Gimnazija Mea Selimovi kolska godina 2012/2013SEMINARSKI RAD IZ
GEOGRAFIJETEMA: JEZERA I MOVARE U BiH GOSPODARSKO ZNAENJE I
BOSANSKOHERCEGOVAKO PRIMORJEProf. Jasmin Arapovi Uenici IV d: Amra
Bilali Amina Jahi Lejla Kova Mehmed SeferoviJezera i movare u
BiH-gospodarsko znaenje Bosna i Hercegovina nema velikih jezera,ali
su zato one prave male planinske ljepotice.Zovu ih ''gorske
oi'',jer su obino u visokim planinama.skrivena u nekadanjim
koritima ledenjaka.Njihov postanak je uglavnom poligenetski,ali
prema dominaciji nekog od faktora u postanku nazivamo ih
ledenjaka,rijena,bigrena ili ih je izgradio ovjek te su
umjetna.Bosna i Hercegovina rauna u svom gospodarskom razvoju na
turistiku valorizaciju tih jezera.Neka od njih su vec privedena
turistikom iskoritavanju,osobito u takmienjima na vodi,kao to su
regate na Plivskim jezerima,ili rekreacija na Borakom jezeru i
dr.Borako jezero Prirodna jezera S obzirom na dominirajui faktor u
njihovu nastanku prirodna jezera djelimo na ledenjaka,krka,rijena i
protona.Povrina svih prirodnih jezera u BiH je mala.Neka jezera su
nastala na zaepljenom ponoru polja u kru kao Buko jezero u
Livanjskom polju.Bigrene preage nastale na naim rijekama,posluile
su kao brana za akumulaciju vode u rijenim i protonim
jezerima.Takva su jezera na rijeci Plivi Veliko i Malo,odnosno
Gornje i Donje jezero.Glacijalna jezera u BiH su
najbrojnija.Najpoznatije je Borako jezero.Nalazi se na
sjeveroistonoj podgorini Prenja,visini od 397m.Slino njemu je
Blidinjsko jezero.Ono je smjeteno u Dugom polju,Izmeu Vrana i
vrsnice,na visini od 1380m.Najpoznatija jezera na Zelengori su:
Kotlaniko,Orlovako,Kladopoljsko,a na Vranici Prokoko.Sva ova jezera
vodom hrane pritoci-utoke i odvodnjavaju ih njihove otoke.Tako
Borako jezero hrani Boraki potok,iz njega otjee rijeka itica koja
se vodopadom uliieva u rijeku Neretvu.Naalost,sva su ta jezera u
zavrnom stadiju svog postanka,a njihovom obezvodnjavanju pridonosi
i ovjek sa svojim beskurpuloznim zatrpavanjem ili isputanjem
vode.Prokoko jezero Bare i movareNalaze se na krajnjem sjevernom i
krajnjem junom dijelu BiH.Movare su ee u Posavini,jer vei broj
desnih pritoka rijeke Save meandriraju,stavljajui tako
predispozicije za njihov nastanak.Najpoznatija kontinentalna movara
je Bardaa.Movarno podruje kod Srpca,u sjevernoj Bosni,predstavlja
jednu od rijetkih kontinentalnih movara.U movari je
ornitofaunistiki rezervat i ribnjak arana.Nalazi se u Lijevce
polju,na obali rijeke Vrbas,pri njegovom uu.Na sjeveru se granii sa
rijekom Savom.Ovim podrujem protjee vie potoka i rijeka
Matura.Hutovo blato Na jugu BiH,s lijeve strane rijeke Neretve
nalazi se raritetna submediteranska movara Hutovo blato.To je
jedinstvena prirodno-geografska cjelina vapnenakog okruenja u kojem
su povrinske vode rijetkost.Tek u sputenim dijelovima terena u
holocenskim naslagama nalaze se vodene akumulacije.Povrina cijelog
kompleksa je 7411ha.Od toga, na vodene povrine otpada 1580ha.Vodu
im daje ak 61 izvor i vrela,neka povremna,a neka stalna kao npr:
Desilo,Kucine,Ljubanovo vrelo...Sva su jezera kriptodepresije-dno
im je ispod,a povrina 1-18 m iznad razine mora.To
su:Derasnko,Jelim,Drijen,Orah,krka i Svitavsko.U ovom parku prirode
utvreno je vise od 600 biljnih vrsta i preko 160 vrsta ptica te
rijetka riba jegulja.Ono je raskrije ptiijih puteva iz sjeverne i
srednje Europe prema Aziji i Africi.Bardaa Bosanskohercegovako
primorje Podruje uz more i obalni pojas razliito se naziva kao
pribreni,primorsko pojas ili priobalje. Veliina i oblik zalivskog
bazena Zalivom Neum-Klek BiH izlazi na Jadransko more.Preko
marinskog prolaza na sjeverozapadnom dijelu akvatorija.zaliv je u
vezi sa Malim morem i Malostonskim zalivom-kanalom Malog
Stona.Morfoloki granicu izmeu zaliva Neum-Klek i kanala Malog
Stona,predstavljaju maritimna spojnica (prava linija po moru duine
880 m),od rta Rep Kleka do rta Meed na suprotnoj obali kopna
(Republika Hrvatska).Izduenim poluotokom Klek odvojen je zaliv od
kanala.Zaliv ima dinarski smjer pruanja u duini od 1280 m.U njemu
su uvala Dubika,Jazine i Neum.Maksimalna dubina u zalivu je 26
m.Ukupna povrina akvatorija je 7,6 km.Zaliv Neum - Klek Zaliv
Neum-Klek Horizontalna razuenost bosanskohercegovakog akvatorija
sastoji se od poluotoka, otoka, hridi, rtova i uvala. Zaliv
Neum-Klek predstavlja se prodorom mora u kopno, pri emu su nastali
poluotoci koji zavravaju rtovima. Najznaajniji je na sjeverozapadu
rt Rep Kleka, potom Lastva i Lopata. Poluotok Klek se prua pravcem
sjeverozapad jugoistok, duinom od 6 850 m. Najveu irinu (1 250 m)
ima u jugozapadnom, a najmanju (420 m) u sredinjem dijelu kod
Tankog sedla. Reljef poluotoka daje mu izgled grede ije visine
rastu od rta Rep Kleka, prema jugoistoku do vrha urilo sa 263 m.
Otoci Mali i Veliki kolj se nalaze uz vanjsku, kanalsku stranu
poluotoka Klek, u akvatoriju Malostonskog kanala. koljem se oznaava
manji otok na kojem stabla i vee grmlje ne mogu uspijevati, jer
udar vjetra i rad mora onemoguuju rast veih biljaka. Mali kolj se
nalazi uz obalu poluotoka Klek, jugoistono od Tankog sedla. To je
glavica koja je uvijek nad morem. Otporna je prema morskoj
abraziji, ali na njoj biljke ne mogu uspijevati, niti opstaju
ivotinje. Veliki kolj ima povrinu 700 m. Nalazi se u obalnoj
kanalskoj zoni i predstavlja najistureniji suhi komad u
akvatorijalnom dijelu koji pripada Bosni i Hercegovini. Ovdje je
meudravno razgranienje rijeeno sporazumno, po principu
ekvidistance, tj. Po sredini Malostonskog kanala. (Bilateralni
sporazum o razgranienju izmeu Bosne i Hercegovine i Republike
Hrvatske, koji je potpisan na Samitu Pakta o stabilnosti..., u
Sarajevu, 29-30. VII-1999).Otoii Mali i Veliki kolj
