ŞTIL PISANJA

U tiskanim medijima njeguju se sljedeće osobine:1. Zamjetna pismenost (opća i novinarska)2. Dobro poznavanje materije o kojoj se piše3. Sveobuhvatnost teme i obrada sa svih aspekata4. Razumljivost, zanimljivost i atraktivnost

PROIZVODNJA I UTJECAJ TEHNOLOGIJE

3 bitne faze u proizvodnji novina:1. novinarska2. tiskarska3. prodajna

- sve tvore jednu cjelinu i povezane su u vremenskom slijedu

proizvodnja novina počinje DOGAĐAJEM. Izvješćivanjem o nečemu što se dogodilo i to što brže, razlog je postojanja novina. Vrijeme potrebno za proizvodnju novina jest ono koje protekne od trenutka događaja do trenutka kada čitatelj može na kiosku kupiti novine s izvješćem.Sve temeljne novinarske forme izvedene su iz događaja. Novinari prate sva zbivanja, a zatim o njima izvješćuju. Pisani opis događaja u obliku vijesti, izvještaja, reportaže ili fotografije temeljna je materijalna sirovina u procesu proizvodnje novina.Rukopis se nakon pisanja obrađuje. Urednici, lektori, redaktori i korektori dotjeruju tekst do konačnog oblika. Urednik donosi definitivnu odluku i grafički ga oblikuje u suradnji sa grafičko-tehničkom rubrikom, do konačnog izgleda.Sljedeći na scenu stupaju grafičari koji tekst pretvaraju u novine. Oni montiraju stranice (integriraju tekst i sliku prema predloženom lay-outu), izrađuju tiskovnu formu i tiskaju novine.Prodajna služba svoj posao započinje određivanjem naklade. Procjenjuje se prodajna zanimljivost- ukoliko se objavljuje nešto što će pobuditi tržišno zanimanje tada dežurni tiražisti dižu nakladu.Ekspedit pakira novine prema planu koji je dala nakladna služba i šalje novine transportnim linijama do odredišta. Bitno je novinu na vrijeme dostaviti na tržište.Prodavači i kolporteritakođer su važni u svojoj umješnosti i organizaciji.Stalni, zadovoljni čitatelj najveće je blago koje novinar može imati.

KRUŽNI PROCES PROIZVODNJE

1

GOSPODARSKI ASPEKTI, TRŽIŠTE I MARKETING

Dva su osnovna prihoda novina:1. Prodaja samih novina2. Prodaja novinskog prostora (oglasi)

U svijetu, prihod od prodaje novina više nije presudan, većina prihoda dolazi iz drugih izvora, no kod nas je situacija nešto drugačija.Svjetski trend je jasan- oglašivači su oni koji diktiraju sudbinu novina- a novine su odličan oglašivački medijOdnos naklade i oglašavanja uzročno je povezan. Treba intenzivno i znalački obrađivati tržište, nuditi posebne pogodnosti, te pokretati uređivačke akcije koje će biti marketinški privlačne za potencijalne oglašivače (oglas je isto informacija).Posebna kategorija oglašavanja su jesu tzv.Mali oglasi, u kojima pojedinci oglašavaju prodaju, kupnju i sl., a vrlo su česti i specijaizirani listovi koji objavljuju samo oglase.Postoje 2 načina na kojima funkcioniraju mali oglas1. Da pojedinac plati novini objavljivanje oglasa po određenoj cijeni ( ovo

uspješno primjenjuju listovi koji imaju vrlo poznate oglasnike, te takva izdanja prodaju u visokoj nakladi- Večernji list).

2. Da pojedinci mogu «besplatno» objaviti mali oglas. Ukoliko izrežu kupon iz takvog malog oglasnika kojeg su morali kupiti na tržištu ostvaruju pravo na besplatno objavljivanje. Cijena takvog malog oglasa obično je neusporedivo niža od oglasa koji se plaća.

BRZINA PRIJE SVEGA

Tehnologija ima svoje točno određeno proizvodno vrijeme, a novinar to vrijeme mora pratiti i sva napraviti u što kraćem roku.Trka s vremenom se dobiva na 2 temeljne područja:

1. smenjenje vremena proizvodnje2. sve bržem slanju vijesti u uredništvo

Danas se novinarstvo teško može zamisliti bez radio, kabelskog, laserskog ili satelitskog prijenosa podataka. Optički kablovi su stvarnost, a satelitske telefone, faksove i telefaxe ima svaka redakcija. Uredništva prenose gotove stranice s tekstom i fotografijama u udaljene tiskare gdje se istodobno štampaju višebojne novine. Korištenjee kompjutora u potpunosti je promijenjena obrada rukopisa i proces proizvodnje novina.I fotografija se može brzo poslati. Fotoreporter razvije film i negativ šalje putem posebnih odašiljača, također satelitim u redakcijski kompjuterski sustav. Tako primljena fotografija obrađuje se i gotovo istodobno tiska.Novinarski proizvod, slika ili tekst prvi put se materijaliziraju tek u novinama. Prije toga sve je digitalno.Nova tehnologija donijela je i velike promjene u grafičkoj industriji.Rukopis i stranica se u cijelosti pripremaju u uredništvu, odakle se šalju gotove stranice u foto-snimačku jedinicu gdje se izrađuju tiskane forme.

2

Nema više strojoslagara, ručnih slagara, montažera i dr. Ostaje samo tiskarski stroj koji može tiskati milijuneprimjeraka. Mogućnost slanja gotovih stranica na daljinu omogućuje novinama istodobno kretanje u rotaciju diljem svijeta, tese na taj način premošćuju udaljenosti i vremenske barijere.Elektronika koja se koristi u izradi novina omogućuje i elektronsko čitanje novina. Osobnim računalima, telefonom i modemom možemo se uključiti u kompjutorski sutavuredništva i čitati elektronske novine čak i prije nego što se pojave na kioscima.

ORGANIZACIJA TEMELJENA NA RUKOPISU

Rukopis fizički prolazi sve faze novinske proizvodnje do montirane stranice.Rukopis se predaje uredniku koji odlučuje hoće li ga uvrstiti ili ne i u kojem obliku.Rukopis se redigira i lektorira na izvornoj novinskoj kartici. Ukoliko su lektori i redaktori mnogo puta intervenirali na rukopisu i unosili ispravke koje otežavaju čitkost, tada se rukopis prepisuje.Urednik novinske rubrike u suradnji sa garfičkim urednikom oblikuje stranicu. Iscrtava se ŠPIGL, a na rukopisu se ispisuje veličina pisma kojim će se služiti.Rukopis se šalje n slagarnu, gdje se slaže perma uputama garfičkog i tehničkog urednika.Korigira se otisak složenog rukopisa u špaltama s uvidom u izvorni rukopis.Dežurni urednik odobrava tiskanje stranice, slijedi montaža stranice, a korigirana stranica se snima i šalje u tiskaru. (ovo je detaljan prikaz klasičnog načina izrade novina)

Prvu bitnu promjenu u proizvodnji novina donijeli su offset tiskarski strojevi koji su promijenili rad ručnih slagara. Sljedeća značajna promjena bila je uvođenje fotosloga, koji je izbacio iz proizvodnje stare strojoslagačice. No ništa osobito se nije dogodilo u radu na rukopisu. Novinarska kartica i dalje je stizala iz redakcija u tiskaru, ali se slala u fotoslog gdje se tekst unosio u terminale koji su bili nešto poput sofisticiranog stroja za slaganje. Korektura je rađena ručno na fani i zatim se ponovno unosila na terminalima.

3

OBRADA RUKOPISA U UREDNIŠTVU NA KLASIČAN NAČIN

FAZA ŠTO SE RADI

1. UNOS Novinar piše izravno tekst, diktira ga tipkačici ili se rukopis prepisuje s teleksa

2. SELEKCIJA Urednik odlučuje št i kako će s rukopisom

3. OBRADA Lektor i redaktor dotjeruju rukopis

4. UREĐIVANJE Urednik uvrštava tekst u rubriku

5. OBLIKOVANJE Urednik s graf. urednikom oblikuje stranicu (prijelom,lay-out)

6. PRIJELOM Grafički i tehnički urednik određuju tip i veličinu pisma

7. SLAGANJE rukopis se u tiskari slaže prema zadanoj veličini

8. KOREKTURA prva korektura složenog teksta i zatim revizija

9. MONTAŽA Slog i slike tvore zamišljenu stranicu

10. SUPERICA Zadnja korektura sloga i cijele stranice

11. IMPRIMATUR dežurni urednik odobrava tiskanje

12. SNIMANJE Stranice se snimaju na film kako bi se mogla napraviti ploča za tiskanje

4

OBRADA RUKOPISA U KOMPJUTERIZIRANOM UREDNIŠTVU

FAZA ŠTO SE RADI

1. UNOS Novinar ili daktilografkinja izravno pišu u kompjuter, gdje također stižu agencijske vijesti

2. SELEKCIJA Urednik odlučuje što će i kako će sa rukopisom

3.OBRADA redaktura, korektura i lektura rukopisa

4. UREDNIK Oblikuje stranicu

5. PRIJELOM Urednik i grafički urednik oblikuju konačan izgled stranice

6. OSVJETLJAVANJE Gotova stranica se osvijetli i film se šalje u tiskaru

5

ŠTO NOVINE OBJAVLJUJUPostoji nekoliko teorija selekcije vijesti:

1. TEORIJA je ona prema kojoj jedino novinar odlučuje o izboru vijesti. One su oblikovane prema novinarskim profesionalnim kriterijima i ničemu drugom.

2. TEORIJA stavlja težište odlučivanja na rutiniranu, organiziran selekciju. Urednik otvara i zatvara vrata kroz koja propušta događaje na stranice lista.

3. TEORIJA- TEORIJA OGLEDALA kaže da događaji određuju selekciju vijesti, a novinari samo drže ogledalo i prenose javnosti odraz takve stvarnosti.

4. TEORIJA govori da se selekcija obavlja stvarno izvan uredništva. Prema McLuhanu poruka je određena tehnologijom medija. Snažne društvene grupe kreiraju javna zbivanja i «prepuštaju» ih novinarima koji ih objavljuju.

5. TEORIJA- postavio ju je J.Gans koji kaže da zatvoreni kružni ciklus u kojem sudjeluju izvor vijesti, novinar i primatelj predstavljaju selekciju vijesti. Izvor vijesti su mjesta i osobe kojima se novinari obraćaju kako bi dobili vijest.

Izvor vijesti je ujedno i utjecajan pripadnik čitatelja, tako da i čitatelji mogu biti izvori vijesti ili barem mogu na njih utjecati.Proces selekcije određen je dvjema odrednicama ili karakteristikama vijesti. Svaka vijest ima svoju VRIJEDNOST I ZNAČAJNOST.Vrijednost vijesti značajna je za odnos izvora i novinara, a značajnost za odnos novinara i čitatelja. Ova 5. teorija upotrebljava se kod nas.

Nekoliko je razina donošenja odluke i svatko u uredništvu vrlo precizno zna tko o čemu može odlučivati.Na vrhu piramide odlučivanja nalaze se kreatori politike. To su najčešće članovi Upravnih odbora, većinski vlasnici, novinarski magnati. Ponekad javnost i ne zna za njih, jer djeluju iz duboke pozadine. To mogu biti i politički moćnici koji političkim sredstvima kontroliraju novine.Novinari odlučuju nezavisno od takvih kreatora, ali dobro znaju kakva je politika i vjerno je provode.Kreatori politike odlučuju o financijama, proračunu uredništva, stvaraju politiku lista, te održavaju stalnu vezu sa najvažnijim urednicima.

VRHUNSKI UREDNICI su drugi po važnosti na piramidi odlučivanja. To su uglavnom glavni urednici, koji zbog veličine posla imaju svoje zamjenike i pomoćnike sa vrlo velikim ovlastima i moći. Oni izravno odlučuju što će se i kako objaviti, a i o svemu ostalom u jednoj redakciji. Jednako tako, oni imaju i ogromnu odgovornost, zbog koje plaćaju ceh za svaki neuspjeh, pogrešku ili propust. Stalno su prisutni u redakcijskom radu i vrata su im za novinare uvijek otvorena. Konačni izgled novina ovisi i o njima. Oni ujedno predstavljaju list u javnosti, prisutni su pri donošenju značajnih odluka, brinu se o svim mogućim zbivanjima i moraju biti o svemu dobro informirani.

UREDNICI RUBRIKA su srednji novinarski sloj s gotovo autonomnom moći odlučivanja unutar svoje rubrike. Članovi su uređivačkog kolegija i ravnopravno sudjeluju u odlukama bitnim za novine u cjelini. Sve su rubrike jednake po važnosti. U dnevnim informativno-političkim novinama urednik unutrašnje političke rubrike je važna osoba. Neke rubrike imaju puno prostora u listu i velik broj zaposlenih novinara, pa nerijetko urednik rubrike imasvoje zamjenike i pomoćnike. Ako list ima više izdanja koja se tiskaju u raznim dobima dana i noći tada postoje još i dežurni urednici

6

LOV NA POGREŠKE

Što i kako rade redaktori:

1. Redaktor najprije pročita cjeloviti tekst kako bi znao što je pisac htio reći

2. Uvjerava se da li je struktura rukopisa valjana i kakve je promjene potrebno učiniti

3. Sažima priču. Koji dijelovi mogu biti skraćeni?

4. Uklanja suvišne riječi, popravlja konstrukciju rečenice, ublažava iskaze i poboljšava tečnost rečenice. Posebnu pažnju obraća na početak teksta tzv. lead U kojem je sdržana suština vijesti.

5. Provjerava da li su odgovori na sva pitanja razumljivi, jasni i točni. Ako nisu traži od autora ili od agencijekoja je poslal vijest da isprave tekst, a ako oni nisu dostupni tada sam pokušava pronaći pravilne odgovore.

6. Uvjerava se da li je priča poštena, odnosno da li su obje strane objektivno prikazane, te da li je optužena osoba imala prilike objasniti svoj stav.

7. Sumnjičav je na svaku činjenicu u tekstu. Iz iskustva već zna koji su novinari pouzdani, a koji griješe. Provjerava podatke, imena, gradove, nazive, funkvije, adrese, brojke, procjenjuje izjave.

8. Sve mora biti jednostavno, tako da pretvara složene, zamršene rečenice u one svima razumljive i jednostavne.

9. Nikada se ne smije propustiti rečenica ili izjava koja bi mogla biti čitatelju nerazumljiva. Objašnjavaj, samo objašnjavaj!

10. Izbjegavati pretjeranost, suvišne atribute i pridjeve

11. Izrazi moraju biti jasni. Izbjegavati nagle skokove u mislima.

12.Poštivati gramatiku, a izbjegavati dijalekte, sleng i otrcane klišeje.

13.Poštivati stil pisanja vlastitih novina (ujednačiti korištenje kartica, oznaka u rukopisu, naglašavanja i sl.)

14.Drastično kratiti dosadne priče. Izbacivanjem suvišnog stvara se prostor na stranici za druge tekstove koji inače nebi bili objavljeni.

15.Sve promjene napraviti skalpelom, a ne mesarskim nožem. Redaktor je novinarev prijatelj koji poštuje stil i rečenicu autora.

7

GDJE RUKOPIS POSTAJE NOVINA

Dobar grafički urednik mora naći ravnotežu između sadržaja i oblika, uklopiti u to oglase koji donose novac, i sve to napraviti u rokovima koje mu nalaže proizvodnja.

Novine se oblikuju u grafičko-tehničkoj rubrici. U hrvatskom novinarstvu, udomaćio se naziv prijelom, prelamanje stranice. Amerikanci to zovu lay-out design , a danas se uvriježio stručni naziv grafičko oblikovanje stranice,. Grafički urednik dobiva od urednika rubrike prijedlog tekstova, slika i svega ostalog novinskog materijala kojega treba uobličiti u novinsku stranicu.

Svaka novina ima svoj jasno izraženi i određeni grafički identitet koji se maksimalno poštuje. Znači da je format fiksno određen, izabrani su tipovi i vrste slova, određeni su rasponi veličine slova i usvojen je grafički prepoznatljiv način oblikovanja koji najbolje odgovara vrsti novine koju radimo. Ne koristi se ista vrsta grafičkog oblikovanja za jedan ozbiljni analitički jautarnji dnevni informativno-politički list, kao i za jedan tabloid koji piše uglavnom tračeveo poznatim osobama koristeći pritom mnogo fotografija.

KAKVIH IMA NOVINA

Novine možemo podijeliti prema:.

a.) proizvodnjib.) sadržaju

Što se tiče načina proizvodnje, novine možemo dijeliti prema:1. učestalosti izlaženja2. formatu3. tehnologiji

1. Učestalost izlaženja može biti dnevna, tjedna, dvotjedna i mjesečna. To su ujedno i najveće razlike među novinama. Nije isto proizvoditi, uređivati i prodavati dnevni list, tjadnik ili mjesečnik. Dnevni list je najteži i najzahtjevniji u svakom pogledu.

2. Prema formatu razlikujemo veličinu novinske stranice. Papir na kojem se novine tiskaju proizvodi se u određenoj veličini (bitno je zbog navođenja na tiskarski stroj). U tiskanju se može koristiti puna veličina formata ili se može presavijati do konačnog izgleda novina na kiosku. Uobičajeni su A-formati, najčešće A4.

3. Novine dijelimo i prema tome kako su tiskane. Osnovna je razlika u odabiru tehnologije kojom se koristimo. Nije isto proizvodimo li jednobojne, dvobojne ili višebojne novine.Većina suvremenih dnevnih listova tiska se dvobojno. Uz temeljnu crnu boju, koristi se još jedna karakteristična boja. Često je to crvena, plava, žuta ili zelena. U tom slučaju po tome možemo prepoznati novine.

8

Dodatna boja koristi se za naglašavanje, pa se time naglašavaju glavni naslovi, okviri i sl. Dvobojni tisak ne omogućuje tiskanje fotografija u boji, tako da danas u svijetu prevladava višebojni tisak. Boja najviše dolazi do izražaja u tiskanju oglasa, ali je vrlo uvjerljiva i u korištenju fotografija u boji, koje dnevnim novinama daju novu kvalitetu..

Ako tiskara nema odgovarajuće rotacije onda ne može biti niti dvobojnog tiska. Danas prevladavaju offsetni tiskarski strojevi koji omogućuju proizvodnju velikog broja kvalitetno tiskanih višebojnih primjeraka. Najnoviji je hit digitalni tiskarski stroj koji omogućuje da se izravno iz kompjutera stranica šalje na tiskanje, bez proizvodnje filma- upravo je to i najbrži način tiskanja.

Novine prema sadržaju dijelimo na: Informativno-političke listove Zabavno-revijalne Specijalizirana izdanja

Informativno-politički listovi, zadaća im je da čitatelje izvješćuje o svim relevantnim zbivanjima u zemlji i u svijetu, s naglaskom na politička i važnija društvena zbivanja. Ovi listovi prema učestalosti izlaženja mogu bitidnevnici, tjednici i mjesečnici. To utječe na količinu informacija koje objavljuju. Najviše objavljuju dnevnici.Ovi listovi objavljuju i zabavne sadržaje, ali to nije njihovo obilježje.

Zabavno-revijalni listovi, prvenstveno se bave pojedinim segmentima društvenog života, koji imaju zabavni karakter. To su svi mogući spektakli, estrada, moda sport, turizam i dr. I oni mogu imati tekstove informativno-političkog sadržaja, ali su u drugom planu i obrađuju se na specifičan način. Zabavno-revijalana izdanja veoma se rijetko objavljuju kao dnevnici. Izuzetak su sportski listovi. Najčešće su to tjedna ili dvotjedna luksuzno opremeljena izdanja.

Specijalizirana izdanja bave se nekim užim,a često i vrlo uskim područjem života: kulturom, ali i filatelijom, računalima i sl.

DNEVNICI

Dnevne novine su uglavnom po sdaržaju najčešće informativno-politički listovi, a izuzetak su sportski dnevni listovi. Dnevnike smo nekad dijelili na dva osnovna tipa:

1. Jutarnji- analitički dnevnici – pojavljivali su se na tržištu ujutro, bili su ozbiljni u pristupu, analitički. Čitatelji su zahtijevali obilje analitičkih takstova i opširnije vijesti iz političkog života.

2. Večernji- popularni dnevnici- prodavali su se popodne. Bili su tiskani na malom formatu, a za razliku od jutarnjih, događaje su prikazivali popularno, ukratko, s mnogo slika. Više suse bavili «životnijim» temama, negoli analitičkom obradom političkih zbivanja.

9

Podjela prema sadržaju karakterizira osnovne razlike između informativno-političkih dnevnih listova. Još je bolje reći da se oni razlikuju prema selekciji vijesti. Tako razlikujemo:

1. Ozbiljne, analitičke dnevnike- takvi dnevnici objavljujuvijesti koje su bitne za unutrašnju i vanjsku politiku, gospodarstvo, kulturu i znanost, a novinarski se stil odlikuje ozbiljnim pristupom, decentnošću i sveobuhvatnim prikazivanjem događaja. Čitatelji ovih listova spadaju u viši obrazovni sloj. Njima je važana točna i cjelovita informacija. Među autorima ima mnogo utjecajnih ljudi, bivših političara ili ministara. Ove novine oblikuju javno mišljenje.

2. Popularne dnevnike, ili tabloide- Ovi dnevnici imaju potpuno drugačiju uređivačku koncepciju. Cilj im je izvijestiti čitatelje što sažetije i zanimljivije o najvažnijim zbivanjima proteklog dana. Selekcija vijesti je primjerena čitateljima nižeg obrazovanja koji ne žele čitati o političkim ili gospodarskim temama. Njima treba kratka i jasna informacija o najvažnijim zbivanjima, te zanimljivo štivo iz raznih područja. Stil pisanja podređen je tim zahtjevima, tako da su tekstovi kratki, bombastičnih naslova, uz šokantne izjave. Naravno bitne su ovdje i velike provokativne fotografije, te razne druge senzacije. Ovi listovi imaju milijunske naklade i veliku popularnost. Vrlo često su to profesionalno napravljene novine koje poštuju istinitost, ali sa vrlo jasnom i određenom uređivačkom politikom.

Hrvatsko novinarstvo sredinom 90-ih oblikuje dnevne novine koje su po stilu i vremenu izlaženja te formatu gotovo identične. Nema bitnih razlika u prikazivanju događaja. Očito je to plod tržišnih teškoća s kojima se suočilo hrv. Novinarstvo tijekom rata- mali broj kupaca novina koji onemogućuju bogatstvo u izrazu i stilovima.I hrvatski su dnevnici prihvatili trend tzv. Sekcija, pa se gotovo svakodnevno tiskaju specijalizirani prilozi koji bitno utječu na prodanu nakladu.

REVIJE I MAGAZINI

Za razliku od dnevnih novina, revije i magazini su neiscrpno obilje svih mogućih novinarskih oblika, sadržaja i izgleda.Revije i magazini mogu izlaziti tjedno, dvotjedno, mjesečno ili periodično- ovisno o tome kako to tržište podnosi.. Ima ih svih žanrova- od ozbiljnih i uglednih do posve «žutih». Neke su od njih primjergrafičkog bogatstva i glamoura koji utiru puteve novom grafičkom oblikovanju, a neke su na razini grafita. Teško ih je sustavno prikazivati na omeđenom prostoru, ali treba predstaviti karakteristične.

Informativno-politički tjednici spadaju među najcjenjenija novinska izdanja i većinom su to vrlo utjecajne novine.

10

Tjednici su poput dnevnika, uglavnom rubrično organizirani. Vodeća je rubrika unutrašnjo-politička, što je i prirodno. Najzanimljivija je vruća, napeta domaća politička tema. Prisutne su i ostale rubrike poznate iz dnevnog tiska: vanjsko-politička, gospodarstvo, kultura, mediji, ljudi, sport i sl.

Tjednici njeguju posebne rubrike koje prepričavaju događaje u svega nekoliko bitnih i često zajedljivih rečenica. U takvim se rubrikama «prozivaju» poznati političari ili ljudi iz javnog života, ukazuje se na neke njihove kontradiktorna stavove ili neispunjena obećanja.Jedna tema zauzima više stranica, ponekad i desetak.Druga karakteristika news-magazina su kolumnisti.. To su veoma ugledni i cijenjeni novinari, koji se u svojim stalnim rubrikama, kolumnama redovito javljaju iz broja u broj i komentiraju događaje iz svogosobnog, jasno prepoznatljivog aspekta. Kojiput to nije jednak stav onom kojeg ima uredništvo, ali snaga javne riječi kolumnista, toliko je velikada mu uredništvo tolerira pravo na razliku u mišljnju. Kolumnisti su perjanice lista, to su ljudi zbog kojih se list cijeni i kupuje, stoga uredništvo svakog tjednika želi imati što je moguće reprezentativnija imena za kolumniste.

Zabavno-revijalni listovi nisu manje važni i slabiji novinarski proizvod od informativno-političkih, Oni se jednostavno bave nekim drugim «najvažnijim» stvarima u životu. Najčešće su to teme: mediji, tv i film, moda, glazba, sport i ostalo. Ponekad su teme i čitatelji tih tjednika vrlo strogo određene: na primjer tinejdžeri, žene, ribolov i sl.

NOVINSKE AGENCIJE

- 4 velike agencije vladaju svijetom vijesti: AP, UPI, REUTERS I AFP- nisu to jedine novinske agencije na svijetu- svaka zemlja ima barem jednu, a neke i više novinskih agencija, ali

velika četvorka je ta koja dnevno proizvodi 50 do 80% svih svjetskih vijesti

- ostalo se dopunjava drugim nmanjim agencijama te vlastitim prilozima- vijesti koje stižu iz ovih tvornica rađene su na slična zanatski način- temeljene su na istom standardu prikupljnja podataka, kriterija i

selekcija, a pisane su sličnim, specifičnim agencijskim stilom- imaju slične uređivačke kriterija i slične ili jednake trgovačke ili

financijske interese- 1835. prva novinska agencija – osnovao ju je Francuz Charles Havas,

koji je želio prodavati poslovne vijesti što je moguće većem broju novina

- ta je agencija prerasla u AFP- iako AFP prima potporu francuske Vlade smatra se nezavisnom- uz ove velike 4 agencije uz bok su stajali i Tass i Hsinhua, a ni

Tanjug nije bio beznačajan: - karakteristika ovih agencija je da su uglavnom državne, najčešće

glasilo Vlade, osnivane u 2. svj. ratu u novostvorenim komunističkim zemljama koje i financiraju njihov rad

11

- upravo zbog toga prvenstvena im je zadaća izvještavati svijet o službenoj politica njihove zemlje

- te su vijesti preopterećene protokolom koji je važan jedino vlastodršcima

- ideološka propaganda bila je jedna od važnih zadaća stoga agencije nikad nisu mogle ozbiljno ugroziti ugled i efikasnost velike četvorke

- u Hrvatskoj se ubrzo pokazala potreba za novinskom agencijom- Tanjug je postao agencija nove Jugoslavije, a vijesti iz Hrvatske

plasirane u svijet počela je prenositi HINA- Problem HINE jest da su njene vijesti prihvaćane kao službene vijesti

Vlade RH- 1994. osnovana je i IKA (Informativna katolička agencija) koja

izvješćuje o zbivanjima u katoličkoj crkvi u RH- pri osnivanju obje agencije naišle su na materijalne i kadrovske teškoće

jer je agencijski mehanizam vrlo opsežan i skup- velika je moć koncentrirana u novinskim agencijama u kojima vlada

bespoštedna konkurencija

- Agencijsko novinarstvo primjer je sažatog, jasnog i izravnog izvješćivanja; bez suvišnih pridjeva i epskog pričanja

SLUŽBE INFORMIRANJA

- službe informiranja proširile su svoje djelatnosti i pretvorile su se u službe odnosa s javnošću

- to je širi pojam od informiranja i obuhvaća sve moguće odnose s javnošću koje ima pojedina institucija ili kompanija

- Na koji način djeluju službe informiranja?- S obzirom na to da se obraćaju javnosti putem medija, moraju poštivati

sva temeljna načela rada u medijima: rokovi, dužina teksta, način pisanja i sl.

- Do medija se najčešće dolazi slanjem priopćenja za javnost, press-biltenima, sazivanjem konferencija, pozivanje novinara na studijska putovanja i temeljitim upoznavanjem s djelatnošću tvrtk

- Najjednostavnija su priopćenja za javnost gdje novinar u službi informiranja sroči inf. Kratko i sažet sa svim relevantnim podacima

- Takvo priopćenje mora imati točno naznačen izvor i vrijeme kada se inf. može objaviti (embargo)

- Službe informiranja nemaju selekciju i uredništva te svima šalju inf. na isti način

- Organizirane su na temeljnim načelima novinarske profesije u kojima novinari profesionalno pripremaju vijesti

12

RUBRIKE – TEMELJ ORGANIZACIJE RADA

ROKOVI PROIZVODNJE DNEVNIH NOVINA

VRIJEME FAZE PROIZVODNJE

16:00 zadnji rukopis16:30 redaktor završava čitanje16:40 urednik zaključuje zadnju stranicu i rubrike16:45 prijelom (lay-out) s grafičkim urednikom17:30 montaža stranica18:00 osvjetljivanje stranica18:15 izrada zadnjih ploča za tiskanje18:45 kreće rotacija19:00 kamioni razvoze prvo izdanje

- dva su bitna načina organizacije dnevnog lista: - desk sustav- rubrična organizacija

- oba načina primjenjuju se u velikim svjetskim uredništvima- u našem novinstvu bilo je nekoliko pokušaja primjene desk sustava, ali

u našem novinarstvu prevladava rubrična organizacija

- klasična redakcija dnevnog informativno-političkog lista ima sljedeće rubrike:

- unutrašnjo-politička- vanjsko-politička- gradska kronika- regionalna kronika- kultura- sport- grafička rubrika

- to su bazične rubrike - ovisno o uređivačkoj koncepciji uredništvo još može imati rubriku u

kojoj objavljuje mišljenja i stavove svojih novinara i čitatelja; kriminalističku kroniku; feljtonističku; zabavno-magazinske sadržaje; reportažni ili revijalni dio lista te specijalizirane male rubrike poput Auto-moto, Lov, Enigmatika, Filatelija, i sl.

- Predstavnici rubrika članovi su uređivačkog kolegija – operativnog tijela koje se dogovara i koje provodi uređivačku politiku lista

- Na čelu uredništva nalazi se glavni urednik, njegov zamjenik i pomočnici koji operativno vode pojedine dijelove lista

- Organizacijska shema uredništva strogo je vertikalna

13

STRUKTURA ODLUČIVANJA U NOVINAMA

1) GLAVNI UREDNIK2) ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA 3) POMOČNICI GLAVNOG UREDNIKA4) UREĐIVAČKI KOLEGIJ5) UREDNICI RUBRIKA6) NOVINARI

- Na tekstu se učini prva skica špigla prijeloma stranice ili lay-out- Urednik rubrike je zadovoljan, pa tehnički urednik iscrtava detaljno

stranice s pravim omjerima naslova, dužine stupaca, veličine pisma- Kompjuterizirana redakcija radi to isto samo što se cjelokupan posao

odvija na monitoru- Kada su stranice montirane i spremne za tisak, dežurni urednik ih još

jednom pregledava i odobrava tiskanje- U klasičnom postupku to se zove imprimatur, a postojala je još i super-

korektura (zadnja ispravka)- Kad se list tiska, prvi primjerci šalju se najodgovornijim osobama u

uredništvu, glavnom uredniku ili njegovom zamjeniku koji pažljivo gledaju novinu i odlučuju hoće li što mjenjati

- Glavni urednik priopćava svoju odluku večernjem uredniku, koji operativno realizira sljedeće izdanje

- Odnosi unutra uredništva vrlo su složeni i pod utjecajem međusobne konkurencije iako je njihov rad ujedinjen na stranicama lista

- Cjelina lista stimulira se u tzv. Globalu, ukupnom rasporedu stranica za svako pojedino izdanje

- Zamjenik ili pomoćnik gl. Urednika koji je zadužen za izradu globala dobije ogd oglasne službe precizan zahtjev za prostorom za oglase

- Urednik ih tada raspoređuje po stranicama- Većina je novina odustala od posebnog oglasnog dijela lista- Takav se prostor namjenjuje uglavnom samo malim oglasima- Veliki oglasi raspoređuju se na svim stranicama- Oglašivači često zahtijevaju objavljivanje oglasa na točno određenom

prostoru što moraju dodatno platiti- Tek kad se rasporede oglasi urednici imaju inf. kolikim prostorm ustvari

raspolažu

14

UNUTRAŠNJO-POLITIČKA RUBRIKA (KRALJICA LISTA)

- po ovoj se rubrici novine prepoznaju, cijene, vole i kupuju- zbog nje novine gube ugled, simpatije i čitatelje- ova rubrika može utjecati na donošenje odluka bitnih za cijelu zemlju,

može srušiti predsjednika ali i izazvati mržnju i ratove- nigdje nije prisutna tolika koncentrirana moć utjecaja na bitne tijekove

političkih zbivanja u zemlji - novine s jakom unutr.-pol. rubrikom mogu utjecati i na vanjsko-politička

zbivanja- ova rubrika obično ima prioritet u raspodjeli prostora - njoj su određene udarne, početne stranice, a na prvoj, naslovnoj

stranici najveći dio najava objavljenih tekstova upravo dolazi iz te rubrike

- srž njezina interesa jest ukupnost pol. zbivanja u zemlji

- 3 su bitne karakteristike unutrašnjo-političke rubrike:1) Informativnost2) Tematski članci3) Mišljenja i stavovi

- sva 3 segmenta su ravnopravna, imaju jednaki značaj i djeluju kao cjelina

VANJSKO-POLITIČKA RUBRIKA

- ne postoji tako brza tiskara ili redakcija koja može pobjediti elektronske medije

- prednost je novina što se one čitaju, gledaju, proučavaju, traže se detalji i sve se to može učiniti koncentrirano i više puta ako treba – upravo tu komparativnu prednost iskoristila je vanjsko-pol. rubrika

- novine su izabrale drugi način prezentacije događaja- dnevne novine nemogu prikazati sve svjetske događaje pa se stoga

prema selekciji prikazivanja jasno može uočiti uređivačka orjentacija nekog glasila

- prema prezentaciji svjetskih zbivanja novine se čitaju a stavovi citiraju i prenose

- takve novine sa reputacijom (Le Monde, Frankfurter Alge Maine Zeitung, Neue Zuricher Zeitung, The Time, The Washington Post, Newsweek) nisu najtiražniji listovi, ali imaju međunarodni ugled

- vanjsko-pol. rubrike imaju ograničen prostor i ne zabilježavaju događaje na isti način

15

- urenici imaju vrlo strogi kriterij prilikom odabira vijesti, odlučuju se za šlager ovisno o interesu njihovih čitatelja jer interesi se razlikuju od zemlje do zemlje

- urednici obično odabiru nekoliko svjetskih događaja kojima se posvećuje najveća pažnja te za njihovu prezentaciju urednici određuju najveći prostor u listu, obično se objavljuje i fotografija

- ostala zbivanja urednici će dati u nizu kratkih sažetih vijesti koje omogućavaju brzu inf. o događajima dana

- novinari vanjsko-pol. rubrika nalaze se u konkurenciji međunarodne novinarske elite u kojoj opstaju samo najbolji

- ugledni listovi za suradnike će čak angažirati i neke bivše istaknute diplomate ili političare

- u ovoj rubrici potrebno je pažljivo propustiti stotine vijesti iz agencijskih izvora, pratiti razvoj događaja te obaviti selekciju

- također u ovoj rubrici postoje i novinari-specijalisti za pojedine zemlje ili krajeve svijeta koji pažljivo prate što se tamo događa

- takvi novinari moraju vladati s više svj. Jezika kako bi mogli pratiti i strani tisak

- oni moraju pratiti ne samo pol. zbivanja već zbivanja u cjelokupnoj javnosti

- u opis rada novinara vanjsko-pol. rubrike nalaze se i stalna putovanja (izuzetak Ive Mihovilović – nigdje nije putovao)

- u ovoj rubrici dolazi do izražaja sposobnost brzog prikupljanja podataka, snalažljivost u slanju vijesti uredništvu, a i dobra fizička spremnost

- takva uredništva često imaju dopisnike koji duže vrijeme borave u inozemstvu – jedan mandat traje 4 god.

DOPISNIK

- dopisnik je predstavnik uredništva u svojoj sredini, a od njega se očekuje izvrsna obavještenost o svim zbivanjima

- on se neprestano mora potvrđivati u sredini iz koje izvješćuje kao i u redakciji koja od njega očekuje atraktivne priloge

- dopisnik je sve – mjesna novinska agencija, urednika gradske rubrike, komentator, izvjestitelj i sportski reporter

- mora koristiti sve službene i neslužbene izvore informiranja te prati sveukupna zbivanja u svojoj sredini

- jedan od osnovnih zakona dopisničkog rada je brzina- on nikad neće otkriti svog informatora- on nesmije raditi za više listove istovremeno

16

GRADSKA RUBRIKA

- gradska rubrika srce je dnevnog informativno-političkog lista- tu sve počinje, a najčešće ovdje počinju i novinari svoju karijeru- novine koje žele biti nakladano uspješne izrazitu pažnju posvećuju

gradskoj rubrici- u ovoj rubrici najlakše je pokriti troškove (transport, distribucija), a i

najlakše se dolazi do inf.- veliki dnevnici primjenjuju uspjepšnu racionalizaciju prostora nazvanu

MUTACIJE: u svakom izdanju tiskaju se regionalne rubrike koje takvo izdanje pokriva

- ova rubrika pokriva sva zbivanja u gradu, a najvažnija odlika joj je informativnost

- ona pruža i tzv. Servisne inf. (objavljuju se redovito, i na istom mjestu u novinama), a takve stranice redovito prate i specijalizirani mali oglasi

- život grada odvija se 24 h dnevno, pa toliko traje i rad u gradskoj rubrici- rad je podjeljen na dežurstva i područja (gradsko poglavarstvo,

skupština, javni prijevoz, školstvo...)- ova rubrika brine o imageu grada i zastupa prava malog čovjeka, oštra

je kritičarka vlastodržaca ako njihove odluke nisu u korist grada i građana

SPORTSKA RUBRIKA

- sastavni je dio svakog lista, vrlo je popularna, rado čitana i utjecajna- Sport je važan segment javnog života, stoga je nemoguće zamisliti list

bez takve rubrike, a često u novinama postoje i veliki posebni prilozi, sekcije lista na 8, 10, ili 12 stranica

- Sportski novinari moraju biti dobro obrazovani i sposobni, kako bi se mogli snaći u svim situacijama, a njihov rad odlikuje se brzinom

- U sportskim rubrikama zastupljeni su svi oblici novinarskog izražavanja (vijesti, izvješća, osvrti, komentari, razgovori), a vrijeme, odnosno brzina imperativi su koji utječu na rad u sportskoj rubrici

- S obzirom na to da sportsku rubriku prate uglavnom dobri poznavatelji sporta, oni neće lako oprostiti pogrešeke, nepripremljenost ili neznanje- stoga sportski novinari moraju do detalja proučiti područje o kojem pišu, izvještavaju ili komentiraju

- Dobar sportski novinar mora svojim tekstovima dovesti javnost u stanje napetog iščekivanja najavljenog sportskog događaja

17

- Iako je lakše sport prenositi elektronskim medijima, tisak sa njima ne gubi trku jer pruža ljubiteljim asporta mogućnost proučavanja izvješća, analiziranje rezultata, uspoređivanja tablica, čitanja izvješća, izjava i komentara te komparaciju s viđenim na TV

- Prednost tiska upravo je analitičnost i individualnost

- U sportskom novinarstvu njeguje se jednostavan stil, ali bogat pridjevima te upotrebu metafora i epiteta (brzina munje, lavovski skok)

GRAFIČKO-TEHNIČKA RUBRIKA

- u ovoj rubrici radi više različitih struka (ovdje se miješa novinarstvo s grafičkom industrijom)

- ova je rubrka u potpunosti kompjuterizirana što olakšava proizvodnju- ovdje se obavlja potpuno oblikovanje novina

OSTALE RUBRIKE

- broj i vrste rubrika nisu točno određene i ovisne su o uređivačkoj koncepciji lista, njegovoj veličini i broju novinara

- neke rubrike prerastaju u priloge dnevnom listu što je i trend u suvremenom novinarstvu

- pojedine su rubrike npr. Kulturna nositelji digniteta lista- subotnja i nedjeljna izdanja novina obično su deblja po opsegu te

pružaju čitateljima nešto ležernije štivo- to su tzv. Revijalne stranice koje su organizirane poput rubrike u listu –

objavljuju reportaže, intervjue, ekskluzivne članke, putopise, fotoreportaže, komentare

- neki listovi razvili su i tzv. Crne kronike ili rubrike u kojima se izvještva o zbivanjima u svijetu kriminala (naziv Crna kronika potječe iz rubrike Večernjeg lista)

- u svakom većem dnevnom listu postoji rubrika fotoreportera, jer danas je nezamisliva novinska stranica bez fotografije

- ta fotografija mora biti: aktualni događaj, svježi portret ili ilustracija teksta

- uz rubriku fotoreportera često je organizacijski smještena i fotodokumentacija, važan izvor ilustracija za list, posebno kada se radi o portretima poznatih javnih radnika

- komunikacija s čitateljima važna je svakom listu- što je list otvorenijij i demokratičniji to je komunikacija s čitateljima bolja- rubrika u kojoj se objavljuju pisma čitatelja i njihove reakcije na

objavljene tekstove spada među najznačanije u listu

18

- postoje neke rubrike bez kojih su novine nezamislive, a koje nisu plod velikog novinarskog angažmana – to su inf. o dnevnim događajima u gradu: programi, servisne inf, umrli, rođeni...

- jedan od najvažnijih nakladnih elemenata u svakom dnevnom listu jest i radio i TV program te vremenska prognoza

- nema novina bez prognoza, križaljke, stripa i horoskopa- dobar urednik veliku pažnju mora posvetiti i karikaturi kao specifičnom

novinarskom izražavanju- novinar karikaturist je oštri bez kompromisni analitičar društvenih

zbivanja

19