lokalna razvojna strategija lag-a prigorje za razdoblje ... · 4 1.1.2. Reljefne i klimatske karakteristike Prema diferencijaciji u skladu s geološko-litološkim prilikama i pedološkim

LOKALNA RAZVOJNA

STRATEGIJA LAG-A PRIGORJE ZA

RAZDOBLJE 2014.-2020. GODINE

Rad LAG-a sufinanciran je sredstvima Europske Unije iz Europskog fonda za poljoprivredni

razvoj,Podmjera 19.1. „Pripremna pomoć“ u okviru Mjere 19 „LEADER – CLLD“ – LAG

Prigorje izPrograma ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.,

Udio sufinanciranja 90% EU, 10% RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

1

Sadržaj

Osobna iskaznica LAG-a Prigorje ................................................................................................................. 2

1. Opis područja LAG Prigorje (uključujući površinu, broj jedinica lokalne samouprave i naselja,

broj stanovnika) ............................................................................................................................................... 2

1.1. Opće zemljopisne značajke područja (površina i granice područja, reljefne i klimatske

karakteristike, kulturna, povijesna, prirodna baština – Natura 2000, stanje društvene i komunalne

infrastrukture) ............................................................................................................................................... 2

1.2. Gospodarski značajke područja (glavne gospodarske djelatnosti, stanje gospodarstva, tržište radne

snage) ........................................................................................................................................................... 8

1.3. Demografske i socijalne značajke područja (broj i gustoća stanovnika, demografska kretanja,

obrazovna struktura stanovništva, školstvo i kultura)................................................................................. 14

2. Analiza razvojnih potreba i potencijala LAG-a Prigorje, uključujući SWOT analizu .................. 18

2.1. Snage, slabosti, prilike i prijetnje područja LAG-a Prigorje .......................................................... 22

3. Opis ciljeva LRS te integriranog i inovativnog karaktera LRS uključujući jasne i mjerljive

pokazatelje za izlazne pokazatelje ili rezultate ........................................................................................... 24

3.1. Ciljevi, prioriteti, mjere LRS za područje LAG-a Prigorje temeljeni na mogućnostima PRR 2014. –

2020. ......................................................................................................................................................... 25

3.2. Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti ......................................... 29

3.2.1 Inovativan i integrirani karakter Strategije .................................................................................... 37

3.3. Opis odabira projekta na nivou LAG-a Prigorje (način odabira projekata, kriteriji, sastav tijela za

odabir projekata uključujući i opis procedure dodjeljivanja višeg intenziteta potpore odabranom projektu)

......................................................................................................................................................... 38

3.4. Opis tema planiranih projekta suradnje i način odabira projekata suradnje ................................. 42

3.5. Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima (ŽRS, PRR) ................................................. 43

4. Opis uključenosti lokalnih dionika u izradu LRS .............................................................................. 45

4.1. Opis sudjelovanja različitih interesnih skupina u izradu LRS i primjena načela „odozdo prema

gore“ ......................................................................................................................................................... 45

4.2. Opis partnerstva .............................................................................................................................. 46

5. Akcijski plan provedbe LRS ................................................................................................................. 47

5.1. Tijek provedbe LRS na nivou svake godine unutar programskog razdoblja 2014. – 2020. ............ 47

5.2. Procjena broja projekata za vrijeme programskog razdoblja 2014. – 2020. .................................. 50

6. Način praćenja i procjene provedbe LRS (način upravljanja provedbom, nadzora provedbe i

ocjenjivanja uspješnosti provedbe strategije) ............................................................................................. 51

6.1. Opis praćenja provedbe LRS ........................................................................................................... 51

6.2. Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRS ................................................................................... 53

6.3. Opis procjene provedbe LRS ........................................................................................................... 54

7. Opis sposobnosti provedbe LRS ........................................................................................................... 54

7.1. Ljudski kapacitet za provedbu LRS ................................................................................................. 55

7.2. Financijski kapacitet za provedbu LRS ........................................................................................... 57

7.3. Iskustvo u provedbi LEADER pristupa u programskom razdoblju 2007 – 2013 ............................ 57

7.4. Iskustvo u provedbi projekata izvan mjere LEADER ...................................................................... 57

8. Financijski plan ..................................................................................................................................... 57

8.1. Financiranje rada LAG-a Prigorje (izvori financiranja) ................................................................ 57

8.2. Financiranje provedbe LRS ............................................................................................................. 58

8.3. Procjena potrebnih financijskih sredstava za provedbu projekata ................................................. 59

2

Osobna iskaznica LAG-a Prigorje

Naziv LAG-a: Lokalna akcijska grupa „PRIGORJE“

Adresa sjedišta LAG-a: Križevačka 4, 10340 Vrbovec

Web stranica: http://lag-prigorje.hr/

Kontakti: Telefon: +385 (0)1 2791 424

Fax: +385 (0)1 2792 234

E-mail: [email protected]

Datum osnivanja/registracije: 11.01.2012./06.06.2012

OIB: 65399977687

Registarski broj udruge: 06001242

Broj jedinica lokalne samouprave: 11

Uključene jedinice lokalne

samouprave:

Gradovi: Dugo Selo, Križevci i Vrbovec

Općine: Brckovljani, Gradec, Farakaševac, Preseka,

Rakovec, Rugvica, Sokolovac i Sveti Ivan Žabno

NUTS II: Kontinentalna Hrvatska

Broj stanovnika LAG-a (2011.): 85.050

Površina LAG-a (ARKOD): 1.128,23 km2

Glavni izvor financiranja: M19, Program ruralnog razvoja RH 2014.-2020./EPFRR

(EAFRD) (90%), RH (10%)

1. Opis područja LAG Prigorje (uključujući površinu, broj jedinica lokalne samouprave i

naselja, broj stanovnika)

1.1. Opće zemljopisne značajke područja (površina i granice područja, reljefne i klimatske

karakteristike, kulturna, povijesna, prirodna baština – Natura 2000, stanje društvene i komunalne

infrastrukture)

1.1.1. Površina i granice područja

LAG Prigorje smješten je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske i obuhvaća gradove Dugo Selo,

Križevci i Vrbovec te općine Brckovljani, Gradec, Farakaševac, Preseka, Rakovec, Rugvica,

Sokolovac i Sveti Ivan Žabno. Područje LAG-a pokriva površinu od 1.128,23 km2 i svojom južnom

stranom obuhvaća dijelove Zagrebačke županije (Brckovljani, Dugo Selo, Gradec, Farakaševac,

Preseka, Rakovec, Rugvica, Vrbovec),dok sjeverni dio LAG-a Prigorje čine JLS Koprivničko-

križevačke županije (Križevci, Sokolovac i Sveti Ivan Žabno).

Zahvaljujući povoljnom geoprometnom položaju i specifičnoj zemljopisnoj obuhvaćenosti

područja, LAG Prigorje graniči s čak pet županija i velikim brojem općina i gradova Republike

Hrvatske:

- na sjeverozapadu graniči s općinama

Kalnik (Koprivničko-križevačka županija) i

Ljubeščica (Varaždinska županija),

- na sjeveru graniči s gradom Varaždinske

Toplice (Varaždinska županija), općinom

Rasinje i gradom Koprivnica (Koprivničko-

križevačka županija),

- na sjeveroistoku graniči s općinama

Kapela, Zrinski Topolovac i Rovišće

(Bjelovarsko-bilogorska županija),

- na istoku graniči s gradom Bjelovarom,

općinama Štefanje i Čazma (Bjelovarsko-

bilogorska županija) i općinom Dubrava

(Zagrebačka županija),

http://lag-prigorje.hr/

mailto:[email protected]

3

- na jugoistoku graniči s općinom Kloštar

Ivanić i gradom Ivanić Grad (Zagrebačka

županija),

- na jugu graniči s općinom Orle i gradom

Velika Gorica (Zagrebačka županija),

- na jugozapadu graniči s gradom

Zagrebom te

- na zapadu graniči s gradom Sveti Ivan

Zelina (Zagrebačka županija) i općinom

Sveti Petar Orehovec (Koprivničko-

križevačka županija).

Slika 1: Karta LAG-a Prigorje

Izvor: LAG Prigorje

Unutar područja LAG-a nalazi se 255 naselja u kojima je prema Popisu stanovništva iz 2011.

godine evidentirano 26.011 kućanstava i 85.050 stanovnika. Prosječna udaljenost naselja od

administrativnog središta JLS iznosi 5,65 km, dok je prosječna gustoća naseljenosti čitavog

područja LAG-a Prigorje 80,64 stanovnika na km2.

Tablica 1: Broj stanovnika, površina i gustoća naseljenosti po JLS LAG-a Prigorje

JLS

(po abecedi) Broj stanovnika 2011.

Površina

(u km²)

Gustoća naseljenosti/broj stanovnika na

km² u 2011.

Brckovljani 6.837 69,62 98,2

Dugo Selo 17.466 53,94 323,8

Farkaševac 1.937 73,72 26,27

Gradec 3.681 88,23 41,72

Križevci 21.122 263,92 80,03

Preseka 1.448 45,85 31,58

Rakovec 1.252 35,13 35,64

Rugvica 7.871 93,58 84,1

Sokolovac 3.417 136,86 24,97

Sveti Ivan Žabno 5.222 106,68 48,95

Vrbovec 14.797 161,2 91,8

LAG 85.050 1.128,73 80,64

Izvor: DZS Popis stanovništva 2011., Preglednik ARKOD

4

1.1.2. Reljefne i klimatske karakteristike

Prema diferencijaciji u skladu s geološko-litološkim prilikama i pedološkim karakteristikama

područje LAG-a Prigorje može se okarakterizirati kao raznoliko.Od pretežno nizinskog dijela uz

obalu rijeke Save na jugu,te brežuljkastog i rebrastog krajolika Kalničkog Prigorja na sjeveru i

Bilogorskog pobrđa na zapadu do terena umjerenog nagiba pa i ravničarskog područja u središnjem

dijelu LAG-a, područje LAG-a Prigorje primjer je reljefne raznolikosti i izmjenjivanja gorsko-

brežuljkastih područja i pobrđa s nizinsko-ravničarskim krajevima. Najvažniji prirodni resursi na

području LAG-a uključuju obradiva tla, šume, kao i relativno veliku biološku i krajobraznu

raznolikost.

S obzirom na mikroklimatske i geomorfološke razlike u ovoj podregiji i tla su različita. Ako su

nastala na nekarbonatnom matičnom supstratu i na ilovačama i glinama, (a takva su najčešće na

nižim položajima), tada su ona zbijena i teška. Na višim položajima tla su nastala u pravilu na

vapnenim laporima i polutvrdim vapnencima (a to su najčešće smeđekarbonatna tla, podzoli i

rendzine) pa s obzirom na deficit bioelemenata (poglavito fosfora i kalija u gornjim horizontima) i

nedostatak humusa, iziskuju odgovarajuću gnojidbu.

Područje LAG-a Prigorje karakterizira umjerena kontinentalna klimasa srednjom godišnjom

temperaturom od 10 do 12°C, sa srednjom temperaturom zraka u tijeku vegetacije između 16,5 i

18°C. Prosječna temperatura u najhladnijem mjesecu, siječnju, iznosi približno -1°C, dok je u

pravilu najtopliji mjesec srpanj sa prosječnom temperaturom između 20 i 22°C. Srednje dnevne

temperature iznad 10°C nastupaju polovicom travnja, a prestaju polovicom listopada, pa vegetacija

u tijeku godine traje oko 185 dana.

Oborine su pravilno raspoređene tijekom cijele godine te se godišnja količina oborina kreće između

830 i 950 mm, od čega 53 do 57% padne u tijeku vegetacije. Maksimum oborina javlja se tijekom

lipnja ili srpnja, dok se u listopadu odnosno studenom javlja sekundarni maksimum. Broj kišnih

dana iznosi 127 kroz godinu, dok je veljača, mjesec s najmanje padalina. Izrazito sušnih razdoblja u

godini nema, a za vegetaciju je povoljno što u najtoplijem dijelu godine ima najviše padalina.

Vjetrovi najčešće pušu sa sjevera, sjeveroistoka i jugozapada. U godišnjem hodu najjači vjetar

obično puše u proljeće, dok je najslabiji u jesen i zimi. Olujni vjetar(jačine 8 beauforta) u pravilu je

vrlo rijedak na ovom području.

1.1.3. Kulturna, povijesna baština i prirodna baština – NATURA 2000

Kulturno-povijesna baština jeiznimno bitan čimbenik definiranja kulturnog i povijesnog značaja

određenog područja, jer ju kao naslijeđe fizičkih artefakata i nematerijalnih atributa neke grupe ili

društva koje čini ostavštinu prošlih generacija, brižno čuvamo u sadašnjosti kako bi bila ostavljena

u naslijeđe za dobrobit budućih generacijama.Gradovi i općine LAG-a Prigorje, uz brojnu

materijalnu kulturnu i povijesnu baštinu, velik značaj pridaju očuvanju nematerijalne baštine i

običaja koji se prenose iz generacije u generaciju, te na taj način pridonose jačanju osjećaja

identiteta i kontinuiteta, kao i promicanju poštovanja za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost.

Prema Registru kulturnih dobara na području LAG-a Prigorje u kategoriji zaštićenog pokretnog

kulturnog dobra evidentirano je 13 pojedinačnih dobara, te po jedna zbirka i muzejska zbirka. U

kategoriji nepokretne kulturne baštine koju čine pojedinačne građevine i/ili kompleksi građevina,

kulturno povijesne cjeline te krajolici registrirana su ukupno 62 pojedinačna kulturna dobra, te 4

kulturno-povijesne cjeline.

5

Tablica 2: Kulturna baština

Zaštićeno pokretno kulturno dobro Zaštićeno nepokretno kulturno dobro

Pojedinačno Zbirka Muzejska zbirka Pojedinačno Kulturno-povijesna cjelina

13 10 1 62 4

Izvor: Ministarstvo kulture, Registar kulturnih dobara, 2016.

S ciljem zaštite i promicanja narodnih običaja, glazbe, plesova i pjesama te prikupljanja i očuvanja

povijesne i etnografske baštine na području LAG-a Prigorje djeluje velik broj kulturno-umjetničkih

društava koja okupljaju građane svih uzrasta i zajednički djeluju na promociji svojega područja. Sve

općine i gradovi LAG-a imaju svoje tradicionalne manifestacije i događanja koji svake godine

okupljaju velik broj posjetitelja te su pojedine tradicionalne priredbe poput jedinstvene turističko-

kulinarske manifestacije „Kaj su jeli naši stari“ i kulturno povijesne manifestacije „Križevačko

veliko Spravišče“ prerasle uske lokalne okvire i postale nezaobilazni element turističke ponude

područja koji posjećuju ljudi iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva.

LAG Prigorje područje je s relativno visokom razinom očuvanosti okoliša, budući da na

promatranom prostoru nema zagađivača okoliša većih razmjera, kao ni teške industrije kao

potencijalno značajne prijetnje okolišu. Na području LAG-a postoje zaštićeni dijelovi prostora koji

se nalaze pod zaštitom NATURA 2000 (Dodatak I.). Mreža NATURA 2000 sastoji se od Posebnih

područja zaštite - SAC (područja izdvojenih na temelju Direktive o staništima) i Područja posebne

zaštite - SPA (područja izdvojenih na temelju Direktive o pticama). Od ukupne površina LAG-a

Prigorje koja iznosi 112.834,01 ha, površina područja od značaja za Zajednicu (SCI) iznosi 748,68

ha, što predstavlja udio od 0,66%. Površina područja posebne zaštite (SPA) iznosi 25.811,63 ha, što

čini udio od 22,88% u ukupnoj površini LAG-a. Objedinjeno, ukupna površina LAG-a Prigorje

zaštićena N2K iznosi 26.100,34 ha odnosno 23,13% površine LAG-a.

Tablica 3: Pregled NATURA 2000 područja na teritoriju LAG-a Prigorje

Područje Kod Tip Ciljne vrste Ciljna staništa

Bilogora i Kalničko gorje HR1000008

SPA

x

Ribnjaci uz Česmu HR1000009 x

Sava kod Hruščice HR1000002 x

Glogovnica HR2001404

SCI

x

Sava nizvodno od Hrušćice HR2001311 x x

Ribnjaci Siščani i Blatnica HR2000440 x x

Česma – šume HR2001323 x

Ribnjak Dubrava HR2001327 x

Izvor: DZZP, 2016.

1.1.4. Društvena i komunalna infrastruktura

1.1.1.4. Stanje društvene infrastrukture

Kvaliteta i dostupnost društvene infrastrukture, kao skupine središnjih uslužnih funkcija za

korisnike, jedna je od osnova prema kojoj se sagledava standard i kvaliteta življenja stanovnika

određenog područja. Društvene djelatnosti u pravilu su one koje u osnovi nemaju za cilj ostvarenje

zarade, već zadovoljavanje određene ljudske potrebe, te ih je stoga iznimno bitno učiniti

dostupnima svim članovima zajednice, a na dobrobit svakog pojedinaca i društva u cjelini.

Dugogodišnja koncentracija središnjih funkcija u administrativnim i gospodarskim

6

središtimaJLS rezultirala je međutim činjenicom da su slabije naseljeni ruralni prostori ostali na

nižoj razini razvoja i dostupnosti društvene infrastrukture, što nije karakteristika samo područja

LAG-a Prigorje, već i mnogih drugih dijelova Republike Hrvatske. Ograničen pristup uslugama u

smislu udaljenosti i dostupnosti usko je povezan s učincima na socijalnu uključenost, ali i

stvaranjem specifičnih razvojnih izazova u ruralnim sredinama koje se suočavaju sa

depopulacijomi starenjem stanovništva, društvenom izolacijom te ograničenim lokalnim sadržajima.

Od objekata društvene infrastrukture na području LAG-a Prigorje nalazi se velik broj društvenih i

vatrogasnih domova, koji prvenstveno služe potrebama lokalnog stanovništva. Vatrogasni domovi u

prvom su redu namijenjeni obavljanju aktivnosti dobrovoljnih vatrogasnih društava, dok se

društvenim domovima, u velikom broju slučajeva, koriste organizacije civilnog društva.U gradskim

središtima (Dugo Selo, Križevci, Vrbovec) smještene su knjižnice i pučka otvorena učilišta, čije

usluge koriste i stanovnici okolnih JLS LAG-a Prigorje. Tržnice na kojima se stanovnicima LAG-a

nude kvalitetni, svježi i sezonski poljoprivredni proizvodi također su smještene u gradovima LAG-

a, dok u općinama ne postoje javne površine namijenjene lokalnim tržnicama.

Tablica 4: Društvena infrastruktura LAG-a Prigorje Vatrogasni domovi i

spremišta

Društveni domovi/kulturni

centri Knjižnica Pučko otvoreno učilište

Uređeno i u

funkciji

Za obnovu

i/ili

opremanje

Uređeno i u

funkciji

Za obnovu

i/ili

opremanje

Uređeno i u

funkciji

Za obnovu

i/ili

opremanje

Uređeno i

u funkciji

Za obnovu

i/ili

opremanje

65 22 80 39 3 0 3 0

Izvor: JLS, 2016.

U kategoriji objekata za sportske i zabavne aktivnosti stanovništva, prema podacima JLS, na

području LAG-a se nalazi 14 sportskih građevina, te 7 objekata za slatkovodni sportski ribolov. Na

području LAG-a uređeno je 69 km biciklističkih staza koje, u kombinaciji s tematskim stazama,

predstavljaju značajan turistički potencijal, kao i mogućnost daljnjeg unaprjeđenja usluga i sadržaja

za lokalno stanovništvo.

U okviruzdravstvene zaštite (infrastrukture) na području LAG-a djeluje Ispostava Doma zdravlja

Zagrebačke županije „Dugo Selo“ i „Vrbovec“, te ispostava Doma zdravlja Koprivničko-

križevačke županije „Križevci“. U naseljima LAG-a do 5.000 stanovnika nalaze se 22 ambulante i 3

stomatološke ambulante javne zdravstvene infrastrukture, dok privatna zdravstvena infrastruktura

obuhvaća 24 stomatološke ambulante na području LAG-a.

Tablica 5: Zdravstvena infrastruktura ZDRAVSTVENA INFRASTRUKTURA

Javna

ZDRAVSTVENA INFRASTRUKTURA

privatna

Dom

zdravlja

Ambulante u

naseljima do

5000

stanovnika

Stomatološke

ambulante u

naseljima do 5000

stanovnika

Javna ljekarna Stomatološka

ambulanta ili klinika Ljekarna

3 22 3 19 24 1

Izvor: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, 2016.

Brigu o korisnicima socijalne skrbi provode Centri za socijalnu skrb Dugo Selo, Koprivnica,

Križevci i Vrbovec, koji obavljaju poslove osiguranja i ostvarivanja pomoći za podmirenje

osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih i nemoćnih osoba. U nastavku su prikazani podaci o

7

broju korisnika najčešće ostvarivanog prava u sustavu socijalne skrbi odnosno korisnicima

zajamčene minimalne naknade (ZMN) na području LAG-a Prigorje.

Tablica 6: Socijalna skrb

JLS CZSS

Nadležan CZSS Broj obitelji korisnika ZMN Broj korisnika ZMN (samci)

Brckovljani CZSS Dugo Selo 23 29

Dugo Selo CZSS Dugo Selo 54 54

Farkaševac CZSS Vrbovec 10 13

Gradec CZSS Vrbovec 12 27

Križevci CZSS Križevci 43 113

Preseka CZSS Vrbovec 4 9

Rakovec CZSS Vrbovec 1 8

Rugvica CZSS Dugo Selo 35 28

Sokolovac CZSS Koprivnica 24 42

Sveti Ivan Žabno CZSS Križevci 5 26

Vrbovec CZSS Vrbovec 37 69

LAG 238 807

Izvor: CZSS Dugo Selo, Koprivnica, Križevci, Vrbovec, stanje na dan 31.12.2015.

Organizacije civilnog društva

Civilni sektor na području LAG-a broji ukupno 775 registriranih udruga, čije se područje djelovanja

proteže na sve sfere društvenog života. Organizacije civilnog društva imaju izrazito važnu ulogu u

povezivanju lokalne zajednice i javnih institucija te imaju snažan utjecaj na oblikovanje i

artikuliranje potreba i problema svoje zajednice. Sistem rada udruga velikim je dijelom amaterski,

te se često prakticira volontiranje članova udruga.

1.1.1.5. Stanje komunalne infrastrukture

Kvaliteta i izgrađenost komunalne i prometne infrastrukture ruralnih prostora Republike Hrvatske

nalazi se na nižoj razini u odnosu na urbana područja te u velikoj mjeri ne omogućava potrebne

uvjete za održivi razvoj ruralnih područja i dostatnu kvalitetu života na tom području.1 Podaci JLS o

osnovnoj infrastrukturi na području LAG-a Prigorje pokazuju kako je na vodovodnu mrežu

priključeno 53,6% ili 13.932 kućanstava, iz čega se može zaključiti da vodoopskrba na području

LAG-a nije dovoljno razvijena. Vodoopskrbna pokrivenost područja u prosjeku iznosi 58,7%, a

javna vodoopskrbna mreža je zastupljena u svim jedinicama lokalne samouprave, izuzev Općine

Farkaševac. Pokrivenost područja sustavom javne odvodnje izrazito je niska te je, prema podacima

JLS, svega 8.296 kućanstava priključeno na kanalizaciju, i to najvećim dijelom samo u gradovima

na području LAG-a Prigorje koji također imaju i pročistače otpadnih voda. U općinama na području

LAG-a Prigorje infrastruktura sustava javne odvodnje ne postoji, izuzev općine Sveti Ivan Žabno

koja broji svega 7 kućanstva priključenih na kanalizaciju te u kojoj se nalazi i pročistač otpadnih

voda.

U pogledu gospodarenja otpadom, odlagališta otpada na području LAG-a se nalaze samo u

gradovima (Dugo Selo, Križevci, Vrbovec), dok općine karakterizira uglavnom djelomično

1 Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.

8

uspostavljen sustav organiziranog prikupljanja i odvoza otpada. U posljednjem su razdoblju

učinjeni značajni napori kako bi se smanjio broj „divljih odlagališta“, čija nepravovremena

sanacijemože imati značajne posljedice na onečišćenje okoliša i ljudsko zdravlje stanovnika LAG-a.

Najveći dio prometne infrastrukture na području LAG-a predstavljaju nerazvrstane ceste u ukupnoj

dužiniod 1.326,08 km, od čega je približno 80% neasfaltiranih nerazvrstanih cesta. Područje LAG-a

u potpunosti je pokriveno električnom mrežom, a ADSL mreža je u prosjeku dostupna na 40%

područja (nisu dostupni svi podaci).

1.2. Gospodarski značajke područja (glavne gospodarske djelatnosti, stanje gospodarstva,

tržište radne snage)

1.2.1. Glavne gospodarske djelatnosti

Uz tradicionalni značaj poljoprivredne djelatnosti za područje LAG-a Prigorje, okosnicu

gospodarstva predstavljaju sektori prerađivačke industrije, trgovine i građevinarstva koji

prednjače prema broju registriranih tvrtki i zaposlenih osoba. Podaci HGK o broju registriranih

trgovačkih društava po djelatnostima za 2014. godinu pokazuju kako je od ukupno 1.346 tvrtki na

području LAG-a Prigorje, 389 odnosno 29% registrirano u djelatnosti trgovine na veliko i na malo;

popravak motornih vozila i motocikala, dok se na drugom mjestu nalaziprerađivačka industrija s

258 (19,2%) trgovačkih društava. Na trećem mjestu je djelatnost građevinarstva unutar koje je

registrirano 177 tvrtki, tj. 13,1%, nakon čega slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

(9,3%) te ostale uslužne djelatnosti (4,3%). U usporedbi s podacima iz 2013. godine primjećuje se

kako na području LAG-a nije došlo do značajnih oscilacija u broju tvrtki po djelatnostima.

Grafikon 1: Vodeći gospodarski sektori prema broju registriranih poduzeća

Izvor: HGK, 2016.

Prema broju zaposlenih na području LAG-a prednjači prerađivačka industrija koja, temeljem

podataka HGK za 2014., zapošljava 4.378 osoba, tj. 40,4% zaposlenih u trgovačkim društvima, što

je za 9,8% više nego u 2013. godini. Na drugom se mjestu sa 2.841 zaposlenih (26,2%) nalazi

trgovina, nakon čega slijedi građevinarstvo sa 1.168 zaposlenih osoba (10,8%). Značajan broj osoba

zaposlen je u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (4,8%) te djelatnosti pružanja

smještaja te pripreme i usluživanja hrane (3,3%).U ukupnom prihodu trgovačkih društava s

područja LAG-a u 2014. najveći udio ima prerađivačka industrija s 42%, nakon čega slijedi

trgovina s 33,9% te građevinarstvo s 8,1%. Djelatnost prijevoza i skladištenja nalazi se na četvrtom

mjestu s udjelom od 4,6%, a sa 3,7% slijedi djelatnost poljoprivrede, ribarstva i šumarstva. Od

390

244

171

121

79

389

258

177

126

90

0 100 200 300 400 500

G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK

MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA

C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

F GRAĐEVINARSTVO

M STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE

DJELATNOSTI

I DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE

PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE

Vodeći gospodarski sektori prema broju registriranih poduzeća u 2014. u

odnosu na 2013.

2014 2013

9

navedenih djelatnosti prerađivačka industrija bilježi najveće povećanje prihoda u odnosu na 2013., i

to za 8,6%.U strukturi dobiti gospodarstva LAG-a najveći udio zauzima prerađivačka industrija s

44,7%, a slijede trgovina s 26,2% i građevinarstvo s 11,2%.

1.2.2. Stanje gospodarstva

Razvoj gospodarstva LAG-a Prigorje određen je prirodnim predispozicijama poput geografskog

položaja, prirodnih resursa i klime, dok je, s druge strane, određen tržišnim uvjetima, tehničko-

tehnološkim napretkom i razinom razvoja infrastrukture. Indeks razvijenosti LAG-a Prigorje iznosi

72,65 % te ulazi u II. skupinu.Od jedanaest gradova i općina LAG-a Prigorje šest JLS se nalazi u II.

skupini indeksa razvijenosti (50-75%), dok sečetiri JLS nalaze u III. skupini (75-100%). Grad Dugo

Selo sa se indeksom razvijenosti od 105,60% nalazi u IV. skupni (100-125%).

Grafikon 2: JLS prema indeksu razvijenosti

Izvor: MRRFEU, 2016.

Podaci HGK pokazuju kako je u 2014. godini na području LAG-a Prigorje došlo do porasta

gospodarske aktivnosti u odnosu na prethodnu godinu, te je povećan broj registriranih trgovačkih

društava za 4%. Također, došlo je i do povećanja broja zaposlenih, te su ostvareni veći prihodi nego

u prethodnom razdoblju.

Grafikon 3: Broj tvrtki i broj zaposlenih u 2013. i 2014. na području LAG-a Prigorje

Izvor: HGK, 2016.

Poduzetnička infrastruktura na području LAG-a, temeljem podataka Ministarstva gospodarstva,

obuhvaća 3 subjekta poduzetničke infrastrukture koji su upisani u Jedinstveni registar poduzetničke

infrastrukture te su ujedno i verificirani. Također, još dvije poduzetničke zone su upisane u

Registar, no njihovi se podaci nalaze u tijeku verifikacije.

10

Tablica 7: Poduzetnička infrastruktura LAG-a Prigorje

Naziv Vrsta Osnivač

Gospodarska zona Gornji Čret Poduzetnička zona Grad Križevci

Križevački poduzetnički centar d.o.o. za razvoj

poduzetništva Poduzetnički centar Grad Križevci

Razvojna agencija Grada Vrbovca Lokalna razvojna agencija Grad Vrbovec

Izvor: Ministarstvo gospodarstva, prosinac 2015.

Dugogodišnja tradicija obrtništva na području LAG-a Prigorje je, kao i u većem dijelu Hrvatske,

obilježena trendom smanjenja aktivnosti obrtnika i padom broja registriranih obrtnika. Na području

LAG-a djeluje ukupno 931 obrta, pri čemu prednjači uslužno obrtništvo sa 41,9%, a slijede

proizvodni obrti s 15,2%. Ukoliko promotrimo prostornu rasprostranjenost, primjećuje se kako

prema broju obrta prednjači grad Dugo Selo sa 25,6% (tj. 238) obrta, a slijede gradovi Križevci i

Vrbovec.

Unutar područja LAG-a Prigorje djeluje 20 zadruga, što je u skladu s trendovima na državnoj razini

prema kojima je zadrugarstvo u Hrvatskoj još uvijek slabo zastupljen model udruživanja i poticanja

proizvodnje i poduzetništva. Iako je u 2014. godini na području LAG-a ukupni broj zadruga

povećan, došlo je do smanjena broja zaposlenih osoba, kao i pada dobiti zadruga u odnosu na

prethodno razdoblje. Najznačajnija djelatnost zadruga uključuje proizvodnju kruha, slastičarskih

proizvoda i kolača, a po broju zaposlenih i prihodima ističe se i djelatnost rezanja, oblikovanja i

obrade kamena.

Tablica 8: Zadruge

LAG Broj

zadruga

Ukupni

prihodi

Ukupni

rashodi

Dobit prije

oporezivanja

Gubitak prije

oporezivanja

Broj zaposlenih (krajem

razdoblja)

2013. 19 17.988.868 12.177.661 5.873.810 -62.603 88

2014. 20 8.378.907 11.152.449 199.835 -2.973.377 60

Izvor: Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo, FINA, 2016.

Područje LAG-a Prigorje tradicionalno je okrenuto poljoprivredi koja predstavlja jednu od

najčešćih ekonomskih aktivnosti stanovništva u ruralnim područjima, te zastupa relativno značajni

udio radne snage. Na cjelokupnom području LAG-a obrađuje se ukupno 40.584,41 ha

poljoprivrednih površina, dok prosječna veličina poljoprivredne površine koju obrađuje pojedino

poljoprivredno gospodarstvo iznosi 6,7 ha. Najčešće poljoprivredne kulture, ujedno i najveće prema

površinama, su kukuruz, livade, trave i travolika paša.

Prema dostupnim podacima APPRRR-a, na području LAG-a Prigorje evidentirano je 6.500

poljoprivrednih gospodarstva (PG) upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva. Većinu

agrarne strukture, kao i u ostalim dijelovima Hrvatske, čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva

(OPG) koja predstavljaju 98,1% poljoprivrednih gospodarstava upisanih u Upisnik poljoprivrednih

gospodarstava i broje ukupno 8.485 članova. Najveći je broj registriranih OPG-a sa samo jednim

članom (37,3%), dok je izuzetno velik i broj OPG-a na kojima je aktivan samo nositelj (25,8%).U

manjem su postotku prisutna obiteljska poljoprivredna gospodarstva s većim brojem članova (5 i

više) koja čine svega 0,8% obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva LAG-a Prigorje.

Grafikon 4: Zastupljenost poljoprivrednih gospodarstava prema tipu

11

98,18%

0,97%

0,62%

0,06%

0,97%

PG prema tipu

OBITELJSKO

GOSPODARSTVO

OBRT

TRGOVAČKO DRUŠTVO

ZADRUGA

OSTALI

Izvor: APPRRR,2016.

Udio žena u strukturi nositelja PG-a iznosi 35,5%, a podaci o dobnoj strukturipokazuju kako su

od ukupnog broja nositelja PG-a, 604 do 40 godina starosti (9,7%), 1.789 su između 41 i 55 godina

(27,5), dok je 4.079 nositelja u skupni preko 55 godina (62,7%). U usporedbi s nacionalnom

razinom prema kojoj je preko 58,8% nositelja preko 55 godina2, dobna struktura upravitelja PG-a na

području LAG-a Prigorje upućuje na nepovoljan trend koji predstavlja ozbiljnu prijetnju daljnjem

razvoju ruralnih područja. Budući da je mlado stanovništvo ključni resurs za razvoj modernog i

konkurentnog poljoprivrednog sektora, prvenstveno zbog njihove želje i sposobnosti lakše

prilagodbe tehnološkim promjenama i novim praksama, potrebno je poticati generacijsku obnovu na

poljoprivrednim gospodarstvima, kao i stvaranje uvjeta za sudjelovanje mladih ljudi u

poljoprivrednom sektoru, što će posljedično doprinijeti zadržavanju i zapošljavanju mladih ljudi u

poljoprivredi umanjujući pritom negativni trend nekontrolirane migracije u gradove.

Uz nepovoljnu dobnu strukturu nositelja PG-a, podaci APPRR-a pokazuju kako odgovorne osobe

poljoprivrednih gospodarstava područja LAG-a karakterizira niža stručna sprema i izostanak

strukovnog obrazovanja, što u velikoj mjeri predstavlja odraz situacije na državnoj razini. Na

području LAG-a najveći je broj nositelja PG-a sa završenom osnovnom školom (36,3%), a

nepoznata je školska sprema čak 28,3% odgovornih osoba poljoprivrednih gospodarstava. Srednju

stručnu spremu ima 22,5% nositelja PG-a, dok je udio nositelja s visokim obrazovanjem (viša škola,

fakultet) svega 3,3%. Osiguravanje potrebnih znanja i vještina pojavljuje se stoga kao nužan

preduvjet povećanja produktivnosti u poljoprivredi koje će, uz generacijsku obnovu PG-a,

osigurati ukupno povećanje društvene i ekonomske vitalnosti ruralnog područja LAG-a.

Grafikon 5: Dobna i obrazovna struktura nositelja PG-a

2 Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.- 2020.

12

Izvor: APPRRR, 2016.

Stočarska proizvodnja je, kao primarna poljoprivredna proizvodnja, značajno zastupljena na

području LAG-a Prigorje. Prema Upisniku poljoprivrednika na ovom se području nalazi 3.503 PG-a

koji se bave stočarstvom sa ukupno 50.556 grla stoke. Prema udjelu u ukupnom broju grla i PG-a

uključenih u stočarstvo prednjače grad Križevci te općine Sveti Ivan Žabno i Sokolovac.Od stočnog

fonda na području LAG-a najzastupljenije je brojno stanje goveda sa 36.444 grla. Slijede ovce sa

7.933 grla te svinje sa 3.716 grla.Svojevrsna prepreka daljnjem rastu stočarske proizvodnje veliki je

broj malih nespecijaliziranih obiteljskih gospodarstava sa nepovoljnom starosnom strukturom,

razinom znanja i tehnološkom opremom što, uz neorganiziran i otežan pristup tržištu, utječe na

njihovu konkurentnost i uzrokuje brojčano smanjenje direktno uključenih dionika.

Podaci o broju pčelara i broju košnica iz Upisnika poljoprivrednika pokazuju kako na području

LAG-a djeluje 48 PG-a koji se bave pčelarstvom sa ukupno 2.968 košnica, što predstavlja značajan

potencijal prvenstveno za ulaganja u razvoj obrade i prerade pčelinjih proizvoda i proizvoda od

meda.

Ukupanobuhvat šumskih površina LAG-a Prigorje, temeljem prostorno-planske dokumentacije

gradova i općina, iznosi 35.085,25 ha, od čega se više od polovice šumskih površina nalazi na

području JLS Koprivničko-križevačke županije (Križevci, Sokolovac i Sveti Ivan Žabno). Prema

podacima JLS na području LAG-a ne djeluju udruge šumovlasnika, a većina se šuma nalazi u

državnom vlasništvu. Budući da šumarstvo kao gospodarska grana izrazito snažno utječe na razvoj

ruralnih područja, za područje LAG-a iznimno je bitno poticati održivo gospodarenje šumama te

očuvanje i unaprjeđenje bioraznolikostikao iopćekorisnih funkcija šuma.Na području LAG-a

nalaze se 22 lovišta, stoga se lov i lovno gospodarstvo ističu kao djelatnosti koje svojim ukupnim

sadržajem participiraju u razvoju područja LAG-a.

Područje LAG-a Prigorje odlikuje se velikim turističkim potencijalom u ruralnom turizmukroz

koji se izvrsno može uklopiti tradicijski, gastronomski, lovni, ribolovni i kulturni turizam, budući da

područje obiluje netaknutom prirodom i krajobraznim pejzažima u kojima obitava bogat životinjski

svijet (srne, divlje svinje, fazani, zečevi, divlje patke, razne ptice i dr., a od riba šaran, som, amur,

smuđ i dr.). Na području LAG-a djeluju Turističke zajednica gradova Dugo Selo, Križevci i

Vrbovec, dok ostale JLS nemaju ustrojene turističke zajednice. Turističko-informativni centar,

otvoren u okviru IPA prekograničnog programa Mađarska-Hrvatska 2007.-2013., nalazi se u gradu

Križevcima, te jes radom započeo u 2014. godini.

Grafikon 6: Ostvareni dolasci i noćenja na području LAG-a u razdoblju 2010.-2015.

632

444

629

716

802

900

2.377

0 500 1000 1500 2000 2500

DO 40 GODINA

OD 41 DO 45

OD 46 DO 50

OD 51 DO 55

OD 56 DO 60

OD 61 DO 65

STARIJI OD 65

Dobna struktura nositelja PG-a

626

2.361

1.460

115

99

1.839

0 500 1000150020002500

NEZAVRŠENA OSN.

ŠKOLA

OSNOVNA ŠKOLA

SREDNJA ŠKOLA

VIŠA ŠKOLA

FAKULTET

NEMA PODATKA

Školska sprema nositelja PG-a

13

Izvor: JLS, 2016.

Podaci o broju ostvarenih dolazaka i noćenja na području LAG-a upućuju na porast broja gostiju i

sve veću turističku prepoznatljivost područja u promatranom razdoblju. U 2015. zabilježeno je tako

13.287 dolazaka, i 22.091 ostvarenih noćenja.S obzirom na kategorizaciju naselja, najviše je onih

kategorije D (196) te bez kategorije (51).

Tablica 9: Turistička kategorizacija naselja u LAG-u A B C D Bez kategorije Ukupno naselja u JLS

LAG 0 3 5 196 51 255

Izvor: Ministarstvo turizma, 2016.

Važno je napomenuti kako se na području LAG-a razvijaju razni oblici aktivnog odmora u sklopu

turističke ponude poput jahanja, biciklizma i sl., no ruralni je turizam još uvijek nedovoljno

razvijen, te kao takav ima velik potencijal za razvoj prvenstveno, selektivnih oblika turizma

zasnovanih na održivom korištenju tradicijske osnove. Jedna od prioritetnih aktivnosti LAG-a bit će

prvenstveno razvoj prepoznatljivih poljoprivrednih i obrtničkih proizvoda u svrhu daljnjeg razvoja

turističke ponude, kako bi se postigla najveća sinergija tih važnih gospodarskih sektora, osigurala

diversifikacija djelatnosti i ujednačen razvoj cjelokupnog prostora LAG-a i svih njegovih

stanovnika.

1.2.3 Tržište radne snage

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na području LAG-a Prigorje krajem

2015. godine evidentirano je 20.617 zaposlenih osoba, što u usporedbi s 2014. predstavlja

smanjenje za 1,3%. Što se tiče strukture zaposlenih prema osnovama osiguranja, najveći je broj

zaposlenih kod pravnih osoba, nakon čega slijede radnici kod fizičkih osoba te poljoprivrednici.

Grafikon 7: Zaposlenost na području LAG-a

9.991 10.363 10.571 10.143 10.694

13.287

15.736

21.533

18.705 18.25616.728

22.091

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

2010 2011 2012 2013 2014 2015

Dolasci i noćenja na području LAG-a

Broj dolazaka Broj noćenja

14

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, 2015.

Nezaposlenih osoba je krajem 2015. godine na području LAG-a Prigorje bilo 4.160, od čega je

2.165 žena. Najveći broj nezaposlenih žena ima završenu srednju školu (60,4%), a slijede

nezaposlene žene sa završenom osnovnom školom (25,9%). Nezaposlene žene visokog obrazovanja

čine 10,4% ukupnog broja nezaposlenih žena. Kao izrazito važno pitanje na području LAG-a

Prigorje nameće se problem nezaposlenosti mladih, budući da osobe do 29 godina starosti čine

32,7% od ukupnog broja nezaposlenih. U obrazovnoj strukturi nezaposlenih mladih sa 74,7%

prevladavaju osobe sa završenom srednjom školom.

Problem održavanja postojeće zaposlenosti i stvaranja novih radnih mjesta kako bi se održalo

ruralno stanovništvo i poticao održivi razvoj ruralnih područja posebice dolazi do izražaja prilikom

analiziranja stanovništva prema glavnim izvorima sredstava za život. Podaci Popisa stanovništva iz

2011. godine pokazuju kako od ukupnog broja stanovnika LAG-a Prigorje čak 35,1% živi bez

prihoda, dok 24,6% stanovnika prima starosne i ostale mirovine, te socijalne naknade.

1.3. Demografske i socijalne značajke područja (broj i gustoća stanovnika, demografska

kretanja, obrazovna struktura stanovništva, školstvo i kultura)

1.3.1. Broj i gustoća stanovnika

Prema popisu stanovništva DZS-a iz 2011. godine na području LAG-a Prigorje živi 85.050

stanovnika, što u usporedbi s prethodnim popisom iz 2001. godine predstavlja povećanje za 0,8%.

Najviše stanovnika broje gradska središta odnosno grad Križevci (21.122) te gradovi Dugo Selo

(17.466) i Vrbovec (14.797). U odnosu na Popis stanovništva iz 2001. godine, porast broja

stanovnika primjetan je u 4 jedinice lokalne samouprave (Dugo Selo, Vrbovec, Brckovljani i

Rugvica), dok se ostala područja LAG-a Prigorje suočavaju s depopulacijom ruralnih prostora i sve

izraženijom migracijom stanovništva prema urbanim središtima.Prosječna gustoća naseljenosti

LAG-a iznosi 80,64 stanovnika/km2, međutim postoje značajne razlike u naseljenosti pojedinih JLS.

Sa 323,80 st./km2najgušćeje naseljen grad Dugo Selo, dok su najslabije naseljeni dijelovi LAG-a

općine Sokolovac (24,97 st./km2) i Farkaševac (26,27 st./km2).

Grafikon 8: Broj stanovnika na području LAG-a Prigorje 2001. i 2011. godine

80%

4%

6%

1%

8%

1%

Zaposleni kao/kod Pravne osobe

Obrtnici

Poljoprivrednici

Samostalne profesionalne djelatnosti

Kod fizičkih osoba

Produženo osiguranje

15

Izvor: DZS Popis stanovništva 2011., ARKOD Preglednik 2016.

1.3.2. Demografska kretanja

Podaci o kretanju stanovništva LAG-a Prigorje pokazuju kako područje LAG-a dugi niz godina

bilježi konstantno povećanje broja stanovnikas tendencijom daljnjeg rasta. Izuzev nekoliko kraćih

perioda stagnacije i pada, na području LAG-a se od 1857. godine kontinuirano povećava broj

stanovnika, a posljednjim Popisom stanovništva iz 2011. godine pozitivni su demografski

pokazatelji kulminirali brojkom od 85.050 stanovnika, najvećim dosada zabilježenim brojem

stanovnika na ovom području.

Grafikon 9: Kretanje stanovništva na području LAG-a Prigorje u razdoblju 1857.-2011. godina

Izvor: DZS Popis stanovništva 2011.

Prilikom analiziranja demografskih čimbenika iznimno su važni podaci o dobnoj strukturi

stanovništva koja je jedan od najvažnijih pokazatelja vitalnosti i potencijala stanovnika određenog

područja. Podaci iz Popisa stanovništva iz 2011. godine pokazuju kakose od ukupno 85.050

stanovnika LAG-a Prigorje, 57.233stanovnika ubraja u skupinu radno sposobnog stanovništva

odnosno radni kontingent, od čega je 28.999 muškaraca i 28.233 žena. Broj stanovnika do 19

godina starosti iznosi 19.709, pri čemu je10.156 muškaraca i 9.533 žena, dok je starijih od 60

godina 18.135 osoba odnosno 7.360 muškaraca i 10.775 žena. Prosječna starost stanovništva LAG-a

je 40,8 godina, dok indeks starenja iznosi 101,4, što su mnogo bolji pokazatelj nego na državnoj

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

00,10,20,30,40,50,60,70,80,9

1

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Kretanje stanovništva od 1857. do 2011. godine

16

razini. Navedeno upućuje na činjenicu kako područje LAG-a Prigorje odolijevanacionalnom

trendu „starenja“ stanovništva te kako su poduzeti određeni koraci kako bi se stanovništvo

pojedinih JLS potaklo da ostane, žive i rade na području LAG-a, što ukazuju i na potrebu za

osmišljavanjem i provedbom kvalitetnih i održivih (razvojnih) projekata koji će stanovništvu

osigurati potrebnu infrastrukturu, ali i ispunjenjesvakodnevnih privatnih i poslovnih potreba.

Grafikon 10: Dobna struktura stanovništva LAG-a Prigorje

Spol Ukupno Br. stanovnika u dobi 0-

19 godina

Radno sposobno stanovništvo

(15-64 godine) 60 godina i više

Ukupno 85.050 19.709 57.232 18.135

M 41.518 10.156 28.999 7.360

Ž 43.532 9.553 28.233 10.775


Prosječni vitalni indeks, tj. omjer između broja živorođene djece i broja umrlih osoba od 2011. do

2014. godine za LAG Prigorje iznosi 79,87, dok prirodni prirast iznosi -9,815.

Popisom stanovništva 2011. godine po prvi su se put prikupljali podaci o osobama s teškoćamau

obavljanju svakodnevnih aktivnosti, iz čega su proizašli podaci o broju stanovnika koji trebaju i

koriste pomoć druge osobe. Na području LAG-a Prigorje ukupno 5.660 osoba treba pomoć druge

osobe, dok 5.085 stanovnika koristi pomoć druge osobe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Iako

se najveći broj stanovnika koji treba i/ili koristi pomoć druge osobe nalazi u skupini osoba starijih

od 50 godina, vidljivo je kako je potreba za pomoći druge osobe prisutna u svim dobnim

skupinama, uključujući i najmlađe od 0 do 4 godine.

Kako bi analiza stanovništva detektirala dodatne preporuke, bilo je potrebno analizirati migraciju –

dnevne i tjedne migrante. Na području LAG-a Prigorje 27.894 osobe su dnevni migranti, pri čemu

je najveći udio osoba (57,45%) zaposlen u drugoj županiji, izvan mjesta prebivališta. Tjednih

migranata ima ukupno 1.136, od kojih prednjače zaposlene osobe (69,28%) te studenti (35,74%).

Unutar promatranog parametra, znatno veći udio imaju muškarci, dok žene prednjače u grupi

studenata – dnevni i tjedni migranti.

1.3.3. Obrazovna struktura stanovništva

Temeljem Popisa stanovništva iz 2011. godine na području LAG-a Prigorje, od promatrane skupine

stanovnika starijih od 15 godina, najveći broj osoba je sa završenom srednjom školom, njih

34.390, od čega je 15.150 žena i 19.240 muškaraca. Samo osnovnu školu završilo je 21.683

stanovnika, tj. 12.620 žena i 9.063 muškaraca, dok se ukupno 7.592 stanovnika ubraja u skupinu

osoba bez škole i s nezavršenom osnovnom školom. Promatrano prema spolu, u navedenoj skupini

nalazi se 5.069 žena i 2.523 muškaraca. Na području LAG-a ukupno 6.553 stanovnika ulazi u

skupinu osoba s visokim obrazovanjem, od čega je 3.494 žena i 3.059 muškaraca. Nadalje, u

strukturi visokoobrazovanih prednjače osobe sa završenim sveučilišnim studijem (3.371 osoba tj.

1.787 žena i 1.584 muškarca), a potom slijede osobe sa završenim stručnim studijem (3.114 osoba

odnosno 1.681 žena i 1.433 muškarca) i doktoratom znanosti (68 osoba, tj. 26 žena i 42 muškarca).

17

Grafikon 11: Obrazovna struktura stanovništva


Obrazovnu strukturu stanovništva potrebno je analizirati uzimajući u obzir podatke o pismenosti

stanovništva, koji nadalje predstavljaju temelj za oblikovanje i osmišljavanje kvalitetnih projekata

koji će biti usmjereni na rješavanje i ublažavanje problema nepismenosti stanovništvau ruralnim

područjima. Podaci iz Popisa stanovništva 2011.godine pokazuju kako se na području LAG-a u

skupini stanovništva starijeg od 10 godina nalazi ukupno 1.073 nepismenih osoba, i to 724 žene i

349 muškaraca uglavnom pripadnika starijih dobnih skupina. Uz tradicionalni pojam pismenosti,

potrebno je imati na umu kako je suvremeno informacijsko doba i razvoj medija nametnulo i nove

interpretacije pismenosti odnosno analiziranje stanovništva prema informatičkoj pismenosti. Podaci

o stanovništvu LAG-a starijem od 10 godina pokazuju da se veći dio stanovništva (53,85%) ne služi

osnovnim informatičkim vještinama, dok se odnos u poznavanju tabličnih izračuna dodatno

pogoršava.

Tablica 10: Informatička pismenost

Obrada teksta Tablični izračuni Korištenje elektroničkom

poštom Korištenje internetom

Da ne Da ne da ne da Ne

34.148 40.804 28.844 46.033 35.237 39.713 38.909 36.095


1.3.4. Školstvo i kultura

Predškolski odgoj organiziran je kroz djelovanje 9 dječjih vrtića koji se nalaze u gradovima Dugo

Selo, Križevci i Vrbovec te općinama Brckovljani i Rugvica, unutar kojih se nalaze i dječje jaslice.

Na području ostalih općina LAG-a Prigorje ne postoje dječji vrtići te se mala škola organizira u

suradnji s obližnjim vrtićima, odnosno školama.

Na području LAG-a Prigorje, prema podacima JLS, djeluje 14 matičnih osnovnih škole te 35

područnih škola. Osnovne škole nalaze se u svim gradovima i općinama LAG-a, dok su srednje

škole dostupne isključivo u gradskim središtima, odnosno Dugom Selu, Križevcima i Vrbovcu. Od

18

visokoškolskih ustanova na području LAG-a Prigorje, u Križevcima djeluje Visoko gospodarsko

učilište, koje pohađaju studenti s cjelokupnog područja LAG-a i šire.

Tablica 11: Osnovnoškolska i srednjoškolska infrastruktura LAG-a Prigorje

Osnovna škola Srednja škola Više i visoke škole/fakulteti

49 4 1

Izvor: JLS, 2016.

2. Analiza razvojnih potreba i potencijala LAG-a Prigorje, uključujući SWOT analizu

Tabelarni prikaz razvojnih potreba i problema nalazi se u Dodatku 3.

Društvena i socijalna infrastruktura

Ruralno područje LAG-a Prigorje bilježi niže stope zaposlenosti i ekonomskog rasta što za

posljedicu ima kontinuiranu depopulaciju rubnih područja te migraciju stanovnika prema

razvijenijim središtima (Dugo Selo, Križevci, Vrbovec). Na radionicama se nekoliko puta istaknuo

problem postojanja slabe povezanosti nerazvijenih ruralnih područja s lokalnim i regionalnim

centrima, nedovoljna kvaliteta i izgrađenost postojeće komunalne i prometne infrastrukture koja

još uvijek ne omogućava potrebne uvjete za održivi razvoj ruralnih područja i kvalitetu života na

tom području. Priključenost stanovništva na sustave javne odvodnje u ruralnim područjima je

nedovoljna, te u obrnutom odnosu na središnja naselja tri grada na području LAG-a Prigorje. Rubni

dijelovi pojedinih JLS-ova imaju najmanji postotak izgrađenosti i/ili priključenosti komunalne

infrastrukture, što je posljedica tehničke i financijske zahtjevnosti takvih projekata, ali i slabog

financijskog kapaciteta jedinica lokalne samouprave u ruralnim područjima. Također, na

radionicama je nekoliko puta navedeno kako je pristup širokopojasnom internetu nedovoljan i

neujednačen na području LAG-a Prigorje. Iako je problem slabe informatičke pismenosti prisutan

na području LAG-a Prigorje i obuhvaća sve dobne skupine, pokazala se potreba za dodatnim

informiranjem stanovnika u tom području. Organizacije civilnog društva definirale su upravo

predloženo, uz niz ostalih mogućih aktivnosti, čime bi se dodatno utjecalo na porast razine kvalitete

življenja. Jedan od problema civilnog sektora u nastojanju postizanja opisanog, izostanak je

prostora za organizaciju i provedbu aktivnosti. Kao jedan od prijedloga za rješavanje navedenog

problema istaknuto je ponovno stavljanje u funkciju zapuštene društvene infrastrukture –

područnih škola, vatrogasnih i društvenih domova, starih zgrada i sl. Dodatno, njihovim kvalitetnim

opremanjem objedinila bi se ponuda i podigla razina iste u smjeru korištenja novih tehnologija.

Također, na području LAG-a Prigorje nekoliko puta je naglašena potreba za brigom o socijalno

osjetljivim skupinama u društvu, prvenstveno djeci i mladima, ženama, osobama s teškoćama te

osobama treće životne dobi. Organiziranjem skrbi i brigom o predmetnim skupinama, te njihovim

ponovnim uključivanjem u aktivnosti zajednice, osigurat će se oživljavanje ruralnog područja kroz

ključne dionike – stanovnike. Jedna od potreba cjelokupnog stanovništva je i infrastruktura

potrebna za provedbu slobodnih aktivnosti. Na području LAG-a Prigorje nalazimo veći broj

ribnjaka i jezera koji su relativno zapušteni te ih je potrebno dodatno urediti i opremiti, kako bi se

isti stavili u funkciju za stanovništvo LAG-a Prigorje i njegovih posjetitelja. Uzimajući u obzir broj

sportskih udruga i organizacija koje djeluju na području LAG-a, postojeći kapaciteti u sportu su u

pojedinim segmentima nedostatni te se sportske aktivnosti realiziraju u neadekvatnim prostorima.

U tom procesu treba postići ravnotežu u stvaranju preduvjeta za djecu, mlade, vrhunske sportaše, ali

19

i za potrebe rekreacije stanovnika, jer su ovi preduvjeti značajan pokazatelj ukupne kvalitete života

stanovnika LAG-a. Primjerice, izgradnjom fitness parkova, biciklističkih ili trekking staza i

pripadajućih stajališta omogućilo bi se bavljenje sportom svim zainteresiranim dionicima. Prilikom

osmišljavanja potencijalnih projekata, razumijeva se da izgradnja i obnova pješačkih i izgradnja

biciklističkih staza nije financijski i ekonomski isplativa obzirom da ne generira nikakve prihode.

No, projektom se generiraju velike društvene koristi koje obuhvaćaju porast stupnja sigurnosti

stanovništva u prometu, omogućavanje neometanog kretanja za osobe s teškoćama, oblikovanje

vizure naselja kao područja koje se vodi premisom zaštite okoliša, stvaranje uvjeta za bavljenje

biciklizmom te proširenje ponude i mogućnosti provođenja slobodnog vremena.Dodatne moguće

aktivnosti na području LAG-a Prigorje su izgradnja i opremanje infrastrukture za djecu s

teškoćama, kako bi se i ovoj skupini socijalno osjetljivih stanovnika omogućio aktivniji, a samim

time, i zdraviji način življenja.

Zaključno, stanje osnovnih objekata, društvene i fizičke infrastrukture u ruralnim područjima je

nedovoljno da podupre potrebe ruralnih sredina i ukoliko se ne poboljša bit će i dalje čimbenik u

napuštanju ruralnih sredina i nedostatka dostatne socijalne uključenosti.

Razvoj gospodarstva, s naglaskom na sektor poljoprivrede

Od ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava koji djeluju na području LAG-a Prigorje (6.500

PG) njih 62,7% ima nositelje starije od 55 godina. Također, od ukupnog broja PG-ova, a prema

analizi stručne spreme prednjače nositelji PG sa završenom osnovnom školom, njih 36,3%.

Predstavljena analiza puno je nepovoljnija od situacije na nacionalnoj razini (manje od 60%

nositelja PG-ova starije je od 55 godina, prema stručnoj spremi prednjači srednja škola), što

naglašava nužnost usmjeravanja aktivnosti za „pomlađivanje“ poljoprivrede, a samim time i

ruralnog razvoja. U Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU) izričito se upućuje na

„učinkovito koordiniranje napora u područjima strukovnog osposobljavanja, istraživanja i širenja

znanja o poljoprivredi” kako bi se ostvarili ciljevi zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). U

zakonskim aktima EU za programsko razdoblje 2014. – 2020. usluge prijenosa znanja

i savjetovanja posebno se naglašavaju kao temeljne aktivnosti za postizanje održivog razvoja

u ruralnim područjima. „Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu

i ruralnim područjima” horizontalni je prioritet u području ruralnog razvoja, tj. smatra se važnim

sredstvom za unaprjeđenje provedbe drugih prioriteta i mjera u području ruralnog razvoja.

Na području LAG-a Prigorje primjećuje se niža razina suradnje između poljoprivrednika,

istraživačkog i prehrambenog sektora, što je u posljednjih nekoliko godina rezultiralo smanjenjem

dostupnosti i primjene inovacija, kao i nedostatkom interesa u razvoju inovacijskih projekata. Jedini

izuzetak od navedenog je aktivnost dionika u poljoprivrednom sektoru na području Grada

Križevaca i njegovom okruženju, potaknuta od strane Visokoga gospodarskog učilišta Križevci.

Poljoprivredni proizvođači i prerađivači suočeni su sa velikim izazovima koje pred njih stavlja

konkurentno tržište i sve veći zahtjevi potrošača za novim proizvodima. Tijekom provedenih

radionica tijekom procesa izrade Lokalne razvojne strategije LAG-a Prigorje, naglašena je potreba

za definiranom suradnjom sa različitim dionicima poput istraživača, poduzetnika, nevladinih

organizacija kako bi lakše razvili nove proizvode za tržište. Suradnjom će se osigurati razmjena

znanja i informacija o inovacijskim tehnologijama i procesima proizvodnje i prerade s kojima

proizvođači nisu upoznati, te u praksi osigurati veća produktivnost, ekonomska isplativost,

održivost i učinkovitost resursa u sektoru poljoprivrede. Nadalje, suradnja će osigurati platformu za

20

razmjenu i širenje znanja usmjerenog na rješavanje utjecaja klimatskih promjena i poticanje

primjene energetskiučinkovitihpraksi, kao što je smanjenje emisija stakleničkih

plinova.Inovacijski potencijal, kako je nebrojeno mnogo puta naglašeno tijekom radionica, ključ je

za opće usvajanje novog proizvoda, prakse, usluga, procesa proizvodnje ili organizacije te dokazuje

svoju korisnost u praksi. Privatni sektor koji djeluje na području LAG-a Prigorjerelativno je

tehnološki slab zbog malog obujma i niskog ulaganja u inovacije. S obzirom na trenutno nisku

razinu inovacija, nedostatak formalnog obrazovanja i znanja o inovativnim praksama i procesima,

posebna pozornost u programiranju je usmjerena na rješavanje ovog problema na odgovarajući

način, kako kroz tipove operacija koje direktno potiču inovacije tako i kroz ostale operacije koje

mogu biti inovativne.

Također, tijekom radionica je naglašenokako je potrebno kreirati infrastrukturnu i institucionalnu

podršku za pokretanje i daljnji razvoj zadruga. Zadruge su prepoznate kao poslovni modeli koji se

temelji na zajedničkom radu, demokratskom i neposrednom načinu upravljanja, te kao takve

stvaraju veću gospodarsku, socijalnu i ekološku održivost.Više puta na radionicama, sudionici su

naglasili kako je jedan od većih problema izostanak kvalitetnih mogućnosti plasiranja vlastitih

proizvoda i/ili usluga. Primijećen je porast potražnje kupaca za „lokalnim“ proizvodima

provjerenog podrijetla te, posljedično, želja za osiguranjem dodane vrijednosti proizvodima kao i

poboljšanje njihovog plasmana. Područje LAG-a Prigorje ima izuzetno visoke gastronomske

potencijale, čemu govore u prilog i brojne manifestacije posvećene upravo prehrambenim

proizvodima i prerađevinama. Potencijal je, dakle, vrlo velik, no sektor lokalne prehrambene

proizvodnje, i s njim povezani kratki lanci opskrbe, još uvijek nailaze na mnogobrojne prepreke,

protuslovlja, pa čak i predrasude. Smanjenje troškova poljoprivredne proizvodnje/prerade hrane bi

tako npr. rezultiraopoboljšanjem kvalitete i sigurnosti hrane što bidoprinijelo konkurentnosti te bi

imao pozitivan utjecaj na prihode u gospodarstvu. Potpora za restrukturiranjem i modernizacijom

navedenih sektora mora također osigurati pozitivan utjecaj na okoliš kroz ulaganja u zelene

tehnologije i prakse, te racionalno korištenje gnojiva i pesticida. Daljnji razvoj treba se temeljiti na

obnovi, očuvanju i poboljšanju biološke raznolikosti i visoke prirodne vrijednosti poljoprivrednog

zemljišta (npr. NATURA 2000) promicanjem okolišno učinkovitog sustava s naglaskom na

organski uzgoj i prateće poljoprivredne proizvodnje u područjima koja se suočavaju s prirodnih i

drugim ograničenjima.

Sve navedeno postaje osnova razvoja različitih lokalnih prehrambenih mreža i kratkih lanaca

opskrbe – seljačkih tržnica, organiziranja izravne prodaje na gospodarstvima, sustava narudžbi i

dostava košarica ili kutija s hranom, pokretnih trgovina i sl. Svaka od tih inicijativa nastala bi i

razvila se ovisno o posebnostima mjesta proizvodnje, proizvoda koji se plasiraju, te zahtjeva i

udaljenosti kupaca. Prednost izravne prodaje jest mogućnost izravnog kontakta poljoprivrednika i

kupca. Iz tog se kontakta vrlo često razvija specifični odnos, pa poljoprivrednik ima mogućnost

davati informacije o izvornosti proizvoda koji prodaje, njegovim kulturnim i kulinarskim

vrijednostima. Kupac pak može upoznati poljoprivredno gospodarstvo, kulturni identitet proizvoda

te načine uzgoja koje primjenjuje. Uz to, ujedno, može naučiti nešto i o sezonskom karakteru

proizvodnje određenih namirnica. Drugi oblici izravne prodaje, poput internetske kupnje, mogu

doprijeti do većeg broja potrošača, no isključuju izravni odnos proizvođača i kupca. Kako bi se

očuvao barem dio te posebne veze, proizvođači bi na prodajnom mjestu (internetskoj stranici)

trebali ponuditi informacije o proizvodima. Posebna pozornost trebala bi se usmjeriti na

21

kvalitetnidizajn internetskih stranica, te iste opremiti kvalitetnim fotografijama i videosnimkama

proizvoda, proizvođača, područja iz kojih proizvodi dolaze, kako bi kupcima bili privlačniji.

Resursna i ekološka učinkovitost – neproizvodna ulaganja

U okviru procesa izrade LRS-a LAG-a Prigorje, naglasak je bio stavljen na neproizvodna ulaganja

(NPU). Neproizvodna ulaganja obuhvaćaju ulaganja kojima se ne ostvaruje bitan povrat, dohodak

ili prihod i koja ne vode do znatnog povećanja vrijednosti poljoprivrednog gospodarstva određenog

korisnika, ali imaju povoljan učinak na okoliš. Naime, neproizvodna ulaganja, kako se isticalo na

radionicama javnog, civilnog i privatnog sektora, trebala bi svojom komplementarnom ulogom

doprinijeti ispunjenju agroekoloških ciljeva ili obveza, koje je moguće preuzeti u okviru povećanja

ekološke vrijednosti zaštićenih područja. Neproizvodna ulaganja mogu imati različite oblike, od

obnove obilježja krajobraza kao što su tradicionalne ograde, močvare i živice do uvođenja i/ili

obnavljanja nekog aspekta određenog staništa ili krajobraza kao što je obnova travnjaka bogatih

vrstama ili travnatih rubova bogate flore. Neki od primjera za neproizvodna ulaganja koja su se

iskazala kao potreba na održanim radionicama, zaštita je bunara i krajobraznih obilježja (žive

ograde), koja su trenutno u zapuštenom stanju te samim time umanjuje mogućnosti resursne

učinkovitosti. Zaključno, neproizvodna ulaganja će, kako je naglašeno na radionicama –

komplementarnom ulogom, doprinijeti tomu da se postigne održiva uporaba poljoprivrednih

zemljišta, i to povećavanjem ekološke vrijednosti zaštićenih područja ili doprinošenjem ispunjenju

agroekoloških obveza.

LAG Prigorje, kao ruralna cjelina, nerazvijen je i neprepoznatljiv proizvod. Posebnost ruralnog

područja ne proizlazi samo iz krajobraza, već i iz tradicionalnog načina života, te stoga propadanje

ruralnih područja osiromašuje kulturno bogatstvo LAG-a Prigorje.Prerastanje u tržišno spremne

atrakcije traži sustavan pristup kojim bi se trebalo definirati nekoliko modela revitalizacije, ovisno o

specifičnosti pojedine sredine. Tematizacija, utemeljena na povijesnom razvoju i vezama s okolnim

prostorom, pritom je nužna kako bi se izbjegla uniformiranost u prezentaciji i predstavljanju svih

mogućnosti i potencijala.Sakralna baština LAG-a Prigorje nedvojbeno je bogata, no uglavnom je

riječ o atrakcijama tercijarnog karaktera. Malo bi ih moglo biti posebno interesantno posjetiteljima,

osim uskog segmenta onih koje specifično zanima sakralna baština ili onih na vjerskim

putovanjima. Atraktivnost pojedinih građevina može se povećati uvezivanjem u tematski itinerer te

zanimljivom, maštovitom interpretacijom u smislu definiranja tematskih parkova, edukativnih

puteva i sl.

Iako ponuda temeljena na valorizaciji prirodnih i kulturnih resursa ovisi o usmjerenjima

valorizacije, zaokružena ponuda ovisi i o podražavajućim resursima, a tu se prvenstveno valja

osvrnuti na smještajne kapacitete i ugostiteljstvo kao sastavne dijelove zaokružene kulturno-

turističke ponude. Također se važno osvrnuti na organizaciju turističke ponude, pod čime

podrazumijevamo sustav turističkih zajednica koji potiče razvoj proizvoda i odgovoran je za

cjelokupnu promociju LAG-a Prigorje. Pregled ovih resursa naveden je u osnovnoj analizi, no ono

što se naglasilo na održanim radionicama upravo je izostanak (ili neujednačena) ponuda proizvoda

i usluga na području LAG-a Prigorje. Stanovništvo LAG-a Prigorje razvija suživot s okruženjem,

promovira zajedničke karakteristike ovog područja, ali istovremeno naglašava potrebu daljnjeg

razvoja mogućnosti i potencijala za djelovanje u predmetnom pravcu. Ono što se pokazuje kao

dodatan problem, veliki je broj zapuštene infrastrukture (neovisno da li se radi o prostornoj ili

okolišnoj infrastrukturi) te dosadašnji izostanak mogućnosti za djelovanje.

22

Viša razina znanja će podići svijest o zaštiti okoliša, povećanje stupnja zaštite prirodnih resursa i

biološke raznolikosti, poboljšanje zaštite voda i razumijevanje mogućih utjecaja (pozitivnih i

negativnih) poljoprivrede i gospodarenja šumama na okoliš. Dodatno, učinkoviti utjecaj i

korištenje okoliša doprinositi će i aktivnosti poljoprivrednih gospodarstava, kroz primjenu

obnovljivih izvora energije. Obnovljivi izvori mogu biti i ekonomski konkurentni u pojedinim

slučajevima, te zbog svojih osobitosti i različitih čimbenika koji određuju mogućnosti i načine

njihova korištenja zahtijevaju multidisciplinaran pristup i pravovremenu edukaciju o mogućnostima

primjene istoga. Dodatnu mogućnost stvara i pokrivenost šumskih površina na području LAG-a

Prigorje. Značajan potencijal za proizvodnju šumske biomase nalazi su u privatnim šumama u

kojima se uglavnom proizvodi ogrjevno drvo. Zbog sve veće potražnje, velikog potencijala za

povećanje proizvodnje šumske biomase (drvna sječka), potrebno je razviti i povećati primjenu

novih tehnologija za proizvodnju i skladištenje šumske biomase te u upotrebu uvesti nove strojeve

za njeno ekonomski isplativo pridobivanje, osobito iz nedovoljno otvorenih i trenutačno

nepristupačnih šumskih područja. Zbog sve veće potražnje za drvom potrebno je povećati

produktivnost i učinkovitost pridobivanja drva i predindustrijske prerade drva, ali istovremeno

zaštititi i očuvati šumske ekosustave.

2.1. Snage, slabosti, prilike i prijetnje područja LAG-a Prigorje

U izradi SWOT analize koristile su se informacije prikupljene na dvadeset i jednoj radionici,

statistički podaci, stručni i razvojni dokumenti te ekspertno znanje. Dobivena je lista glavnih

prednosti i slabosti te prilika i prijetnji ruralnih područja LAG-a Prigorje.

Snage

Dobar geostrateški i prometni položaj

Biološka i krajobrazna raznolikost

Značajni i dobro očuvani prirodni resursi (vode,

geotermalni izvori, šume, tla za eko-

poljoprivredu…)

Očuvana kulturno-povijesna baština i

tradicionalne manifestacije, običaji i vještine

Veliki broj zaštićenih pokretnih i nepokretnih

kulturnih dobara

Veliki geografski obuhvat LAG-a koji

omogućuje iskorištavanje svih potencijala

pojedinog područja

Iako polagani, ali konstantan porast broja

stanovnika na području LAG-a Prigorje

Veći udio osoba do 19 godina starosti u

usporedbi sa osobama starijim od 60 godina

Iako sporo, ali povećanje udjela

visokoobrazovanih osoba

Razvijena mreža predškolskog odgoja i

osnovnoškolskog obrazovanja

Dobro razvijena i razgranata infrastruktura

(ceste, elektroenergetska mreža, vodoopskrbna,

plinoopskrbna, telekomunikacijska mreža)

Duga tradicija obrtništva i poduzetništva

Porast aktivnosti u poslovnim zonama

Postojanje poslovnih zona na području LAG-a

te postojanje prostorno-planskih pretpostavki

Povećanje prepoznatljivosti i razvoj društvenog

poduzetništva

Klimatski i pedološki uvjeti omogućavaju

proizvodnju velikog broja biljnih i stočarskih

proizvoda

Tradicija u poljoprivredi – značajni resurs za

razvoj

Veliki broj poljoprivrednih gospodarstava

(6.500 PG)

Tradicija u povrćarstvu i voćarstvu

Tradicija u stočarstvu (pri čemu prednjače

Križevci)

Razvijeno pčelarstvo i uključivanje velikog

broja PG

Razvijeno zadrugarstvo – povećanje broja

zadruga tijekom godina

Razvijeno civilno društvo – postojanje velikog

broja aktivnih udruga

Slabosti

Kulturno-povijesna baština nije dovoljno

zaštićena s obzirom na količinu i raznovrsnost

Nedovoljna pokrivenost naselja i općina na

području LAG-a kanalizacijskim sustavom

Neadekvatna vodoopskrbna mreža

Nedovoljna pokrivenost brzim Internetom

Gospodarenje otpadom nezadovoljavajuće na

području općina i rubnih naselja gradova na

području LAG-a Prigorje

Sve izraženiji pritisci na okoliš

Značajni potencijali za korištenje obnovljivih

izvora energije još uvijek se dovoljno ne koriste

Odlazak stanovništva iz ruralnih krajeva,

negativni demografski trendovi (starost

stanovništva)

Nedovoljan broj ekonomski aktivnog

stanovništva na ruralnom području LAG-a

Prigorje

Negativna obrazovna struktura stanovništva na


Autohtone sorte i pasmine nisu u dovoljnoj

mjeri gospodarski valorizirane, te postaju sve

ugroženije i ubrzano nestaju

Pretvaranje prirodnih staništa u građevinska ili

poljoprivredna zemljište

Nekonkurentnost poljoprivredne proizvodnje

(proizlazi iz malih površina, neokrupnjenog

zemljišta, slabog udruživanja proizvođača, itd.)

Posljednjih nekoliko godina primjećuje se

slabije umrežavanje u zadruge uslijed izostanka

dostatne infrastrukturne i institucionalne

podrške

Nedostatak inovacija i inovativnih rješenja

u ruralnom razvoju

Nepostojanje zajedničkih poljoprivrednih i

turističkih poticaja agroturističkoj djelatnosti

Slaba educiranost lokalnog stanovništva o

važnosti razvoja lova i lovnog

gospodarenjaLovačka društva se sve teže nose

sa nizomzahtjevnih, složenih i ponekad u praksi

neprovedivih ili nepotrebnih odredbi zakona o

lovstvu, veterinarstvu i oružju

Slaba educiranost privatnih vlasnika o

upravljanju šumskim resursima

Manjak podrške, a samim time i interesa, za

žene na ruralnim područjima prilikom

pokretanja poduzetničkih aktivnosti

Nedovoljno sadržaja za mlade u ruralnim

područjima

Osnovni problem predškolske i osnovnoškolske

infrastrukture nedostatak je prostora, osoblja i

specijaliziranih programa koji bi odgovorili

postojećim potrebama

Većina obrazovne i socijalne infrastrukture je

smještena u središnjim naseljima gradova na


Nezainteresiranost stanovnika za primjenu

novih tehnologija u uslugama društvene

infrastrukture

Nedostatak dječjih igrališta - nedovoljna

kvaliteta i/ili nedostatak opreme

Zapuštenost nekretnina za društveni razvoj

zajednice (društvenih domova, područnih škola,

kino dvorana i sl.)

Nedostatna uređena i opremljena fizička/

infrastruktura za daljnji razvoj aktivnosti OCD-a

Niska kvaliteta usluga u kulturi (kazališne,

scenske, galerijske)

Nedostatak domova za stare i nemoćne te

infrastrukture za bolju skrb osoba s teškoćama

Prilike

Očuvani okoliš i priroda

Bogatstvo i raznolikost krajolika

Priroda, kulturno i povijesno nasljeđe

Povećanje vrijednosti ruralnog načina života

(mir, bijeg od stresa, prostranost i život u skladu

s prirodom)

Povećana važnosti ekološke proizvodnje,

proizvodnje ljekovitog i aromatičnog bilja i

proizvoda

Razvoj sektora voćarstva, povrćarstva,

stočarstva

Razvoj novih tehnologija – nova rješenja u

energetici (obnovljivi izvori energije)

Mogućnost transfera znanja i tehnologija

24

Mogućnost diversifikacije poljoprivrednih

djelatnosti

Vrlo dobra plodnost poljoprivrednog tla – dobri

klimatski uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju

Dobre mogućnosti za razvoj stočarstva

Povoljne mogućnosti za ekološko stočarstvo

Potpora umrežavanju i povezivanju

proizvođača i prerađivača u zadruge i klastere

Mogućnost navodnjavanja

Mogućnost razvoja sela kao atraktivne

turističke destinacije

Sve veća važnost zdrave prehrane i ekološke

poljoprivrede u svijetu

Porast potražnje za visokokvalitetnim

autohtonim i zdravim proizvodima

Primjena novih tehnoloških dostignuća može

podići konkurentnost poljoprivrede

Mogućnost integracije agrikulturnog identiteta

područja u turističku ponudu

Mogućnost diversifikacije ponude

Bogatstvo i atraktivnost lokalne gastronomije te

mogućnost brendiranja gastronomskih lokalnih

proizvoda

Bogatstvo lokalne tradicionalne gastronomije

Mogućnost korištenja lovstva u turističke svrhe

Veliki potencijal i mogućnost uzgoja i

racionalnog korištenja divljači

Visoki stupanj bio raznolikosti zbog strukture

prirodnih šuma

Šumska područja s velikim potencijalom za

lovni turizam

Prijetnje

Spora dinamika natječaja iz Programa

ruralnog razvoja RH 2014-2020, te

posljedično nedovoljno iskorištenje sredstava

Nedostatak koordinacije između programa i

aktivnosti u ruralnim prostorima

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi i

zemljišne knjige na velikom području LAG-a

Česte promjene zakonske regulative

Pritisak strane konkurencije na nespremne

domaće proizvođače

Sve veći pritisci na okoliš (tlo, zrak, vodu)

Gubitak identiteta ruralnih krajeva

Neusklađenost zakonskih regulativa sa

potrebama gospodarstva

Emigracija mladih i obrazovanih iz ruralnih

sredina

Mijenjanje vizualnog identiteta seoskih

sredina

Nepovjerenje u interesne oblike udruživanja

Nelojalna konkurencija (jeftin uvoz)

Pojava bolesti koje mogu utjecati na domaću

potrošnju i izvoz

Opasnost od devastacije prostora

(neplanskom i neodrživom gradnjom i

razvojem)

Opasnost od ekstenzivnog i neplaniranog

korištenja prirodnih resursa

Gubitak potencijalnog tržišta uslijed

zaostajanja za konkurencijom

Smanjenje šumskog područja zbog izgradnje

3. Opis ciljeva LRS te integriranog i inovativnog karaktera LRS uključujući jasne i

mjerljive pokazatelje za izlazne pokazatelje ili rezultate

U definiranju vizije i strateških razvojnih ciljeva lokalne razvojne strategije posebno se naglasila

potreba očuvanja okoliša, na način da planirane aktivnosti neće imati negativan utjecaj na okoliš.

Sudionici radionica i članovi LAG-a, prilikom oblikovanja vizije i ciljeva, vodili su se smjernicama

koje će rezultiratismanjenjem utjecaja klimatskih promjena na gospodarski razvoj i kvalitetu

življenja te su u konačnici, razmišljali o inovativnom pristupu lokalnom razvoju putem angažiranja

ljudskog kapitala u smislu jačanja lokalne zajednice.

Prema analizi društveno-gospodarskog stanja i potreba stanovništva, utvrđena je sljedeća vizija

razvoja područja LAG-a Prigorje:

25

LAG Prigorje područje je kvalitetnog, sigurnog i ugodnog življenja i rada u kojem svaka dobna

skupina stanovništva ima na raspolaganju sadržaje za zadovoljenje vlastitih potreba, pri tom vodeći

računa o zaštiti okoliša i očuvanju (prirodne i kulturne) baštine.

Dugoročna razvojna vizija područja LAG-a Prigorje usklađena prvenstveno s ciljevima LEDAER-a

i međusektorskim ciljevima kojima se želi doprinijeti fokus području 6B zajedničke politike

ruralnog razvoja Europe kao i provedbi Mjere 19 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske

2014.-2020.

Iz definirane vizije, proizašao je i slogan LAG-a Prigorje, koji glasi:

„LAG Prigoje – to su ljudi.“

U sloganu i viziji vidljiva je želja za jačanjem ljudskih resursa i kretanjem prema novim

razvojnim mogućnostima. Potencijali LAG-a dio su svakodnevnog života stanovnika, ali pružaju i

velike mogućnosti razvoja, omogućujući kreativnost i napredak.

U planiranju aktivnosti za realizaciju vizije, a time i provedbu LRS te kreiranje razvojnih ciljeva

LAG Prigorje vodio se i načelima LEADER-a odnosno CLLD-a za razdoblje 2014.-2020. Najveći

naglasak stavljen je na postizanje planiranih rezultata kroz resursnu učinkovitost, a koji donose

trajne i vidljive promjene. Načela kojima se u pripremi i planiranju provedbe lokalnog razvoja

vođenog lokalnom zajednicom su:

Razvoj uemeljen na definiranim značajkama, potrebama i mogućnostima lokalnog

područja Strategija je u potpunosti izrađena prema stvarno iskazanim potrebama lokalnih razvojnih

dionika implementacijom pristupa odozdo prema gore

Tijekom izrade LRS posebna pažnja je posvećena jačanju javno-privatnog partnerstva

odnosno integraciji LAG-a kao nositelja razvoja lokalnog područja, te razvoju i definiranju

inovativnog, integriranog i multisektorskog pristupa lokalnom razvoju, umrežavanju i

suradnji te

Načinu programiranja isporuke projekata putem odabira od strane samog LAG-a

(decentraliziran pristup lokalnom razvoju)

3.1. Ciljevi, prioriteti, mjere LRS za područje LAG-a Prigorje temeljeni na mogućnostima PRR

2014. – 2020.

Nakon postizanja širokog dogovora o tome što zajednica želi promijeniti, tko može pomoći u

postizanju navedenog, bilo je potrebno (objektivno) definiranje snaga, slabosti, prilika i prijetnja s

kojima se suočava područje i stanovništvo koje na njemu živi. Naglašena je potreba uključenosti

zajednice kako bi svaki dionik shvatio kako definirani čimbenici utječu na njegove osnovne potrebe

i kako se njima može upravljati. S obzirom da su tri sektora definirala viziju – o tome što se želi

postići, pristupilo se definiranju ciljeva strategije.

Da bi pridonijeli rješavanju identificiranih razvojnih problema i potreba utvrđenih analizom stanja i

SWOT analizom, te ostvarenju vizije, formirana su tri strateška cilja (SC):

SC 1 Razvoj i promicanje društveno-gospodarske održivosti i socijalne uključenosti s

namjerom oživljavanja ruralnog područja LAG-a Prigorje

SC 2 Razvoj i daljnje jačanje šumarstva, primarne poljoprivredne proizvodnje i prerade

poljoprivrednih proizvoda i ribarstva te naglasak na daljnjoj sinergiji s nepoljoprivrednim

djelatnostima kroz promicanje resursne i energetske učinkovitosti

26

SC 3 Oblikovanje prepoznatljivosti LAG-a Prigorje kroz održivo korištenje i valorizaciju

prirodnih i kulturnih posebnosti područja

Vodeći se smjernicama LEADER-a, odnosno CLLD-a za razdoblje do 2020., LAG Prigorje,

metodom odozdo prema gore, definirao je prioritetne tipove operacija i mjere koji su doveli do

definiranja strateških (specifičnih) ciljeva, shematski prikazano:

Tipovi operacija LAG-a Prigorje za razdoblje do

2020. Prioritetne mjere LAG-a

Prigorje za razdoblje do 2020.

Strateški ciljevi LAG-

a Prigorje za razdoblje

do 2020.

1.1.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili

proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno

stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i

kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu

1.1.Unaprjeđenje kvalitete

socijalne i društvene

infrastrukture kroz izgradnju

i/ili rekonstrukciju

SC 1 Razvoj i

promicanje društveno-

gospodarske

održivosti i socijalne

uključenosti s

namjerom

oživljavanja ruralnog

područja LAG-a

Prigorje

1.2.1. Potpora ulaganju u pokretanje

nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području 1.2.Kreiranje mogućnosti za

pružanje visokokvalitetnih

usluga kroz opremanje


infrastrukture

1.2.2. Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih

djelatnosti u ruralnim područjima






nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području 1.3.Jačanje kvalitete življenja

na području LAG-a Prigorje

kroz izgradnju i/ili

rekonstrukciju infrastrukture

namijenjene aktivnostima

slobodnog vremena








nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području

1.4.Razvoj elemenata

sigurnosti stanovnika LAG-a

Prigorje i njihovih gostiju kroz

uređenje javnih površina



1.4.3. Ulaganja u građenje javnih sustava za

vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih

voda

1.4.4. Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta





1.5.1 Priprema i provedba aktivnosti suradnje

LAG-a

1.5.Potpora implementaciji

CLLD načela razvoja lokalnih

zajednica temeljenog na

razvoju suradnje i

umrežavanju unutar područja

LAG-a i s drugim sličnim

organizacijama unutar

Republike Hrvatske i na

međunarodnoj razini

1.5.2 Jačanje kapaciteta LAG-a i lokalnih dionika

za provedbu LRS s provedbom operacija unutar

CLLD strategije

2.1.1. Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u

sustavima kvalitete za poljoprivredne i

2.1. Snažnija primjena sustava

kvalitete u poljoprivrednim

SC 2 Razvoj i daljnje

jačanje šumarstva,

27

prehrambene proizvode gospodarstvima uz naglasak i

primjenu novih tehnologija

primarne

poljoprivredne

proizvodnje i prerade

poljoprivrednih

proizvoda i ribarstva

te naglasak na daljnjoj

sinergiji s

nepoljoprivrednim

djelatnostima kroz

promicanje resursne i

energetske

učinkovitosti

2.1.2. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje

konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

2.1.3. Povećanje dodane vrijednosti

poljoprivrednim proizvodima

2.1.4. Uspostava proizvođačkih grupa i

organizacija

2.1.5. Pilot projekti i razvoj novih proizvoda,

postupaka, procesa i tehnologija

2.2.1. Konverzija degradiranih šumskih sastojina i

šumskih kultura

2.2. Postizanje održivog

gospodarenja šumama uz

povećanje gospodarske

učinkovitosti

2.2.2. Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i

opreme u pridobivanju drva i šumskouzgojnim

radovima


opreme u predindustrijskoj preradi drva

2.2.4. Marketing drvnih i nedrvnih šumskih

proizvoda

2.3.1. Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje

stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja

na okoliš

2.3. Unaprjeđenje energetske

učinkovitosti poljoprivrednih

gospodarstava te stvaranje

dodanih vrijednosti proizvoda 2.3.2. Korištenje obnovljivih izvora energije

2.3.3. Korištenje obnovljivih izvora energije



2.4. Povećanje konkurentnosti

poljoprivrednih gospodarstava

kroz modernizaciju i proširenje

proizvodnih kapaciteta



2.4.3. Potpora mladim poljoprivrednicima

2.4.4. Potpora razvoju malih poljoprivrednih

gospodarstava





2.5. Integracija primarnih

proizvođača u prehrambeni

lanac kroz preradu i plasman

poljoprivrednih proizvoda na

tržište





2.5.3. Uspostava proizvođačkih grupa i

organizacija

2.5.4. Potpora za osnivanje operativnih skupina

2.5.5. Operativne skupine



2.5.7. Kratki lanci opskrbe i lokalna tržišta

2.6.1. Potpora za aktivnosti informiranja i

promoviranja

2.6. Povećanje prepoznatljivost

proizvoda sa područja LAG-a

Prigorje







28




proizvoda



2.7. Povećanje konkurentnosti

kroz pokretanje i/ili jačanje

nepoljoprivrednih djelatnosti

na području LAG-a Prigorje s

naglaskom na ruralni turizam







2.7.4. Uspostava i uređenje poučnih staza,

vidikovaca i ostale manje infrastrukture


nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području 3.1. Ulaganje u izgradnju i/ili

rekonstrukciju i/ili opremanje

infrastrukture namijenjene

jačanju, provedbi i promociji

kulturnih aktivnosti LAG-a

Prigorje

SC 3 Oblikovanje

prepoznatljivosti

LAG-a Prigorje kroz

održivo korištenje i

valorizaciju prirodnih

i kulturnih posebnosti

područja








stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja

na okoliš

3.2. Smanjenje negativnih

utjecaja na okoliš te

poboljšanje zaštite okoliša,

uključujući i zaštitu tla i

razgradnju vode, učinkovitost

vode, zbrinjavanja otpada na

farmi i recikliranje, smanjenje

zagađenja zraka, inovativnim

proizvodima i mjerama za

promicanje smanjenja

zagađenja uzrokovanog

fosilnim gorivima, održivo

upravljanje ekosustavima,

uključujući metode uzgoja

koje su povoljne za okoliš



3.2.4. Neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje

okoliša


vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih

voda

3.2.6. Konverzija degradiranih šumskih sastojina i

šumskih kultura



3.3.1. Neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje

okoliša

3.3. Ulaganje u obnovu

degradiranih staništa i

krajobraznih obilježja LAG-a

Prigorje te izgradnja i

opremanje male infrastrukture

za javnu upotrebu












promoviranja 3.4. Osmišljavanje i razvoj

lokalnih proizvoda i suvenira

kroz promociju tradicijskih i

umjetničkih obrta te 3.4.2. Potpora ulaganju u pokretanje


29



unaprjeđenje starih zanata

karakterističnih za LAG

Prigorje 3.4.4. Marketing drvnih i nedrvnih šumskih

proizvoda



promoviranja 3.5. Organizacija i provedba

promotivnih događanja i/ili

manifestacija s ciljem jačanja i

diseminacije identiteta LAG-a

Prigorje


proizvoda


Definirani ciljevi postići će se djelovanjem kroz prioritetne mjere odnosno aktivnosti kojima se želi

dugoročno doprinijeti razvoju područja te uspostaviti trajne temelje za dugoročan i uspješan razvoj

zasnovan na vlastitim snagama i mogućnostima te aktiviranjem nedovoljno iskorištenim prirodnih,

kulturnih i tradicijskih vrijednosti. LRS omogućuje valorizaciju i uvažavanje svakog stanovnika

LAG-a te njegovu ulogu u aktivnom sudjelovanju u općem razvoju područja, posebno stanovnika iz

socijalno osjetljivih skupina društva poput žena, mladih, nezaposlenih, starijih osoba, osoba s

teškoćama i drugih ranjivih skupina.

Ciljevi LAG-a Prigorje mogu se sažeti u nekoliko elemenata, prema hijerarhijskom postavljanju:

Oživljavanje ruralnog područja ------>

------>Razvoj gospodarstva i konkurentnosti dionika ------>

------>Održivo upravljanje prirodnim resursima i kulturnom baštinom

Kako bi osigurali usklađenost, dionici uključeni u proces izrade Lokalne razvojne strategije, stremili

su prema usklađivanju sa Programom ruralnog razvoja 2014.-2020. i kroz definirane mjere.

3.2. Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti

Mjere/aktivnosti izravno su povezane sa mjerama Programa ruralnog razvoja, koja su pak u skladu

sa prioritetima EPFRR-a. Na ovaj će način biti osigurane poveznice između vizije, ciljeva,

aktivnosti, tipova operacija i pokazatelja kroz cijeli sustav.Definirani tipovi operacija koji proizlaze

iz svakog strateškog cilja i prateće mjere, u potpunosti su sukladni sa Programom ruralnog razvoja i

tipovima operacija koji su definirani unutar njega. U Dodatku 3. donosimo pregled prihvatljivosti i

kriterija, temeljem tipova operacija, koje LAG preuzima iz Programa ruralnog razvoja i planira ih

provoditi, prilagođene području u kojima se provede definirane operacije.

SC 1 Razvoj i promicanje društveno-gospodarske održivosti i socijalne uključenosti s namjerom

oživljavanja ruralnog područja LAG-a Prigorje

Razlog odabira

Područje LAG-a Prigorje ima neiskorištene ljudske razvojne potencijale kao i prirodne resurse, ali

i nedostatak poduzetničkih aktivnosti i dodatnih izvora prihoda. Ruralni prostori imaju daleko

veće i ozbiljnije probleme od urbanijih sredina, kao što su: depopulacija, smanjenje prihoda,

nezaposlenost i stanovništvo nižeg stupnja obrazovanja. Poticanjem diversifikacije djelatnosti,

posebno nepoljoprivrednih djelatnosti, s naglaskom na razvoj obrta i poduzeća, posebno onih

zasnovanih na tradiciji i baštini, omogućit će se ostanak stanovništva na ruralnim prostorima,

dolazak novih stanovnika i povećanje prihoda ruralnih područja. Također, većina prostora LAG-a

ima nedostatno razvijenu komunalnu, poduzetničku i društvenu infrastrukturu. Kako bi se očuvao

život na ovim prostorima, ali i podigla kvaliteta života lokalnih stanovnika te privuklo nove

stanovnike i ulagače, potrebno je razviti infrastrukturu koja će to i omogućiti.

Ciljne skupine

jedinice lokalne samouprave; trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinica lokalne

30

samouprave; javne ustanove neprofitnog karaktera u kojima su osnivači jedinice lokalne

samouprave (osim javnih vatrogasnih postrojbi, lokalnih i regionalnih razvojnih agencija);

udruge/organizacije civilnog društva i vjerske zajednice koje se bave humanitarnim i

društvenim djelatnostima od posebnog interesa za lokalno stanovništvo

poljoprivredna gospodarstva

Očekivani rezultati/Pokazatelji

br. aktivnosti koje primaju potporu radi ulaganja u temeljne lokalne usluge za ruralno

stanovništvo

stanovništvo koje ima koristi od poboljšanih usluga/infrastrukture

br. aktivnosti koje primaju potporu radi ulaganja u malu infrastrukturu, uključujući

ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije

br. korisnika (gospodarstava) koji primaju potporu za pokretanje poslovanja/potporu za

ulaganje u nepoljoprivredne djelatnosti u ruralnim područjima

Kriteriji

regionalni razvojni indeks (prioritet ulaganjima sa nižim stupnjem razvijenosti)

tip ulaganja (prioritet je ulaganje u rekonstrukciju)

doprinos gospodarskom i društvenom razvoju ruralnog prostora u skladu s ciljevima EU

2020 (prioritet ulaganju koje doprinosi stvaranju novih radnih mjesta )

broj potencijalni krajnjih korisnika (prioritet imaju ulaganja sa većim brojem krajnjih

korisnika

obrazovanje i profesionalno iskustvo (prednost se daje obrazovanju i profesionalnim

vještinama vezanim uz ulaganje)

broj novih/sačuvanih poslova uključujući i povećanje zaposlenja na puno radno vrijeme

korisnikov radni status (prioritet imaju dugotrajno nezaposlene osobe)

utjecaj planiranih djelatnosti na okoliš (prednost imaju djelatnosti s pozitivnim utjecajem

na okoliš).

Predviđena

financijska

alokacija do 2023

74,04% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020

Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators), CMES/CMEF

Ukupni postotak sredstava

iz podmjere 19.2 PRR

2014-2020 (javni rashodi)

Ukupan broj sufinanciranih

projekata iz podmjere 19.2 PRR

2014-2020

Broj kreiranih radnih mjesta

putem sufinanciranih projekata iz

podmjere 19.2 PRR 2014-2020

74,04% 174 8

Izvor informacija Izvješća APPRRR i Lokalne akcijske grupe Prigorje

Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) s pripadajućim tipovima

operacija za njihovu realizaciju prema mogućnostima PRR 2014.-2020.

Broj i naziv prioritetne

Mjere (aktivnosti)

Sukladnost

s Mjerom

PRR

Broj i naziv tipa operacije za provedbu

Mjere

Sukladnost s

tipom

operacije iz

PRR

1.1.Unaprjeđenje

kvalitete socijalne i

društvene infrastrukture

kroz izgradnju i/ili

rekonstrukciju

7 1.1.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje

ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za

ruralno stanovništvo, uključujući

slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te

povezanu infrastrukturu

7.4.1

1.2.Kreiranje

mogućnosti za pružanje

7 1.2.1. Potpora ulaganju u pokretanje

nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom

6.2.1

6.4.1

31

visokokvalitetnih usluga

kroz opremanje


infrastrukture

području



1.2.3. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje





7.4.1

1.3Jačanje kvalitete

življenja na području

LAG-a Prigorje kroz

izgradnju i/ili

rekonstrukciju

infrastrukture

namijenjene

aktivnostima slobodnog

vremena



području








6.2.1

6.4.1

7.4.1

1.4.Razvoj elemenata

sigurnosti stanovnika

LAG-a Prigorje i

njihovih gostiju kroz

uređenje javnih površina



području



1.4.3. Ulaganja u građenje javnih sustava

za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje

otpadnih voda

1.4.4. Ulaganja u građenje nerazvrstanih

cesta






6.2.1

6.4.1

7.2.1

7.2.2

7.4.1

1.5.Potpora

implementaciji CLLD

načela razvoja lokalnih

zajednica temeljenog na

razvoju suradnje i

umrežavanju unutar

područja LAG-a i s

drugim sličnim

organizacijama unutar

Republike Hrvatske i na


19 1.5.1 Priprema i provedba aktivnosti

suradnje LAG-a

1.5.2 Jačanje kapaciteta LAG-a i lokalnih

dionika za provedbu LRS s provedbom

operacija unutar CLLD strategije

19.3.1/19.3.2

19.4

Doprinos prioritetima i fokus područjima PRR 1 6

1A, 1B, 1C 6A, 6B

32

SC 2 Razvoj i daljnje jačanje šumarstva, primarne poljoprivredne proizvodnje i prerade

poljoprivrednih proizvoda i ribarstva te naglasak na daljnjoj sinergiji s nepoljoprivrednim

djelatnostima kroz promicanje resursne i energetske učinkovitosti

Prioritetne mjere Razlog odabira prioritetnih mjera

Očuvani prirodni resursi i relativno slaba naseljenost područja, ukazuju i na nedostatak

poduzetničkih aktivnosti i ljudskih resursa. LAG ima vidljiv nedostatak raznolikih gospodarskih

aktivnosti koje bi omogućile brži razvoj područja, posebno u znakovito ruralnim prostorima koja

pokazuju tendenciju iseljavanja i odumiranja stanovnika, kao i zapuštanja poljoprivrednih imanja.

Izrazito ruralne prostore karakteriziraju ozbiljni problemi: nedostatak radnih mjesta, trend migracije

mladih prema urbanim sredinama, nizak životni standard stanovnika, mali prihodi i niska razina

usluga. Isto tako, upravo ta očuvanost prostora i rijetka naseljenost, kao i očuvana tradicijska

graditeljska baština, daje području velike razvojne mogućnosti u razvoju selektivnih oblika turizma,

od kojih se neki već uspješno razvijaju zahvaljujući entuzijastima, poput lovnog turizma, seoskog

turizma s dodatnim sadržajima poput jahanja i biciklizma. Poticanjem diversifikacije ruralnih

prostora, poljoprivrednih i nepoljoprivrednih aktivnosti i potporom za specifične investicije za

očekivati je smanjenje depopulacije, osobito mladih i obrazovanih stanovnika, kao i doseljavanje

novih stanovnika iz urbanih cjelina.

Ciljne skupine

Poljoprivredna gospodarstva

Udruženja poljoprivrednih (ekoloških organizacija)

Zadruge

Pravne i fizičke osobe koje se bave preradom/prehrambenom

djelatnošću/šumarstvom/marketingom


Br. korisnika koji je primio potporu za ulazak u sustav kvalitete

Br. korisnika koji je proveo projekt temeljem resursne i okolišne učinkovitosti

Br. uključenih (pravnih i fizičkih) osoba uključenih u nove oblike organizacija, umrežavanja

i suradnje

Br. aktivnosti sa elementima inovacije

Br. korisnika (gospodarstava) koji primaju potporu za pokretanje poslovanja/potporu za


% povećanja broja radnih mjesta

Kriteriji

okolišna vrijednost šumskog područja na kojem se planira operacija (npr. Natura 2000,

ekološka mreža itd.)

prioritet se daje operacijama koji uključuju informacije o okolišu i elemente podizanja

svijesti (npr. informativne ploče, tematske poučne staze itd.)

obrazovanje i profesionalno iskustvo (prednost se daje obrazovanju i profesionalnim

vještinama vezanim uz ulaganje)



utjecaj planiranih djelatnosti na okoliš (prednost imaju djelatnosti s pozitivnim utjecajem na

okoliš).

Predviđena

financijska

alokacija do 2023


33


Ukupni postotak sredstava iz


(javni rashodi)

Ukupan broj sufinanciranih

projekata iz podmjere 19.2

PRR 2014-2020

Broj kreiranih radnih mjesta

putem sufinanciranih projekata iz


8,51 % 20 3

Izvor informacija Izvješća APPRRR i Lokalne akcijske grupe Prigorje



Broj i naziv

prioritetne Mjere

(aktivnosti)

Sukladnost

s Mjerom

PRR

Broj i naziv tipa operacije za provedbu Mjere Sukladnost

s tipom

operacije

iz PRR

2.1.Snažnija

primjena sustava

kvalitete u

poljoprivrednim

gospodarstvima

uz naglasak i

primjenu novih

tehnologija

3

4

9

16

2.1.1. Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u

sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene

proizvode



2.1.3. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim

proizvodima

2.1.4. Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija



3.1.1.

4.1.1.

4.2.1.

9.1.1.

16.2.1.

2.2.Postizanje

održivog

gospodarenja

šumama uz

povećanje

gospodarske

učinkovitosti

8 2.2.1. Konverzija degradiranih šumskih sastojina i

šumskih kultura


opreme u pridobivanju drva i šumskouzgojnim

radovima


opreme u predindustrijskoj preradi drva


proizvoda

8.5.1.

8.6.1.

8.6.2.

8.6.3.

2.3.Unaprjeđenje

energetske

učinkovitosti

poljoprivrednih

gospodarstava te

stvaranje dodanih

vrijednosti

proizvoda

4 2.3.1. Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog

gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš



4.1.2.

4.1.3.

4.2.2.

2.4.Povećanje

konkurentnosti

poljoprivrednih

gospodarstava

kroz

modernizaciju i

proširenje

proizvodnih

kapaciteta

4

6

16



2.4.2. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim

proizvodima

2.4.3. Potpora mladim poljoprivrednicima

2.4.4. Potpora razvoju malih poljoprivrednih

gospodarstava



4.1.1.

4.2.1.

6.1.1.

6.3.1.

16.2.1.

2.5.Integracija 4 2.5.1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim 4.2.1.

34

primarnih

proizvođača u

prehrambeni

lanac kroz

preradu i plasman

poljoprivrednih

proizvoda na

tržište

7

9

16

proizvodima



stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne

aktivnosti te povezanu infrastrukturu

2.5.3. Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija

2.5.4. Potpora za osnivanje operativnih skupina

2.5.5. Operativne skupine




7.4.1.

9.1.1.

16.1.1.

16.1.2.

16.2.1.

16.4.1.

2.6.Povećanje

prepoznatljivost

proizvoda sa

područja LAG-a

Prigorje

3

6

7

8


promoviranja










proizvoda

3.2.1.

6.2.1.

6.4.1.

7.4.1.

8.6.3.

2.7.Povećanje

konkurentnosti

kroz pokretanje

i/ili jačanje

nepoljoprivrednih

djelatnosti na

području LAG-a

Prigorje s

naglaskom na

ruralni turizam

6

8











6.2.1.

6.4.1.

8.5.2.

Doprinos prioritetima i fokus

područjima PRR

2 3 4 5 6

2A, 2B, 2C 3A 4A 5D, 5C 6A

SC 3 Oblikovanje prepoznatljivosti LAG-a Prigorje kroz održivo korištenje i valorizaciju

prirodnih i kulturnih posebnosti područja

Prioritetne mjere Razlog odabira prioritetnih

mjera

Ulaganjem u razvoj socijalnog potencijala omogućiti će se daljnja zaštita i održivo korištenje

prirodne i kulturne baštine te poticanje gospodarskog razvoja na način uvođenja inovativnih

tehnoloških procesa i visokih ekoloških standarda, kako bi se što manje negativno djelovalo na

okoliš. Važno je razviti dionike koji koriste resursne prednosti područja na održiv način uz očuvanje

prirodne baštine i zaštitu okoliša, kao i revitalizirati tradicionalne djelatnosti uz uporabu novih

tehnologija i obnovljivih izvora energije, te maksimalizaciju energetske učinkovitosti.

35

3.2.Smanjenje negativnih utjecaja na okoliš te poboljšanje zaštite okoliša, uključujući i zaštitu tla i

razgradnju vode, učinkovitost vode, zbrinjavanja otpada na farmi i recikliranje, smanjenje

zagađenja zraka, inovativnim proizvodima i mjerama za promicanje smanjenja zagađenja

uzrokovanog fosilnim gorivima, održivo upravljanje ekosustavima, uključujući metode uzgoja koje

su povoljne za okoliš.

Ciljne skupine

jedinice lokalne samouprave; trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinica lokalne

samouprave; javne ustanove neprofitnog karaktera u kojima su osnivači jedinice lokalne

samouprave (osim javnih vatrogasnih postrojbi, lokalnih i regionalnih razvojnih agencija)

udruge/organizacije civilnog društva i vjerske zajednice koje se bave humanitarnim i

društvenim djelatnostima od posebnog interesa za lokalno stanovništvo poljoprivredna

gospodarstva.


Br. aktivnosti koje primaju potporu radi ulaganja u temeljne lokalne usluge za ruralno

stanovništvo

Stanovništvo koje ima koristi od poboljšanih usluga/infrastrukture

Br. aktivnosti koje primaju potporu radi ulaganja u zaštitu i očuvanje okoliša

Br. korisnika (gospodarstava) koji primaju potporu za pokretanje poslovanja/potporu za


Br. usluga i proizvoda koji predstavljaju LAG Prigorje.

Kriteriji

regionalni razvojni indeks (prioritet ulaganjima sa nižim stupnjem razvijenosti)

doprinos gospodarskom i društvenom razvoju ruralnog prostora u skladu s ciljevima 2020

(prioritet ulaganju koje doprinosi stvaranju novih radnih mjesta)

broj potencijalni krajnjih korisnika (prioritet imaju ulaganja sa većim brojem krajnjih

korisnika



broj operacija (ulaganja kojima se poboljšava otpornost i ekološka vrijednost).

Predviđena financijska

alokacija do 2023



Ukupni postotak sredstava

iz podmjere 19.2 PRR 2014-

2020 (javni rashodi)

Ukupan broj sufinanciranih projekata iz


Broj kreiranih radnih

mjesta putem

sufinanciranih projekata

iz podmjere 19.2 PRR

2014-2020

17,45 % 41 3

Izvor

informacija

Izvješća APPRRR i Lokalne akcijske grupe Prigorje



Broj i naziv prioritetne

Mjere (aktivnosti)

Sukladnost

s Mjerom

PRR

Broj i naziv tipa operacije za provedbu

Mjere

Sukladnost

s tipom

operacije

iz PRR

3.1.Ulaganje u izgradnju 6 3.1.1. Potpora ulaganju u pokretanje 6.2.1.

36

i/ili rekonstrukciju i/ili

opremanje infrastrukture

namijenjene jačanju,

provedbi i promociji

kulturnih aktivnosti

LAG-a Prigorje

7 nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom

području




proširenje lokalnih temeljnih usluga za

ruralno stanovništvo, uključujući slobodno

vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu

infrastrukturu

6.4.1.

7.4.1.

3.2.Smanjenje negativnih

utjecaja na okoliš te

poboljšanje zaštite

okoliša, uključujući i

zaštitu tla i razgradnju

vode, učinkovitost vode,

zbrinjavanja otpada na

farmi i recikliranje,

smanjenje zagađenja

zraka, inovativnim

proizvodima i mjerama

za promicanje smanjenja

zagađenja uzrokovanog

fosilnim gorivima,

održivo upravljanje

ekosustavima, uključujući

metode uzgoja koje su

povoljne za okoliš

4

7

8

16


stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog

utjecaja na okoliš



3.2.4. Neproizvodna ulaganja vezana uz

očuvanje okoliša


vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje

otpadnih voda

3.2.6. Konverzija degradiranih šumskih

sastojina i šumskih kultura



4.1.2.

4.1.3.

4.2.2.

4.4.1.

7.2.1.

8.5.1.

16.2.1.

3.3.Ulaganje u obnovu

degradiranih staništa i

krajobraznih obilježja

LAG-a Prigorje te

izgradnja i opremanje

male infrastrukture za

javnu upotrebu

4

6

7

8

3.3.1. Neproizvodna ulaganja vezana uz

očuvanje okoliša



području




proširenje lokalnih temeljnih usluga za

ruralno stanovništvo, uključujući slobodno

vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu

infrastrukturu



4.4.1.

6.2.1.

6.4.1.

7.4.1.

8.5.2.

3.4.Osmišljavanje i

razvoj lokalnih proizvoda

i suvenira kroz promociju

tradicijskih i umjetničkih

obrta te unaprjeđenje

starih zanata

karakterističnih za LAG

Prigorje

3

6

8

16


promoviranja



području




3.2.1.

6.2.1.

6.4.1.

8.6.3.

16.4.1.

37

proizvoda


3.5.Organizacija i

provedba promotivnih

događanja i/ili

manifestacija s ciljem

jačanja i diseminacije

identiteta LAG-a Prigorje

3

8

16


promoviranja


proizvoda


3.2.1.

8.6.3.

16.4.1.

Doprinos prioritetima i fokus

područjima PRR

2 3 4 5 6

2A, 2B, 2C 3A 4A 5C 6B

3.2.1 Inovativan i integrirani karakter Strategije

Izrada Lokalne razvojne strategije LAG-a Prigorje temeljila se na implementaciji metodologije

odozdo prema gore i strukturirana je na način da definirane mjere doprinose fokus područjima PRR,

kao i horizontalnim (međusektorskim) ciljevima – poticanju inovacija s posebnim naglaskom na

očuvanje okoliša te prilagodbu i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena. Međusektorski ciljevi

prožeti su kroz cijelu strategiju te je upravo navedeno bio glavni predmet rasprave na provedenim

radionicama.

Inovativan karakter Strategije

Oblikovani ciljevi i mjere jasno naglašavaju provedbu samo onih aktivnosti koje imaju štetan

utjecaj na okoliš.Aktivnosti strateških ciljeva, koje možemo sažeti u tri smjera = kvaliteta življenja,

gospodarstvo te kultura i bioraznolikost, u funkciji su daljnjeg jačanja kapaciteta LAG-a Prigorje.

Iako se često susreće težnja za unaprjeđenjem životnih uvjeta lokalnog stanovništva, provedba

aktivnosti koje idu u tom smjeru ne sadržavaju dostatnu razinu inovativnosti. Na održanim

radionicama u procesu izrade LRS-a, naglašena je potreba osmišljavanja aktivnosti (prikazane u

SC1) koje će biti temeljene na inovativnom pristupu rješavanja problema i potreba. Najveći

naglasak stavljen je na osiguravanje socijalne uključenosti i oblikovanje pristupa koji će

istovremeno riješiti probleme (detektiranih) socijalno osjetljivih skupina u društvu, te ojačati

zajednicu u cjelini. Korištenjem postojeće infrastrukture, uz primjenu novih tehnologija, doći će do

povećanja interesa lokalnog stanovništva za sudjelovanjem u aktivnostima koje se provode na

ruralnom području.Kroz odabrane operacije unutar SC2 potiče se primjena inovacije, posebice u

sektorima poljoprivrede, šumarstva i prerade, pri čemu je najveći naglasak stavljen na vještine i

kapacitete korištenja novih tehnologija. Generacijska obnova poljoprivrede (kako je vidljivo u

osnovnoj analizi), doprinijet će snažnijoj i učestalijoj provedbi aktivnosti kojima je sastavni element

– inovativnost. Primjenom novih metoda i/ili starih metoda kroz korištenje nove tehnologije, doći

će do snažnijeg korištenja resursnih kapaciteta, a posljedično i višeg stupnja učinkovitosti i

održivosti. Unutar SC3 naglasila se revitalizacija tradicijske i kulturne baštine te prirodne

bioraznolikosti,kroz omogućavanje inovativnih tehnologija. Približavanje tradicije i običaja, uz

istovremeno snažnu resursnu učinkovitost, može se uspješnije približiti lokalnom stanovništvu i

zainteresiranim posjetiteljima kroz korištenje novih tehnologija i/ili metoda. Navedeno ne

pretpostavlja visoku razinu tehnologija za koje je potrebno više tehnoloških kapaciteta no što ima

LAG Prigorje. Naprotiv, upravo je intencija korištenja postojećeg kroz nove mogućnosti i/ili

aktivnosti i/ili metode, kako bi se unaprijedili kapaciteti kroz sinergiju inovativnosti i učinkovitosti.

Zaštita okoliša

38

Iako je tek 23,13% površine LAG-a Prigorje pod zaštitom NATURA 2000, sudionici izrade LRS i

članovi LAG-a, planiraju provoditi aktivnosti koje su okolišno prihvatljive i održive, imaju

pozitivan utjecaj na okoliš i uvode tehnologije i procese koji omogućuju opće poboljšanje okoliša

te biološke raznolikosti. LAG će informirati i animirati sve lokalne razvojne dionike, posebno

prijavitelje projekata za realizaciju LRS za uporabu tehnologija i zahvata koji koriste materijale koji

nisu štetni za okoliš, prihvatljivi su za ljude i okolinu. Unutar svih strateških ciljeva prioritet se

stavlja na provedbu okolišno prihvatljivih aktivnosti, uz naglasak na primjenu resursne i okolišne

učinkovitosti. Sudionici u procesu izrade LRS-a, svjesni su potrebe unaprjeđenja znanja o

mogućnostima primjene tehnologija (koje za cilj imaju očuvanje okoliša). U skladu s navedenim,

LAG će osigurati minimalno prihvatljivu razinu prijenosa znanja i vještina s ciljem obuhvatnije

zaštite okoliša. Najveći naglasak zaštiti okoliša vidljiv je unutar SC2, pri čemu se razvoj

gospodarstva dodatno vrednuje ukoliko je temeljen na resursnoj i ekološkoj učinkovitosti.

Prilagodba i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena

Mjerama energetske učinkovitosti, poticanje korištenja OIE, te smanjenje emisija metana u

stočarskoj proizvodnji koje se predviđaju provedbom strategije doprinosi se ublažavanju

negativnih posljedica klimatskih promjena. Ulaganja u okviru potpora uvođenju novih tehnologija

i procesa u poljoprivredi (prvenstveno usmjerenih na restrukturiranje gospodarstva) i šumarstvu te

preradi drveta (vidljivo unutar strateških ciljeva 2. i 3.) omogućit će lakšu prilagodbu i ublažavanje

utjecaja klimatskih promjena unutar ruralnog prostora kroz smanjenje emisije štetnih tvari. Zahvati

koji se odnose na očuvanje bioraznolikosti šuma imaju pozitivan utjecaj na klimatske promjene

pošto se poboljšavaju općekorisne funkcije šuma, a pri tome se koriste i alati za informiranje

stanovništva o očuvanju šuma i šumskih zajednica (vidljivo unutar strateških ciljeva 2. i 3.). Kroz

razvoj lokalne infrastrukture unutar (vidljivo unutar strateškog cilja 1.), prednost će se dati opremi i

zahvatima koji su otporni na klimatske promjene.

Sažetak

Integrirani i višesektorski razvoj područja LAG-a postiže se kroz kombinaciju tipova operacija koje

se planiraju provoditi. Ciljevima razvoja područja LAG-a povezuju se lokalni proizvođači, udružuju

se vertikalno i horizontalno kako bi zajednički nastupili na tržištu. Veća zastupljenost proizvoda na

tržištu zahtjeva dodatna ulaganja u podizanje kvalitete i konkurentnosti proizvoda, dok je za

postizanje veće konkurentnosti, potrebno ulagati u modernizaciju i opremanje proizvodnih pogona

uz poštivanje odredbi zaštite okoliša i pozitivnog utjecaja na klimatske promjene. Jačanje kvalitete

života u ruralnim područjima postiže se izgradnjom lokalne infrastrukture koja je dostupna većem

broju stanovnika LAG-a, osmišljavaju se i provode projekti s istim ciljem. Kroz sve navedeno

unaprjeđuje se atraktivnost područja LAG-a, sprečava depopulacija i osiguravaju bolji uvjeti života.

3.3. Opis odabira projekta na nivou LAG-a Prigorje (način odabira projekata, kriteriji, sastav

tijela za odabir projekata uključujući i opis procedure dodjeljivanja višeg intenziteta potpore

odabranom projektu)

Procesom izrade strategije, uspostavom suradnje, međusobnog povjerenja, želje i spremnosti za

suradnjomte provedbu zajedničkih aktivnosti, stvoreni su temelji koji omogućuju dugoročnu i

održivu strategiju zajedničkog razvoja područja LAG-a kao i aktivnosti za njezinu implementaciju.

Različitost stavova, mišljenja i pristupa rješavanju problema lokalnog razvoja, koji uključuje

različite organizacije, institucije i pojedince na području LAG-a, a koji su postigli konsenzus oko

zajedničkih razvojnih smjernica područja, omogućilo je usvajanje načela održivog integriranog

ruralnog razvoja i upravljanja njime. Metodologija izrade strategije doprinijela je formiranju jakih i

dugoročnih veza na području LAG-a usmjeravanjem aktivnosti na različite oblike suradnje putem

39

partnerskih odnosa, te je omogućila razvoj mreže institucija, organizacija i poduzetnih pojedinaca

koji su svi usmjereni ka postizanju zajedničkih strateških ciljeva.

Zadatak LAG-a Prigorje je:

jačanje kapaciteta lokalnih sudionika za izradu i provedbu operacija uključujući poticanje

njihovih sposobnosti upravljanja projektima;

sastavljanje nediskriminirajućeg i transparentnog izbornog postupka i objektivnih kriterija

za odabir operacija, u kojima se izbjegavaju sukobi interesa, jamči da u odlukama o izboru

najmanje 50% glasova pripada partnerima koji ne pripadaju tijelima javne vlasti i dopuštaju

odabir pisanim postupkom;

osiguravanje usklađenosti sa strategijom lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice prilikom

odabira tih operacija, dajući im prednost u skladu s njihovim doprinosom u ostvarenju

ciljeva te strategije;

pripremu i objavu poziva na dostavu prijedloga ili aktualnog postupka za podnošenje

projekata, uključujući utvrđivanje kriterija za odabir;

primanje i ocjenjivanje zahtjeva za potporu;

odabir operacija i utvrđivanje iznosa potpore te, prema potrebi, podnošenje prijedloga

nadležnom tijelu radi završne provjere prihvatljivosti prije odobrenja;

praćenje provedbe strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice i operacija koje su

dobile potporu te izvođenje posebnih evaluacija povezanih sa strategijom lokalnog razvoja

kojom upravlja lokalna zajednica.

Odabir projekata na razini LAG-a definira se internim proceduralnim aktima LAG-a, a osnova za

izradu akata je procedura opisana u ovom poglavlju. Procedura odabira projekata:

1. Faza – Definiranje općih uvjeta prihvatljivosti

Opći uvjeti prihvatljivosti odnose se na definiranje strateških prioriteta i tipova operacija u skladu s

LRS LAG-a Prigorje, identificiranje prihvatljivih prijavitelja sukladno determiniranom shemom

ciljeva, mjera(aktivnosti )i tipova operacija u LRS:

Strateški razvojni prioriteti do 2020., kako je definirano prihvaćanjem Strategije od strane

Skupštine LAG-a Prigorje, strateški prioriteti razvoja su mjere (aktivnosti) definirane za

postizanje strateških razvojnih ciljeva do 2020. odnosno, svojom realizacijom, do 2023.

Tipovi operacija odnose se na usklađenost prihvatljivih projekata i aktivnosti unutar

projekata s Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

godine (PRR) te predloženim mjerama ruralnog razvoja na nacionalnoj razini.

Prihvatljive ciljane skupine (prijavitelji projekata, odnosno korisnici) u skladu su s

identificiranim prihvatljivim projektima (prikupljeni u bazi projektnih ideja tijekom

pripreme LRS) i tipovima operacija u odnosu na mjere ruralnog razvoja u Republici

Hrvatskoj, izrađuje se detaljan opis prihvatljivih prijavitelja sa uvjetima prihvatljivosti.

Detaljan opis tipova operacija, prihvatljivih aktivnosti, uvjeta prihvatljivosti, prihvatljivih i

neprihvatljivih troškova, prihvatljivih prijavitelja i intenziteta potpore, s kriterijima opisan je u

Dodacima 4., 5.,6. i 11 uz napomenu kako su u istom moguće promjene obzirom na regulatorni

okvir provedbe pojedinog TO/Podmjere/Mjere nacionalne razine.

2. faza – Priprema natječajne dokumentacije za objavu javnog poziva (natječaja)

Priprema dokumentacije za prikupljanje projekata obuhvaća pripremu tehničke dokumentacije za

objavu javnog poziva – tekst natječaja, upute za prijavitelje, prijavne obrasce i prateću

dokumentaciju. Pripremljeni obrasci objavit će se na internetskim stranicama LAG-a te svih

članova LAG-a (koji imaju Internet stranice) kako bi bili dostupni u elektronskoj verziji svim

potencijalnim prijaviteljima.

3. Faza – objava javnog poziva LAG-a za prijavu projektnih prijedloga u okviru

provedbe LRS

40

Poziv se objavljuje sukladno izrađenom Godišnjem akcijskom planu provedbe LRS u tekućoj

godini, prethodno usuglašenim s APPRRR. Godišnji akcijski plan provedbe za javnu objavu,

odobrava Skupština LAG-a. Nakon odobrenja od strane Skupštine LAG-a, isti će biti objavljen na

web stranicama LAG-a. Obzirom na predloženi regulatorni okvir za provedbu podmjere 19.2 od

strane nadležnog tijela - natječaj za dodjelu sredstava za pojedini TO raspisuje se samo ukoliko je

Agencija za plaćanja na nacionalnoj razini raspisala najmanje jedan natječaj za tip operacije

sukladan TO LAG-a. Poziv se objavljuje na internetskim stranicama LAG-a te svih članova LAG-a

koji imaju funkcionalne i operativne Internetske stranice te se javnost izvješćuje preko tiskanih i

drugih medija na lokalnoj i regionalnoj razini. Tijekom trajanja otvorenog javnog poziva LAG će

organizirati minimalno tri informativna dana/radionice za potencijalne prijavitelje s jasnim uputama

o ispunjavanju obrazaca, ciljem i svrhom prijave projekata. Info dani istovremeno su i način javne

komunikacije LRS usmjereni animaciji lokalnih razvojnih dionika u cilju ispunjavanja temeljenih

načela LEADER-a. LAG će, ujedno, tijekom trajanja javnog poziva, imati jasno navedene kontakte

i vrijeme u kojemu će odgovarati na pisane i usmene upite potencijalnih korisnika, zaključno do 1

dana prije zatvaranja javnog poziva (natječaja).

4. Faza – zaprimanje, ocjenjivanje i odabir projekata Projektni prijedlozi zaprimaju se putem službene adrese LAG-a na način i u vrijeme kako je

definirano Uputama za prijavitelje. Ocjenjivanje projekata provodi se prema unaprijed određenim

kriterijima opisanim u Dodatku 7. Ocjenjivanje provodi Ocjenjivački odbor/Povjerenstvo koji će

biti formiran za svaki natječaj posebno, odlukom Upravnog odbora, a kako bi se osigurala

nepristranost i stručnost ocjenjivača. Ocjenjivački odbor čine po 3 predstavnika: 1 iz javnog i 2 iz

privatnog (civilnog i gospodarskog) sektora. Svi članovi Ocjenjivačkog odbora/Povjerenstva moraju

potpisati izjavu o nepristranosti (izbjegavanju sukoba interesa). Ocjenjivanje se provodi u više

koraka:

1. Korak: administrativna provjera prijave koju provodi ured (stručna služba) LAG-a

2. Korak: (samo u slučaju dopune), ukoliko neki od dokumenata nedostaje ili je nejasan, LAG

pisanim putem izvješćuje prijavitelja kako ima 5 radnih dana za pisanu dostavu dopune ili

objašnjenja.

3. Korak: Ocjenjivački odbor/Povjerenstvo provodi kvalitativnu ocjenu projektnog prijedloga

sukladno kriterijima bodovanja, priprema izvješće o vrednovanju i izrađuje privremenu

Rang listu projektnih prijedloga za konačni odabir od strane Upravnog odbora. Voditelj

LAG-a facilitira proces ali ne sudjeluje u postupku odlučivanja. Voditelj izrađuje zajedničko

izvješće o vrednovanju projektnih prijedloga (prosjek pojedinačnih ocjena) u kojem je

razvidno i pojedinačno vrednovanje svakog člana Ocjenjivačkog odbora/Povjerenstva.

Sastanak Ocjenjivačkog odbora/Povjerenstva otvoren je za zainteresiranu javnost.

4. Korak:Upravni odbor provodi konačnu procjenu projektnih prijedloga prema izvješću o

vrednovanju od strane Ocjenjivačkog odbora/Povjerenstva i privremenoj Rang listi, te

prema dodatnim kriterijima doprinosa dodanoj vrijednosti LRS načelima LEADER/CLLD

programa i potrebama LAG-a (dodatni kriteriji navedeni u Dodatku 7). U slučaju da 2 ili

više projektnih prijedloga imaju jednak broj bodova, primjenjuje se načelo prvenstva predaje

projektnog prijedloga na natječaj.Svi članovi Upravnog odbora moraju potpisati izjavu o

nepristranosti (izbjegavanju sukoba interesa). Konačne odluke donose se konsenzusom.

Projekt može biti izabran za potporu LAG-a ako ga je odobrilo najmanje 51% članova UO

koji imaju pravo glasa pri odlučivanju (moguće je da je redovni član UO izuzet od glasanja

ako je u potencijalnom sukobu interesa, pa se izuzima iz istog, što se bilježi zapisnikom za

sastanka). Sastanku UO mogu prisustvovati sve zainteresirane osobe i otvoren je za javnost.

41

LAG Prigorje svjestan je potencijalne zloupotrebe prilikom selekcijskog postupka, te je definirao

nužnost osiguranja transparentnosti i izbjegavanja sukoba interesa prema Uredbi (EU)

br.1303/2013, članku 34. između podnositelja prijave i članova povjerenstva. Dodatni kriteriji za

izuzeće člana Ocjenjivačkog odbora/Povjerenstva:

Član Ocjenjivačkog odbora/Povjerenstva za odabir je podnositelj, predstavnik podnositelja,

član obitelji ili rođak podnositelja prijave

Član Ocjenjivačkog odbora/Povjerenstva je u poslovnom, radnom ili drugačijem odnosu s

podnositeljem prijave

Član Ocjenjivačkog odbora/Povjerenstva za odabir povezan je s podnositeljem na drugi

način ili postoje okolnosti koje mogu utjecati na objektivnost pri odabiru.

Rang lista odobrenih projekata objavljuje se na Internet stranicama LAG-a. Ovim postupcima

osigurava se transparentnost selekcijskog postupka sukladno Uredbi (EU) br.1030/2013, članak 34.

5. Korak:– Prijava odabiranih projektnih prijedloga na natječaj APPRRR-a

Nakon završetka natječaja za pojedini Tip operacije, LAG u roku od 30 dana dostavlja APPRRR-u

dokumentaciju vezanu za postupak odabira i to:

Popis osoba koje su sudjelovale u odabiru projekata; s pratećim izjavama o nepristranosti

(izbjegavanju sukoba interesa);

Zapisnik sa sjednice Ocjenjivačkog odbora i Upravnog odbora; sa pratećom dokumentacijo,

a obavezno dostavlja tablicu s prikazom kriterija odabira i ostvarenog broja bodova po

svakom članu Ocjenjivačkog odbora;

Rang listu svih prijava projektni prijedloga.

Agencija za plaćanja na nacionalnoj razini provodi postupak provjere usklađenosti odabira

projekata LAG-a sa kriterijima navedenim u Strategiji. Agencija za plaćanja nakon provedenog

postupka, obavještava LAG, a nositelj pojedinog projekta u slučaju pozitivnog odgovora, mora

podnijeti zahtjev za potporu Agenciji za plaćanja. Agencija za plaćanja na nacionalnoj razini

provjerava prihvatljivost odabranog projekta na razini LAG-a prema posljednjem objavljenom

natječaju na nacionalnoj razini. Nakon provedene administrativne kontrole za koje je Agencija za

plaćanja donijela odluku o dodjeli sredstava, nositelj projekta podnosi zahtjev za isplatu sredstava

putem AGRONET aplikacije koja se nalazi na www.apprrr.hr.

Lista potvrđenih i odobrenih projekata od strane Agencije za plaćanja objavljuje se na

Internet stranicama LAG-a Prigorje. Aktivnosti provedbe projekata mogu započeti nakon

donošenja odluke o dodjeli sredstava od strane APPRRR-a.

Kriteriji za odabir projekata utvrđeni su na način koji osigurava postizanje ciljeva strategije.

Ujedno, kriteriji nude mogućnost usmjeravanja na konkretna pitanja koja su od ključne važnosti za

postizanje očekivanih ishoda LRS-a. Uz definirane kriterije za svaki predmetni tip operacije,

sukladno Pravilnicima Programa ruralnog razvoja 2014.-2020., LAG Prigorje se odlučio za

definiranje dodatnih kriterija kako bi isti doprinijeli ostvarenju zadanih ciljeva.

Kriteriji za odabir projektnih ideja

Kriteriji Broj

bodova

Ostvaren

broj bodova

Objašnjenje

povjerenstva Opći kriteriji

Projektna ideja zasniva se na revitalizaciji i promociji

tradicijske baštine, primjenom inovativnih vještina i

metoda

1-5

Projektna ideja promovira i uvodi nove tehnologije,

metodologije, znanja i vještine

1-5

Projektna ideja doprinosi razvoju nekoliko JLS na 1-5

http://www.apprrr.hr/

42


Projektna ideja ima utjecaj na sva tri sektora – javni,

civilni i privatni

1-5

Projektna ideja naglašava resursne i okolišne

učinkovitosti

1-5

Projektna ideja osigurava uključivanje definiranih

socijalno osjetljivih skupina u društvu

1-5

Maksimalan dodatan broj bodova 30

Dodatna razrada kriterija nalazi se u Dodatku 7.

Povjerenstvo temeljem kriterija zadanih Programom ruralnog razvoja i LRS-a, te pokazatelja koje je

definirano unutar projektnog prijedloga, donosi odluku o prijedlogu za odabir projekata. Nakon

provedbe evaluacije izrađuje se zapisnik sa izvršene evaluacije, te ga Povjerenstvo dostavlja

Upravnom odboru, koji potom donosi konačnu odluku o izdavanju daljnjem postupku i upućivanju

projektnog prijedloga na obradu. Ukoliko se ispostavi, tijekom procesa evaluacije, da predložena

projektna ideja/prijava ima snažniji društveni, gospodarski, okolišni i inovativni učinak na područje

LAG-a u cjelini, Povjerenstvo može predložiti, a Upravni odbor prihvatiti prijedlog za dodjelu višeg

intenziteta potpore. U redovnoj fazi evaluacije, intenzitet potpore dodjeljuje se sukladno

definiranom u Programu ruralnog razvoja, no ukoliko se ispune 4 definirana učinka, moguće je

dodijeliti viši intenzitet potpore.

Uz proces evaluacije, Povjerenstvo i Upravni odbor treba voditi računa o kapacitetima podnositelja

projektnog prijedloga, pri čemu se slabiji ili nedovoljno razvijeni kapaciteti o upravljanju

projektnim ciklusom i postizanju doprinosa LRS-a, mogu riješiti edukativnim ciklusima minimalno

30 dana prije planirane objave natječaja.U trenutku dodjele sredstava, LAG će prijavitelje detaljno

upoznati sa pravilima komunikacije i vidljivosti, načinu i formi podnošenja izvješća i zahtjeva za

isplatom, te mogućnostima umrežavanja nakon završetka projekta – potičući na taj način

kapitalizaciju projekata.

3.4. Opis tema planiranih projekta suradnje i način odabira projekata suradnje

Umrežavanje uključuje razmjenu dostignuća, iskustava i know-how između LEADER grupa,

ruralnih područja, vlasti i organizacija uključenih u ruralni razvoj unutar EU, neovisno o tome da li

su direktni LEADER korisnici. Ono se također odnosi na transfer dobre prakse, diseminaciju

inovativnosti i razvijanje na temelju znanja stečenog na lokalnom ruralnom razvoju. Postoje

različiti oblici umrežavanja od kojih je važno spomenuti sljedeća dva tipa:

Institucionalno umrežavanje: uključujući Europsku mrežu za ruralni razvoj (pokrenutu od

Europske komisije) i nacionalnu ruralnu mrežu, i Nacionalne, regionalne i lokalne mreže

koje stvaraju veze između ljudi, projekata i ruralnih područja te tako mogu pomoći nadjačati

izolaciju s kojom su suočene neke ruralne regije i stimulirati projektnu suradnju.

Suradnja: uključuje lokalne akcijske grupe koje provode zajednički projekt sa drugom

LEADER grupom, ili sa grupom koja ima sličan pristup u drugoj regiji, državi članici, ili

čak u nekoj trećoj zemlji. Projekti suradnje nisu samo jednostavno izmjenjivanje iskustava,

već oni moraju uključivati konkretne zajedničke projekte idealno vođene unutar zajedničke

strukture.

Postoje dva moguća različita oblika suradnje unutar LEADER-a:

internacionalna suradnja koja obilježava suradnju između različitih ruralnih područja

unutar država članica ili između LEADER grupa, i također je otvorena za ostale lokalne

grupe koje koriste sličan participan pristup; i

43

međudržavna suradnja obilježava suradnju između LEADER grupa iz najmanje dvije

države članice, ili suradnju sa grupama iz trećih država koje prate sličan pristup.

LAG Prigorje planira umrežavanje i suradnju sa LAG-ovima na području RH i EU na temama:

jačanje kapaciteta dionika u poljoprivrednoj djelatnosti – uspostavljanje kratkih lanaca

nabave te efikasniji razvoj i promocija proizvoda

razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti – jačanje specifičnih oblika ruralnog turizma

objedinjavanjem prirodne i kulturne baštine te posebnosti područja LAG-a

jačanje kapaciteta dionika u području primjene novih tehnologija i inovacija u

poljoprivredno-prerađivačkom sektoru.

Navedene teme proizašle su iz definiranja SWOT analize, kroz identifikaciju potreba i mogućnosti

za daljnji razvoj. Povezivanje, sinergijsko djelovanje u razvojnim procesima, razmjena znanja i

iskustava, LAG Prigorje definira kao stavke od ključne važnosti. LAG Prigorje planira provedbu

projekata suradnje na nacionalnoj (3 projekta) te na EU razini (1 projekt). Dodatnu ulogu u

mogućnostima umrežavanja, imat će postojeće bratimljenje gradova na LAG području sa gradovima

u EU-

U trenutku kada LAG izrazi interes za uključivanjem u projekte suradnje na definirane teme,

osnovat će se povjerenstvo za dodjelu i praćenje utroška sredstava, kako bi se pravovremeno

umanjila mogućnost da LAG kao prijavitelj utroši sva alocirana sredstva. Odluku o ulasku u

projekt suradnje, kroz detaljno elaboriranje i prikazivanje rezultata implementacije, moraju podržati

članovi Skupštine. Upravni odbor će direktno sudjelovati u pripremi projekta suradnje,

osiguravajući kvalitetni obuhvat i visoku razinu kvalitete predmetnog projekta. Prilikom ulaska u

projekte suradnje, obavezno je potpisivanje Partnerskog sporazuma ili Sporazuma o suradnji sa

odabranim LAG-om, u kojemu se jasno navode zadaci, prava i obaveze svakog od partnera.

3.5. Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima (ŽRS, PRR)

LAG Prigorje definirao je važne, horizontalne (dugoročne) ciljeve, koji se moraju promicati kroz

provedbu svih programa i projekata implementacijom LRS-a, a to su: razvoj informacijskog

društva, promocija jednakih mogućnosti i socijalne inkluzije, promicanje i poticanje inovativnosti,

zaštita okoliša, razvoj u skladu s klimatskim promjenama te resursne i okolišne

učinkovitosti.Strateški ciljevi definirani su na način da su u potpunosti usklađeni sa Programom

ruralnog razvoja 2014.-2020. (PRR), zadanim ciljevima i prioritetima, kako bi se aktivnostima koje

će LAG provoditi, doprinijelo rješavanju potreba na razini Republike Hrvatske. PRR 2014. – 2020.

osigurava jedinstvenu primjenu politike ruralnog razvoja na cjelokupnom ruralnom području RH po

definiciji jedan program za cijeli teritorij.

Program ruralnog razvoja 2014.-2020. LRS LAG-a Prigorje 2014.-2020.

Poticanje konkurentnosti poljoprivrede,

među ostalim, i kroz višenamjensku i

tehnološki inovativnu proizvodnju

prilagodljivu klimatskim promjenama te

tehnološki moderniziranu prehrambeno-

prerađivačku industriju

SC 2 Razvoj i daljnje jačanje šumarstva, primarne

poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih

proizvoda i ribarstva te naglasak na daljnjoj sinergiji s

nepoljoprivrednim djelatnostima kroz promicanje

resursne i energetske učinkovitosti

Osiguranje održivog upravljanja

prirodnim resursima i akcije protiv

klimatskih promjena uz provedbu načela

zaštite okoliša i prirode te očuvanje

genetskih izvora

SC 2 Razvoj i daljnje jačanje šumarstva, primarne

poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih

proizvoda i ribarstva te naglasak na daljnjoj sinergiji s

nepoljoprivrednim djelatnostima kroz promicanje

resursne i energetske učinkovitosti

44

SC 3 Oblikovanje prepoznatljivosti LAG-a Prigorje

kroz održivo korištenje i valorizaciju prirodnih i

kulturnih posebnosti područja

Postizanje uravnoteženog teritorijalnog

razvoja ruralnih gospodarstava i

zajednica, uključujući stvaranje i

zadržavanje radnih mjesta.

SC 1 Razvoj i promicanje društveno-gospodarske

održivosti i socijalne uključenosti s namjerom

oživljavanja ruralnog područja LAG-a Prigorje

SC 3 Oblikovanje prepoznatljivosti LAG-a Prigorje

kroz održivo korištenje i valorizaciju prirodnih i

kulturnih posebnosti područja

Oblikovanjem mjera u LRS-u te načinom njihove provedbe, definirano je kako se doprinosi

prilagodbi i ublažavanju negativnih posljedica klimatskih promjena (posebno usmjerene na održive

izvore energije i korištenje „zelene“ energije). Pri navedenom je najveća pažnja usmjerena prema

obnovljivim izvorima energije i potencijalnim korisnicima, koji, koristeći potencijale koje ima LAG

Prigorje, postižu održivost razvoja područja. LRS je kroz svoje ciljeve i mjere usmjerena na

podizanje svijesti o važnosti zaštite okoliša čemu doprinose mjere za smanjenje štetnih posljedica

na okoliš kojima će se pridonositi i njegovoj zaštiti. Svaki od potencijalnih dionika – poljoprivredno

gospodarstvo, JLS, civilni sektor itd., ima definirane mogućnosti kvalitetnijeg utjecaja na zaštitu

okoliša.Glavni dionici i prepoznati sektori (javni, civilni, privatni) područja LAG-a Prigorje,

tijekom procesa izrade LRS-a, naglasili su definiranje mogućnosti za provedbu integriranih i

inovativnih lokalnih rješenja za lokalne probleme. Navedeno je definirano unutar mjera koje se

tiču kako razvoja društvene i socijalne infrastrukture, valorizacije prirodnih i kulturnih posebnosti te

jačanja gospodarstva (poljoprivrede i nepoljoprivrednih djelatnosti). U okviru provedbe načelno je

definirana struktura kriterija koja podupire inovativne projekte koji će kroz implementaciju

doprinijeti rješavanju specifičnih problema područja LAG-a Prigorje.

Lokalna razvojna strategija LAG-a Prigorje za razdoblje do 2020. godine, usklađena je sa

postojećim (važećim) verzijama Županijske razvojne strategije Zagrebačke županije i Županijske

razvojne strategije Koprivničko-križevačke županije za razdoblje 2011.-2013. Županijska razvojna

strategija (ŽRS) temeljni je planski dokument za održivi društveno-gospodarski razvoj svake

županije. Strategijama su definirani strateški ciljevi razvoja županija koji se temelje na sinergiji

razvoja: gospodarstvo - ljudski potencijali – infrastruktura - valorizacija prirodne i kulturne

baštine. Navedenim ciljevima i pripadajućim prioritetima postavljen je pravac razvoja županija, kao

dviju županija koje razvijaju gospodarstvo odnosno privatni sektor, brinu o društvenomstandardu i

civilnom društvu, unapređuju infrastrukturne preduvjete za cjelokupni razvoj te štite prirodne i

kulturne vrijednosti. U trenutku pisanja LRS-a LAG-a Prigorje 2014.-2020., u izradi su nove

županijske razvojne strategije za razdoblje do 2020. godine. Strateški ciljevi LAG-a Prigorje

prilagođeni su i budućim smjernicama razvoja dvije županije, koje su stavile naglasak na razvoj

ruralnog područja kroz gospodarstvo, infrastrukturu potrebnu za unaprjeđenje kvalitete življenja te

revitalizaciju kulturne i prirodne baštine.

ŽRS ZŽ 2011.-2013. ŽRS KKŽ 2011.-2013. Strateški ciljevi LAG-a Prigorje do 2020.

Strateški cilj I. Povećati

konkurentnost i društvenu

odgovornost gospodarstva

Strateški cilj I.

Konkurentno

Gospodarstvo

SC 2 Razvoj i daljnje jačanje šumarstva,

primarne poljoprivredne proizvodnje i

prerade poljoprivrednih proizvoda i

ribarstva te naglasak na daljnjoj sinergiji s Strateški cilj II. Razvijati Strateški cilj II. Jačanje

45

ljudske resurse i

unaprijediti upravljanje

razvojem

ljudskih

resursa i podizanje

društvenog standarda

nepoljoprivrednim djelatnostima kroz

promicanje resursne i energetske

učinkovitosti

Strateški cilj III. Poboljšati

infrastrukturu i kvalitetu

života

Strateški cilj III. Razvoj

prometne i komunalne

infrastrukture

SC 1 Razvoj i promicanje društveno-

gospodarske održivosti i socijalne

uključenosti s namjerom oživljavanja

ruralnog područja LAG-a Prigorje

Strateški cilj IV. Poboljšati

zaštitu okoliša i

prepoznatljivost prirodne i

kulturne baštine

Strateški cilj IV.

Održivo korištenje

prirodnih i kulturnih

vrijednosti i

gospodarenje energijom

SC 3 Oblikovanje prepoznatljivosti LAG-a

Prigorje kroz održivo korištenje i

valorizaciju prirodnih i kulturnih

posebnosti područja

4. Opis uključenosti lokalnih dionika u izradu LRS

Cjelokupni proces izrade LRS-a temelji se na partnerskom pristupu i participativnoj metodologiji

kojoj je svrha postići konsenzus predstavnika svih ciljnih skupina (javni, privatni i civilni sektor) u

definiranju razvojne politike. Izrada LRS-a bila je podijeljena u tri osnovne faze. Prva faza sastojala

se od identificiranja radne skupine sačinjene od djelatnika i predstavnika jedinica lokalne

samouprave, ujedno osnivača LAG-a Prigorje. Paralelno su se prikupljale sve potrebne informacije i

podaci potrebni za izradu analize stanja, što uključuje primarna i sekundarna istraživanja. Primarno

istraživanje temeljilo se na analizi postojeće prakse i stanja na terenu putem intervjua, upitnika, i sl.

Sekundarno istraživanje sastojalo se od pregleda i analize svih dostupnih dokumenata bitnih za

izradu LRS-a, statističkih baza, analiza zakonskog i institucionalnog okvira i dr. Druga faza se

sastojala od radnih sastanaka sa tri sektora – javni, civilni, privatni, na kojima se izlažu problemi i

vodi se rasprava sa svrhom utvrđivanja ciljeva i mjera. Predstavnici javnog, privatnog i civilnog

sektora činili su „glas“ onih koji su izravno povezani s ruralnim područjem LAG-a Prigorje, stoga je

njihovo mišljenje od iznimne važnosti. Definirani sektori su sudjelovali izravno svojim prijedlozima

i kritikama u svim fazama izrade LRS-a. Mišljenje i rasprava na radionicama, potaknuta od strane

predstavnika različitih sektora, posebno su pomogli kod izrade analize stanja i SWOT analize te kod

definiranja vizija, ciljeva i mjera. Kroz izravno sudjelovanje svakog pojedinog sudionika,

prikupljene su informacije o dosadašnjem radu i programima sektora, kao i mišljenja sudionika u

vezi s ograničenjima i mogućim prigodama za razvitak. Najveći dio sudionika dostavio je i

projektne ideje na za to pripremljenim upitnicima (baza projektnih ideja). Projekti su pomogli u

definiranju potreba i mjera, te su osigurali LRS-u realan okvir koji odgovara postojećem stanju sa

terena. Treća, ujedno i finalna faza bila je izrada, tj. pisanje strategije.

4.1. Opis sudjelovanja različitih interesnih skupina u izradu LRS i primjena načela „odozdo

prema gore“

Pristup odozdo prema gore u pripremi Strategije razvoja podrazumijeva i ostvaruje se promicanjem

bliske suradnje među jedinicom lokalne samouprave, gospodarskim i socijalnim partnerima i

tijelima koja predstavljaju civilno društvo, a koja su relevantna za pojedino područje.LAG će

postati primjerom dobre prakse integracije osjetljivih i marginalnih skupina društva u zajedničke

aktivnosti koje omogućuju razvoj područja LAG-a. Već u samim navedenim ciljanim skupinama za

provedbu aktivnosti ugrađene su smjernice jednakih mogućnosti za sve. LAG će prvenstveno

poticati uključivanje nezaposlenih, mladih, žena te osoba starije životne dobi i osoba s teškoćama

u svoje aktivnosti, kroz njihov rad na pripremi projekata, ali i izradi baze podataka o području,

46

valorizaciji tradicijske baštine te edukacija, odnosno programa osposobljavanja za uključivanje u

tržište rada. LAG će se u svom daljnjem radu promovirati kao područje raznolikosti i različitosti,

otvorenosti i inovativnosti, tolerancije i jednakosti te jednakih mogućnosti za sve. Samo uspješna

provedba LRS može osigurati cjelokupan i održiv razvoj područja LAG-a, što najviše ovisi upravo

o usvajanju načela zajedničke suradnje i uvažavanju različitih mišljenja, pristupa i ideja. Ona mora

maksimizirati prostorne i ljudske resurse, kroz različite aktivnosti kojima se održivo koriste

jedinstvene prednosti područja LAG-a Prigorje.

Tijekom procesa izrade LRS-a LAG-a Prigorje, održana je dvadesetijedna radionica, sa ukupno

184sudionika. Prvih osamnaest radionica bilo je podijeljeno prema sektorima – javni, civilni i

privatni, na kojima je sudjelovalo:

na održanih šest radionica na namijenjenih javnom sektoru: 84 sudionika

o tema 1: predstavljanje osnovne analize i izrada SWOT analize

o tema 2: definiranje vizije, strateških ciljeva, mjera i tipova operacija

na održanih šest radionica namijenjenih civilnom sektoru: 68 sudionika



na održanih šest radionica namijenjenih privatnom sektoru: 82 sudionika.



Zatim su održane tri radionice koje su objedinile su sva sektore, a na kojima je sudjelovalo 64

sudionika.

o Predstavljanje strateških ciljeva, mjera i tipova operacija

o Predstavljanje finalne verzije LRS-a

LRS je, samom metodologijom svoje izrade, i provedbom LEADER pristupa,

doprinijelaosvješćivanju lokalnih dionika o potrebi međusobne sektorske suradnje, ali i suradnje na

regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, u cilju cjelovitog i ubrzanog razvoja područja LAG-

a. LRS je, aktiviranjem različitih sektorskih dionika, postigla njihovo sinergijsko djelovanje u

postizanju zajedničkih ciljeva provedbom prioritetnih aktivnosti.

4.2. Opis partnerstva

Primjenom ključnih elemenata održivog razvoja, LAG Prigorje pristupio je izradi lokalne razvojne

strategije te se utvrdilo razdoblje za njezinu provedbu (do 2020. godine). Cjelokupni proces izrade

LRS LAG-a započeo je u studenom 2015. godine i trajao sve do ožujka 2016. godine, a temeljen je

na osnovnim načelima CLLD pristupa:

Razvoj utemeljen na značajkama lokalnog područja – kroz izrađenu osnovnu analizu

područja utvrđene su prilike, prijetnje, snage i slabosti područja koje obuhvaća LAG te su

odabrani ciljevi razvoja koji se temelje na maksimiziranju snaga i na otklanjanju slabosti

koje se pojavljuju uz korištenje prilika vanjskog okruženja.

Pristup odozdo prema gore – metodologija koja je korištena u izradi LRS počiva na

uključivanju širokog kruga zainteresiranih dionika u proces izrade i to putem javnih

savjetovanja, intervjua, održavanjem info-dana.

Uspostavljanje lokalnih partnerstva (LAG) – LAG je uspostavljen i funkcionalan te u svom

radu poštuje načela LEADER/CLLD pristupa, odluke se donose većinom glasova, postoji

zastupljenost svih sektora/predstavnika područja LAG-a te se kontinuirano radi na

uspostavljanju daljnjih partnerstva – kako unutar LAG-a tako i van granica LAG-a.

Inovativan pristup lokalnom razvoju – ciljevi, aktivnosti i tipovi operacija koji su definirani

kroz LRS sadrže inovativne pristupe u razvoju ruralnog područja LAG-a. Aktivnosti

47

podrazumijevaju nabavu tehnologija i mehanizacije koja se primjenjuje u inovativnih

proizvodnim procesima, potiču se akcije koje na inovativan način rješavaju lokalne potrebe i

animiraju lokalno stanovništvo.

Integrirani i multisektorski pristup – ciljevi i aktivnosti međusobno su integrirane te

ostvarenje jednog cilja doprinosi boljem i bržem ostvarenju ostalih ciljeva.

Umrežavanje i suradnja – Strategijom se potiču aktivnosti umrežavanja – kako na

horizontalnoj razini, među pojedinim poljoprivrednim proizvođačima, tako i po vertikalnoj

osnovi, povezivanje ponude i potražnje – odnosno proizvođača i kupaca kroz kratke lance

opskrbe. Suradnja je usmjerena na oblikovanje i provedbu transnacionalnih i

međuteritorijalnih projekata unutar definiranih tematskih područja, a s ciljem povezivanja

LAG-ova te stanovništva LAG-a.

De-centralizirana administracija (isporuka projekata preko LAG-a) – LRS predviđa

određena sredstva kojima će financirati projekte sa svog područja. Kriteriji za odabir

projekata opisani su u LRS, jasno su definirani i u skladu sa Programom ruralnog razvoja

Republike Hrvatske 2014.-2020.

Radionice za izradu LRS-a nisu bile usmjerene samo na izradu samog strateškog dokumenta, već

prvenstveno prema osvješćivanju potrebe suradnje svih razvojnih sektora, javnog, civilnog i

privatnog, te prihvaćanju svih dobrih razvojnih ideja neovisno da li je iste moguće financirati

isključivo iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. Stalno prisustvo i partnerstvo s institucijama

nadležnim za razvoj područja LAG-a, omogućilo je bolje institucionalno povezivanje što će uvelike

pridonijeti i njihovu senzibiliziranju za boljim rješavanjem problema s kojima se suočava područje

LAG-a, te omogućiti jačanje partnerskih odnosa i zajedničkih projekata, što u konačnici također

osigurava održivost implementacije lokalne razvojne strategije i rad LAG-a. LAG je već započeo

aktivnosti jačanja suradnje sa drugim LAG-ovima u Hrvatskoj putem članstva u LEADER mreži

Hrvatske.

5. Akcijski plan provedbe LRS

5.1. Tijek provedbe LRS na nivou svake godine unutar programskog razdoblja 2014. – 2020.

Strateški cilj 1

Strateški cilj Razvoj i promicanje društveno-gospodarske održivosti i socijalne

uključenosti s namjerom oživljavanja ruralnog područja LAG-a Prigorje

Obrazloženje cilja Kvaliteta okruženja u kojem živimo očituje se ponajviše u kvaliteti

društva i društvenih procesa koji prožimaju područje, te očuvanosti

okoliša u kojem se nalazimo. LAG Prigorje unaprjeđenje svoje kvalitete

života vidi kroz podizanje standarda društvene infrastrukture, kvalitetniju

promociju sporta kao načina života, te osiguranje visokog standarda

zdravstvenih usluga i usluga socijalne skrbi. Pored toga, najvažniji smjer u

razvoju društva je razvoj ljudskog kapitala koji se može izgraditi jedino

kontinuiranim ulaganjem u ljude. Ostvarenjem predviđenih prioriteta

ostvaruje se povećanje kvalitete života stanovnika na području LAG-a

Prigorje kao atraktivnog i ugodnog mjesta za život pri čemu se naglasak

stavlja na povezanost javnog, društvenog i gospodarskog sektora u

realizaciji uravnoteženog društvenog razvoja, temeljenog na načelima

resursne i ekološke održivosti.

Financijska 74,04

48

alokacija(%)

Očekivani rezultati Podignuta kvaliteta i dostupnost javnih usluga i društvene infrastrukture

Podignuta kvaliteta usluga u socijalnoj infrastrukturi

Unaprjeđena kvaliteta infrastrukture potrebne za provedbu slobodnih

aktivnosti

Povećanje zdravog i aktivnog življenja stanovnika LAG-a Prigorje

Unaprjeđen vizualni identitet gradova i općina na području LAG-a

Prigorje kroz uređenje javnih površina i pratećih kapaciteta

Izlazni pokazatelji

strateškog cilja

Br. aktivnosti koje primaju potporu radi ulaganja u temeljne lokalne

usluge za ruralno stanovništvo


Br. aktivnosti koje primaju potporu radi ulaganja u malu infrastrukturu,

uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije

Br. korisnika (gospodarstava) koji primaju potporu za pokretanje

poslovanja/potporu za ulaganje u nepoljoprivredne djelatnosti u ruralnim

područjima

Popis aktivnosti/mjera 1.1.Unaprjeđenje kvalitete socijalne i društvene infrastrukture kroz

izgradnju i/ili rekonstrukciju

1.2.Kreiranje mogućnosti za pružanje visokokvalitetnih usluga kroz

opremanje socijalne i društvene infrastrukture

1.3.Jačanje kvalitete življenja na području LAG-a Prigorje kroz izgradnju

i/ili rekonstrukciju infrastrukture namijenjene aktivnostima slobodnog

vremena

1.4.Razvoj elemenata sigurnosti stanovnika LAG-a Prigorje i njihovih

gostiju kroz uređenje javnih površina

1.5.Potpora implementaciji CLLD načela razvoja lokalnih zajednica

temeljenog na razvoju suradnje i umrežavanju unutar područja LAG-a i s

drugim sličnim organizacijama unutar Republike Hrvatske i na


Strateški cilj 2

Strateški cilj Razvoj i daljnje jačanje šumarstva, primarne poljoprivredne proizvodnje i

prerade poljoprivrednih proizvoda i ribarstva te naglasak na daljnjoj

sinergiji s nepoljoprivrednim djelatnostima kroz promicanje resursne i

energetske učinkovitosti

Obrazloženje cilja Zbog postojanja prirodnih i ljudskih resursa za razvoj poljoprivrede, ova

djelatnost treba predstavljati okosnicu razvoja poduzetništva ruralnih

područja. Međutim, poljoprivreda ne može i ne smije biti jedina

gospodarska grana na kojoj će se temeljiti ruralni razvoj, niti je ona

dovoljna da bi se ruralno područje LAG-a razvilo i doživjelo ekonomsku i

društvenu revitalizaciju. Osim toga, ako se ima na

umu da je jedan od ciljeva ruralnog razvoja zaustaviti nepovoljna

demografska kretanja u ruralnim područjima, zaustaviti odlazak mladih,

stručne radne snage i započeti proces povratka populacije,

sasvim je jasno da je potrebno u ruralnim područjima stvarati uvjete za

49

zapošljavanje stanovništva u djelatnostima van poljoprivrede.

Diversifikacija aktivnosti u ruralnim područjima i organiziranje dionika

gospodarskog sektora zauzimaju izrazito značajno mjesto u modernom

konceptu shvaćanja i pristupu u rješavanju problema razvoja ruralnih

oblasti. U tom smislu postoji potencijal za poduzeća u samoj srži

suvremenih tendencija ka specijaliziranim proizvodima nepoljoprivrednih

proizvodnih djelatnosti, u različitim oblicima turizma i rekreacije,

lokalnim obrtima, ugostiteljskim objektima sa tradicionalnom kuhinjom i

drugim oblicima roba i usluga koji odražavaju želje modernih potrošača.

Financijska alokacija

(%)

8,51

Očekivani rezultati Povećanje tržišne orijentiranosti i produktivnosti poljoprivredne

proizvodnje uz usvajanje prakse zaštite okoliša

Podizanje nivoa prerađivanja i prodaje lokalnih proizvoda uz povećanje

prihoda poljoprivrednih gospodarstava

Podizanje konkurentnosti lokalnih proizvoda uz podizanje nivoa dodane

vrijednosti

Usklađeno, koordinirano i integrirano stavljanje turističkih resursa i

atrakcija u funkciju turizma

Uspostavljene trajne i učinkovite mreže i poveznice gospodarskih

subjekata

Izlazni pokazatelji

strateškog cilja

Br. korisnika koji je primio potporu za ulazak u sustav kvalitete

Br. korisnika koji je proveo projekt temeljem resursne i okolišne

učinkovitosti

Br. uključenih (pravnih i fizičkih) osoba uključenih u nove oblike

organizacija, umrežavanja i suradnje

Br. aktivnosti sa elementima inovacije



područjima

% povećanja broja radnih mjesta

Popis aktivnosti/mjera 2.1.Snažnija primjena sustava kvalitete u razvoju poljoprivrede uz

naglasak i primjenu novih tehnologija

2.2.Postizanje održivog gospodarenja šumama uz povećanje gospodarske

učinkovitosti

2.3.Unaprjeđenje energetske učinkovitosti poljoprivrednih gospodarstava

te stvaranje dodanih vrijednosti proizvoda

2.4.Povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava kroz

modernizaciju i proširenje proizvodnih kapaciteta

2.5.Integracija primarnih proizvođača u prehrambeni lanac kroz preradu i

plasman poljoprivrednih proizvoda na tržište

2.6.Povećanje prepoznatljivost proizvoda sa područja LAG-a Prigorje

2.7.Povećanje konkurentnosti kroz pokretanje i/ili jačanje

nepoljoprivrednih djelatnosti na području LAG-a Prigorje s naglaskom na

ruralni turizam

50

Strateški cilj 3

Strateški cilj Oblikovanje prepoznatljivosti LAG-a Prigorje kroz održivo korištenje i

valorizaciju prirodnih i kulturnih posebnosti područja

Obrazloženje

cilja

Ljudska aktivnost neprestano crpi prirodne resurse za potrebe gospodarskog

razvoja. U današnje je doba postalo jasno da se taj trend ne može nastaviti, pa

se stoga ljudska djelatnost sve više okreće održivom razvoju, a on je moguć

samo ako se vodi briga o svim elementima životne sredine. Ovim ciljem nastoje

se stvoriti uvjeti i pretpostavke za njihovo daljnje održivo korištenje. Uz

intenziviranje istraživanja o postojećim prirodnim resursima, sustavni

monitoring biljnih i životinjskih vrsta i očuvanje izvornog krajobraza u najvećoj

mogućoj mjeri, pojačat će se kontinuirano obrazovanje šire javnosti o značaju

očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti te njegova održivog korištenja.

Financijska

alokacija (%)

17,45

Očekivani

rezultati

Postignut okolišno održiv gospodarski i društveni razvoj

Očuvana i društveno-gospodarski valorizirana prirodna i kulturno-povijesna

baština LAG-a Prigorje

Izlazni

pokazatelji

strateškog cilja

Br. aktivnosti koje primaju potporu radi ulaganja u temeljne lokalne usluge za

ruralno stanovništvo


Br. aktivnosti koje primaju potporu radi ulaganja u zaštitu i očuvanje okoliša



područjima

Br. usluga i proizvoda koji predstavljaju LAG Prigorje.

Popis

aktivnosti/mjera

3.1.Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje infrastrukture

namijenjene jačanju, provedbi i promociji kulturnih aktivnosti LAG-a Prigorje

3.2.Smanjenje negativnih utjecaja na okoliš te poboljšanje zaštite okoliša,

uključujući i zaštitu tla i razgradnju vode, učinkovitost vode, zbrinjavanja

otpada na farmi i recikliranje, smanjenje zagađenja zraka, inovativnim

proizvodima i mjerama za promicanje smanjenja zagađenja uzrokovanog

fosilnim gorivima, održivo upravljanje ekosustavima, uključujući metode

uzgoja koje su povoljne za okoliš

3.3.Ulaganje u obnovu degradiranih staništa i krajobraznih obilježja LAG-a

Prigorje te izgradnja i opremanje male infrastrukture za javnu upotrebu

3.4.Osmišljavanje i razvoj lokalnih proizvoda i suvenira kroz promociju

tradicijskih i umjetničkih obrta te unaprjeđenje starih zanata karakterističnih za

LAG Prigorje

3.5.Organizacija i provedba promotivnih događanja i/ili manifestacija s ciljem

jačanja i diseminacije identiteta LAG-a Prigorje

5.2. Procjena broja projekata za vrijeme programskog razdoblja 2014. – 2020.

Akcijski plan prikazuje gantogram planiranog tijekaimplementacije mjera (aktivnosti) za postizanje

očekivanih rezultata strateških ciljeva LRS, u programskom razdoblju 2014.-2020. Akcijski plan

ujedno sadrži i planirani broj projekata u navedenom programskom razdoblju, za čije se

51

prikupljanje planiraju otvoriti javni pozivi (natječaji) LAG-a za provedbu LRS (sukladno trenutnoj

Bazi prikupljenih projektnih ideja).

SC/M/TO 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno

projekata

SC1 n/p n/p 39 54 43 38 174

M1.1 n/p n/p 1 3 2 3 9

M1.2 n/p n/p 19 16 10 15 60

M1.3 n/p n/p 15 23 14 10 62

M1.4 n/p n/p 4 12 17 10 43

M1.5 n/p n/p n/p n/p n/p n/p n/p n/p

SC2 n/p n/p 13 3 3 1 20

M2.1 n/p n/p 1 1 2

M2.2 n/p n/p 2 2

M2.3 n/p n/p 2 1 3

M2.4 n/p n/p 3 1 4

M2.5 n/p n/p 2 1 3

M2.6 n/p n/p 3 1 4

M2.7 n/p n/p 2 2

SC3 n/p n/p 14 13 4 10 41

M3.1 n/p n/p 5 3 1 2 11

M3.2 n/p n/p 3 2 5

M3.3 n/p n/p 1 1 1 3

M3.4 n/p n/p 1 4 2 7

M3.5 n/p n/p 4 5 2 4 15

6. Način praćenja i procjene provedbe LRS (način upravljanja provedbom, nadzora

provedbe i ocjenjivanja uspješnosti provedbe strategije)

6.1. Opis praćenja provedbe LRS

Praćenje provedbe Lokalne razvojne strategije LAG-a Prigorje obuhvaća stalno praćenje, mjerenje

učinaka provedbe strategije, kriterije ocjenjivanja te indikatore za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti

projekata. Praćenje i evaluacija (ocjenjivanje) sastavni je dio redovnih aktivnosti LAG-a. Statut

LAG-a te interni pravilnici o radu LAG-a, definirali su zadaće LAG-a, koje, između ostalog,

obuhvaćaju zadaće praćenja, izvješćivanja i ocjenjivanja učinkovitosti rada LAG-a odnosno,

provedbe strategije koja je dala smjernice i okvir za rad LAG-a. Zadaće su raspoređene između

Upravnog i Nadzornog odbora, Skupštine te operativnih tijela, odnosno, zaposlenika LAG-a.

Svake godine izrađuje se Akcijski plan koji se odnosi na narednu godinu, a sadrži u sebi prikaz

aktivnosti i tipova operacija koje se planiraju provesti, odgovorne osobe i ciljnu skupinu (korisnike)

na koju su aktivnosti usmjerene, predviđeni broj projekata te predviđena financijska sredstva za

provedbu posebno za tekuće troškove i animaciju. Akcijski plan usklađuje se sa ukupnim planom

rada LAG-a kao udruge, sukladno regulatornom okviru za rad organizacija civilnog društva.

Jednom godišnje izrađuje se narativno i financijsko izvješće o provedbi LRS koje sadrži:

a) Kvalitativan/opisni dio provedbe LRS – opis aktivnosti koje su se provele, opis dionika koji

su bili uključeni, opis provedenih aktivnosti animacije razvojnih dionika, opis pripreme

projekata suradnje i implementiranih projekata suradnje, opis procesa objave i provedbe

natječaja te vrednovanja zaprimljenih projekata, opis problema koji su se pojavili prilikom

provedbe i implementirana rješenja, preporuke za naredno razdoblje, doprinos zadanim

52

indikatorima te izvješće o medijskoj pojavnosti/promidžbeno-informativnim aktivnostima

putem medija.

b) Kvantitativan/financijski dio provedbe LRS – izvještaj o planiranim i utrošenim sredstvima

prema izvorima (vlastita sredstva i javna ulaganja) po aktivnostima i tipovima ulaganja.

Strategija će biti predmetom redovitog praćenja kako bi se procijenio napredak u provedbi te

identificirale sve potencijalne razlike između planiranih i provedenih aktivnosti, provelo praćenje

financijskih pokazatelja implementacije strategije, provelo praćenje usklađenosti sa zakonskim

okvirom te nadređenim strateškim dokumentima, te praćenje postizanja strateških ciljeva. Procjena

provedbe Strategije provodi se na dvije razine:

1) Interno vrednovanje provodi se na razini svake godine kroz pripremu Akcijskog plana i

sastavljanje izvješća o radu. Ovom vrstom postupka na provedbenoj razini se prati uspješnost

realizacije Strategije kroz identificirane indikatore te se daje osvrt na sam proces provedbe s

aspekta LAG-a kao upravljačkog tijela.

2) Vanjsko vrednovanje provodi neovisni stručnjak, minimalno 3x tijekom provedbe LRS

(2017./2018., 2020./2021., 2023./2024.), koristeći metode:

a) Analize dokumenta – analiza dokumenta provodi se kako bi se utvrdila njegova usklađenost

s nacionalnim programima i nacionalnom politikom ruralnog razvoja. Prilikom analize

potrebno je izraditi i analizu stanja područja LAG-a kojom se utvrđuju promjene u odnosu

na originalni dokument, a što dovodi do zaključka o potrebi redefiniranja postavljenih

ciljeva, mjera ili tipova operacija.

b) Analiza godišnjih izvješća o provedbi LRS – potrebno je analizirati godišnja izvješća kako

bi se utvrdio doprinos zadanim indikatorima na razini ciljeva, mjera i tipova operacija,

razmotrili izneseni stavovi i zapažanja o postupcima provedbe te identificirani izazovi u

provedbi. Analizu godišnjih izvješća provodi i APPRRR.

c) Intervjui – nužno je provesti intervjue sa stručnim službama LAG-a da se ispitaju njihovi

stavovi o uspostavljenim procedurama upravljanja LRS-om te analiziraju povratne

informacije o provedbi LRS na razini svake godine. Intervjue je potrebno provesti i s

lokalnim dionicima – na ciljanom skupu predstavnika javne i privatne interesne skupine

kako bi se prikupile informacije širokog kruga dionika o dojmu koji ostavlja LRS,

aktivnostima LAG-a te njihovom mišljenju o poboljšanju Strategije. Upravni odbor i

Skupština također predstavlja ciljnu skupinu od koje je potrebno prikupiti informacije o

njihovom viđenju LRS i njezine uspješnosti. Dodatnu analitičku metodu vrednovanja

predstavlja anketno istraživanje među lokalnim dionicima kako bi se utvrdila potreba za

daljnjim financiranjem, područjima financiranja te osjećajem doprinosa kvaliteti života na

području koje obuhvaća LAG.

d) Izrada preporuka – na temelju prikupljenih ulaznih podataka, vanjski stručnjak mora

izraditi izvješće o vrednovanju koje će sadržavati prikaz korištene metodologije, obuhvat

ciljne skupine, prikupljene podatke, izvješće o postignuću zadanih indikatora na razini

godine i za razdoblje evaluacije, preporuke o potrebi revizije strategije i daljnjeg rada na

provedbi LRS te osvrt na ljudske kapacitete koji upravljaju provedbom Strategije.

Godišnja izvješća o radu i nalazi vanjskog vrednovanja objavljuju se javno na stranicama LAG-a te

stranicama uključenih partnera. Potrebno je predvidjeti tematsku sjednicu Skupštine na kojoj će se

prezentirati nalazi procjene. Nužno je organizirati informativno-animacijske radionice za dionike

LAG-a - ciljne skupine LRS kako bi se prezentirali nalazi provedenog procesa. Za potrebe provedbe

vrednovanja potrebno je planirati određene resurse:

Praćenje strategije Evaluacija strategije

Organizira Upravni odbor Upravni odbor

53

Odgovorno tijelo Zaposlenici LAG-a Zaposlenici LAG-a/

vanjski stručnjaci

Sadržaj praćenja Uporaba proračuna

Statistika prijava projekata

Doprinos projekata ciljevima i

pokazateljima strategije

Aktivnosti animacije LAG-a i projekti

suradnje

Doprinos ciljevima Programa ruralnog

razvoja

Godišnja izvješća o praćenju

Rezultati i učinci provedenih

projekata

Razdoblje

izvješćivanja

Jednom godišnje 2017./2018.; 2020./2021;

2023./2024.

Tijelo koje

odobrava izvješće

Upravni odbor Skupština

Svrha izvješća Priprema godišnjeg plana provedbe

strategije

Poboljšanja mehanizama provedbe

Revizija strategije

Vrsta troška Postotak rada stručnih službi na pripremi

Akcijskog plana i izvješća o provedbi

Organizacija i troškovi Upravnog odbora,

Skupštine (osigurati prostor i osvježenje)

Administrativni troškovi

Trošak vanjskog stručnjaka –

honorar

Organizacija info-dana –

osiguranje prostora i osvježenja

za sudionike

Organizacija tematske sjednice

Skupštine – prostor i osvježenje

za sudionike

Procijenjeni iznos

troška

do 20.000,00 kuna do 60.000,00 kuna

Ukoliko Upravno tijelo, temeljem dostavljenog izvješća o provedbi LRS-a ustvrdi kako je došlo do

promjene mogućnosti provedbe kako je zadano strategijom, donosi se odluka o revidiranju

strategije i njezinoj prilagodbi promijenjenim uvjetima.

6.2. Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRS

Vrste pokazatelja Ciljana

vrijednost

2014-2020

Ostvarena

vrijednost

31.12.2020.

Izlazni

output

Broj zaprimljenih projekata 860

Broj odabranih projekata 100

Broj isplaćenih projekata 100

Rezultat Rekonstruirana i stavljena u funkciju zapuštena društvena

infrastruktura

8

Povećanje dohotka PG/povećanje BDV poduzeća koja su

dobila potporu, u %

15

Izgrađena infrastruktura za provedbu aktivnosti

slobodnog vremena

20

Stvoreni broj radnih mjesta 70

Učinak Proizvodnost rada - promjena u bruto dodatnoj vrijednosti

po ekvivalentu punog radnog vremena (BDV/FTE), u %

20

54

Povećanje kvalitete života kroz unaprjeđenje usluga i

proizvoda područja LAG-a, u %

20

6.3. Opis procjene provedbe LRS

Za uspješnu provedbu LRS neophodno je bilo uspostaviti Bazu projektnih ideja. Baza projektnih

ideja ima za cilj učinkovito planiranje i detaljno praćenje provedbe LRS LAG-a Prigorje. Baza

projektnih ideja predstavlja službeni registar projektnih ideja s područja LAG-a. U Bazu se unose

podaci o razvojnim projektima kojih su korisnici i/ili nositelji i/ili predlagatelji javne, privatne i

civilne organizacije. Baza je, na jednom mjestu, objedinjeni pregled projektnih ideja i/ili

pripremljenih prijedloga projekata s područja LAG-a koja omogućuje uvid u implementaciju

Lokalne razvojne strategije LAG-a za programsko razdoblje 2014.-2020.

Kako bi se formirala baza projektnih ideja, LAG je kreirao jedinstven obrazac putem kojeg se

prikupljaju osnovni podaci o projektnim idejama razvojnih dionika područja LAG-a, te je proveo

informativnu kampanju o potrebi prikupljanja projektnih ideja u jednom centru (ured LAG-a) i

stvaranja Baze projektnih ideja. Projektne ideje su u najvećem dijelu usklađene s Lokalnom

razvojnom strategijom, što je, istovremeno, odličan put ka provedbi komunikacije strategije,

odnosno, upoznavanja lokalnih razvojnih dionika sa sadržajem Strategije i strateških razvojnih

ciljeva LAG-a. Program rada temelji se na programu rada i provedbe projekata svih partnera

okupljenih pri izradi LRS za razdoblje 2014.-2020., kao i svih zainteresiranih razvojnih dionika koji

će imati mogućnost izrade projekata te iznalaženja sredstava njihova financiranja. LAG će

minimalno dva puta godišnje objavljivati natječaj za prikupljanje projektnih ideja. Javni poziv za

prikupljanje projektnih ideja stalno je otvoren, ali će se aktivno komunicirati prema javnosti. Istim

tempom će se i revidirati Baza projektnih ideja. Obrazac za prikupljanje projektnih ideja će biti

stalno javno dostupan na web stranici LAG-a. Putem interaktivne web stranice, bit će otvorena

mogućnost elektroničkog predlaganja projektnih ideja.

U okviru implementacije strategije, LAG će organizirati i različite promotivne manifestacije i

sajmove s ciljem promocije ponude područja LAG-a i distribucije lokalnih proizvoda i usluga, te i

tim putem stjecati sredstva za provedbu aktivnosti za implementaciju strategije, tako da će održivost

strategije biti osigurana.

U Dodacima 4.,5.,6. i 11. nalazi se cjelokupan pregled pokazatelja učinka cjelokupne LRS putem

pokazatelja rezultata i izlaznih pokazatelja (pokazatelji isporuka).

7. Opis sposobnosti provedbe LRS

Provedba LRS može se pratiti kroz nekoliko međusobno ovisnih radnih paketa u kojem svako tijelo

LAG-a ima svoju ulogu. Radni paketi su:

1. Prikupljanje i priprema projekata – obuhvaća aktivnosti pripreme natječaja i poziva za

dostavu projektnih prijedloga, a prema dinamici danoj u Akcijskom planu za svaku godinu i

u skladu s dinamikom raspisivanja natječaja na nacionalnoj razini u sklopu PRR, u okviru

pripreme projekata podrazumijevaju se radionice za potencijale prijavitelje koje za cilj imaju

upoznati korisnike sa uvjetima natječaja te procedurama odabira, ugovaranja i odabira

projekata;

2. Odabir projekata – podrazumijeva administrativnu i kvalitativnu kontrolu pristiglih

projektnih prijedloga, ustrojavanje Povjerenstva za odabir te ocjenjivanje projekata od strane

Povjerenstva; izradu rang liste ocijenjenih projekata prema ostvarenim bodovima; odabir

projekata od strane Upravnog odbora i potvrđivanje od strane Skupštine, upućivanje

projekta prema APPRRR te konačni odabir projekata te izdavanje Odluke o odabiru

projekata;

55

3. Provedba projekata – pretpostavlja kontrolu provedbe projekata na terenu te sukladnost s

nacionalnim propisima vezanim za provedbu projekata koji su financirani kroz Program

ruralnog razvoja i LRS LAG-a, suradnja s korisnicima kako bi im se olakšala provedba i

objasnile provedbene procedure, upravljanje projektima na razini LAG-a kao pružatelja

potpore;

4. Animacijske aktivnosti – odnose se na motiviranje i animiranje lokalne zajednice za

uključivanje u aktivnosti LAG-a, ispitivanje stavova o razvojnim prioritetima LAG-a te

prikupljanje ideja i prijedloga za daljnje funkcioniranje LAG-a, poticanje na suradnju u radu

LAG-a;

5. Aktivnosti suradnje – uključuju pripremu i provedbu projekata međuteritorijalne i

transnacionalne suradnje u tematskim područjima definiranim u strateškim razvojnim

ciljevima.

Horizontalni elementi koji su ključni za uspješnu provedbu svakog radnog paketa su administracija

i praćenje i evaluacija. Administracija se odnosi na osiguravanje dovoljnog ljudskog kapaciteta za

(1) provedbu strategije sukladno definiranim provedbenim okvirom i procedurama te (2)

upravljanje projektnim ciklusom projekata koji su predviđeni za financiranje kroz LRS. Određeni

ljudski kapaciteti nužni su i za provođenje interne i eskterne evaluacije provedbe LRS sukladno

postavljenim procedurama u cilju praćenja učinkovitosti i svrsishodnosti LRS.

7.1. Ljudski kapacitet za provedbu LRS

Uloga LAG-a Prigorje temelji se na aktiviranju ljudi i osiguravanju potrebne podrške u pokretanju

projekata i aktivnosti. Nekoliko puta je LAG naglašavao činjenicu kako ne zamjenjuje ulogu grada

ili općine, već pomaže uspostavljanju i razvoju kohezije na području koje obuhvaća. Upravo će se

temeljem navedenog, provoditi i daljnje aktivnosti LAG-a, vodeći računa o društvenom učinku koji

pojedine aktivnosti postižu.Ciljane skupine na koje su usmjerene aktivnosti LAG-a su: građani,

djeca, mladi, lokalna i regionalna samouprava, ruralno stanovništvo, mali i srednji poduzetnici i

obrtnici, poljoprivrednici i subjekti koji se bave ribarstvom/šumarstvom/preradom drveta, udruge i

građanske inicijative, poslovne organizacije, potrošači, žene i žene ruralnih područja.

Tijela LAG-a su: Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor, Predsjednik, Voditelj i Tajnik.

Skupština je predstavničko i najviše tijelo upravljanja LAG-a. Upravni odbor je kolektivno i

koordinativno tijelo LAG-a koji organizira i obavlja tekuće poslove LAG-a između dvije sjednice

Skupštine. Izvršne funkcije i drugi poslovi zadatak je Predsjednika LAG-a. Predsjednika LAG-a

bira Skupština LAG-a na mandat od četiri godine. LAG Prigorje se odlučio na podjelu odgovornosti

između Predsjednika i Voditelja LAG-a, kako bi kroz stručnost i iskustvo voditelja LAG-a dodatno

osigurao učinkovitost provedbe aktivnosti. Nadzorni odbor je tijelo kontrole rada LAG-a.

Odgovornosti i zadaci pojedinog tijela LAG-a sukladno definiranim radnim paketima za provedbu

LRS dani su u nastavku:

Radni paket Odgovorno tijelo Područje odgovornosti

Prikupljanje i

priprema

projekata

Stručna služba

(ured) LAG-a

Priprema dokumentacije za objavu natječaja,

organizacija i održavanje info-dana, administriranje

Baze projekata sukladno internim pravilnicima

Upravni odbor Odobrenje objave natječaja

Skupština Odobrenje objave natječaja prema Akcijskom planu

provedbe

Odabir projekata Stručna služba

(ured) LAG-a

Zaprimanje projekata, provedba administrativne

kontrole, priprema projektnih dosje za ocjenjivanje

56

Ocjenjivačkog odbora, administrativna podrška odboru,

priprema preliminarne rang liste projekata, upućivanje

prema Upravnom odboru, priprema dokumentacije o

odabranim projektima i slanje prema APPRRR

Ocjenjivački

odbor/Povjerenstvo

Ocjenjivanje pristiglih projekata prema zadanim

kriterijima u natječajnoj dokumentaciji, priprema

preliminarne Rang liste projekata

Upravni odbor

Imenovanje Ocjenjivačkog odbora, razmatranje i

odobravanje projekata prema izrađenoj preliminarnoj

Rang listi projekata od strane odbora

APPRRR

Provjera odabranih projektnih prijedloga LAG-a,

izdavanje Odluke o odabiru te odobravanje zahtjeva za

plaćanje

Provedba

projekata

Stručna služba

(ured) LAG-a

Organizacija i provedba radionice za korisnike,

provođenje kontrole na terenu, stručna pomoć u

provedbi projekata u svojstvu voditelja projekta ispred

upravljačkog tijela

Animacijske

aktivnosti

Stručna služba

(ured) LAG-a

Organizacija tematskih radionica i info dana LAG-a,

intervjui s lokalnim stanovništvom, organizacija

konferencija, specijalizirane edukacije za djelatnike

LAG-a kako bi podigli svoje kapacitete i prenijeli

znanja i iskustva na lokalnu zajednicu, promoviranje

suradnje

Aktivnosti

suradnje

Stručna služba

(ured) LAG-a

Priprema projekata suradnje, upućivanje na odobrenje

Povjerenstvu za odabir projekata, provedba projekata

suradnje, umrežavanje LAG-a sa strukovnim

organizacijama, lokalnim i regionalnim tijelima, drugim

LAG-ovima radi prijenosa dobre prakse i primjenu

načela razvoja „odozdo prema gore“

Upravni odbor Odobravanje projekata suradnje

Skupština Potvrđivanje projekata suradnje

Administracija

Stručna služba

(ured) LAG-a

Priprema godišnjeg Akcijskog plana provedbe

Strategije, priprema izvješća o radu LAG-a, priprema

plana rada LAG-a za naredno razdoblje, komunikacija s

nacionalnom Agencijom za plaćanja, koordinacija

članstva LAG-a u strukovnim udruženjima (LEADER

mreža)

Upravni odbor Odobravanje Akcijskog plana provedbe LRS, godišnjeg

izvješća o radu i plana rada

Skupština Potvrđivanje Akcijskog plana provedbe LRS, godišnjeg

izvješća o radu i plana rada

APPRRR

Ocjena i prihvaćanje godišnjeg Akcijskog plana

provedbe LRS, isplata potrebnih sredstava, monitoring

rada LAG-a sukladno nacionalnoj regulativi

Vrednovanje i

praćenje

Stručna služba

(ured) LAG-a

Izrada godišnjeg izvješća o provedbi LRS prema

zadanim parametrima (godišnje)

Upravni odbor Odobravanje godišnjeg izvješća o provedbi LRS

Skupština Potvrđivanje godišnjeg izvješća o provedbi LRS

Vanjski stručnjak Provedba vanjskog vrednovanja provedbe LRS

57

temeljem zadanih parametara vrednovanja te izrada

preporuka za daljnju provedbu

7.2. Financijski kapacitet za provedbu LRS

Financijski kapaciteti za provedbu LRS temelje se na iskorištavanju sredstava koji su na

raspolaganju LAG-u kroz provedbu podmjere 19.2. Programa ruralnog razvoja – Provedba

operacija unutar CLLD strategije, podmjere 19.3. – Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a,

podmjere 19.4. – Tekući troškovi i animacija, unutar mjere 19 - Potpora lokalnom razvoju u okviru

inicijative LEADER (CLLD – Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice. Dio tekućih troškova planira

se podmiriti kroz redovne prihode (članarine) LAG-a koja se procjenjuje na razini do 100.000,00 kn

kuna godišnje. Ovakva struktura financiranja provedbe LRS zadana je obzirom da se ova Strategija

temelji na pristupu jednom fondu (EPFRR) kojeg je Republika Hrvatska odabrala kroz Program

ruralnog razvoja, a za provedbu projekata pod mjerom LEADER. Troškovi su planirani za

provedbu projekata korisnika, projekata suradnje te tekuće troškove i animaciju.

Kod izrade proračuna u obzir su uzeti i identificirani rizici u SWOT analizi (analiza prijetnji) pri

čemu je posebna pozornost usmjerena na one mjere i TO za koje Upravljačko tijelo u trenutku

pripreme LRS nije izradilo pravilnike za provedbu pojedine mjere, podmjere i tipova aktivnosti. Za

takve identificirane TO/mjere u LRS, pri izradi proračuna primijenjeno je pravilo da su one

planirane u kasnijem razdoblju provedbe LRS u smanjenom financijskom obujmu u odnosu na

ostale mjere/TO. Ovo pravilo utemeljeno je i na nalazima projekata prijavljenih u okviru Baze

projekata koja se formirala kroz postupak izrade LRS, a koja je pokazala da za te Aktivnosti postoji

ograničeni interes te su sukladno tome alocirana sredstva.

7.3. Iskustvo u provedbi LEADER pristupa u programskom razdoblju 2007 – 2013

Osnivači LAG-a, tri grada i osam općina, nemaju direktnog iskustva u provedbi LEADER pristupa

preko IPA programa, već su provodili projekte temeljem ostalih izvora financiranja – vlastita

sredstva, županijska sredstva, nacionalna sredstva. Tematika projekata bila je

izgradnja/nadogradnja/obnova pojedinih elemenata društvene infrastrukture, poduzetničke

infrastrukture, kulturne baštine te korištenje obnovljivih izvora energije i uporaba energetske

efikasnosti.

7.4. Iskustvo u provedbi projekata izvan mjere LEADER

Osnivači LAG-a imaju iskustvo u provedbi projekata nužnih za uspješan razvoj zajednice u cjelini,

svaki unutar administrativnih granica svoga područja. Prvenstveno u tome prednjače gradovi –

Dugo Selo, Vrbovec, Križevci, koji konstantnim ulaganjem doprinose poboljšanju kvalitete

življenja, u aspektima: izgradnja i rekonstrukcija komunalne infrastrukture, obnove društvene

infrastrukture, provedba projekata u socijalnoj infrastrukturi, poduzetničke potporne institucije i

osiguravanje podrške MSP-u,i sl. Jedan od većih projekata na promatranom području, izgradnja je i

opremanje Razvojnog centra i tehnološkog parka u Križevcima, vrijednog 34,2 milijuna kuna.

8. Financijski plan

8.1. Financiranje rada LAG-a Prigorje (izvori financiranja)

Strategija je nastala u procesu kontinuiranih međusobnih konzultacija i rasprave, pri čemu su svi

ključni segmenti usvojeni konsenzusom, prvo na razini radne grupe, a nadalje u konzultacijama s

cijelim odborom i Skupštinom LAG-a. Takav partnerski participacijski proces povećava

mogućnosti za postizanje ciljeva i mobilizira odgovarajuće resurse dostupne na području LAG-a, te

58

osigurava održivost aktivnosti u odnosu na lokalne razvojne politike te stvara dobre temelje za

kreiranje novih strateških ciljeva, prioriteta i aktivnosti za razdoblje do 2020.

Sredstva potrebna za provedbu aktivnosti LRS prikupljaju se članarinom predstavnika svih sektora i

članova LAG-a, ali i putem marketinških aktivnosti, kreiranjem svojih usluga, kao i apliciranjem

projekata na nacionalne, regionalne i međunarodne izvore financiranja. LAG će poticati

objedinjavanje javnih poticajnih sredstava i programa lokalnih izvora, regionalnih, nacionalnih i

međunarodnih, usmjerenih prema krajnjim korisnicima, odnosno, razvojnim dionicima područja

LAG-a. LAG postaje relevantan razvojni dionik koji pruža potporu i logistiku potrebnu za provedbu

objedinjenih poticajnih sredstava različitih izvora i nositelja.

Prema financijskom planu za 2016. godinu, projekcija iznosa prikupljenih članarina iznosi

100.000,00 kn. LAG će organizirano pristupiti poticajnim sredstvima županijske razine za potrebe

svojih stanovnika i gospodarstvenika, ali pružati potporu privatnom sektoru, organizacijama i

institucijama, sa svog područja, za apliciranje na poticajna razvojna sredstva nacionalnih i

međunarodnih izvora financiranja. Nadalje, LAG će poticati objedinjavanje javnih poticajnih

sredstava i programa lokalnih izvora, regionalnih, nacionalnih i međunarodnih, usmjerenih prema

krajnjim korisnicima, odnosno, razvojnim dionicima područja LAG-a.LAG planira dio svojih

troškova pokriti i kroz iskorištavanje drugih, alternativnih izvora financiranja putem prijave na

otvorene natječaje Zaklade za razvoj civilnog društva, Zadruge za etično financiranje/Etične banke i

drugih financijskih institucija, sudjelovanjem u nacionalnim i međunarodnim natječajima i

provedbom projekata kroz te fondove, a za što se planira izraditi poseban Akcijski plan provedbe i

identifikacije područja djelovanja, a sukladno izrađenoj Osnovnoj analizi u ovoj LRS.

8.2. Financiranje provedbe LRS

Definirani financijski plan pokazuje u kojoj mjeri ulaganja odgovaraju ciljevima koje navodi

zajednica, te da ih je moguće realizirati ukoliko se definira realni vremenski raspored i

pravovremeno raspodjele resursi. LAG Prigorje svjestan je potencijalnih rizika za realizaciju plana,

npr. nedostatan broj projektnih prijava unutar očekivanog tipa operacija i sl. U tom slučaju će se

sredstva, prema odluci Upravnog odbora, prenamijeniti u stavke za koje je definirana potražnja

prilikom poziva za dostavu ideja u Bazu projektnih ideja LAG-a Prigorje.

Prema simulaciji Ministarstva poljoprivrede iz ožujka 2016., predviđena alokacija za podmjeru

19.2. LAG „Prigorje“ prema podmjerama je procijenjena na 1.122.000,00 EUR (kumulativ bodova

za LRS, broj stanovnika i JLS, UO). Uz navedeno, a sukladno odredbama Programa ruralnog

razvoja, procijenjena vrijednost troškova za animaciju i tekuće troškove iznosi 25% sredstava

osiguranih kroz podmjeru 19.2. (294.525,00 EUR), a troškovi pripreme i provedbe suradnje

procjenjuju se na 5% sredstava osiguranih kroz podmjeru 19.2. i 19.3. (56.100,00 EUR).

Godine SC1 SC2 SC3 Suradnja i

umrežavanje

Tekući troškovi i

animacija

Udio potpore

u 19.2

74,04% 8,51% 17,45% 5% (19.2+19.3) 25%

2014 n/p n/p n/p n/p n/p

2015 n/p n/p n/p n/p n/p

2016 0,57% 20,00%

2017 21,84% 65,00% 2,44% 25,00% 20,00%

2018 31,03% 15,00% 31,71% 25,00% 20,00%

2019 24,71% 15,00% 9,76% 35,00% 20,00%

2020 21,84% 5,00% 24,39% 15,00% 20,00%

59

8.3. Procjena potrebnih financijskih sredstava za provedbu projekata

Proračun troškova izrađen je temeljem identifikacije lokalnih potreba sukladno analizi stanja i

SWOT analizi te iskazom zainteresiranosti samih korisnika kroz formiranje Baze projekata.

Također vodilo se računa o činjenici potreba javnih sredstava iz 19.2 kombiniranih s vlastitim

učešćem korisnika iz ciljanih skupina, pri čemu je LAG odlučio kako neće podržavati projekte

ukupne vrijednosti veće od 50.000 EUR.Dodatno, LAG će ustrajati na većem broju projekata, nižih

intenziteta/iznosa potpore, kako bi se postigao što snažniji učinak.

SC/M 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno

projekata

SC1 n/p n/p 0,57% 21,84% 31,03% 24,71% 21,84% 100,00%

M1.1 n/p n/p 2,63% 5,56% 4,65% 7,89% 5,17%

M1.2 n/p n/p 50,00% 29,63% 23,26% 39,47% 34,48%

M1.3 n/p n/p 36,84% 42,59% 32,56% 26,32% 35,06%

M1.4 n/p n/p 100,00% 10,53% 22,22% 39,53% 26,32% 25,29%

M1.5 n/p n/p n/p n/p n/p n/p n/p n/p

SC2 n/p n/p 65,00% 15,00% 15,00% 5,00% 100,00%

M2.1 n/p n/p 7,69% 100,00% 10,00%

M2.2 n/p n/p 15,38% 10,00%

M2.3 n/p n/p 15,38% 33,33% 15,00%

M2.4 n/p n/p 23,08% 33,33% 20,00%

M2.5 n/p n/p 15,38% 33,33% 15,00%

M2.6 n/p n/p 23,08% 33,33% 20,00%

M2.7 n/p n/p 66,67% 10,00%

SC3 n/p n/p 2,44% 31,71% 31,71% 9,76% 24,39% 100,00%

M3.1 n/p n/p 38,46% 23,08% 25,00% 20,00% 26,83%

M3.2 n/p n/p 23,08% 20,00% 12,20%

M3.3 n/p n/p 7,69% 7,69% 25,00% 7,32%

M3.4 n/p n/p 7,69% 30,77% 20,00% 17,07%

Documents

lokalna razvojna strategija lag-a prigorje za razdoblje ... · 4 1.1.2. Reljefne i klimatske karakteristike Prema diferencijaciji u skladu s geološko-litološkim prilikama i pedološkim