Nacionalni park Plitvika jezera

Sadraj1 Opi podaci 1.1 Naziv

1.2 Poloaj

2 Klima

3 Jezera

4 Topografija 4.1 Podzemlje i krki svijet

5 Geologija 5.1 Utjecaj vegetacije na sedrene barijere

6 ume i ostali biljni svijet

7 ivotinjski svijet

8 Povijest 8.1 Rana povijest i srednji vijek

8.2 Osmanski ratovi i Habsburgovci

8.3 Krvavi Uskrs 1991.

8.4 Razvoj turizma

9 Legenda

10 Galerija

11 Izvori

12 Vidi i:

13 Vanjske poveznice

Opi podaci Karta Plitvikih jezera Veliki slapUkupna povrina je 29.685 hektara, od ega jezera ine 200 ha, ume 13.320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale povrine. Prosjena nadmorska visina je 600 m. Najnia toka je 367 m na Koranskom mostu, a najvia 1279 m na Selikom vrhu. Godine 2006., bilo je 866.218 posjetitelja.[4] Nalazi se na podruju dvije upanije, 91% parka je u Liko-senjskoj upaniji, a 7% u Karlovakoj upaniji. Park je podijeljen na uu i iru zonu prema stupnju zatite.NazivDominik Vukasovi upnik iz Otoca prvi put spominje naziv "Plitvice" u pisanom dokumentu iz 1777. godine.[5] Ime potjee od rijei "pliina" ili "plitvak". Stoljeima, voda je taloila vapnenac i nastajali su plitki bazeni (pliine ili plitvice).Neki znanstvenici smatraju, da ime Parka potjee od rijeke Plitvice. Ova mala rijeka ulijeva se u Plitvika jezera na donjem i zavrnom dijelu jezera. Oblinje selo nosi isto ime.PoloajPlitvika jezera nalaze se izmeu planina Male Kapele na zapadu i Pljeivice na istoku usred Dinarskog planinskog masiva. Nacionalni park nalazi se uz dravnu cestu D1 Zagreb - Split izmeu Slunja i Korenice u neposrednoj blizini Bosne i Hercegovine. Vea mjesta u blizini su: Ogulin, Rakovica, Otoac, Gospi u Hrvatskoj te Biha u BIH.Najkraa zrana udaljenost izmeu jadranske obale i Parka iznosi 55 km.[6] Cestom do primorskog gradia Senja udaljen je oko 60 km.S autoceste A1 do Parka, moe se doi izlaskom na voru Otoac sa sjevera ili na voru Gornja Ploa s juga.[7]Najblie zrane luke su: Zadar, Zagreb i Rijeka. Najblie eljeznike stanice su Josipdol i Plaki. Koritenjem autobusnog prijevoza lako se moe doi do Parka, izravnim linijama iz Zagreba, Karlovca, Zadra ili Splita.KlimaProsjena godinja koliina oborina iznosi 1500 mm. Najvea koliina kie obino padne u proljee i jesen. Prosjena relativna vlanost zraka iznosi 81,8%. U sijenju je prosjena temperatura 2,2 C. Tijekom ljetnih mjeseci u srpnju i kolovozu, temperatura raste na 17,4 C. Prosjena godinja temperatura iznosi 7,9 C. Snijeg pada od studenog do oujka. Jezera su obino zamrznuta tijekom prosinca i sijenja.[8]Temperatura vode na izvorima obino je ispod 10 C. U rjeicama i jezerima, temperatura vode raste do 20 C. Temperatura voda moe jako oscilirati. Tako je 7. srpnja 1954. u jezeru Kozjak na dubini od 4 m, temperatura bila 18,9 C. Na dubini od 20 m, izmjerena je temperatura od 5 C. Na 44 m dubine, gotovo na dnu jezera, izmjerena je temperatura od 4,1 C.Jezera Jedno od 16 Plitvikih jezera.Nacionalni park sastoji se od 16 jezera, koja se stepenasto prelijevaju i silaze jedno u drugo u nizu od 5460 m zrane linije. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera. Gornja jezera su: Proansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i Kozjak. Donja jezera su: Milanovac, Gavanovac, Kaluerovac i Novakovia Brod.Jezera natapaju vode Crne i Bijele rijeke s pritoka te Rjeica i njene pritoke. Ima mnogo izvora, na kojima voda obilno izvire. To su tipina krka vrela nastala na rasjedima propusnih i nepropusnih geolokih formacija.Najvee jezero je Kozjak s 81,5 hektara povrine, ujedno i najdublje s 47 m. Proansko jezero je drugo po veliini i protee se od juga prema sjeveru u duljini od 2,5 km.Na Gornjim jezerima uglavnom je dolomitna geoloka graa, a na Donjima od vapnenca. Spilja ima oko 30. Sedrene barijere, koje dijele jedno jezero od drugoga su od vapnenca istaloenog iz vode. Graa sedrenih barijera je vrlo osjetljiva i krhka pa zahtijeva visok stupanj zatite. Tri glavna elementa su: obilje vode, sedrotvorci i sedra. Bez vode ne bi bilo ni jezera ni slapova ni bujne vegetacije. Sedrotvorci su biljke, koje stvaraju sedrene stijene i mijenjaju oblik jezera i jezerska korita. Sedrene barijere su bioloki fenomen izuzetne ljepote.Jedan od najljepih slapova na Plitvicama - slap izmeu Milanovca i Gavanovca nazvan je "slap Milke Trnine" po hrvatskoj opernoj primadoni. Plitvika jezera na satelitskom snimku.JezeroNadmorska visina (m)Povrina (ha)Dubina (m)Grupa

Proansko jezero63668,037Gornja jezera

Ciginovac6207,511Gornja jezera

Okrugljak6134,115Gornja jezera

Batinovac6101,55Gornja jezera

Veliko jezero6071,58Gornja jezera

Malo jezero6052,010Gornja jezera

Vir5980,64Gornja jezera

Galovac58212,524Gornja jezera

Milino jezero5641,01Gornja jezera

Gradinsko jezero5538,110Gornja jezera

Veliki Burget5450,12Gornja jezera

Kozjak53481,546Gornja jezera

Milanovac5233,218Donja jezera

Gavanovac5141,010Donja jezera

Kaluerovac5052,113Donja jezera

Novakovia Brod5030,43Donja jezera

Plitvika jezera[9][10][11]217,0

Presjek jezera na Plitvicama.TopografijaPoseban zemljopisni poloaj i specifine klimatske znaajke pridonijeli su nastanku mnogih prirodnih fenomena i bogatoj biolokoj raznolikosti na podruju Parka. Unato blizini mediteranske klimatske regije, predvladava umjerena planinska klima utjecaja zbog Velebita, koji djeluje kao klimatski separator izmeu primorske regije i visoravni Like.Dostupnost vode, pod utjecajem konfiguracije terena ima veliki utjecaj na bioloku raznolikost ovog podruja. Nacionalni park nalazi se u Plitvikoj visoravni koja je okruena s tri planine koje su dio Dinarida: Pljeivica (vrh Gornja Pljeevica 1640 m), Mala Kapela (Seliki vrh na 1280 m) i Medveak (884 m).umovita brda slue kao rezervoari vode. Ona su takoer utoite za mnoge ivotinjske vrste. Velika razlika u nadmorskoj visini u uskom prostoru izmeu planina na jugu i rijeke Korane na sjeveru takoer predstavlja znaajan razlog za bioloku raznolikost u ovoj regiji. Ukupna razlika u nadmorskoj visini na podruju nacionalnog parka iznosi 912 m (najviu nadmorsku visinu ima Seliki vrh na 1279 m, a najnia je 367 m na mostu preko rijeke Korane).[12]Sedreni sedimenti oblikovani su od pleistocena do danas u vrtaama i depresijama izmeu okolnih planina. Gornja jezera na jugu preteno se sastoje od dolomita, a Donja jezera na sjeveru od vapnenakih stijena. Dolomitne stijene imaju manju vodopropusnost. Nasuprot tome, vapnenake stijene su kompaktne i masivna, ali i vodopropusnije.[13]Iz zrane perspektive vide se znaajne razlike izmeu krajolika Gornjih i Donjih jezera. Na Gornjim jezerima ima nekoliko malih jezera paralelno poredanih i malog protoka vode. Donja jezera su mnogo vea i oblikovala su kanjon rijeke Korane, koja dalje nastavlja tei prema Slunju i Karlovcu.Na jugu parka nalazi se ue dvije male rijeke: Bijele i Crne rijeke. Ove rjeice teku juno od Plitvikog Ljeskovca i ujedinjuju se na jednom od mostova u tom selu. Nadalje ine zajedno jednu rjeicu, koja se zove Matica. Jedna druga rjeica ulijeva se u jezera u uvali Liman, dijelu Proanskog jezera. Vodu dobiva iz trajnih izvora, ali koliina vode varira. Privremeno, voda iz drugih, najee mrtvih potoka dosee do Proanskog jezera sa zapada. Veliki slap tee niz stijenu.Rjeica Plitvica dosee lanac Plitvikih jezera na sjevernom kraju preko Velikog slapa. Ovo mjesto zove se Sastavci. Vodena masa Plitvikih jezera i rjeice Plitvice slijeva se u Koranu.Podzemlje i krki svijetPodzemna konfiguracija Plitvika jezera sastoji se od raznih geolokih osobitosti. Cijelo podruje Nacionalnog parka pripada u krko podruje jugoistone Europe. Tipina osobitost su krhke i porozne stijene, uglavnom vapnenci i dolomiti. Ova konfiguracija bogata je razliitim geomorfolokim pojavama kao to su: ponori, krka polja, uvale, vrtae, krape i sl.Do sada je malo poznato o tome i tek trebaju uslijediti znanstvena istraivanja. Najvei dio krkih prirodnih pojava odvija se pod zemljom, gdje postoji obilje vode. Postoje razvijeni sustavi podzemnih rijeka ponornica. Kada voda naie na nepropusne stijene, izlazi na povrinu.Nacionalni park bogat je krkim stijenama (uglavnom dolomiti i vapnenac). Od vie pilja, za posjetitelje su otvorene pilja Golubnjaa (145 m) i upljara (68 m) iznad jezera Kaluerovca. Ostale pilje su: Mrana pilja (160 m), pilja Vila Jezerkinje (104 m) i Golubnjaa na Homoljakom polju (153 m). U sklopu nacionalnog parka, postoji nekoliko jama, kao to su udinka (-203 m) ili Jama na Vriu (-154 m, duine 110 m). U Rodia-pilji na Serti Poljani i u Mranoj pilji na Donjim jezerima, pronaene su kosti piljskog medvjeda.Geologija Plitviki slapovi.Fenomeni Plitvikih jezera rezultat su stoljetnih procesa i taloenja vapnenca, koji je obilno prisutan u vodama ovog krkog podruja. Sedimentacijom vapnenca nastale su sedre.Posebnost Plitvikih jezera injenica je, da su jezera spojena. Zbog stalnih promjena nije mogue pojedinano analizirati pojedina jezera. Vodene mase gornjeg i donjeg dijela sustava jezera kontinuirano mijenjaju jezera i okolni krajolik. Novi sedimenti i novi slapovi kontinuirano se oblikuju. U cjelini, kompleks jezera predstavlja vrlo osjetljiv i nestabilan ekosustav.U geolokom smislu, fenomeni oblikovanja Plitvika jezera vrlo su mladi. Sloeni procesi razlaganja i taloenja vapnenca zahtijevaju posebne klimatske uvjete. Oni su postojali od kraja ledenog doba (oko 12.000 do 15.000 godina).[14]Bitni imbenici za nastanak plitvikih prirodnih fenomena su: vremenske i temperaturne prilike, kvaliteta vode i drugi prirodni imbenici. Zasienost kalcitom vrlo je visoka. Voda je jako mineralizirana, super-zasiena kalcijevim i magnezijevim hidrogenkarbonatima.[15]Razlaganje vapnenca vezano je za procese ugljine kiseline. U prirodnom okruenju, ugljina kiselina (H2CO3) sastoji se od ugljikovog dioksida (CO2) iz zraka i kinice (H2O). Vapnenac i dolomit sastoje se uglavnom od kalcita (CaCO3), koji se slabo otapa u vodi. Djelovanjem ugljine kiseline od kalcita nastaje kalcijev hidrogenkarbonat (Ca(HCO3)2). To je prikazano u sljedeim formulama:H2O + CO2 H2CO3 H+ + HCO3- 2 H+ + CO32-

CaCO3 + H2CO3 Ca(HCO3)2

CaCO3 + H+ + HCO3- Ca2+ + 2 HCO3- Ca(HCO3)2

Presjek sedrene barijere.Jedinstven proces dogaa se na Plitvikim jezerima s obzirom na druge sline pojave u svijetu. Ovdje je taloenje vapnenca i nastanak sedre dinamian proces, a ne statiki, koji se pojavljuje samo na jednom mjestu.Jo jedna posebna osobitost je utjecaj vegetacije u procesu taloenja. Vegetacijske barijere usporavaju protok vode. Voda se pritom znatno pjeni i tako su slapovi i kaskade atraktivniji. Na Plitvicama, ta interakcija izmeu vode, zraka, stijena i vegetacije stalno je dinamina i promjenjiva.Oko 30 km sjeverno od Parka, nalaze se Rastoke u sreditu Slunja, koje se zovu i "mala Plitvika jezera", jer imaju sline fenomene. Tu se isprepliu rijeke Korana i Slunjica.Mjerenja koliine ugljinog dioksida u vodi pokazuju, da odgovaraju kontinuiranim procesima taloenja na podruju Plitvikih jezera. Koliina ugljinog dioksida na izvorima oko dvadeset je puta vea nego u atmosferi. Smanjuje se nizvodno. Rijeka Plitvica tako s vremenom gubi i do 97% poetne koliine ugljinog dioksida.Taloenje Voda kontinuirano tee.Sedra se na rijeci Korani javlja samo na prvih 10 do 15 km, ak i ako su na daljnjim kilometrima povoljni uvjeti po mjerenjima pH. Na dnu jezera Kozjak utvreno je stalno godinje taloenje od 0,8 mm tijekom posljednjih 3000 godina. Godinje, prepreke rastu i do 13 mm u visinu. Procesi formiranja sedre tako nadmauju eroziju, koja bi unitila osjetljive barijere jezera. Procjenjuje se, da postoje taloenja sedre na dnu jezera stara 6000 ili ak 7000 godina.[16]Taloenje kalcijevog karbonata ne javlja se odmah na izvorima rijeka, koje se ulijevaju u Plitvika jezera. Za taloenje je potrebna odreena razina mineralnog zasienja. Na izvorima razina zasiena kree se ispod 1. Za taloenje, razina zasienja mora biti vea od 3, pH vrijednost vode mora biti iznad 8,0 (blago alkalna), a koncentracija otopljenog organskog ugljika mora biti manja od 10 mg/l.[17][18][19]Sedrene barijere rezultat su kontinuiranog procesa taloenja. Dok voda tee u tankim slojevima preko barijera, dolazi do taloenja karbonata iz vode. Poveava se koliina ugljinog dioksida CO2. Kalcijev karbonat izluuje se u obliku mikrokristala koji se taloe, u obliku naslaga sedre CaCO3. Ovaj fenomen posebno se javlja gdje ima mahovina, koje omoguuje bolje prianjanje kristala.Tijekom vremena, starije prepreke mogu biti preplavljene porastom razine vode, jer su nove barijere prerasle stare. Prije 400 godina, postojala su dva jezera na mjestu dananjeg jezera Kozjak. U najniem dijelu jezera, kod Matijaevia-drage, podvodne barijere visoke su 40 m, a proteu se 4 m ispod povrine vode. Ove barijere oblikovale su velianstveni vodopad u prolosti.Utjecaj vegetacije na sedrene barijere Mahovine su pokrivene sedrom.Mahovine, alge i vodeno bilje imaju vanu ulogu u oblikovanju jedinstvenog krajolika Plitvikih jezera i sedrenih barijera. Biljke veu ugljini dioksid iz vode u procesu fotosinteze i proizvode kisik. Usput se taloi hidrogenkarbonat.Najvie istraivanja na Plitvicama imao je hrvatski znanstvenik Ivo Pevalek. Zahvaljujui njemu, Plitvika jezera dobila su nacionalnu i svjetsku zatitu. Nedavna znanstvena istraivanja pokazuju, da vegetacija nije prvenstveno zasluna za izluivanje karbonata iz protone vode. Meutim, biljke neizravno pridonose nastanku sedre. Kljuni imbenici za taloenje su: usporavanje vode, prozraivanje i prskanje. Mahovina slui kao supstrat za taloenje. Vani su i milijuni mikroskopski malih bakterija i algi, koje rastu na mahovinama. One izluuju sluz, koja je vana u mikrokristalizaciji kalcita. Najznaajnije su mahovine iz rodova Bryum i Cratoneuron. Vegetacija ima vanu ulogu u oblikovanju plitvikih fenomena.Mladi izdanci mahovina zeleni su i meki te uglavnom bez sedre, dok su stariji izbojci u potpunosti pokriveni i okamenjeni. Mahovine potiu ne samo nastanak sedrenih barijera, nego postaju i dio barijere. Starije sedrene barijere ispunjene su fosiliziranim algama i mahovinama. Ova vrsta sedre tipina je za Plitvika jezera.Iako vegetacija ima pozitivne uinke na oblikovanje sedre, prekomjerne koncentracije organskih tvari u vodi imaju negativne uinke na ove procese. Ako ima previe biljaka, negativni su uinci na taloenje minerala. Korana nizvodno od mosta na Korani ima jako kratak proces taloenja sedre, unato supersaturaciji kalcijeva bikarbonata, zbog prevelike koncentracije organske tvari u vodi. Uprava Parka sustavno je poela uklanjati prekomjernu vegetaciju du sedrenih barijera. istoa vode odluujui je imbenik za nastanak sedre. Vrijednost otopljenog ugljika u vodi jedva prelazi 2,5 mg/L na Gornjim jezerima (Matica). Na Donjim jezerima vee su koncentracije od 5,15 mg/L. Na izvorima ostalih hrvatskih rijeka u krkom podruju utvrene su sline koncentracije.tetno su djelovale nekadanje otpadne vode iz hotela i poljoprivredne aktivnosti u okolici jezera. To je dovelo do poveanja eutrofikacije u jezerima (poveana koncentracija organske tvari u vodi). Za budui nastanak sedre, neophodno je zatititi ovo izuzetno osjetljivo podruje od tetnog utjecaja ovjeka. Od 2006. godine, strogo je zabranjeno kupanje u jezerima.[20] Prije je bilo doputeno kupanje na jezeru Kozjak.ume i ostali biljni svijet Orhideja - uta gospina papuica raste na Plitvikim jezerima. Oko 2/3 Parka pokriveno je umom.Ve 1883. godine, pojas uma koji okruuje jezera i izvore proglaen je odvojenom zonom, gdje je bila zabranjena sjea drvea. Oko 2/3 Parka pokriveno je umom. One su dio Nacionalne ekoloke mree i europskog projekta zatite prirodne batine NATURA 2000.ume i voda uzajamno su povezani i jedno bez drugaga ne mogu opstati. uma zadrava, uva i proiava velike koliine vode. U podruju Parka nalazi se velika povrina vrlo kvalitetnih uma, ukljuujui i praume, koje predstavljaju vrhunsko stanite za ivotinjski svijet. ume Plitvikih jezera stanite su tri velika europska mesojeda: smeeg medvjeda, vuka i risa. Mnogobrojne vrste djetlia i umskih sova svjedoe o visokoj kvaliteti i prirodnosti stanita.Najea vrsta drvea je bukva, koja raste u umskim zajednicama brdske bukove ume s mrtvom koprivom (Lamio orvale-Fagetum) i bukve s bijelim aem (Carici albae-Fagetum). Slijedea vrsta po brojnosti je jela, koja raste u dinarskim bukovo-jelovim umama (Omphalodo-Fagetum). Obje vrste su skiofiti, mogu rasti i u sjenovitom stanitu. Pojavljuje se i umske zajednice smreke s kukurijekom na dolomitu (Helleborus niger-Piceetum) i umske zajednice bijelog bora s kukurijekom na dolomitu (Helleborus niger-Pinetum sylvestris). U zoni jezera i u kanjonu Korane raste umska zajednica crnog graba s jesenskom aikom (Seslerio autumnalis-Ostryetum). Ostale znaajnije vrste umskog drvea su: obini grab, crna joha i crni bor.U Parku je registrirano ak 1267 razliitih biljnih vrsta od ega ak 50 vrsta orhideja.[21]uma je sastavni dio ivota lokalnog stanovnitva. Drvo se koristi kao graevni materijal i za ogrjev. U prolosti su neke ume iskrene i zamijenjene livadama, travnjacima i oranicama, ime se nehotice pridonijelo biolokoj raznolikosti. Smanjivanjem broja stanovnika, dio je naputen i ponovno je narasla uma. Jedna od vrijednosti Parka je jelovo-bukova prauma orkova uvala, proglaena posebnim rezervatom umske vegetacije 1965. godine.[22]Od rijetkih biljnih vrsta javljaju se: uta gospina papuica (Cypripedium calceolus), jedna od najljepih europskih orhideja i jedna od 55 vrsta orhideja u Parku, zatim vrste Gentiana pneumonanthe, Ligularia sibirica i Spiraea cana.Od gljiva istie se saprofitska gljiva Camarops tubulina, koja ivi na trulim stablima u praumi orkovoj uvali. U Hrvatskoj se nalazi samo tamo, a naena je u samo nekoliko europskih zemalja kao ugroena i zatiena vrsta.Bukva (lat. Fagus sylvatica)

Zlatna jezinica (lat. Ligularia sibirica)

Crveni repuh (lat. Petasites hybridus)

Pluna iritara (lat. Gentiana pneumonanthe)

Medenika (lat. Melittis melissophyllum)

ivotinjski svijet Smei medvjed - stanovnik i simbol Plitvica. Movarni plavac je meu najugroenijim leptirima u Europi.Na podruju Parka prisutna je velika bioraznolikost i mnogo razliitih stanita za ivotinje: jezera, ume, travnjaci, stijene, pilje i dr.Najatraktivniji dio Plitvikih jezera su slapovi i sedrene barijere. To je takoer i posebno stanite, gdje rastu mahovine i raznolik mikroskopski svijet: alge, bakterije, liinke kukaca i sl. Oni takoer sudjeluju u nastanku sedrenih barijera.ume su stanite za brojan ivotinjski svijet. Sloj lia jedno je od najbogatijih mikrostanita za ivotinjski svijet u svjetskim razmjerima. To je dom gutera, kukaca, raznih gljiva i bakterija. Zanimljiv je endemski kukac Molops plitvicensis, koji ivi u brezovim umama samo na Plitvicama. U Parku je registrirano 321 vrsta leptira, 157 vrsta ptica, te 20 vrsta imia.[21]Na prostoru Parka pronaen je crni dadevnjak (Salamandra atra) vrlo rijetka vrsta koja ivi u Alpama iznad 1200 m i vrlo se rijetko moe nai na nadmorskim visinama ispod 1000 m. Na podruju Plitvica postoji stabilna populacija imia irokouhog mranjaka (Barbastella barbastellus), koji je vrlo osjetljiv na uznemiravanja i nedostatak hrane. Mali uk (Glaucidium passerinum) najmanji je europski uk, ivi u crnogorinim i mjeovitim umama na podruju Parka.Na stijenama u kanjonu Korane gnijezdi se sivi sokol (Falco peregrinus) jedna od najbrih ptica na svijetu. Dok hvata plijen moe postii brzinu i do 230 km/h. Moe se nai na svim kontinentima, osim na Antartici.Vode ini samo 1% nacionalnog parka, ali predstavljaju jedan od njegovih najzanimljivijih dijelova. U vodi se razmnoavaju vretenca i komarci. Ima oko 35 vrsta vretenaca, to je etvrtina svih europskih vrsta vretenaca. Voda na Plitvicama bogata je vapnencem i kisikom pa se mogu nai i pastrve i rijeni rakovi. Mogu nai i vrste, koje su vrlo zahtjevne prema ekolokim uvjetima poput vidre. Ona je nona ivotinja i ivi usamljeniki pa se rijetko via.pilje na Plitvicama krko su stanite, sa stabilnom temperaturom, velikom vlanou i potpunim mrakom. Ovdje ive piljske ivotinje prilagoene takvim uvjetima ivota poput imia. U Rodievoj pilji pronaena je nova vrsta kukaca Machaerites udrzali[23], koja je endemska i nije pronaena nigdje drugdje na svijetu.Na livadama mogu se nai tri vrste leptira plavaca iz roda Maculinea, koji su meu najugroenijim leptirima u Europi: movarni plavac (Phengaris alcon), Veliki timijanov plavac (Phengaris arion) i gorski plavac (Phengaris rebeli). Na vlanim travnjacima, panjacima i livadama ivi ptica kosac. Gnijezdi se na livadama na Homoljcu i Brezovcu.Sivi vuk (lat. Canis lupus)

Sivi sokol (lat. Falco peregrinus)

Vidra (lat. Lutra lutra)

Modra konjska smrt (lat. Calopteryx virgo)

PovijestPlitvika jezera bila su izloena ljudskog utjecaju tijekom povijesti. Ne predstavljaju naputen ili usamljeni rezervat prirode. Nalaze se du vanog prometnog pravca, mjesto su susreta raznih kulturnih utjecaja.Rana povijest i srednji vijek Na podruju Plitvikih jezera, ljudi borave tisuama godina.Ljudi su naseljavali podruje Plitvikih jezera tisuama godina. Tu su boravili: Iliri, Traani, Kelti, Japodi, Rimljani, Avari, Slaveni i Turci. Za vrijeme Julija Cezara, Plitvika su jezera bila dio pokrajine Ilirika u Rimskom Carstvu. Kasnije nakon pada Rimljana, doseljavaju se Ostrogoti i Avari.Hrvati se u 7. stoljeu trajno naseljavaju na ovom podruju. U srednjem vijeku, esti su bili su napadi Mongola. Jezera su bila dio srednjovjekovnih hrvatskih kraljevstva, dok Hrvatska nije ula u personalnu uniju s Ugarskom 1102.Dobro gospodarenje plemikih obitelji Zrinskih i Frankopana dovelo je do gospodarskog oporavka na irem podruju. Na ostacima antikog naselja Japoda i Rimljana sagraen je samostan na Plitvikim jezerima. Vjerojatno je pripadao pavlinima ili templarima. Danas su ostali samo ostaci zidova. Temelji su bili od sedrene stijene.Osmanski ratovi i Habsburgovci Karta Liko-krbavske upanijeGodine 1493., nedaleko od Plitvikih jezera odigrala se vana bitka na Krbavskom polju u kojoj je bosanski sandak-beg Hadum Jakub-paa porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod zapovjednitvom bana Emerika Derenina. Osmanlije su kasnije napredovale daleko na zapad u dubinu teritorija Hrvatske i Ugarske.Godine 1527., hrvatsko plemstvo izabralo je Ferdinanda I. na saboru u Cetingradu za hrvatskoga kralja. Hrvatsko plemstvo se pri izboru najvie vodilo praktinim razlozima. Oekivalo je naime, da e Ferdinand braniti Hrvatsku, tada teko ugroenu od Turaka. Godine 1538., kralj Ferdinand I. zapovijedio je osnivanje hrvatske Vojne krajine na granici Habsburke Monarhije i Otomanskog Carstva. To je utjecalo na ivot domaih ljudi.Uz domae Hrvati na podruje Vojne krajine doselili su se i pripadnici drugih naroda, kako bi sudjelovali u vojnoj slubi. Meu njima najbrojniji su bili Srbi, koji su bjeali pred Turcima i dobili su utoite u naputenim podrujima u zamjenu za vojnu slubu. Cjelokupno stanovnitvo Vojne krajine, posebno krajinici, imali su dunost tititi ovo podruje od stalnih nemira i stranih razaranja.Osmanlije su nekoliko puta kontrolirali podruje Plitvikih jezera. Od 1788. godine Plitvice su pod habsburkom vlau i vie nisu padale u turske ruke. Kada je osmanska prijetnja oslabila, Vojna krajina se vratila pod civilnu kontrolu hrvatskog bana.Godine 1805., podruje Plitvica bila je pod vlau Napoleona, koji je osnovao Ilirske provincije. Nakon 1814., podruje Plitvikih jezera vratilo se pod habsburku vlast. Od 1850., samo su profesionalni vojnici sluili u Vojnoj krajini. To je takoer vrijeme nacionalnog buenja u Hrvatskoj. Godine 1871., poznati hrvatski politiar Eugen Kvaternik poginuo je sjeverno od Plitvikih jezera u Rakovici.Podruje je bilo dio Banovine Hrvatske u Kraljevini Jugoslaviji, a zatim dio SR Hrvatske u okviru SFRJ. Danas je dio Republike Hrvatske.Krvavi Uskrs 1991.Vista-xmag.pngPodrobniji lanak o temi: Krvavi Uskrs Spomen obiljeje Josipu Joviu, prvoj hrvatskoj rtvi u Domovinskom ratu.Srpski pobunjenici odrali su miting 25. oujka 1991. godine s ciljem, da Plitvice budu u sastavu tzv. SAO Krajine. Dan kasnije, dolazi do smjene uprave Nacionalnog parka, a zastava tzv. SAO Krajine osvanula je na koranskom mostu. Petnaestak naoruanih kninskih policajaca upalo je u upravnu zgradu Nacionalnog parka, kako bi provelo odluku skuptine opine Korenica o pripojenju poduzea tzv. Krajini.Nekoliko stotina pripadnika specijalne postrojbe MUP-a Rakitje, kojom je zapovijedao Josip Luci (kasnije general zbora i naelnik GS OS-a RH), specijalne postrojbe MUP-a Kumrovec te antiteroristike jedinice Luko krenulo je no uoi Uskrsa put Plitvica. U ranim jutarnjim satima 31. oujka, na glavnom pravcu kretanja, kolona vozila s hrvatskim specijalcima napadnuta je iz zasjede na glavnoj prometnici nedaleko od plitvikih hotela i prateih objekata.[24] Voza autobusa u kojem su bili pripadnici antiteroristike jedinice Luko bio je Ljubo esi-Rojs.[25] [26]Iako je akcija u potpunosti uspjela nakon nekoliko sati borbe i na Plitvicama je uspostavljen red te uhieno 29 pobunjenika, meu kojima i Goran Hadi[27], ostat e upamena po prvoj hrvatskoj rtvi - poginuo je hrvatski policajac Josip Jovi (22 godine), a sedam pripadnika specijalne policije je ranjeno. Na mjestu gdje je stradao Josip Jovi podignuto je spomen-obiljeje.Razvoj turizma Elektromotorni brod prevozi turiste na jezeru Kozjak.Prvi ozbiljni poeci turizma na Plitvikim jezerima potjeu 1861. godine. Oficiri Vojne krajine sagradili su te godine prvu turistiku kuu nazvanu "carska kua" na Velikoj poljani s kapacitetom od samo 3 sobe. Godine 1894., Plitvika jezera je posjetilo 1000 turista i putnika. Hotel s 28 soba izgraen je 1896. godine. Godine 1922. bilo je 250 soba. Puno je na razvoj turizma utjecala gradnja like pruge 1927. godine. Godine 1937., bilo je 668 smjetajnih mjesta, 24.000 noenja od ega 18.000 domaih i 6000 stranih turista. Hotel je 1938. godine izgorio, a u Drugom svjetskom ratu uniteno je gotove sve do tada sagraeno. Turisti na etnici ispod slapa.Poslije Drugog svjetskog rata, izgraen je hotel "Jezero" s 500 postelja, turistiko naselje Medveak, restoran "Lika kua" s tradicionalnim jelima i jedinstvenom likom arhitekturom, stambeno naselje Mukinje za osoblje s djejim vrtiem i knjinicom. Sagraene su i ceste. Dravna cesta od Zagreba prema Splitu prolazi kroz Plitvika jezera. Sagraeni su i plinovodi i dalekovodi, ureene pjeake staze, uveden prijevoz manjim brodovima i provedena daljna znanstvena istraivanja. Godine 1971. bilo je oko 1000 postelja u Nacionalnom parku i oko 200 u blizini parka te kamp naselje s oko 15.500 smjetaja u atorima. Proglaenjem Plitvikih jezera svjetskom batinom pod zatiom UNESCO-a 1979. godine nastavljen je ubrzani razvoj turizma u samom nacionalnom parku koji je svoj vrhunac doivio predratnih godina. Tijekom Domovinskog rata podruje Plitvikih jezera je bilo okupirano, te nije zabiljeilo nikakav turistiki rezultat. Tek nakon operacije Oluja i osloboenja Plitvika jezera ponovno doivljavaju stvarni uzlet u broju posjetitelja koji je tijekom nekoliko godina dosegao prijeratne brojke.LegendaPlitvika jezera sastoje se od 16 jezera koja su smjetena na podruju izmeu Male Kapele i Pljeivice u Lici. Cijeli se ovaj kraj na nekim kartama jo uvijek naziva Vraji vrt, zbog svojeg poloaja i povijesti. Prema legendi Plitvika su jezera nastala nakon velike sue. Ljudi, ivotinje i bilje, eznuli su za kapljicom vode. Narod se molio i molio. Tada se u dolini pojavi Crna Kraljica sa svojom velianstvenom pratnjom; ona se smilovala narodu i uz jak vjetar i grmljavinu na zemlju je konano pala kia. Kia je padala tako dugo, dok razina vode nije narasla dovoljno, da oformi jezera.GalerijaHR - Plitvice (Plitvika Jezera)15.JPG

HR - Plitvice (Plitvika Jezera)13.JPG

Plitvika jezera.jpg

HR - Plitvice (Plitvika Jezera)10.JPG

Plitvicka jezera1.jpg

Plitvicka jezera2.JPG

Plitvicer Seen 1.jpg

Plitvice Lakes National Park 3.JPG

Plitvice lakes.jpg

Plitwice13.jpg

Waterfall in plitvicka romanceor 2.jpg

Plitwice15.jpg

Plitwice8.jpg

Plitvice Lakes National Park - Lake and forest.jpg

Fish-Plitvice-Lakes-Croatia.JPG

2005 1031Image0024.jpg

Izvori

Posjetitelji vanijih turistikih znamenitosti i atrakcija 2011.

Broj posjetitelja u NP Plitvika jezera u razdoblju 2006.-2011. g. Hrvatska gospodarska komora

http://beta.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=0C30EFC6-3AEC-4B22-A524-468628FEEEB2 Preuzeto 3. listopada 2011.

http://www.np-plitvicka-jezera.hr

http://www.lickosenjska.com/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=30&Itemid=48 Preuzeto 1. listopada 2011.

http://maps.nokia.com/;jsessionid=68E69916C2A8CFE2B456788C9D793CF4?p=1&cid=ovimaps-fw-ilc-na-acq-na-map24-de-na-1#%7C47.769691%7C15.9273606%7C4%7C0%7C0%7Cnormal.day?

http://www.hac.hr/hr/autoceste/karta-autocesta/ Preuzeto 1. listopada 2011.

Gui, B. & Markovi, M. (ed.) (1974.) Plitvika jezera - ovjek i priroda, Zagreb, Nacionalni park Plitvice

Javna ustanova Nacionalni park Plitvika jezera - Gornja jezera

Javna ustanova Nacionalni park Plitvika jezera - Donja jezera

Plitvika jezera

http://np-plitvicka-jezera.hr/hrv/ Preuzeto 1. listopada

Frani, D. (1910.) Plitvika jezera i njihova okolica, Zagreb, Tisak kraljevske zemaljske tiskare

Horvatini, N. (1999.) Starost sedre Plitvikih jezera. Priroda: mjesenik za popularizaciju prirodnih znanosti i ekologije, 89, 20-22

http://www.np-plitvicka-jezera.hr/en/index.php?option=com_content&view=article&id=25&Itemid=40 Preuzeto 2. listopada 2011.

Sedra Plitvikih jezera Preuzeto 2. listopada 2011.

D. Srdo, N. Horvatini, B. Obeli, I Krajcar, A. Sliepevi, Procesi taloenja kalcita u krkim vodama s posebnim osvrtoma na Plitvika jezera, Kr Jugoslavije, Jazu, Zagreb, 11/4-6

D. Srdo, I. Krajcar Broni, N. Horvatini, B. Obeli, Increase of 14C activity of dissolved inorganic carbon along a river course, Radiocarbon 28, 2A, 510-514

N. Horvatini, I. Krajcar Broni, B. Obeli, Differences in the 14C age, d13C and d18O of Holocene tufa and speleotheme in the Dinaric karst, Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology, 193, 139-157

Kroatien: Auf Naturtour im Nationalpark Plitvicer Seen | Europa Preuzeto 3. listopada 2011.

Nacionalni park Plitvika jezera / Nacionalni parkovi / Zatiena podruja / Zatiena priroda / Naslovnica - Zatita prirode

Magdi N., poljari S.: The forests of the Plitvice lakes national park, Nacionalni park Plitvika jezera 2010.

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=16331 Preuzeto 21. rujna 2011.

http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0282005/plitvice.asp Preuzeto 4. listopada 2011.

http://www.imotskenovine.hr/Lokalne-teme/Fotografije-Krvavog-Uskrsa-31.3.1991.-na-Plitvicama.html Preuzeto 4. listopada 2011.

http://www.jutarnji.hr/plitvice-31--ozujka-1991--godine/935575/?foto=2 Preuzeto 4. listopada 2011.

http://vinkovci.com.hr/hrvatska/hrvatska/ivankovo-uhvatio-sam-hadzica-na-plitvicama-i-ni-danas-ne-znam-zasto-je-pust/ Preuzeto 4. listopada 2011.

Vidi i:Nacionalni park

Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode

Plitvika jezera (opina)

Sedra

Sedrena barijera

Josip Jovi

Popis mjesta svjetske batine u Europi

Rastoke

Vanjske poveznice

Slubena stranica

Web stranica Turistike zajednice Opine Plitvika jezera

O Plitvicama na stranicama TZ Liko-senjske upanije

Sedra - osnove o sedrenim barijerama

plitvice.info

Fotoklub Plitvika jezera

O Plitvikim jezerima

Autobusni kolodvor Plitvika jezera

U Wikimedijinu spremniku nalazi se lanak na temu: Plitvika jezera

Wikizvor ima izvorni tekst na temu: Legenda o Crnoj Kraljici

[otkrij] v r uSvjetska batina u Hrvatskoj

[otkrij] v r uParkovi Hrvatske

[otkrij] v r uHidrografija Hrvatske

Kategorija: Izabrani lanci

Hrvatski nacionalni parkovi

Svjetska batina u Hrvatskoj

Jezera u Hrvatskoj

Liko-senjska upanija

Karlovaka upanija

Plitvika jezera

Navigacijski izbornik

Otvori novi suradniki raun

Prijavi se

lanak

Razgovor

itaj

uredi VE

uredi

Vidi stare izmjene

Ovo je izdvojeni lanak- veljaa 2012. Kliknite ovdje za vie informacija. "Plitvika jezera" preusmjerava ovamo. Za opinu, pogledajte Plitvika jezera (Liko-senjska upanija).

Ovo je lanak o nacionalnom parku. Za istoimeno naselje pogledajte Plitvika Jezera.

Plitvika jezera

Plitvika jezera

Koordinate: 445218N 153559EKoordinate: 445218N 153559E

LokacijaLiko-senjska upanija (90,7%)
Karlovaka upanija (9,3%)

DravaHrvatska

Povrina29.685,15 ha

Najblii gradSlunj

Utemeljen1949.

Broj posjetitelja1.083.451 (2011.)[1][2]

Slubena stranicanp-plitvicka-jezera.hr

Nacionalni park Plitvika jezeraNacionalni park Plitvika jezera osobita je geoloka i hidrogeoloka krka pojava. Kompleks Plitvikih jezera proglaen je nacionalnim parkom 8. travnja 1949. godine. To je najvei, najstariji i najposjeeniji hrvatski nacionalni park. Predstavlja umovit planinski kraj u kojem je nanizano 16 manjih i veih jezera kristalne modrozelene boje. Jezera dobivaju vodu od brojnih rjeica i potoka, a meusobno su spojena kaskadama i slapovima. Sedrene barijere, koje su nastale u razdoblju od desetak tisua godina, jedna su od temeljnih osobitosti Parka. Poseban zemljopisni poloaj i specifine klimatske znaajke pridonijeli su nastanku mnogih prirodnih fenomena i bogatoj biolokoj raznolikosti. Sedreni sedimenti oblikovani su od pleistocena do danas u vrtaama i depresijama izmeu okolnih planina. Gornja jezera na jugu preteno se sastoje od dolomita, a Donja jezera na sjeveru od vapnenakih stijena.Prostrani umski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, umske staze i drveni mostii i jo mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom batinom, 1979. godine, meu prvima u svijetu. Park je podijeljen na uu i iru zonu prema stupnju zatite. Nalazi se na podruju dvije upanije, 91% parka je u Liko-senjskoj upaniji, a 9% u Karlovakoj upaniji.Na Plitvikim jezerima nalazi se i izvor rijeke Korane, koja se napaja vodom iz jezera. Klima u nacionalnom parku je umjerena planinska.Prvi ozbiljni poeci turizma na Plitvikim jezerima potjeu 1861. godine. Na krvavi Uskrs 1991. godine na Plitvicama je poginuo prvi hrvatski branitelj Josip Jovi. Godine 2011. bilo je vie od milijun posjetitelja po prvi puta u povijesti ovog nacionalnog parka.[3]Mnogi su istraivai pridonijeli poznavanju i razvoju Plitvikih jezera, a od njih se posebno izdvaja Ivo Pevalek, kojemu je podignuta i spomen-ploa.Nacionalni park Plitvika jezera

Svjetska batina UNESCO

Hrvatska

Plitvika jezeraLokacija Plitvikih jezera u Hrvatskoj

Godina uvrtenja:1979.(3. zasjedanje)

Vrsta:Prirodno dobro

Mjerilo:vii, viii, ix

Ugroenost:ne

Poveznica:http://whc.unesco.org/en/list/98 UNESCO