Sano magazin 0213 tisak

Broj 02/2013 za poljoprivrednike, veterinare i zastupnike

SANO-MAGAZINStručni časopis za suvremenu hranidbu životinja

Hranidba nesilica prema Sano konceptuStranice 22-23

Nastanak, sprečavanje i terapija akutne upale vimena kod govedaStranice 10-13

Sano Magazin - Broj 02/20132

AnzeigeAnzeige

2Sano-Magazin_Ausgabe 01/2012

Pokretna mješaonica za hranu

Prednosti:

suvremena tehnologija

bolji rezultati

ušteda novaca i vremena

povoljna cijena

Omogućuje

mljevenje i miješanje

na Vašem

gospodarstvu!

Usluga se sastoji od:› dolaska na gospodarstvo i izrade tehnološkog plana

hranidbe putem ove tehnologije te svih receptura prema Sano konceptu i prema individualnim potrebama farme

› pneumatski transport sirovina od mjesta skladištenja do mjesta miješanja

› miješanje prema zadanoj recepturi

› pneumatski transport od mjesta miješanja do mjesta skladištenja

www.sano.hr

3

Drage čitateljice i dragi čitatelji,

Broje se preostali dani do ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju. Što to znači za hrvatske sto-čare? Na velikom europskom tržištu hrvatska poljoprivreda čini tek jedan vrlo mali dio. Konkurentska sposobnost najvećeg broja hrvatskih proizvođača ima još uvijek veliki potencijal za napredak.

Tek manji broj hrvatskih proizvođača postiže produktivnost proizvodnje kakvu imaju brojni europski proizvođači npr. mlijeka ili u svinjogojstvu, unatoč sigurno velikim genetskim potencijalima u štalama naših proizvođača. To je sigurno jedan veliki izazov i bit će potrebno u što kraćem roku podići produktiv-nost hrvatskih proizvođača, ako se želi spriječiti daljnje smanjivanje broja životinja na našim farmama na kojima postoje velike rezerve za povećanje profita. Potrebno je prije svega primjeniti tehnologiju i znanje koje danas postoji za unapređenje postojećih rezultata.

Slična je situacija i u stočarstvu većine zemalja u regiji. Prostora za napredak je puno.

Kako bi bili uspješniji u prijenosu znanja i bolje pomogli proizvođačima koje savjetuju, Sano stručni sa-vjetnici su uključeni u stalan program usavršavanja putem Sano Akademije. Svakom zainteresiranom farmeru oni su spremni pomoći u procesu unapređenja proizvodnih rezultata, produktivnosti i pove-ćanju profita njegove farme kroz primjenu Sano koncepta savjetovanja koji polazi od analize trenutne situacije, zajedničkog postavljanja ciljeva za konkretnu farmu i stalnog praćenja ostvarenja tih ciljeva, te pravovremnih korekcija na tom putu.

Pored kontinuiranog ulaganja u svoje stručne savjetnike, Sano ulaže i u tehnologiju koja može osigurati brže i kvalitetnije postizanje rezultata na farmama, poput analizatora za kemijsku analizu voluminoznog dijela obroka na farmama mliječnih krava, kako bi se na samoj farmi u samo nekoliko minuta moglo sa-znati vrijednosti tih krmiva i prema tome na realnoj osnovi odmah moglo sastaviti najkvalitetniji mogući obrok za životinje. Već prvi rezultati primjene ove tehnologije čine nas vrlo optimističnim i zadovoljnim.

Pored toga, osigurali smo putem suradnje s najkvalitenijim svjetskim proizvođačem u tom segmentu i mogućnost primjene suvremene tehnologije za upravljanje mliječnim farmama. Ozbiljan proizvođač mlijeka u svakom trenutku treba znati sve podatke značajne za njegovu proizvodnju, kako na razini cijelog stada, tako i na razini pojedinačnih životinja, osobito onih koje u nekom parametru odstupaju od poželjnih vrijednosti. Uz pomoć ove suvremene tehnologije to je zaista moguće i vrlo jednostavno za primjenu što omogućava proizvođaču da brzo uoči svaku promjenu i pravovremeno donese odluku, te reagira kako bi osigurao najbolje rezultate i izbjegao moguće štete.

Svinjogojcima smo također spremni ponuditi cjelovit koncept za postizanje najviših proizvodnih para-metara i povećanje profita na njihovim farmama, od pomoći u planiranju buduće proizvodnje, nabave najkvalitetnije genetike, preko adekvatnih koncepata hranidbe i menadžmenta za ostvarenje maksi-malnih proizvodnih rezultata i profita.

Često smo imali priliku čuti od naših kolega u Europi kako je naša šansa da preskočimo sve one greške koje su oni odnosno njihovi farmeri radili i na taj način brže unaprijedimo naše farme i njihovu profitabilnost. To zaista i jest tako, možemo to zajedno, učinimo to.

Pero Gnjidić, direktor prodajeSano Magazin - Broj 02/2013

Editorial

Mnogo prostora za napredak

Impressum

Sano-Magazin,stručni časopis za poljoprivrednike, veterinare, zastupnike i druge sudionike u poljoprivredi.

Izdavač:Sano –Suvremena hranidba životinja d.o.o.Industrijska cesta 1, Potok,44317 PopovačaTel. +385 44 56 80 00Fax +385 44 67 08 16E-Mail: [email protected]

Uprava:Bernhard Waldingerdr. Branimir KamplRedakcija:Katrin GnjidićDizajn, priprema i prijelom:Tomislav ŠkrljacFotografije: Sano – ModerneTierernährung GmbH, Sano - Suvre-mena hranidba životinja d.o.o.Naklada: 18.000 komada

Umnožavanje dozvoljeno samo uz pristanak izdavača i navođenje izvora i broja primjeraka.Potpisani članci ne odražavaju nužno službene stavove tvrtke.

UVODNIK

2


Inhalt

Aktualnosti

AfimilkInformacije o svakoj kapi mlijeka .............................................................................................. 05

Intervju s Davorom Blažićem, predsjednikom HSUPM-a .................................................... 06

Sano AgriNIRAnalizator voluminozne hrane ................................................................................................. 08

Zdravlje vimenao nastanku, sprečavanju i terapiji akutne upale vimena kod goveda ....................................... 10

Bolesti vimena ........................................................................................................................ 12

Kvaliteta mužnje utječe na kvalitetu mlijekaPraktični primjeri sa farme obitelji Luketić ................................................................................ 14

Mali savjeti za spremanje kvalitetne travne silaže .............................................................. 16

Hranidba krmača prije i nakon prasenja .............................................................................. 18

Uspješan tov svinjauz Sano koncept hranidbe ....................................................................................................... 20

Hranidba nesilicaprema Sano konceptu .............................................................................................................. 22

Sano dječja stranica ............................................................................................................ 24

Uz stručnu podršku do čvrste pozicije na tržištu Sano zastupnik Banovljanka iz Banove Jaruge ....................................................................... 27

Aktualnosti

Govedarstvo

Svinjogojstvo

Peradarstvo

Zastupnici

AgriNIR Hranidba krmača

02/2013 Sano-Magazin

0806 20SADRŽAJ

Intervju: Davor Blažić

Rubrike govedarstvo

Rubrike svinjogojstvo

Zastupnici

Rubirke peradarstvo

Afimilk®

Informacije o svakoj kapi mlijeka

AKTUALNOSTI

Profitabilnost mliječnih stada svih veličina temelji se na preciznom menadžmentu. Poznavanje detalja i stanja svake životinje za dono-šenje ispravnih upravljačkih odluka su osnova preciznog menad-žmenta. Automatsko prikupljanje podataka je jedini praktičan način za ostvarenje pouzdane baze informacija o životinjama na farmi.

AfiMilk® je automatizirani sustav koji prikuplja informacije o pro-izvodnim parametrima svake životinje, gradi bazu podataka o životinjama i generira izvješća o pojedinom krmivu/silaži. Stoga je danas u uvjetima poslovanja koji su svima nama poznati, ne-ophodno biti što konkretniji, učinkovitiji i nadasve točan u procjeni kako izbalansirati voluminozni obrok.

Afimilk® uključuje senzore za prikupljanje podataka o proizvod-nim parametrima svake životinje u izmuzištu, šaljući informacije u AfiMilk program, instaliran na PC-u.

Program je plod godina iskustva i usavršavanja. On registrira pri-kupljene informacije u bazu podataka životinja, analizira ih i proi-zvodi izvještaje prema zahtjevima upravitelja.

• AfiLite mlijekometar: Učinkovit i precizan mlijekometar, odobren od strane Međunarodnog komiteta za praćenje ži-votinja. AfiLite mjeri prinos mlijeka i njegovu provodljivost, korisnu za nadziranje zdravlja i proizvodnih rezultata krava.

• AfiTag: Elektronički odašiljač pričvršćen na nogu krave. Afi-Tag mjeri i odašilje informacije o aktivnosti životinje, koja je baza AfiMilkove učinkovitosti otkrivanja gonidbe.

• IDeal: Identifikacijski sustav temeljen na identifikacijskom bro-ju staje. Visoka učinkovitost ovog sustava i identifikacija svake staje jamči da su prikupljeni podaci pouzdani i vjerodostojni.

• AfiLab: Novi senzor AfiMilk sustava pruža online informacije o sastavu mlijeka.

AfiMilk® pridonosi poboljšanju mnogih čimbenika menadžmenta mliječnog stada:

• Rano uočavanje mastitisa: Mastitis ima veliki utjecaj na profitabilnost farme. Ova bolest djeluje na kratkoročnu pro-izvodnju mlijeka, kao i na daljnju laktacijsku proizvodnju. Na-padajući uglavnom najbolje krave, mastitis utječe na prosječ-nu proizvodnju mlijeka čitavog stada. Jedinstvena analiza električne provodljivosti mlijeka i proizvodne izvedbe svake životinje dopuštaju AfiMilku da identificira mastitis u ranoj fazi, prije nego se zdravlje krave spusti na nivo na kojoj mljekari mogu detektirati bolesno vime.

• Uočavanje povišene temperature: Nadzor laktacijskih in-tervala kod krava je primarni preduvjet za maksimalizaciju proizvodnje. Učinkovita detekcija povišene temperature je alat za kontrolu uzgoja krava i to je upravo ono što AfiMilk pruža: isplativa i djelotvorna detekcija temperature.

• Menadžment prema izuzecima: AfiMilk sustav analizira podatke o svakoj životinji i upozorava o odstupanjima koja zahtijevaju pažnju voditelja farme.

• Nadzor učinkovitosti mužnje: AfiMilk nadzire mužnju kra-va, kao i čitav proces mužnje. Prikupljeni podaci ukazuju na kvalitetu krave, proces prijenosa mlijeka i učinkovitost postupka mužnje. Na taj način ostvaruju se kraća vremena priključivanja, proces mužnje se skraćuje i minimalizira se vrijeme čekanja krave.

Afimilk® je sredstvo koje omogućuje svakom voditelju farme da poveća svoje performanse, da poveća profit mliječne farme i mak-simalizira efikasnost proizvodnih procesa.


• Kakvo je stanje u mljekarskom sektoru Republike Hrvat-ske i kakva je današnja struktura proizvođača mlijeka?

Stanje u mljekarstvu Republike Hrvatske je jako loše zbog niza razloga, a to su: niska otkupna cijena mlijeka, nere-dovita isplata poticaja te skupi repromaterijal. Od 11.000 proizvođača mlijeka što ih je ostalo, 6 % proizvođača mo-žemo nazvati većim proizvođačima, srednjih proizvođača ima prema mojim informacijama, nekih 2300, jer toliko ima i sabirnih mjesta, pokrivenih uređajima za hlađenje. Što se tiče strukture proizvođača, u njoj prevladavaju staračka do-

maćinstva koja drže do 15 krava, zatim imamo tih 6 % proi-zvođača koje sam naglasio, znači proizvođača koji predaju više od 100 000 litara mlijeka godišnje i 2-3 % velikih pro-izvođača, okupljenih u udrugu Miliko, kao što su Ervačić, Sterle, Domaćinović, Kolak te još poneki u Slavoniji. Tako možemo reći da je struktura jako loša, zbog starosne dobi proizvođača mlijeka, a mladi ljudi se jednostavno ne žele prihvatiti tako teškog posla jer je po ovim cijenama mlijeka jednostavno nemoguće proizvoditi.

EU mljekari su daleko ispred nas

• Možete li usporediti mljekarstvo u našoj zemlji s mljekar-stvom u zemljama članicama Europske unije?

U listopadu 2012. godine, 60 farmera mljekara iz zema-lja Europske unije posjetilo je našu zemlju. Zadnjeg dana njihova boravka kod nas odveli smo ih u Oroslavlje na farmu gospodina Branka Horvatinčića. Kad su vidjeli to gospodarstvo te poslušali izlaganje gospodina Horva-tinčića o tome koliko dugo se bavi mljekarstvom, koliko proizvodi mlijeka, koliko posjeduje zemlje, kolika je nje-gova kreditna zaduženost, itd. Tada su primjetili da smo tehnološki na istoj razini, ali da je najveći problem kod nas rasparcelirana zemlja i skupi krediti. Međutim, treba reći da i njihovi seljaci također imaju niske otkupne cije-ne mlijeka, skupi repromaterijal i da su im također visoki ulazni troškovi proizvodnje. Njihova najveća prednost je u tome što su oni generacijama stvarali svoje farme, a mi smo morali u roku od deset godina napraviti nove farme, kupiti nove strojeve, uzeti zemlju u najam ili je kupiti, te se jako kreditno zadužiti, tako da su oni po tome pitanju daleko ispred nas. Još jednom naglašavam da su i oni u velikim problemima zbog niske otkupne cijene mlijeka, te se u svibnju spremaju na prosvjede u Saveznoj Republici Njemačkoj, i traže poštenu cijenu mlijeka, odnosno traže da otkupna cijena mlijeka bude 44 eurocenta, dok sada

Budući da proizvodnja mlijeka prolazi kroz niz značajnih promjena u organizacijskim i ekonomskim uvjetima proizvodnje, razgovarali smo s gospodinom Davorom Blažićem, predsjednikom Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka – HSUPM. U razgovoru s njim doznajemo u kojem smjeru ide proizvodnja mlijeka, što muči naše mljekare i kakva su njegova predviđanja za budućnost.

Kvalitetnim domaćim mlijekom u borbu protiv EU konkurencije Razgovor s gospodinom Davorom Blažićem, predsjednikom HSUPM-a

AKTUALNOSTI

bojati jer imamo puno napuštene zemlje koja godinama stoji neobrađena. Tu može biti nekih sporadičnih slučajeva, jer ko-liko imam spoznaja, jedino je Albanija niža od nas.

Izlaz u izgradnji mini mljekara

• Prema današnjim saznanjima, kako Vi vidite budućnost hrvat-skog mljekarstva nakon ulaska u članstvo Europske unije?

Mislim da će zasigurno doći do smanjenja proizvodnje mli-jeka kod nas, jer više neće postojati carine ni prelevmani, te će doći do uvoza jeftinog mlijeka, koje će biti konkuren-cija našim mljekarama. Mljekare će raditi pritisak na naj-slabiju kariku, odnosno na nas proizvođače, te će nas na taj način gušiti. Nakon toga nam dolazi 2015. godina, kada dolazi do ukidanja kvota i to bi mogao biti konačan udarac za naše mljekarstvo.

Međutim, treba naglasiti da je jedini pravi izlaz za proizvo-đače mlijeka da sami idu u izgradnju mini mljekara i sirana te da se na taj način kvalitetnim domaćim mlijekom i mli-ječnim prerađevinama te pristupačnom cijenom bore pro-tiv konkurencije. Važno je također, da se i kod ljudi polako mijenja svijest da se kupuje domaće, i da se na taj način podržava hrvatskog proizvođača.

77

dobivaju 33 do 39,5 eurocenta, koliko sada iznosi, budući da je rasla po 1 do 2 centa.

• Koliko ste zadovoljni s dosadašnjim tijekom legalizacije poljoprivrednih objekata?

Koliko imam spoznaja, jako se malo poljoprivrednika javlja da legalizira svoje objekte, jer na selu jednostavno toliko novaca nema. Dio općina i gradova se jest odrekao komu-nalne naknade, međutim problem je što se država ne želi odreći kazni i vodnog doprinosa, koji su preskupi. Može se dokumentirati, mene je kod izgradnje nove farme vodni do-prinos koštao 26.000 kn, dok mi je komunalni doprinos grad Karlovac otpisao. Međutim, naš grad je, kao i još nekoliko općina u našoj blizini, koliko mi je poznato, prepolovio visi-nu komunalne naknade, ali su visoke kazne i vodni dopri-nos ostali isti. Zatim, geodetski snimak je najmanje 3.000 kn, nakon toga arhitekt i statičar su najmanje dodatnih de-setak tisuća kuna. I kad se sve to skupa zbroji, to su zbilja nedostupne stvari za nas u situaciji u kojoj smo sada.

• Vaš pogled na provedbu Nitratne direktive?

Nitratnu direktivu, htjeli mi to ili ne, moramo poštivati jer to je zakon. Međutim, mislim da se mi u Hrvatskoj nemamo čega

• Na koji način ojačati konkurentnost hrvatskog proizvođača mlijeka, s obzirom na skori ulazak u Eu-ropsku uniju, i koji su to ključni čimbenici u proizvod-nji mlijeka?

Dva mjeseca nas čeka do ulaska u Europsku uniju, mi za to još nismo spremni, i bojim se da ćemo doživjeti istu sudbinu kao i proizvođači mlijeka u Mađarskoj i Rumunjskoj. Koji je razlog tome, da li je to politika EU ili te zemlje naprosto nisu svoje proizvođače pripremile za ulazak u Uniju? Naše farme su prezadužene, muči nas nedostatak zemlje, na našim gos-podarstvima prisutno je premalo struke koja nas je morala kon-stantno educirati o novim stvarima u proizvodnji, po pitanju teh-nologije i same ekonomske opravdanosti proizvodnje mlijeka.

Pitali ste na koji način ojačati konkurentnost hrvatskog proizvođača. Tvrdim da je bez pomoći to jako teško izvedi-vo. Država mora prepoznati da je to jako važan sektor, i da mljekarski sektor na sebe veže jako puno drugih grana, od prehrambene industrije, preko industrije gnojiva i sjemenske robe, do industrije strojeva i građevinarstva. Država mora osmisliti način na koji će ojačati konkurentnost, prvo je da riješi probleme vezane za zemlju, zatim su tu neke druge mjere, da li mjere iz ruralnog razvoja ili da li poticajnim mje-rama. Ali jedno je sigurno, a to je da je potrebno sjesti za stol i iznaći adekvatno rješenje.


AKTUALNOSTI

Razgovarao:Daniel Stojisavljević,

Sano Stručni savjetnik


AKTUALNOSTI

Danas tvrtka SANO pruža više, točnije i konkretnije. Od počet-ka ožujka pružamo svojim kupcima uslugu analiziranja volumi-nozne hrane direktno na farmi.

Što to znači za naše kupce? Više-manje svaka farma mliječ-nih krava raspolaže osnovnim krmivima kao što su kukuruzna silaža, travna silaža, ili silaža lucerke, sijeno, sijeno lucerke, silirano zrno kukuruza. Svaka od navedenih komponenti ima svoju hranidbenu vrijednost. Pored toga proces siliranja, vri-jeme siliranja, način siliranja, uvjeti prilikom siliranja, starost biljke... su faktori koji utječu na različite hranidbene vrijednosti jedne silaže na svakoj govedarskoj farmi. Taj podatak nam go-vori da, iako raspolažemo istim krmivom, hranidbena vrijednost tog krmiva (silaže) ne mora nužno biti iste hranidbene vrijedno-sti na pojedinoj farmi. Postoje parametri kao suha tvar krmiva, proteinska, energetska i škrobna vrijednost krmiva, vlakna u krmivu (ADF, NDF), pepeo, mast... Svi oni zajedno određuju hranidbenu vrijednost pojedinog krmiva, odnosno silaže.

Stoga je danas u uvjetima poslovanja koji su nam svima po-znati, neophodno biti što konkretniji, učinkovitiji i nadasve to-čan u procjeni balansiranja voluminoznog obroka.

Na osnovi saznanja o hranidbenoj vrijednosti voluminoznog obroka bitno je izvući, s hranidbenog stajališta, optimalnu proi-zvodnju mlijeka. Nakon saznanja o hranidbenoj vrijednosti vo-luminoznog obroka, određujemo sastav koncentrata koji točno izbalansiramo prema hranidbenoj vrijednosti voluminoznog obroka i nakon toga dobivamo optimalnu i najučinkovitiju proi-zvodnju na mliječnoj farmi.

Znači, Sano svojim kupcima omogućuje izravno na samoj far-mi primjenu AgriNIR analizatora za krmiva, koji mjeri postotak vlage (suhe tvari), proteina, škroba, pepela, masti, ADF i NDF silaža koji se analizira u kratkom vremenu. Nakon toga naš Sano stručnjak može sastaviti točan obrok, uzimajući u obzir stvarne metaboličke vrijednosti krmiva/silaža. Konkretno, da bismo odlu-čili kako i kakav obrok možemo napraviti na jednoj farmi, treba-mo raspolagati točnim pokazateljima i hranidbenom vrijednosti voluminoznog krmiva, kako bi mogli odrediti ispravan, učinkovit i profitabilan obrok za mliječne krave na samoj farmi.

Naravno, udio ADF vrijednosti nam također govori o probavlji-vosti svakog krmiva i u odnosu sa NDF vrijednosti na relativnu vrijednost samog krmiva, a to nam onda daje sliku s kakvim voluminoznim obrokom raspolažemo i koliko mlijeka možemo dobiti iz osnovnog obroka.

Danas je vrlo bitno i neophodno raspolagati točnim podacima jer pomoću njih možemo biti učinkovitiji i neposredno profitabil-niji. Takav pristup nam omogućuje da u izrazito kratkom roku u odnosu na dosadašnju praksu (uzimanje uzorka voluminoznog krmiva i analiza u laboratoriju, vrijeme trajanja i do dva tjedna, odstupanja od stvarnih vrijednosti i do 10%), možemo reći da u stvarnom vremenu prilikom same posjete farmi napravimo, analiziramo, odredimo i optimaliziramo najkvalitetniji obrok za mliječne krave i tako proizvedemo više mlijeka uz maksimalnu iskoristivost voluminoznog krmiva.

SANO AgriNIR - analizator voluminozne hraneZnate li koliko je bitno biti konkretan, učinkovit i nadasve točan? Možda smo toga svjesni, ali zbog olakotnih okolnosti i mogućnosti koje su nam na raspolaganju, tražimo rješenja koja su najbliže stvarnom i konkretnom stanju na samoj farmi.

NDF iz voluminoznog krmiva (%)

Minimum S.T. voluminoznog krmiva

Dnevna proizvodnja mlijeka 20 kg 30 kg 40 kg

Maksimum S.T. iz voluminoznog krmiva (%)

40 52,5 88 76 65

45 46,7 78 68 58

50 42,0 70 61 52

55 38,2 64 56 47

Vrijedni vitaminsko-mineralni dodaciza zdrave krave od visokog do najvišeg proizvodnog nivoa

www.sano.hr

Andrej Romanić,Direktor prodaje

Obratite se stoga Sano stručnom savjetniku i zatražite izra-du real-time optimalizirajućeg i visoko produktivnog obroka za vaše mliječne krave.

Camisan®

Za zdrave krave na visokom proizvodnom nivou

Profisan®

Za zdrave krave na vrlo visokom proizvodnom nivou

Topsan®

Za zdrave krave na najvišem proizvodnom nivou

Prednosti › dugi proizvodni vijek

krava› visoki dnevni prirast › optimalna plodnost› stabilni papci› zdravo vime


Zdravlje vimena o nastanku, sprečavanju i terapiji akutne upale vimena kod goveda

Upala vimena najčešće je uzrokovana bakterijama koje prodiru u vime preko sisnog kanala. Nakon vrlo brzog razmnažanja bakterija organizam reagira upalom. Ovisno o vrsti i količini bakterija i imunološkom statusu krava, dolazi do različitih manifestacija upale. Pritom širina simptoma varira od okom nevidljivih (subklinički mastitis) do izrazito uočljivih reakcija sve do smrtnog ishoda (perakutni mastitis).

Subklinički mastitis najčešće je uzrokovan zaraznim strepto- i stafi-lokokima kao što su Staphylococcus aureus i Streptococcus agalac-tiae. Širenje infekcije odvija se kontaminiranim priborom za mužnju i/ili rukama muzača.

Akutni mastitis nastaje uglavnom putem infekcije bakterijama koje potječu iz okoliša u kojima se krava nalazi. Te bakterije izmetom dolaze u okoliš krava. Pritom se radi o rodovima Enterobacteriacae ili Streptococcus uberis, te enterokokima. Više je pitanja vezano uz mastitis:

• Kako nastaje akutni mastitis?• Kako prepoznajemo vrstu i težinu akutnog mastitisa?• Kako se liječi akutni mastitis?• Kolike troškove uzrokuje akutni mastitis?

Nastanak akutnog mastitisa

U nastanku mastitisa sudjeluje više čimbenika – potencijalno pato-gene bakterije moraju ući u vime, tamo se naseliti i razmnožiti, te naići na domaćina s manjkavim mehanizmima obrane od infekcije. Tijekom mužnje i kod ležanja životinja sise krava dolaze u intenzi-

van kontakt s mogućim izvorima infekcije. Bakterije koje se prenose mužnjom uglavnom uzrokuju subkliničke mastitise, a bakterije koje potječu s ležišta uglavnom uzrokuju kliničke mastitise.

Pritisak infekcije koji nastaje od mikroorganizama iz ležišta i utječe na vime pod utjecajem je oblika i higijene ležišta, te stajske klime. Leži-šta u staji za krave ustvari su sustav i uvijek predstavljaju kompromis. Trebala bi biti postavljena na način da većina krava bez problema može ustati i leći i umjereno se onečišćuje izmetom i mokraćom (boksovi u kojima se nikada ne može naći izmet sigurno su premali). Način i održavanje stelje treba omogućiti da vime bude suho i čisto. Kretanje zraka u staji treba biti takvo da znatno reducira vlagu koja nastaje od krava, kao i od površina za kretanje i ležišta, kako bi stu-panj razmnažanja bakterija na ležištima bio što niži.

Prirodni fizikalni obrambeni mehanizam protiv bakterija iz okoliša predstavlja njegovana koža sisa, intaktni otvori sisnih kanala sise koje nisu prelagane za mužnju. Taj obrambeni mehanizam sprečava pro-dor i zadržavanje bakterija u sisnom kanalu. Ako unatoč tome bakteri-je prođu tu barijeru, organizam raspolaže specifičnim i nespecifičnim rješenjima imunloškog sustava za suzbijanje prodrlih mikroorga-nizama. No, ako su te barijere oslabile i/ili pritisak infekcije postane previsok, nastaje (akutni) mastitis. Ovisno o vrsti i količini uzročnika i obrambenoj reakciji krave nastaje blag ili žestok (akutni) mastitis.

11

GOVEDARSTVO


Kako utvrditi težinu bolesti

Stupanj težine akutnog mastitisa varira od sasvim blagih simptoma do izrazito ozbiljnih promjena sa smrtnim ishodom. Kod pojave akut-nog mastitisa treba utvrditi i zabilježiti sljedeće parametre: opće stanje, svojsvta sekreta, nalaz palpacije (povećanje obujma, toplina, bolnost), tjelesna temperatura, konzumacija hrane i vode, te smanjenje količine mlijeka. Ako dva ili više parametara pokazuju znatna odstupanja od referentnog intervala, postoji sumnja na (per)akutni mastitis, koji žurno traži veterinarsku terapiju. Veterinar će životinju još jednom pregledati i uzeti uzorke za citobakteriološku pretragu. Iako će rezultat citobakterio-loške pretrage biti dostupan tek naknadno, on može dati vrijedne smjer-nice za potrebnu promjenu tereapije ili razjasniti pojavu i tijek mastitisa.

Ako je opće stanje životinje vrlo narušeno, mliječni karakter sekreta se izgubio u znatnoj mjeri, a životinja ima povišenu tjelesnu tempe-raturu (>40,0 °C), postoji vjerojatnost da je akutni mastitis uzrokovan gram-negativnim bakterijama koje tvore endotoksine („Coli-bakterije“). Pritom se radi o sustavnoj bolesti uzrokovanoj naglim eksplozivnim razmnažanjem bakterija u vimenu s naknadnim raspadanjem i oslo-bađanjem toksina.

To raspadanje patogenih bakterija može uzrokovati teškoće pri cito-bakteriološkim pretragama uzoraka sekreta čiji je mliječni karakter izgubljen. Za dokaz uzročnika mastitisa potrebne su bakterije posob-ne za razmnažanje, a raspadnute bakterije ne mogu se razmnažati. Stoga postupak dokazivanja uzročnika uzimanjem uzoraka sekreta kod akutnog mastitisa može biti neuspješan.

Terapija akutnog mastitisa

Na temelju pretpostavljene dijagnoze postavlja se prognoza i uvodi terapija. Ako je mliječni karakter sekreta još u velikoj mjeri očuvan, a tjelesna temperatura još ispod 40 °C uz nenarušeno opće stanje, pretpostavljena dijagnoza glasi akutni mastitis uslijed „streptokoka iz okoliša“. Kod te pretpostavljene dijagnoze preporuča se kombinirana terapija antibioticima (sustavna i intracisternalna). Kod odabira antibi-otika važno je da antibiotik može proći (intaktnu) barijeru između krvi i vimena. Kod znatnog otečenja oboljele četvrti vimena može koristiti i dodatna aplikacija antiupalnog lijeka (antiflogistik).

Kada postoji sumnja na akutni mastitis uslijed intramamarne infekcije Coli bakterijama koje tvare toksine (tjelesna temperatura iznad 40,0 °C, narušeno opće stanje životinje, vodenasti sekret) žurno treba uslijediti veterinarski pregled i terapija. Cilj terapije je potpuno izlje-čenje i brzo ponovno uspostavljanje uobičajene proizvodnje mlijeka. Kod odabira antibiotika treba paziti da ne dođe od nekontroliranog raspada patogenih bakterija s daljnjim oslobađanjem endotoksina. Uslijed oštećene barijere između krvi i vimena antibiotik neometano dolazi u vime. Stoga nije potrebna dodatna intramamarna terapija.

Svakako je potrebno dati antiupalni lijek (antiflogistik), kako bi se sma-njila upalna pretjerana reakcija organizma. Na taj način reduciraju se otečenje vimena, povišena tjelesna temperatura i bolovi. Za brzo iz-lječenje žurno je potrebno smanjenje koncentracije endotoksina. To se može postići čestim izmuzivanjem cjelokupnog vimena (ne samo oboljele četvrti). Izmuzivanje se može potaknuti aplikacijom oksitocina. Endotoksini se izlučuju i izmetom i urinom, pa treba osigurati dovoljnu opskrbu vodom. Ako je unos tekućine smanjen, treba davati infuziju ili drenč. Pritom treba imati na umu da zdrava krava, ovisno o proizvodnji i vremenskim uvjetima, dnevno popije 80 do 120 litara vode.

Kada neka krava zbog mastitisa ugine, šteta, odnosno trošak, je oči-gledan. No, ako se nakon akutnog mastitisa može ponovno uspostaviti proizvodna posobnost, troškove je teško utvrditi. Evo jednog primjera:

To je prilično visok iznos i pojašnjava potencijal uštede na gospodar-stvima s visokom stopom akutnog mastitisa. Stopa mastitisa od 0,3 (npr. 30 slučajeva akutnog mastitisa godišnje u uzgoju od 100 krava), smatra se normalnom.

Autori:dr. Reinhard Tschichkale i dr. Thomas Peters

Oblik mastitisa Uzroci Mikroorganizmi Simptomi

Kontagiozni (zarazni) mastitis

Infekcija kontagioznim bakterijama tijekom mužnje

Staphylococcus aureus, Streptococcus agalactiae;

Streptococus dysgalactiae, ß hemolitički streptokok

Subklinički mastitisi, (dugotrajno) visoki broj somatskih stanica u

isporučenom mlijeku

Mastitis uzrokovan uzročnicima iz okoliša

Infekcija bakterijama iz okoliša krava tijekom vremena između

mužnji (ležišta)

Eskulin pozitivni streptokoki (Str. uberis; enterokoki); koliformne

bakterije (E. coli, Klebsiella spp., Citrobacter spp.)

Akutni mastitisi s visokom temperaturom, subklinički

mastitisi

Ostali oblici mastitisaČesto se ne mogu jednoznačno objasniti, često lokalna ili opća slabost obrambenog sustava

Bakterije (Pseudomonas, Arcanobacterium pyogenes, mikoplazme, klamidije i dr.); kvasci, plijesni; alge; virusi

Klinički mastitisi, subklinički mastitisi

Oblici mastitisa - podjela prema uzročnicima

Veterinarski troškovi (pregled, terapija i lijekovi) 75 €Citobakteriološki pregled (lab. troškovi + slanje) 20 €Izostanak mlijeka tijekom bolesti i karence7 dana x 40 kg mlijeka = 280 kg mlijeka x 0,32 € 89,60 €Pad laktacije do ponovne uspostave uobičajene proizvodnje 250 kg mlijeka (procjena) x 0,32 € 80 €Zbroj 264,60 €

Vrsta troškova Iznos


GOVEDARSTVO

Bolesti vimenaIzvor: www.provinz.bz.it/land-hauswbildung

Bolesti vimena su, uz poremećaje plodnosti i bolesti papaka, naj-češća tema stručnih seminara o zdravlju mliječnih krava. Uzro-kuju ogromne ekonomske gubitke koji npr. za Njemačku iznose čak milijardu eura (Rusch, 2000), pri čemu svaka 5. krava tijekom laktacije oboli od akutne upale vimena (mastitis), svaka 4. krava barem na jednoj četvrti ima kronični mastitis, a svaka 7. krava se mora izlučiti zbog neizlječivog mastitisa. Navedeni ekonomski gu-bici nastaju uglavnom uslijed smanjene proizvodnje mlijeka, od-nosno uslijed prijevremenog izlučivanja mliječnih krava.

Smanjeni prihod - gubici

Prikaz 2 pojašnjava smanjenje prihoda po kravi, ovisno o po-većanju broja somatskih stanica. Već iznad 100.000/ml uku-pnog mlijeka smanjenje proizvodnje mlijeka iznosi najmanje 3%. Ako je broj somatskih stanica 1.000.000, proizvodnja se smanjuje za najmanje 12%.

Uz to, mogući su i dodatni odbici od strane mljekare uslijed smanjene kvalitete isporučenog mlijeka, budući da bolesti vi-mena negativno utječu na sastav mlijeka, okus i održivost proi-zvoda od mlijeka. Smanjuje se i randman kod proizvodnje sira, a posljedično i prihod.

Selekcija na visoku proizvodnju, bolju muznost (slabiji mišić koji zatvara sisni kanal) i kraći sisni kanal uvjetovali su i veću osjetljivost vimena uslijed povećanog opterećenja velo osjetlji-ve sluznice u sisnoj cisterni i kanalu. Razne deformacije i ozlje-de sisa, fistule, hiperkeratoza, bradavice također predstavljaju pogodno tlo za razvoj mastitisa.

Somatske stanice sastoje se od odumrlih epitelnih stanica tkiva mliječne žlijezde i leukocita. Najčešći uzrok povećanja broja somatskih stanica (više od 80%) je infekcija mliječne žlijezde uzročnicima bolesti. Infekcija može uslijediti preko sisnog ka-nala, krvi ili limfnog sustava.

Parametri za određivanje zdravlja vimena stada:• Broj somatskih stanica tanka jednog stada:

< 200.000 stanica/ml mlijeka• Krave s više od 200.000 somatskih stanica/ml:

max 30% stada• Akutne upale vimena u stadu godišnje:

max. 10%• Izlučivanje uslijed problema sa zdravljem vimena (posto-

tak svih krava u stadu): manje od 5%

Sadržaj mikroorganizama u mlijeku

Mikroorganizme u mlijeku pretežno čine bakterije, no i kvasci i plijesni, koji se za razliku od somatskih stanica mogu u njemu i razmnažati. Uglavnom potječu iz uređaja za mužnju i hlađe-

Uzroci ekonomskih gubitaka povezani s bolešću vimena:

• smanjena proizvodnja mlijeka

• remont stada• dodatni rad• veterinarski troškovi• odbačeno mlijeko• smanjena prodajna

vrijednost• troškovi liječenja

69%8%

10%

5%

3%3%2%

Krava prosječne proizvodnje 22 litre mlijeka dnevno

Broj somatskih stanica < 100.000 100.000 400.000 1.000.000

Smanjena proizvodnja mlijeka

0% min 3% min. 8% min. 12%

Proizvodnja mlijeka/dan (l) 22 21,3 20,2 19,4

Proizvodnja mlijeka u 305 dana (l)

6.710 6.496,5 6.161 5.927

Prihod od mlijeka/dan 7,04 € 6,82 € 6,46 € 6,21 €

Prihod od mlijeka/laktacija 2.147 € 2.078,8 € 1.971,5 € 1893,4 €

-68,3 € -175,7 € -253,8 €50 krava -3.415 € -8.785 € -12.690 €

13

GOVEDARSTVO

nje, nečistih sisa, bolesnih četvrti vimena, nehigijenskih uvjeta u staji ili sisnog kanala. Dobra higijena staje i muznih uređaja, kao i optimalno hlađenje mlijeka, sprečavaju brzo razmnažanje mikroorganizama.

Budući da je nastupilo toplo razdoblje godine, pojava tzv. „ljet-nog mastitisa“ (pašnog ili pyogenes – mastitisa) bit će češća nego dosad. Evo nekoliko podataka o tom obliku mastitisa:

• najčešći uzročnik: Arcanobacterium pyogenes• češće obole steone junice, rizik infekcije raste pred kraj

steonosti• obolijevaju i krave u suhostaju• u prijenosu uzročnika u velikoj mjeri sudjeluju insekti, npr.

muha• simptomi: otečene, vruće, zacrvenjene četvrti vimena,

otečeni zglobovi, septikemija, gnojne upale tkiva, tvorba apscesa

• sprečavanje: suzbijanje insekata, sprječavanje uzaja-mnog sisanja, uranjanje sisa u germicidnu otopinu pri mužnji.

najkasnije kad manje od 30% životinja ima više od 200.000 somatskih stanica

dokumentiranje situacije

uklanjanje nedostataka u hranidbi, držanju, tehnici i higijeni mužnje

provesti i zabilježiti mastitis test kod svih životinja

kod svih krava uzeti uzorke mlijeka iz svake četvrti za dokaz uzročnika i antibiogram

odvajanje i liječenje oboljelih krava

krave pri kraju laktacije s visokim brojem somatskih stanica zasušiti

izlučivanje neizlječivih, kronično bolesnih krava

ne koristiti injektore za vime kao „prvu pomoć“! Nema dijagnoze, djelovanje je ograničeno, a rezi-stencija mikroorganizama se na taj način potiče!

masažu vimena i izmuzivanje provoditi samo ako životinja ne trpi jaku bol i dozvoljava postupak

kod nekih oblika upale vimena, npr. Coli ili gljivičnog mastitisa masaža i izmuzivanje po-spješuju izlučivanje otrovnih tvari koje oštećuju tkiva

oprez s pripravcima iz kućne radinosti – ocat, glina, svinjska mast, neven, kamfor, menta – poznavanje učinka! Npr. svinjska mast s dodatkom soli ima učinak zagrijavanja tkiva, dok jabučni ocat u pravom omjeru blaži i hladi

Strategija saniranja stada: Važno:


Muzni i rashladni uređaji 300 - 3.000.000

Nečisto vime 5.000 - 20.000Onečisćen zrak u staji 100 - 15.000

Sisni kanal 10 - 1.000

Početni broj mikroorganizama 1Nakon 6 sati 4.096Nakon 12 sati 16.777.216

Podrijetlo mikroorganizama u mlijeku

Mastitis – test

Mastitis test je povoljna i praktična metoda utvrđivanja zdrav-lja vimena u staji. Iskusnom stočaru daje odličnu informaciju o broju somatskih stanica, no svakako je potrebna daljnja pretra-ga u slučaju sumnjivih četvrti. Provodi se prije mužnje, nakon čišćenja vimena. Iz svake četvrti treba izmusti 2-3 mlaza u pliticu. Višak mlijeka izliti do oznake i dodati reagens, tako da omjer bude 1:1. Ravnomjerno miješati kružnim pokretima 10-15 sekundi. Ocjena se provodi tijekom miješanja uzorka!

Mastitis test se koristi:• za redoviti nadzor zdravlja vimena• kod sumnje na upalu vimena• za kontrolu uspjeha liječenja• za provjeru četvrti vimena kod novopridošlih krava.


GOVEDARSTVO

Kako proizvesti higijenski ispravno mlijeko s manje od 250000 somatskih stanica i 8000 mikroor-ganizama/ml prikazati ćemo na primjeru farme gospodina Mladena Luketića.

Kvaliteta mužnje utječe na kvalitetu mlijeka

Poljoprivredno gospodarstvo u vlasništvu gospodina Mladena Luketića nalazi se u selu Ribarići koje se smjestilo u živopi-snom području iznad jezera Sabljaci, pravog bisera ogulinskog kraja, udaljenog svega oko 3 km od Ogulina. Na gospodarstvu još žive i supruga Helena te dvije kćeri Ena i Hana. Supruga je zadužena za mužnju. Imaju zaposlenog i jednog radnika koji pomaže u mužnji i ostalim poslovima na farmi. U štali je smje-šteno 60 krava, od kojih je 45 do 55 konstantno u mužnji.

Mužnja na farmi se obavlja strojno u mljekovod. Strojna mužnja krava predstavlja izmuzivanje mlijeka u što kraćem vremenu, a čiji je krajnji cilj dobiti maksimalnu količinu mlijeka, bez opa-snosti za zdravlje vimena. Pri vezanom načinu držanja krava danas je najviše u upotrebi mužnja u mljekovod. Ovaj sustav, pored izvedenog vakuum voda s pulzatorom, ima instaliran mljekovod, kojim izmuzeno mlijeko teče do međuspremnika. Mlijeko se iz međuspremnika, pomoću pumpe za mlijeko, od-vodi direktno u spremnik za hlađenje (laktofriz). Mljekovod je potrebno ispirati i dezinficirati nakon svake mužnje, čime se održava higijenska ispravnost mlijeka.

Obitelj Luketić muze s četiri muzne jedinice.

Prema riječima gospođe Helene, mužnja u štali se obavlja dvokratno, u pravilnim razmacima od dvanaest sati. Posebna pažnja se posvećuje pravilnoj proceduri strojne mužnje, koju je vlasnica opisala u nekoliko koraka:

• Posebno se vodi računa da su za vrijeme mužnje muzač, muzna jedinica i krava čisti.

• Postupci tijekom mužnje moraju biti blagi i ne smiju biti stresni za kravu!!!

• Nakon toga se iz svake sise ručno izmuze nekoliko prvih mlazova mlijeka. Izmuzivanje se vrši u specijalnu posudu s crnom podlogom, te se obavlja kontrola.

• Slijedi temeljito pranje svih sisa toplom vodom.• Vime je nakon pranja potrebno obrisati čistim ručnikom ili

papirnatim ubrusom koji se potom baci. • Staviti muznu jedinicu na sise unutar jedne minute od po-

četka stimulacije.• Slijedi provjera protoka mlijeka, i ukoliko je potrebno, na-

mješta se težište muzne jedinice s težištem krave. • Nakon mužnje slijedi izmuzivanje koje predstavlja završni

dio mužnje strojem, kada se blagom masažom vimena izmuzuju posljednje količine mlijeka, a muzna jedinica se povuče prema dolje ne narušavajući težište krave.

• Muzna jedinica se skida s vimena krave, tek pošto je is-ključen vakuum. Nakon završetka mužnje provodi se de-zinfekcija sisa, na način da se svaka sisa uroni u dezinfek-cijsko sredstvo ili da se poprska otopinom dezinficijensa.

Sano Magazin - Broj 02/2013 15

Kako bi uz ispravan uređaj za mužnju te pravilnu proceduru mužnje dobio što veću količinu higijenski ispravnog mlijeka iz zdravog vimena, vlasnik u hranidbi krava koristi za svaku litru proizvedenog mlijeka 10 g Topsana.

U njemu se nalaze velike količi-ne vitamina E, cinka i selena, koji su neophodni za očuvanje zdravlja vimena.

Primjena Cotosan Plus®

Budući da je mlijeko idealan medij za razvoj mikroorganiza-ma, neposredno nakon mužnje se skladišti u čisti hladnjak za mlijeko, kapaciteta 2500 litara, te se hladi dok još traje mikro-bicidna faza (jedan do dva sata nakon mužnje). Snižavanje temperature mlijeka djeluje zaštitno protiv razvoja i razmno-žavanja mikroorganizama.

Hlađenje započinje nakon mužnje i to najprije na 12 ºC, a po-tom u tijeku jedan do dva sata na 4 ºC. Mlijeko dobre kvalitete, koje sadrži manje od 10.000 mikroorganizama/ml, ne može biti uskladišteno na 4 ºC više od dva dana bez pogoršanja kvalitete.

Mužnja bez prekidanja bi se trebala obaviti u optimalnom vremenu od oko 6 do 8 minuta. Razina vakuuma se mora kretati u rasponu od 40-50 kPa, i ne smije prijeći iznad 50 kPa. Ukupna masa sisnog sklopa nikako ne bi smjela prela-ziti 3,5 kg, a unutarnji promjer sisne gume mora biti najma-nje 1 mm manji od prosječnog promjera sisa u određenom stadu.

Vlasnik polaže veliki značaj samoj higijeni ležišta. Nakon či-šćenja, ležišta se jednom tjedno posipaju sa šakom SanoSa-na po m², te se na taj način u potpunosti dezinficiraju. Budući da se mužnja krava odvija na vezu, a ne u izmuzištu, te nakon same mužnje one mogu odmah leći, a da se za to vrijeme nije u potpunosti zatvorio sisni sfinkter smješten na kraju sisne cisterne koji onemogućava izlazak mlijeka iz cisterne i prodor mikroorganizama u vime. Na ovaj način vlasnik smanjuje opa-snost od pojave mastitisa.

Važno je naglasiti da tehnički zastarjeli i manjkavo čišćeni i održavani uređaji za mužnju uzrokuju produljenu mužnju, oboljenja vimena i lošu kvalitetu mlijeka. Zbog toga obitelj Luketić osobitu pažnju posvećuje svakodnevnom čišćenju, pranju i dezinfekciji uređaja za mužnju. Služe se specijalnim sredstvima koja stvaraju malo pjene, a istovremeno dezinfi-ciraju.

Osim čišćenja i dezinfekcije opreme po svakoj mužnji, mu-zne jedinice se jednom tjedno rastavljaju, te se vrši pregled, temeljito čišćenje i dezinfekcija. Posebna pažnja se posve-ćuje sisnim gumama, jer su najizloženije mehaničkoj uporabi te kemijskim utjecajima mliječne masti i sredstva za dezin-fekciju.

Redovitim čišćenjem i dezinficiranjem dijelova koji dolaze u dodir s mlijekom, uklanjaju se ostaci mlijeka i druge nečisto-će, te se uništavaju neželjene bakterije. Obavljanjem ovih poslova na ispravan način, strojnom mužnjom se dobiva mli-jeko koje je čišće i zdravije od mlijeka dobivenog ručnom mu-žnjom. Suprotno tomu, u slučaju da se čišćenje i dezinfekcija ne obavljaju adekvatno, uređaji za strojnu mužnju mogu pro-uzročiti ozbiljne infekcije vimena.

Na kraju, ovoj mladoj obitelji želimo još puno proizvedenog najkvalitetnijeg mlijeka, te da se što uspješnije nose s novim izazovima koje nosi budućnost.

Daniel Stojisavljević,Sano Stručni savjetnik

GOVEDARSTVO

Poznata je činjenica da su za kvalitetu silaže jednako važni trenutak košnje i postupci koji omogućuju što manji unos nečistoće i što manje gubitke. Evo nekoliko savjeta za spremanje kvalitetne travne silaže:

Mali savjeti za spremanje kvalitetne travne silaže

Izvor: www.dlr.rlp.de, www.lvvg-aulendorf.de, www.johannes-thaysen,de

Sastav travnjaka: idealan sastav travnjaka ovisan je o konfiguraciji terena i klimatskim uvjetima, no za postizanje optimalnih uvjeta fer-mentacije kao pretpostavke dobre silaže potreban je visok udio šeće-ra. Stoga su ciljne vrijednosti sastava travnjaka otprilike ove: 65-80% kvalitetnih trava, 15-20% djetelina i oko 10% prirodnih, livadnih trava.

Optimalno vrijeme košnje: vlatanje/klasanje glavnih trava u trav-njaku, odnosno za djeteline: stadij pupanja/početak cvatnje. Sadržaj sirove vlaknine iznosi 22-25%, uz sadržaj šećera od najmanje 10%. Sadržaj energije prvog otkosa trebao bi biti oko 6,4 MJ NEL, a daljnji otkosi iznad 6,1 MJ NEL. Budući da se u travnju/svibnju sadržaj siro-ve vlaknine svaki dan povećava za 0,5%, to znači da je za košnju na raspolaganju tek nekoliko dana. Kasniji termini košnje, s povećanjem sirove vlaknine, uz smanjenje energetske vrijednosti, znače i manju sposobnost zbijanja mase, odnosno probleme s naknadnim zagrija-vanjem silaže i tvorbom plijesni. Travnjaci s većim udjelom djetelina u tom su pogledu elastičniji, dulji je raspon košnje, no, puferski kapacitet je veći, a sadržaj šećera manji, što treba imati na umu. Optimalni ter-min košnje daljnjih otkosa u pravilu je 4-6 tjedana nakon prvog.

Optimalna visina košnje: najmanje 7 cm. Niža košnja povećava opasnost od unosa zemlje i patogenih bakterija. Potrebno je pažlji-vo namještanje nastavaka za kondicioniranje travne mase kako bi opasnost od unosa zemlje bila što niža, a sušenje što ravnomjer-nije. Provenjavanje: za postizanje optimalnog sadržaja suhe tvari u travnoj silaži (35-40%), zbojeve pokošene travne mase treba brzo

ravnomjerno razbacati, ako stroj to ne radi pri košnji. Pri povoljnim vremenskim uvjetima već za 5-6 sati provenjavanja može se početi silirati. Poseban prohod gnječilicom u optimalnim vremenskim uvjeti-ma uglavnom nije potreban (potrošnja goriva, previsok sadržaj suhe tvari, unos zemlje, mrvljenje, veći gubici lista). Radi što nižih gubitaka preporuča se da između košnje i žetve protekne najviše jedna noć.

Optimalna duljina sječke: u pravilu 2,5 do 5 cm. Ovisno o suhoj tvari i tehnici hranidbe mogu varirati od 2-8 cm. Što je viša suha tvar u masi za siliranje, duljine sječke treba biti manja. Oprez: vi-soki kapacitet suvremenih strojeva često je uzrok presuhe mase u silosu, ako to ostali strojevi u lancu siliranja ne mogu pratiti. Pravilo: sadržaj suhe tvari pri provenjavanju u prosjeku raste 3-4% na sat. Stoga uz brzinu košnje od 4-5 ha/sat treba od veličine parcele 15-20 ha paralelno započeti s pripremom silaže.

Ravnomjerni unos, raspodjela i zbijanje travne mase u silosu: visina sloja rahle mase ne treba biti veća od 30 cm, a zbijanje treba započeti odmah s prvom prikolicom. Pritisak u gumama: 2 bara. Br-zina gaženja: maksimalno 4 km/h; najmanje dvaput prijeći po sloju. Težina stroja za zbijanje/gaženje mase: težina travne mase podije-ljen s 3 (npr. 45 t/h /3=15 tona težine stroja. Ako je kapacitet stroja veći od 15-20 tona ST/h treba paralelno puniti dva silosa, jer je inače postupak gaženja prekratak, te uslijed slabog zbijanja dolazi do za-ostajanja zraka u masi. Pola sata do sat vremena prije pokrivanja silaže treba provesti još jedno dodatno gaženje radi bolje zbijenosti mase. Zaostajanje zraka je preduvjet za razmnažanje štetnika, oso-bito kvasnica i plijesni. Osim visokih gubitaka hranjivih tvari, velika je opasnost i od razvoja mikotoksina. Kod visokog učinka suvremenih strojeva potrebno je paralelno odvijanje postupaka gaženja/zbijanja i istovara travne mase, iz čega proizlazi da širina silosa treba biti najmanje 7 metara. Kod gradnje silosa treba imati u vidu minimalno potrebno izuzimanje silaže, koje zimi iznosi 1,5 m, a ljeti 2-3 m tjedno.

Pokrivanje silažne mase bez prisustva zraka: danas na tržištu postoji veliki izbor silo-folija (tanke podfolije - adhezivne, koje dobro prianjanju uz silažnu masu, rubne folije, silo-folije različitih debljina i boja), no u osnovi su potrebne:• tanka transparentna podfolija debljine 0,04 mm, • crna, odnosno UV stabilna silo folija za pokrivanje (0,12 do

0,20 mm) ili multi-silofolija (0,5 mm, težina: 475 g/m2)

Posljednjih godina sve više se koriste pokrivala od čvrste tkanine s višegodišnjim jamstvom, uz poseban sustav stezanja na rubovima (flis-tkanina, Duchamel sustav). U kombinaciji, oni omogućuju jed-nostavno pokrivanje bez prisustva zraka, spremanje sendvič-silaža (flis postavljen u dva reda može se odmotati i ponovno namotati), a po silosu se može hodati bez opasnosti od oštećenja folije.

GOVEDARSTVO

0 13151719212325272931

-5 -10 -15 -20 -25 -30 -40 -50 -60 -70 -75

10

20

30

40

50

60

Visina otkosa u cm

dt/h

a ST

prinos ST

optimalni termin košnje za silažu

sirovi prot. % sirova vlakn. %

Razvoj prinosa i kvalitete travnjaka u 1. otkosu

GOVEDARSTVO

Primjena sredstava za siliranje: Ovdje je važno napomenuti da sredstva za siliranje ne mogu popraviti ishodišnu silažnu masu, od-nosno ispraviti pogreške u konzerviranju krme. Ona mogu „interveni-rati“ na različitim mjestima u procesima vrenja. Djelovanje određenog sredstva za siliranje može doći do izražaja samo ako je primijenjeno u svom području, točno dozirano i ravnomjerno raspodijeljeno. U pra-vilnom odabiru sredstava pomaže i DLG znak kvalitete. Na primjer, kemijski dodaci sa DLG znakom skupine 1a ili 1b djeluju tako da čak i mokre i zemljom onečišćene silaže ostanu slobodne od maslačne kiseline. Dodaci sa DLG znakom skupine 4 (a,b,c) su osim toga u sta-nju putem povećanja konzumacije hrane i proizvodnje mlijeka/mesa poboljšati ekonomičnost proizvodnje.

Labacsil® -Acid Kombinacija kiselina › konzerviranje pomoću kemijskih kiselina

› djelotvorno protiv bakterija truljenja, kvasaca i plijesni

› poticanje bakterija mliječne kiseline

› zaštita od naknadnog vrenja i zagrijavanja

Labacsil® -Bakterie Bakterije mliječne kiseline › pospješena fermentacija silaže

› brzo formiranje mliječne kiseline

› brzo opadanje pH vrijednosti

› potiskivanje štetnika vrenja i zagrijavanja

Labacsil® Duo je dobitna kombinacija

www.sano.hr

Zatravne i

kukuruzne silaže


SVINJOGOJSTVO

Hranidba krmača prije i nakon prasenjaJedna od važnih pretpostavki za postizanje odličnih rezultata u proizvodnji prasadi je pravilna hranidba krmača u razdoblju prije i nakon prasenja. Biološki učinak krmača posljednjih enormno je porastao, te su donedavno magične brojke 8-28-8-28 za sve veći broj uzgajivača postale realnost, dok su oni vrhunski te brojke već i nadišli!

Navedena dobitna kombinacija brojeva odnosi se naravno na 8 legala po krmači u proizvodnom vijeku, 28 odbijene prasadi godišnje, te za 8 tjedana postizanje težine prasadi od 28 kg.

Prema službenim podacima, najboljih 10% gospodarstava u Njemačkoj je godine 2011 postiglo čak 29,4 odbijene prasadi po krmači godišnje, što je još prije desetak godina bilo neza-mislivo. No, za takve rezultate trebaju biti optimalno uskla-đeni mnogi čimbenici: genetika, veterinarska skrb, držanje i hranidba.

Pritom je ciljana opskrba krmača i prasadi od presudnog zna-čenja. Važno je krmače hraniti prilagođeno različitim proizvod-nim fazama, jer su i potrebe na hranjivim tvarima u tim fazama vrlo različite. Ni u kom slučaju nije dobro koristiti takozvanu kompromisnu smjesu za sve proizvodne faze, no, čak i ona gospodarstva koja primjenjuju smjesu za suprasnost i za lakta-ciju u razdoblju prije i nakon prasenja trebaju provoditi dodatne postupke u hranidbi, budući da je to za krmače uvijek vrlo stre-sna situacija. Strategija hranidbe u tri faze najviše odgovara potrebama suvremenih krmača i osigurava njihovu optimalnu produktivnost, kao i njihovih potomaka. Pritom ne treba zabo-raviti da u razdoblju neposredno prije i nakon prasenja ne treba mijenjati sastav hrane, jer to predstavlja dodatni stres za orga-nizam.

Podsjetimo, kod prve oplodnje nazimica treba biti optimalne dobi (220-230 dana), dovoljne tjelesne težine (130-140 kg), optimalnih tjelesnih rezervi i odgovarajuće kondicije (18-20 mm debljine leđne slanine), te optimalne spolne zrelosti (2. ili 3. estrus).

Radi postizanja visokog proizvodnog vijeka, brojnih i velikih le-gala preporuča se primjena specijalne smjese (13,0 MJ ME i 6,5-8,0 g lizina/kg) prije oplodnje i 3-4 tjedna nakon toga. Preo-bilna hranidba nazimica u ranom stadiju suprasnosti negativno

utječe na stopu implantacije jajnih stanica, na postotak preživ-ljavanja embrija, a time i na veličinu legla. Svakako treba osigu-rati dovoljno kvalitetne sirove vlaknine u obroku, što daje osje-ćaj sitosti i razvija kapacitet probavnog sustava za konzumaciju hrane. Tijekom suprasnosti mijenjaju se potrebe za hranjivim tvarima, te treba prilagođavati količinu i sastav obroka. Osobito se to odnosi na posljednju trećinu suprasnosti, kada je fetalni rast vrlo intenzivan. Krmača tada ostaje u dobroj kondiciji uz optimalan razvoj vimena, što je osnovna pretpostavka dovoljne proizvodnje kolostruma i mlijeka.

Razdoblje dojenja vrlo je osjetljiva faza u kojoj primijenjene strategije hranidbe imaju dalekosežan učinak na razvoj prasadi sve do kraja tova, kao i na potencijal plodnosti krmača i njezinu ukupnu životnu proizvodnju.

Dnevne preporuke za suprasne krmače:

*precekalna probavljivost 85%

ME (MJ/dan) Lizin (g/dan) pcv* lizin (g/dan)

Nazimice Krmače Nazimice Krmače Nazimice Krmače

Niskosuprasne (1.-84. dan) 31 35 14,1 14,6 11,3 11,7

Visokosuprasne (85.-115. dan) 39 43 20,1 20,4 16,1 16,3


SVINJOGOJSTVO

Proizvodnja mlijeka krmača

Proizvodnja mlijeka u krmača usporediva je s onom u vrhunskih mli-ječnih krava. Suvremene krmače daju i do 10-12 litara mlijeka dnev-no, odnosno 250 litara tijekom razdoblja dojenja, što kod mliječnih krava odgovara proizvodnji od 50-60 l mlijeka dnevno! Stoga je lako razumljivo da je organizam krmače često u negativnoj energetskoj bilanci. To ima višestruke negativne učinke – s jedne strane, mobi-lizirana tjelesna masnoća koja dolazi u mlijeko, te može uzrokovati proljev prasadi, a s druge strane, mobilizacija tjelesnih rezervi veća od 10% tjelesne težine i 4 mm leđne slanine negativno utječe na plodnost nakon odbića i broj dana do sljedećeg estrusa. Također, veća je vjerojatnost slabije stope uspjeha osjemenjivanja, niža je kvaliteta jajnih stanica i embrija, kao i stopa preživljavanja embrija. Posljedica je smanjena veličina sljedećeg legla, osobito kod nazimi-ca i prvopraskinja uslijed manjih tjelesnih rezervi. Nakon prasenja treba postupno povećavati količinu smjese oko 0,5 kg dnevno, tako da se za 7-10 dana postigne optimalna konzumacija hrane.

Opskrba vodom vrlo važna!

Pritom je uz osiguranje dovoljnih količina visoko kvalitetnih, energi-jom i drugim hranjivim tvarima bogatih komponenti obroka iznimno

važan parametar i opskrba vodom. Dok tijekom suprasnosti krma-ča treba do dvadesetak litara vode dnevno, u razdoblju laktacije ta količina se penje na 40-50 litara dnevno, osobito u toplo doba godine. Manjak vode, kao i nedostatna kvaliteta negativno utječu na konzumaciju hrane i proizvodnju mlijeka. Kako bi osigurali kon-zumaciju dovoljnih količina vode, treba redovito provjeravati protok vode na pojilicama, koji treba iznositi najmanje 2-3 litre u minuti, a temperatura okoline ne bi trebala prelaziti 22°C. U razdoblju prije i nakon prasenja svakako treba osigurati dodatnu oskrbu vodom, pri čemu mogu poslužiti valovi, crijeva ili druge tehnike.

Kolostrum krmača

Prasad se rađa s vrlo malim rezervama energije i bez ikakvih obrambenih tvari uslijed specifične građe placente, pa je za njih životno važna što ranija (svakako unutar prva tri sata živo-ta) konzumacija dovoljnih količina kolostruma. Istraživanja su pokazala da je kolostrum ključan za smanjenje smrtnosti pra-sadi prije odbića i iskorištenje visokog genetskog potencijala, ali i za cjelokupnu životnu proizvodnju prasadi.

Kolostrum pruža energiju, toplinu, zaštitu od infekcija putem pasivnog imuniteta. Sadrži antitijela IgG, IgM, IgA, maternalne imune stanice i antimikrobne tvari (laktoferin, citokine), faktore rasta i hormone (inzulin, kortizol, tiroksin), te obilje proteina, enzima, vitamina i mineralnih tvari iznimno važnih za preživlja-vanja i vitalnost prasadi. No, treba znati da je količina kolostru-ma koju krmača može proizvesti ograničena na oko 2,5 – 5 lita-ra! To znači da se povećanjem broja prasadi u leglu smanjuje količina kolostruma po pojedinom prasetu.

Optimalna količina kolostruma iznosi 200-400 g po prasetu, a manje od 200 g konzumiranog kolostruma novorođene prasadi direktno je povezano sa smrtnošću prasadi prije odbića od čak 43,4%! Valja imati na umu i činjenicu da se nakon 48 sati za-tvara crijevna barijera, pa više nije moguća apsorpcija velikih molekula imunoglobulina putem crijevne sluznice prasadi.

Važan je i sastav kolostruma, koji ovisi o mnogim čimbenicma, npr. genotipu, zdravlju i kondiciji krmače, prenatalnom stresu, odnosno razini kortizola, vremenu proteklom nakon prase-nja, itd. Idealan omjer imunoglobulina u kolostrumu prema dr. Pitcheru je: 30% IgA, 10% IgM i 60% IgG. Dokazano je da određene tvari poput L-karnitina, živih kvasaca i dodatnih ko-ličina vitamina E u hranidbi krmača imaju značajan pozitivan utjecaj na sastav kolostruma.

Dnevne preporuke za dojne krmače:

Odbijene prasadi/leglu

Prirast legla kg/dan

ME (MJ/dan)Lizin (g/dan) pcv lizin (g/dan)

Nazimice Krmače

8-10 2 66 70 45 38

11-12 2,5 81 85 57 48

13-14 3 90 95 66 56

1h

mg/

ml

6h

IgG IgM IgA

12h 24h 6d 12d 18d 28d

Koncentracija imunogolobulina:

*precekalna probavljivost 85%


Uspješan tov svinjaUz Sano koncept hranidbeKako postići dobar prirast i kvalitetu mesa u tovu svinja? Saznati ćemo na OPG-u Mario Picig

U zadnjih nekoliko godina obitelj Picig intenzivno se bavi svi-njogojstvom. Na imanju u Svetom Petru Čvrstecu izgradili su tovilište vlastitim sredstvima u kojem trenutno tovi 200 svinja. Sav materijal za tov dolazi s njihove farme na kojoj se nalaze 22 krmače. Svinje u tov ulaze s prosjekom kilaže od 25 kg.

Jedno od najvećih pitanja u početku vlasnika Maria Piciga bilo je kako i na koji način kvalitetno utoviti svinje. Upravo

Kontakt telefon:

Mario Picig, 091/5090-500

u tom trenutku uskočila je tvrtka Sano koja je pružila pomoć uz savjete i recepture, kako bi i sam vlasnik bio uvjeren da se dobrom suradnjom i adekvatnim Sano proizvodima posti-žu odlični rezultati i uspjesi u proizvodnji. U hranu se miješa proizvod Protamino Premium Forte, a učinkovitost poveća-va miješanje u Sano ProfiMIX pokretnoj mješaoni. Svinje se tove do 120 kg, ovisno o željama potrošača.

Vlasnik kaže da nema problema s plasmanom jer dobru kva-litetu mesa svaki kupac zna prepoznati.

Obitelji Picig želimo puno uspjeha u daljnjoj proizvodnji i ra-zvoju.

Tomislav BuićSano stručni savjetnik

SVINJOGOJSTVO

Većeuštede,

boljirezultati

Veliku korist i uštede u tovu svinja obitelji Picig donijela je Sano ProfiMIX pokretna mješaonica za hranu.

Usluga miješanja hrane pomoću Sano ProfiMIX pokretne mješaonice pospješuje kvalitetu obroka i vaših životinja i povećava produktivnost poslovanja vašeg poljoprivred-nog gospodarstva.


Za najbrži mogući tov

www.sano.hr

Djelovanje:

› osigurava zaštitu protiv probavnih problema i gubitaka

› povećava dnevni prirast

› poboljšava konzumaciju i iskoristivost hrane

› jamči dobar zdravstveni status

› osigurava optimalan udio mesa

› jača konstituciju tijela i papke

Vaše prednosti:

› visoka konzumacija hrane

› ravnomjeran rast i razvoj

› visoki dnevni prirast

› dobro iskorištavanje hrane

› visoka dobit

› zdravi i otporni tovljenici

› brzi tov

Protamino® Premium ForteEkskluzivni kompleks elemenata - vitamina - aminokiselina - proteina za tovne svinje


Hranidba nesilicaprema Sano konceptu

Cilj pokusa je bio primijeniti Sano koncept hranidbe nesilica u domaćem uzgoju i usporediti ga s uobičajenim načinom hranidbe nesilica. Kontrolnu skupinu činila je skupina nesilica hranjena uobičajenom recepturom, koja se sastojala od žitarica proizvedenih na gospodarstvu i proteinske krmne smjese dostupne na tržištu.

U Sloveniji u komercijalnoj proizvodnji jaja prevladavaju tvrtke koje same proizvode smjesu za nesilice, dok se u domaćoj pro-izvodnji nesilice hrane gotovim ili proteinskim krmnim smjesa-ma dostupnima na tržištu. Stoga proizvodnja jaja u velikoj mjeri ovisi o sastavu hranjivih tvari u krmnoj smjesi. U posljednje vri-jeme proizvođači u većoj mjeri koriste cijenom povoljnije krmne smjese kako bi smanjili troškove proizvodnje, no navedena na-mjera nije uvijek ostvariva.

Pokus

Parametri koje smo mjerili u ovom pokusu bili su: broj koma-da jaja, težina jaja, nesivost, utrošak hrane, utrošak hrane po jajetu. Ukupno je bilo uključeno 40 nesilica slovenske pasmine Prelux G (grahoraste nesilice), podijeljene u dvije skupine po 20 nesilica. Nesilice su bile useljene neposredno pred početak nesenja s 19. tjedana, sve su bile jednake dobi. Način držanja bio je stajski, a podna površina po nesilici i osvjetljenje bili su jednaki u obje skupine. Vrijeme trajanja pokusa iznosilo je 60 dana. Dvadeset dana nakon početka pokusa u kontrolnoj sku-pini uginula je jedna nesilica.

Nesilice su bile hranjene kukuruzom, pšeničnim posijama i proteinskom krmnom smjesom. Sadržaj hranjivih tvari i ami-nokiselina analiziran je i uspoređen s postojećim formulama.

Analiza hranjivih tvari prema Weendeovoj metodi provedena je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, a sa-držaj aminokiselina utvrđen je na Kmetijskom inštitutu Slo-venije.

Nesilice u obje skupine uzimale su hranu i vodu ad libitum. Na početku razdoblja nesivosti u kontrolnoj skupini pojavio se kanibalizam. Nesilice su uzajamno kljucale perje na stražnjem dijelu leđa oko repa i na području oko kloake. Zbog ozljeda bilo je potrebno izolirati četiri nesilice, a 20 dana nakon početka pokusa jedna nesilica je uginula.

Sastav smjese:

Komponente Sano skupina nesilica

Kontrolna skupina nesilica

Kukuruz 60 60

Pšenične posije 7 7

Protamino QQRQ 33 -

Proteinski koncentrat % (29%SP) - 33


Rezultati

Nesilice su podijeljene u dvije skupine prema slučajnom odabiru bile jednake starosti i u istoj fazi nesivosti. U kontrolnoj skupini je nakon 20. dana po početku pokusa došlo do pada nesivosti uslijed pojave kanibalizma. U kontrolnoj skupini nesilice su snijele 791 jaje, dok su u pokusnoj skupini nesilice snijele 909 jaja. Utrošak hrane bio je podjednak, u kontrolnoj skupini 219 kg, a u pokusnoj 217 kg. Stoga je konverzija hrane za proizvodnju jaja u pokusnoj skupini iznosila 238 g, dok je u kontrolnoj skupini iznosila 277 g.

Nesivost je u prvom dijelu pokusa bila podjednaka, dok je u drugom dijelu pokusa bila veća u pokusnoj skupini. Podaci o nesivosti prikazani su u grafikonu 1.

Ukupni utrošak hrane i utrošak hrane po jajetu:

Sadržaj hranjivih tvari prema deklaracijama i analizama:

Pokusna skupina Kontrolna skupina Pokusna skupina Kontrolna skupinaEnergija (ME MJ) 7,0 6,6 11,03 10,92 Sirovi protein (%) 31,0 29,0 16,9 16,9Sirova mast (%) 1,0 1,1 2,4 2,4Sirova vlaknina (%) 4,7 3,7 5,2 4,3Sirovi pepeo (%) 36,0 38,5 12,2 11,4Vlaga (%) 8,0 10,3 10,2Kalcij (%) 11,5 12,0 4,66 4,82Natrij (%) 0,5 0,5 0,14 0,27Fosfor (%) 0,85 - 0,46 0,48Lizin (%) 2,0 1,8 0,99 1,03Metionin (%) 1,2 0,8 0,40 4,5Treonin (%) 1,3 -

Sadržaj vitamina u smjesi nije analiziran

Triptofan (%) 0,4 -Vitamin A (I.E.) 50.000 36.000Vitamin D3 (I.E.) 10.000 9.000Vitamin E (mg) 250 90Vitamin K3 (mg) 8 13,5Vitamin B1 (mg) 8 4,5Vitamin B2(mg) 24 22,5Vitamin B6 (mg) 16 9Vitamin B12 (µg) 80 500

Deklarirane vrojednosti dopunskih smjesa Analizirane vrijednosti obroka/smjese

Sastav smjese:Sano skupina

nesilicaKontrolna skupina

nesilicaRazred Komada % Komada %

S 424 53,6 431 47,4M 307 38,8 418 46,0L 26 3,3 32 3,5

XL 34 4,3 28 3,1

Sano skupina nesilica

Kontrolna skupina nesilica

Broj jaja (kom) 909 791

Utrošak hrane (kg) 217 219

Konzumacija hrane/nesilica/dan (g) 180 183

Konzumacija hrane /jaje (g) 238 277


Mnogo lijepih jaja

www.sano.hr

Djelovanje:› povećava nesivost › povećava težinu jaja › jamči snažnu ljusku › zdrave neslilice › povećava zaradu

Vaše prednosti:› puno lijepih, velikih jaja› zdrave, proizvodno sposobne nesilice› visoka proizvodnja jaja› nizak mortalitet› lĳepa boja žumanjka, privlačan izgled

jaja

Big Egg 1,25®

Mineralno-vitaminsko-aminokiselinski kompleks aktivnih tvari za puno lijepih jaja

Skladište zastupnika Banovljanka

Prosječna ukupna težina jaja u obje skupine je bila slična. U kontrolnoj skupini zabilježena su veća odstupanja od prosječne vrijednosti uslijed većeg broja jaja koja su se nalazila u katego-riji L i XL. Prosječna dnevna težina jaja i broj jaja po kategorija-ma prikazani su u grafikonu 2 i tablici 4.

Zaključak

Iz rezultata pokusa vidljive su znatne razlike između pokusne i kontrolne skupine nesilica u nekoliko mjerenih parametara:• veći broj jaja• veći postotak nesivosti, • bolja konverzija hrane• bez gubitaka.

U pokusnoj skupini nesilice su snijele čak 118 jaja više. Uz prosječni prodajnu cijenu od 0,15 €/jaje, čisti prihod od jaja iznosi 17,7 €. Ako tome dodamo još 6 € zbog uginuća jedne nesilice u kontrolnoj skupini, iznos prihoda penje se na 23,7 € u 60 dana. Niža nesivost u kontrolnoj skupini vjerojatno je dijelom uzrokovana kanibalizmom, budući da su ozlijeđene nesilice imale slabiju nesivost. Uz jednake uvjete držanja obje skupine, pojava kanibalizma u kontrolnoj skupini mogla bi se objasniti manjim sadržajem vitamina E u smjesi koju su konzumirale nesilice u kontrolnoj skupini. Moguće je da se uslijed toga pojavio veći broj jaja težine manje od od 53 grama. Takva jaja niske težine umanjuju prihod, jer im je cijena niža od jaja veće teži-ne. Uz pretpostavku da je proteinski koncentrat u kontrolnoj skupini bio povoljniji za 1 € po pakiranju, a utrošena su 4 pakiranja u poku-snoj skupini, iznos neostvarenog prihoda, (kojeg možemo nazvati i gubitkom) na 20 nesilica u kontrolnoj skupini iznosi 19,7 €.


Uz stručnu podršku do čvrste pozicije na tržištuS zadovoljstvom Vam predstavljamo gospodina Danijela Suhonika, vlasnika Banovljanke d.o.o. iz Banove Jaruge.

Danijel Suhonik je kao vlasnik trgovačkog obrta tražio mogućnost proširenja svoje poslovne aktivnosti, kako bi u ova krizna vremena opstao na tržištu usluga trgovine. Putem takvih razmišljanja rodila se i ideja suradnje s tvrtkom Sano.

Sano se novom organizacijom prodaje i povećanom aktivnošću na terenu pokazao upravo idealnim partnerom za ostvaren-je tog cilja. U svom domaćinstvu Danijel je imao priliku prim-jenjivati Sano proizvode u proizvodnji pilića i tovnih svinja, s odličnim rezultatima proizvodnje. Takvo pozitivno iskustvo u primjeni Sano proizvoda u vlastitoj proizvodnji, uz prijedlog no-vog načina prodaje na terenu, rezultirali su pokretanjem pos-lovne suradnje s tvrkom Sano.

U bližoj okolici postoji nekoliko Sano zastupnika koji prodaju robu u svojim trgovinama. Danas veći dio proizvođača koris-ti mogućnost kupovine Sano proizvoda kod njih. Radeći kao

Kontakt telefon:

Danijel Suhonik, 099/668 1422

Skladište zastupnika Banovljanka

Sano savjetnik među poljoprivrednim gospodarstvenicima, uvi-dio sam želju za još boljom suradnjom s tvrtkom Sano, u cilju brže i izravnije opskrbe Sano proizvodima.

Veliki izazov za Danijela bila je promjena dosadašnjeg načina prodaje i prilagodba potrebama novih kupaca. Od samog početka Sano savjetnik pružao je stručnu podršku Danijelu te edukaciju o Sano proizvodima i primjeni odgovarajućih Sano koncepata hranidbe domaćih životnja. Nije bilo lako, ali uspjelo je! Kroz dvije godine rada Danijel je učvrstio svoju poziciju na terenu. Redovitim obilaskom terena stvorio je nove kupce i us-postavio kvalitetnu suradnju.

Danas na terenu kojeg Danijel obilazi svi znaju za njega i ter-min kada dolazi kod njih. Kroz dvije godine rada uspostavi-li su se odnosi povjerenja u sigurnu dostavu i nabavu Sano proizvoda.

Sigurnom primjenom Sano proizvoda u proizvodnji, rezulta-ti jamče daljnju budućnost posla koji smo započeli prije dvije godine. Kao potvrda uspješnosti je i prodajni rezultat koji Da-nijel Suhonik ostvaruje svojim radom. Daljnja strategija razvo-ja temeljit će se na još većoj edukaciji, jer Sano kupci trebaju imati najbolje upute i zahvaljujući njima najbolje rezultate u svojoj proizvodnji. U tome Danijel, kao i dosad, može računati na Sano tvrtku koja mu to može svakodnevno osigurati kroz stručni monitoring Sano savjetnika.

Sano zastupnik Banovljanka je spreman za nove izazove koji slijede u budućnosti. Uz stručnu podršku Sano savjetnika i načinom opskrbe Sano kupaca, Danijel će sigurno značajno pomoći proizvođačima ovoga kraja da se približe europskim standardima u proizvodnji.

Ivica BadanjakStručni savjetnik

ZASTUPNIK


DJEČJA STRANICA

bez ljepila

presavijte

bez ljepila

presavijte

bez ljepila

presavijte

bez ljepila

presavijte

bez ljepila

presavijte

1. Izrežite obje strane figurice treba izrezati.

2. Nanesite ljepilo Nanesite ljepilo na poz-adinske stranice.Sivo područje ispod gigurice ostaje bez ljepila.

3. Zalijepite zajedno Zalijepite obje stra-ne figurice jednu za drugu.

4. Podnožje Siva područja obje strane presavijte prema van.

5. Figurica je složena Sada možete izrađenu figuricu staviti na vašu farmu.

Draga djeco,Izrežite Sanomobil, gazdu Matu i Maricu i tako dogradite svoju vlastitu farmu

Savjet: Nalijepite figurice na karton, tako će biti stabilnije.

Upute: Izradite svoju vlastitu farmu!


DJEČJA STRANICA

www.sano.hr

Sano savjetodavni koncept 7 koraka do uspješnog gospodarstva!

› Prilagođeni hranidbeni koncepti.› Značajno poboljšanje produktivnosti.› Veća dobit.

Provođenje Sano hranidbenog koncepta

Analiza poboljšanja učinkovitosti

Redovita kontrola

Procjenjivanje i provođenje mjera usmjerenih prema cilju

Kontinuirano poboljšavanje

Prezentacija optimalnog koncepta hranidbe

Poljoprivrednik

Veterinar Sano Stručni savjetnik

Kontaktirajte nas već danas na: [email protected] ili na telefon 044/ 56 80 00

Zajedničko utvrđivanje ciljeva gospodarstva

Već duginiz godina

dokazano

učinkovit

u praksi!

Documents

Sano magazin 0213 tisak