu.

Za aktivnosti internog marketinga moguće je kombinirati korištenje pisanih materijala kojima se podiže razina informiranosti s organizacijom različitih skupa, tribina i edukativnih radionica. Posebno je važno istaknuti potrebu edukacije lokalnog stanovništva koja se može organizirati na različite teme kao npr. razvoj ruralnog turizma (edukacije na temu formiranja ponude, obilježja potražnje, druženje s domaćinima, rad na seoskom gospodarstvu itd.).

Po završetku ovoga dokumenta jedan od zadataka internog marketinga bio bi i diseminacija glavnih nalaza i zaključaka dokumenta. Bilo bi korisno organizirati i odgovarajuća studijska putovanja s ciljem senzibiliziranja za određene razvojne ideje koje su polučile učinke u nekim drugim sredinama.

Nositelj projekta Turistička zajednica Hercegbosanske županije u suradnji s TZ Federacije BiHRazdoblje provedbe Kontinuirani projekt – 2013. na dalje

Ocjena prioriteta Izrazito prioritetan projektPredviđeni trošak Ovisno o aktivnostima; održavanje jedne radionice – do 500 EUR-a


7.1.3. Razvoj turističkih proizvodaJedan od nedostataka ovoga područja što je veliki broj turističkih proizvoda tek u svojoj inicijalnoj

fazi, odnosno, ne postoje još dovoljno široka paleta razvijenih turističkih proizvoda. Stoga se projekti koji su ovdje opisani odnose na bolje korištenje resursne osnove, odnosno, korištenje vrijednih resursa u stvaranje zanimljivih i privlačnih turističkih proizvoda.


Tablica 7.1.3.1. Projekt 5 – ‘Pješačke staze i staze za jahanje’

Naziv projekta: Pješačke staze i staze za jahanjeOpis aktivnosti: Na području Buškog jezera jedan od ključnih predviđenih proizvoda je rekreacija u prirodi.

Predviđen ‘odmor uz jezero’ stoga predviđa uređene staze za hodanje, odnosno, laganu rekreaciju. Zbog privlačnog reljefa, raznolikosti krajolika i lijepih vidika hodanje uz jezero može postati istinski doživljaj čemu dodatno pridonosi ugodna klima. Pješačke staze potrebno je trasirati, urediti, označiti te opremiti (klupe, koševi za smeće). S posebnom pažnjom treba urediti ‘polazne’ točke i točke odmora, na kojima se mogu kombinirati ugostiteljsko-trgovački sadržaji. Na pojedinim najatraktivnijim mjestima važno je organizirati vidikovce, odnosno, točke s kojih se pružaju iznimno lijepe vizure. Minimalna oprema podrazumijeva klupu, ogradu i interpretacijski sadržaj pri čemu je potrebno voditi računa o oblikovanju i materijalima koji se uklapaju u okoliš. To su ujedno i mjesta za fotografiranje. Pješačke staze trebaju povezivati različite sadržaje na Buškom jezeru. Nakon završetka staze potrebno je izraditi letak/kartu iz kojih je jasno vidljiva duljina staza, vrijeme potrebno da se s jedne točke dođe do druge, kao i atrakcije u okruženju. Staze za jahanje također je potrebno trasirati, urediti i posebno obilježiti.

Nositelj projekta Turistička zajednica Hercegbosanske županije u suradnji s općinama Livno i TomislavgradRazdoblje provedbe Kontinuirani projekt – 2013. na dalje

Ocjena prioriteta Srednje prioritetan projektPredviđeni trošak Do 1.000 EUR-a (trasiranje po stazi). Ostalo ovisi o duljini staze.


Tablica 7.1.3.2.Projekt 6 – ‘Biciklističke staze’

Naziv projekta: Biciklističke stazeOpis aktivnosti: S obzirom na atraktivnost samog jezera kao i okruženja te rast segmenta gostiju koji

preferiraju malo aktivniji odmor i korištenje bicikla previđa se formiranje i biciklističkih staza. Za izradu ovih staza mogu se koristiti već neki postojeći putevi koji nisu opterećeni automobilskim prometom. Kod razvoja biciklističkih staza potrebno je promišljati o što većem obuhvati atrakcija u okruženju, kao i o mogućnosti tematiziranja pojedinih staza. Također je važno osigurati sve poprate sadržaje kao što je mogućnost najma ili kupnje opreme, usluge popravaka. Biciklističke staze potrebno je dodatno promovirati, odnosno, za njih izraditi letka na kojima su jasno vidljiva duljina, težina staza, vrijeme trajanja, ugostiteljski objekti, atrakcije u okruženju.

Nositelj projekta Turistička zajednica Hercegobosanske županije u suradnji s općinama Livno i Tomislavgrad te biciklističkim klubom Livno.

Razdoblje provedbe Kontinuirani projekt – 2013. na daljeOcjena prioriteta Srednje prioritetan projektPredviđeni trošak Ovisno o odabranim aktivnostima obilježavanja i uređenja staza.


Tablica 7.1.3.3Projekt 7 – ‘Menadžment manifestacija’

Naziv projekta: Menadžment manifestacija

Opis aktivnosti: Manifestacije su jedan od proizvoda koji imaju izrazito visok promotivni učinak te pomažu u podizanju prepoznatljivosti neke destinacije. U širem okruženju Buškog jezera već postoje etablirane manifestacije ali su one još uglavnom lokalnog karaktera i skromnije promovirane. Stoga se za ovu aktivnost predviđa:– Inventarizacija i prikupljanje detaljnih informacija o manifestacijama koje se događaju na širem

području Buškog jezera (dani i lokacija održavanja, broj sudionika, posebnost manifestacije, tradicija)

– Izbor manifestacija koje imaju najveće turističke učinke ili potencijal za učinke; traženje sponzora i lobiranja da se od određenih manifestacija napravi regionalna ili nacionalna atrakcija.

– Dodatna promocija najvažnijih manifestacija putem objava u medijima prije, za vrijeme odvijanja i nakon manifestacije.

Važno je napomenuti da se etabliranjem i jačanjem manifestacija potiče i ukupna poduzetnička inicijativa vezana uz ugostiteljske i trgovačke sadržaje.

Nositelj projekta Turistička zajednica Hercegbosanske županije

Razdoblje provedbe Kontinuirani projekt – 2013. na dalje

Ocjena prioriteta Srednje prioritetan projekt

Predviđeni trošak Aktivnost je više organizacijskog karaktera. Izvor: autori studije.

Tablica 7.1.3.4.Projekt 8 – ‘Infrastruktura za promatranje ptica’

Naziv projekta: Infrastruktura za promatranje pticaOpis aktivnosti: Budući da je jedan od ključnih proizvoda na području Buškog jezera promatranje

ptica i da je riječ o još neotkrivenoj destinaciji potrebno je osigurati svu potrebnu infrastrukturu za ljubitelje ptica. Osim toga, izuzetno je bitno da se ostala kretanja turista (pješačke i biciklističke staze te staze za jahanje) oblikuju na način da ne smetaju prostoru u koji dolaze i borave ptice i promatrači ptica. Za dovođenje turista važno je dobro proučiti gdje se točno ptice zaustavljaju, gdje i koliko borave i s koje udaljenost ih se može promatrati. Nakon toga osiguravaju se promatračnice koje mogu biti različitih oblika i veličina ali je važno da se s njih mogu dalekozorima (poželjni mali prozori) pratiti ptice. Sama izgradnja promatračnica treba biti takva da se svojim izgledom i veličinom uklope u prostor te je poželjno da budu izrađene od prirodnih materijala (npr. drvo). Promatračnice je potrebno opremiti i interpretacijskom tablom putem koje se turistima daju osnovne informacije o pticama koje ovdje dolaze i obitavaju.

Nositelj projekta TZ Hercegbosanske županije u suradnji s općinama Tomislavgrad i Livno te Federalnim ministarstvom okoliša i turizma

Razdoblje provedbe 2014. Ocjena prioriteta Srednje prioritetnoPredviđeni trošak Do 10.000 EUR-a



Tablica 7.1.3.5.Projekt 9 – ‘Razvoj suvenira i lokalnih proizvoda’

Naziv projekta: Razvoj suvenira i lokalnih proizvodaOpis aktivnosti: Turistički suveniri iz određene destinacije svojevrsni su ‘ambasadori’ destinacije koji

turiste podsjećaju na lijepe trenutke provedene u nekom prostoru. Suveniri mogu biti različitih vrsta – samo dekorativni do uporabnih. Oni trebaju predstavljati neki proizvod narodnog rukotvorstva, starih zanata i sl.

Na širem području Buškog jezera postoje mnoge teme koje se mogu pretvoriti u zanimljive suvenire. Kao osnovni gastro-suvenir svakako je livanjski sir koji može biti u manji i pakiran u posebno dizajniranu ambalažu. Osim toga, to mogu biti različite replike kao npr. gotička renesansna zvona (Franjevački muzej), suveniri na temu konja, različite igračke, minijature starih kamenih kuća i sl.

Za izbor suvenira potrebno je izabrati kvalitetno kvalificirano povjerenstvo koje bi upravljalo postupkom za definiranje funkcionalnih suvenira. Kod suvenira treba posebno paziti na način pakiranja koji treba pomoći u jednostavnoj distribuciji, odnosno, treba biti privlačan i funkcionalan (lagan za prenošenje i u funkciji zaštite predmeta).

Nositelj projekta TZ Hercegbosanske županije s Udrugom eko-proizvođača i Udrugama građana (npr. Udruga žena Duvanjke).

Razdoblje provedbe 2014.Ocjena prioriteta Srednje prioritetnoPredviđeni trošak Organizacijskog karaktera – formiranje i rad Povjerenstva.


7.1.4. Marketing destinacijeParalelno s razvojem turističkih proizvoda i podizanjem kvalitete turističke ponude potrebno je

kontinuirano raditi na komunikaciji s tržištem. Detaljnije su ove aktivnosti opisane u Poglavlju 6.4., a ovdje se rezimiraju.

Tablica 7.1.4.1.Projekt 10 – ‘Izrada promocijskih materijala’

Naziv projekta: Izrada promocijskih materijala

Opis aktivnosti: Bez obzira na rast značenja Interneta tiskani promocijski materijali još uvijek imaju veliku ulogu u promociji destinacija. Ti materijali trebaju biti funkcionalni i prenositi glavne promocijske poruke na emotivan način.

Za područje Buškog jezera previđena je imidž-info brošura, turistička karte te karte/leci za pojedine turističke proizvode. U imidž info-brošuri na jednostavan i pregledan način opisuju se svi proizvodi te njihove specifičnosti u ovom podneblju. Kroz fotografije ciljnih segmenata koji borave u prostoru i uživaju u pojedinim aktivnostima prenosi se osjećaj ugode boravka. Naglasak je na prenošenju atmosfere i doživljaja. Karte/leci za pojedine proizvode (šetnice, staze za jahanje, biciklističke staze, kultura i umjetnost) na jednostavan i pregledan način daju sve potrebne informacije.

Svi materijali konceptualno su jednoobrazno riješeni tako da svi zajedno čine jedinstvenu ‘obitelj’ promocijskih materijala. To se postiže kroz korištenje boja, oblika fontova, način slaganja.


Razdoblje provedbe Od 2014. na dalje

Ocjena prioriteta Srednje prioritetno.

Predviđeni trošak Ovisno o obimu i nakladi brošura.Izvor: autori studije.

Tablica 7.1.4.2.Projekt 11 – ‘Intenziviranje promocijskih aktivnosti’

Naziv projekta: Intenziviranje promocijskih aktivnosti

Opis aktivnosti: Kod intenziviranja promocijskih aktivnosti misli se ponajviše na aktivnosti odnosa s javnošću. Informacije o razvoj i realizaciji pojedinih projekata potrebno je intenzivno plasirati u javnost te u tom smislu koristi sve lokalne i regionalne medije kako bi se ‘priča o razvoju turizma na Buškom jezeru’ što

više širila u javnosti.

Pri intenziviranju promocijskih aktivnosti misli se i na širenju informacija i na šire područje kroz medije u Hrvatskoj i široj regiji. Za strane novinare koje prate određena područja (npr. specijalizirani za

spelologiju, ribarstvo, gastonomiju, arhitekturu i dr.) potrebno je organizirati boravak te upoznavanje sa destinacijom kroz zanimljive obilaske.


Razdoblje provedbe Od 2014. nadalje

Ocjena prioriteta Srednje prioritetno

Predviđeni trošak U okviru raspoloživih budžeta za promociju.Izvor: autori studije.


Tablica 7.1.4.3.Projekt 12 – ‘Centar za posjetitelje’

Naziv projekta: Centar za posjetiteljeOpis aktivnosti: Centri za posjetitelje su mjesta na kojima gostiju mogu dobiti sve informacije o kraju koji

su posjetili, mjesta u kojima se stvara osjećaj dobrodošlice i brige oko gostiju. U takvim centrima posjetitelji mogu dobiti sve potrebne informacije, kupiti lokalne proizvode i suveniri, dobiti promocijske materijale. Zbog svega toga centri za posjetitelje u velikoj

mjeri pridonose općem zadovoljstvu boravaka gostiju u nekoj destinaciji.Centar za posjetitelje potrebno je locirati na nekoj od ‘ulaznih točki’ prilikom dolaska na

šire područje Buškog jezera. U sklopu centra potrebno je obuhvatiti više različitih sadržaja: info pult, prostor za suvenira, prostor za kupovinu, sanitarije, Internet kutak. Kod uređenja i osmišljavanja centra potrebno je koristiti materijale i elemente uređenja koji se odnose na tradiciju ovoga kraja. Prostor se može koristiti i za manja događanja, različite izložbe i sl.

U centru bi gosti mogli dobiti informacije ali i cijeli niz savjeti i preporuka vezanih uz boravak na ovom području, kao npr. kako provesti dan, što vidjeti, gdje su ugostiteljski

objekti s ponudom lokalnih specijaliteta i sl. Nositelj projekta Općina Tomislavgrad, Općina Livno; TZ Hercegbosanske županije uz pomoć TZ Federacije BiH.

Razdoblje provedbe 2016. na daljeOcjena prioriteta Ovaj projekt nema visoki prioritet, ali bi se nakon razvoja i etabliranja na tržištu većeg broja

proizvoda i nakon rasta potražnje valjalo razmišljati o jednom ovakvom prostoru. Predviđeni trošak Do 500 tisuća EUR-a.


Tablica 7.1.4.4.Projekt 13 – ‘Osnivanje destinacijske menadžment kompanije’

Naziv projekta: Osnivanje destinacijske menadžment kompanijeOpis aktivnosti: Projekt podrazumijeva ustrojavanje destinacijske menadžment kompanije specijalizirane

za područja Buškog jezera i šire regije. Kompaniju je moguće osnovati kao privatnu poduzetničku inicijativu stimuliranu od stane javne vlasti ili kao privatno-javni model.

Ključni poslovi ove kompanije bili bi osmišljavanje, kreiranje i plasman kreativnih turističkih proizvoda, a ponajviše izleta i tura. Ona bi se bavila kreiranjem tematskih itinerera i aktivnim nuđenjem tih itinerera na tržištu. Inspiracije mogu biti različite teme vezane uz povijest i priče iz ovoga kraja, kao npr. ‘kamen i voda’, ‘umjetnost, klesarstvo i graditeljstvo’, ‘podzemni svijet spilja’, ‘konji i prostor’ i sl.

U osmišljavanju turističkih proizvoda destinacijska menadžment kompanije oslanja se na stručnu pomoć povjesničara, poznavatelja kulture i stila života i drugih. Povezuje ponuđače usluga i na zanimljiv način interpretira pojedine teme te nuditi na tržištu.

Nositelj projekta TZ Hercegbosanske županije u suradnji s privatnim sektorom.Razdoblje provedbe 2014. na dalje

Ocjena prioriteta Srednje prioritetnoPredviđeni trošak Do 10.000 EUR-a


7.2. Terminski plan aktivnostiNaziv projekta 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.

I TURISTIFIKACIJE DESTINACIJE

Uređenje destinacije

Sustav turističke signalizacije i interpretacije

II ORGANIZACIJA I EDUKACIJA U TURIZMU

Udruživanje dionika i razvoj partnerstva

Interni marketing

III RAZVOJ APROIZVODA

Pješačke i jahačke staze

Biciklističke staze

Menadžment manifestacija

Infrastruktura za promatranje ptica

Razvoj suvenira i lokalnih proizvoda

IV MARKETING DESTINACIJE

Izrada promocijskih materijala

Izrada Internet stranice

Intenziviranje promocijskih aktivnosti

Osnivanje destinacijske menadžment kompanije

Visok prioritet

Srednji prioritet Nizak prioritet


8. Zaključak

Planiranje turističkog razvoja, bez obzira da li se radi o destinacijama koje su već afirmirane na turističkom tržištu ili, kao u slučaju Buškog jezera, o destinacijama koje su tek u inicijalnoj fazi turističkog razvoja, uvijek započinje s detaljnom analizom postojećeg stanja. Takva analiza je neophodna kako bi se dobila što jasnija slika o stanju turističke infra i suprastrukture te stanju turističkih resursa, koji u najvećoj mjeri određuju kako smjer tako i intenzitet razvoja turizma na nekom prostoru. Analizom postojećeg stanja projektnog područja obuhvaćeni su svi elementi važni za razvoj turizma kao što su geografska, klimatska i prirodna obilježja Buškog jezera i njegove okolice, socio-demografska obilježja, prometna povezanost, zakonodavni okvir, postojeći planski dokumenti i prostorno planska dokumentacija te je napravljena detaljna analiza i valorizacija turističke resursne osnove.

Temeljem analize postojećeg stanja izrađena je detaljna SWOT analiza kojom su utvrđene glavne prednosti, nedostatci, prilike i prijetnje za razvoj turizma na području Buškog jezera. Rezultati SWOT analize važni su jer utvrđene prednosti, nedostatci i tržišne prilike pružaju osnovu za razvoj turističkih proizvoda, definiranje vizije turističkog razvoja te za definiranje glavnih razvojnih projekata. Općenito se može reći da je SWOT analiza pokazala da Buško jezero karakterizira vrlo kvalitetna i diversificirana turistička resursna osnova koja, zbog brojnih internih ograničenja i eksternih nedostataka, trenutno nije na primjeren način tržišno valorizirana. S druge strane, analiza tržišnog potencijala pokazala je da bi, nakon faze uvođenja destinacije na tržište i početnog razdoblja tržišne stabilizacije, destinacija Buško jezero mogla ostvarivati oko 100 tisuća turističkih dolazaka te oko 200 tisuća turističkih noćenja na godišnjoj razini. Ovdje valja naglasiti da dinamika realizacije ovoga latentnog tržišnog potencijala u najvećoj mjeri ovisi dinamici kojom će dionici turističkog razvoja, a prije svega javni i privatni sektor, ulagati u turističku infrastrukturu i prateće sadržaje.

Nakon detaljne analize postojećeg stanja, SWOT analize te procjene tržišnog potencijala definirana je vizija razvoja turizma te ključni atributi tržišnog pozicioniranja za destinaciju Buško jezero. Vizija predstavlja idealnu sliku turističke budućnosti destinacije te bi, u tome kontekstu, trebala predstavljati idealni cilj oko kojega se slažu i kojemu teže svi dionici turističkog razvoja destinacije. Definirana razvojna vizija destinacije Buško jezero temelji se na dvije osnovne komponente, a to su uređen i ekološki očuvan prostor te prostor u kojemu se čuva tradicijski stil života. Prilikom definiranja vizije u obzir je uzeta i potreba da ona bude usklađena s planskom dokumentacijom višeg reda, u ovome slučaju s vizijom turističkog razvoja Hercegbosanske županije, koja je definirana Strategijom razvoja turizma Federacija Bosne i Hercegovine za period 2008. – 2018..

Kako bi se prethodno definirana vizija operacionalizirala, potrebno je osmisliti određeni broj investicijskih i razvojnih projekata kako iz domene javnog tako i iz domene privatnog sektora. Lokalnim planom razvoja turizma za područje Buškog jezera definirano je devet važnijih investicijskih i razvojnih projekata, a to su: (1) Izgradnja integriranog turističkog resorta na lokalitetu Naklo, (2) izgradnja smještajnih i ugostiteljskih sadržaja na lokalitetu Galin lakat, (3) izgradnja smještajnih, ugostiteljskih i zabavnih sadržaja na lokalitetu Grabovica, (4) uređenje i turistifikacija javne plaže Marinovac, (5) izgradnja adrenalinskog parka na lokalitetu napuštenog kamenoloma, (6) izgradnja šetnice i jahačke staze oko cijele obale Buškog jezera, (7) izgradnja ornitoloških postaja na lokalitetu Kraljičina brana i uz sjevernu obalu jezera, (8) postavljanje smeđe turističke signalizacije na području općina Livno i Tomislavgrad te (9) postavljanje interpretacijskih oznaka na najvažnijim turističkim atrakcijama. Nabrojani projekti razlikuju se prema svojim obilježjima kao što su veličina investicije, faznost provođenja, nositelji projektnih aktivnosti te prema tome da li su dominantno s područja

interesa javnog ili privatnog sektora. U želji da ovaj dokument bude što operativnijeg karaktera, poseban naglasak je stavljen na precizno definiranje i jasan opis investicijskih projekata te na procjenu njihove financijske isplativosti i ekonomske opravdanosti ulaganja.

Konačno, lokalnim planom razvoja turizma definirane su i glavne odrednice marketinške strategije destinacije Buško jezero kojom se definiraju glavni tržišni segmenti, tržišno pozicioniranje, proizvodni portfelj te prodajne i komunikacijske aktivnosti. Osim toga, u dokumentu se definira i akcijski plan s terminskim planom aktivnosti te završni zaključci i preporuke.

Važno je naglasiti da Lokalni plan razvoja turizma za područje Buškog jezera maksimalno uvažava tri osnovna načela, a to su:

– Kvaliteta u kreiranju turističkih proizvoda i usluga;– Briga za održivi razvoj te– Partnerski odnosi između svih dionika turističkog razvoja destinacije, što predstavlja preduvjet za

stabilan i dugoročno održiv razvoj turizma na ovome području. Osim toga, potrebno je reći da Lokalni plan razvoja turizma za područje Buškog jezera predstavlja

strateški razvojni dokument, koji ima tri glavne funkcije. Ovaj dokument predstavlja javni koncepcijski okvir za djelovanje svih nositelja ekonomske i turističke politike na područjima općina Livno i Tomislavgrad, on služi kao polazište za donošenje poslovnih i razvojnih odluka u domeni privatnog i javnog sektora te predstavlja važan izvor informacija za privatne investitore.

Konačno, važno je naglasiti da izrada ovoga dokumenta sama po sebi, iako predstavlja nužan preduvjet, ne daje garancije za uspješan turistički razvoj projektnog područja. Za pokretanje i uspješno upravljanje turističkim razvojem, sukladno odrednicama ovoga dokumenta, neophodni su jaki partnerski odnosi i suradnja svih interesnih skupina s područja turizma. U tome procesu podjednak značaj ima javni i privatni sektor. Uloge i zadatci javnog sektora su poboljšanje stanja komunalne infrastrukture, provođenje investicijskih projekata s područja javnog sektora, senzibilizacija i osvješćivanje lokalnog stanovništva o značaju turističkog razvoja te općenito osiguranje poticajnog institucionalnog okruženja za turistički razvoj. S druge strane, zadatak privatnog sektora je osigurati minimum investicijskih aktivnosti s područja turizma što će poslužiti kao katalizator kasnijeg turističkog razvoja, a s ciljem stvaranja novih turističkih proizvoda i usluga odnosno s ciljem stvaranja cjelovitog destinacijskog lanca vrijednosti i podizanja sveukupne razine kvalitete turističkog destinacijskog proizvoda projektnog područja. S obzirom da na samom početku turističkog razvoja, zbog različitih partikularnih interesa, nije realno očekivati unisonu potporu turističkom razvoj destinacije, važno je u svim interesnim skupinama (privatnom i javnom sektoru, te među lokalnim stanovništvom) identificirati manji broj pasioniranih profesionalaca koji vjeruju da turizam predstavlja realnu i vrlo potentnu razvojnu priliku za područje Buškog jezera, te koji će tu poruku jasno komunicirati ostalim dionicima s područja turizma.


Popis literature

Čavlek, N., Bartoluci, M., Prebežac, D., Kesar, O. i sur. (2011). Turizam – ekonomske osnove organizacijski sustav. Zagreb: Školska knjiga.

Federalni hidrometeorološki zavod. (2012). Klimatološka analiza 2011. godine. Sarajevo.

Federalni zavod za statsitiku. (2012). Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. Sarajevo.

GDSI. (2012). Tehnička pomoć za podršku turističkoj industriji u Bosni i Hercegovini, projektna ideja 1 - Buško jezero, radionica Jahorina, 19.-20. novembra 2012. Sarajevo.

Herceg, N. (2013). Okoliš i održivi razvoj. Mostar: Sveučilište u Mostaru.

Hotel association of New York City. (2006). Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, 9th Revised Ed. New York.

Inžinjerski biro d.o.o. (2008). Strategija razvoja turizma Federacije BiH.

Kotler, P., Armstrong, G. (1993), Marketing: An Introduction, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, New Jersey.

Kotler, P., Keller, K.L. (2009). Upravljanje marketingom. Zagreb: MATE d.o.o.

Kotler, P., Lee, N. (2007). Marketing u javnom sektoru. Zagreb: MATE d.o.o.

Križman Pavlović, D. (2008), Marketing Turističke Destinacije, Mikrorad, Zagreb.

Kušen, E. (2002). Turistička atrakcijska osnova. Zagreb: Institut za turizam.

Kušen, E. (2006). Ruralni turizam. Zagreb: Institut za turizam.

Kušen, E. (2010). A system of tourism attractions. Tourism: An interdisciplinary journal, 58(4), 409-424.

Marušić, Z., & Čorak, S. (2011). Tomas ljeto 2010 istraživanje: Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj. Zagreb: Institut za turizam.

Marušić, M., Prebežac, D. (2003), Istraživanje turističkih tržišta, Adeco, Zagreb.

Marušić, Z., Čorak, S., Sever, I., Krešić, D., Miličević, K., & Ivandić, N. (2010). Tomas FBiH 2010. pilot - istraživanje: Stavovi i potrošnja turista u Federaciji Bosne i Hercegovine. Zagreb: Institut za turizam.

Općina Tomislavgrad. (2007). Programska osnova uređenja područja oko Buškog jezera. Tomislavgrad.

Udruga za biološka istraživanja - BIOM. (2010). Promatranje ptica u Hrvatskoj. Zagreb: BIOM.


PLA

N R

AZV

OJA Buško jezero je umjetno akumulacijsko jezero, smješteno u jugozapadnom dijelu

Bosne i Hercegovine, na 716 m n/v, koje s površinom od 55,8 km2 i akumulacijom od 782 milijuna m3 vode predstavlja jedan od najvećih akumulacijskih bazena u Europi te spada u hidroenergetski sustav rijeke Cetine.

S obzirom na kvalitetnu resursno-atrakcijsku osnovu, dobar geoprometni položaj, visoki stupanj očuvanosti prirodnog okoliša, brojnost neizgrađenih površina te razveden i atraktivan krajobraz, ovo područje ima vrlo dobre preduvjete za razvoj različitih vrsta odmorišno-rekreacijskog turizma kao i razvoj različitih vrsta turizma posebnih interesa (kao što je zdravstveni turizam, turizam na seoskim obiteljskim domaćinstvima, cikloturizam, promatranje ptica, ‘trekking’ i sl.) namijenjenog užim tržišnim segmentima.

Prepoznavši razvojni potencijal turizma na području Buškog jezera, kao i probleme vezane za suboptimalno korištenje i nedovoljnu tržišnu valorizaciju postojeće turističke resursno-atrakcijske osnove, tvrtka Delminium d.d. povjerila je Institutu za turizam i okoliš, Sveučilišta u Mostaru, izradu dokumenta pod nazivom ‘Lokalni plan razvoja turizma za područje Buškog jezera’, koji bi na objektivan način trebao valorizirati postojeću resursnu osnovu i razvojni potencijal užeg područja oko Buškog jezera, te ih dovesti u kontekst suvremenih trendova na turističkom tržištu, sve u cilju učinkovite komercijalizacije određenog broja tržišno spremnih turističkih proizvoda.

Riječ je o strateškom razvojnom dokumentu kojim treba predložiti dugoročno održiv i tržišno atraktivan koncept turističkog razvitka navedenog lokaliteta.

Naručitelj:Delminium d.d.Zidine b.b., Buško jezero80240 TomislavgradBosna i Hercegovina

Izvođač:Institut za turizam i okolišSveučilište u MostaruRodoč b.b.88000 MostarBosna i Hercegovina

Preuzeto s web stranice Google Earth.

Documents

Lokalni plan razvoja turizma za područje buškog jezera tisak