LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA

za razdoblje 2014.-2020.

MALIM KORACIMA

DO SIGURNOG USPJEHA

Plesmo 2017.

KRATICE KORIŠTENE U TEKSTU

ARKOD

APPRRR

CLLD

DZS

EPFRR

ES

EU

ha

HACCP

HGK

HZMO

HZZ

IPARD

JLS

LEADER

LRS

NATURA 2000

NN

m/nm

OPG

PRR

pSCI

RH

SPA

SWOT

VCC

ŽRS

Sustav identifikacije zemljišnih parcela

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

(eng. Community Led Local Development – lokalni razvoj pod

vodstvom zajednice) je mehanizam za uključivanje partnera na

lokalnoj razini, uključujući i predstavnike civilnog društva i

lokalne gospodarske dionike, u izradu i provedbu integrirane

lokalne strategije koja pomaže njihovom području u prijelazu k

održivoj budućnosti.

Državni zavod za statistiku

Europski fond za poljoprivredu i ruralni razvoj

Ekvivalent stanovnika, označava jedinicu opterećenja koja se

primjenjuje u izražavanju kapaciteta uređaja za čišćenje otpadnih

voda ili opterećenja vodotoka, a dobije se dijeljenjem ukupnog

BPK5 (biokemijska potrošnja kisika) sa vrijednosti koja otpada na

jednog stanovnika, a iznosi 60 g kisika na dan

Europska unija

hektar = 10.000 m2

The Hazard Analysis and Critical Control Points System (Analiza

opasnosti na ključnim kontrolnim točkama - sustav osiguranja

zdravstvene ispravnosti proizvoda)

Hrvatska gospodarska komora

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Hrvatski zavod za zapošljavanje

Instrument for Pre-Accession Assistance for Rural Development

(Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj)

jedinice lokalne samouprave

Liaison Entre Actions de Développement de l´ Economie Rurale

(Veze među aktivnostima za razvoj ruralnog gospodarstva)

Lokalna razvojna strategija

ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje

ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije

Narodne novine

nadmorska visina

obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-

2020.

proposed Sites of Community Importance (predložena Područja od

posebne važnosti za zajednicu)

Republika Hrvatska

Special protection areas (Područja posebne zaštite)

strategijski instrument pomoću kojeg se dinamički sučeljavaju

snage/slabosti određenog subjekta s prilikama/opasnostima

okruženja radi identificiranja šansi/rizika za opstojnost istoga

Vocational Competence certificate (sustav za certifikaciju

strukovnih vještina stečenih izvan formalnog sustava obrazovanja

Županijska razvojna strategija

POPIS SLIKA TABLICA, GRAFIKONA, TABELA I PRILOGA LRS-a Slika br. 1: Položaj LAG-a "Zeleni trokut" unutar teritorije R. Hrvatske (str. 1.)

Slika br. 2: Jedinice lokalne samouprave u sastavu LAG-a (str. 2.)

Tablica br. 1: Vrijednost osnovnih pokazatelja razvijenosti (str. 12.)

Tablica br. 2: Vrijednost pokazatelja razvijenosti u odnosu na državni prosjek (str. 11.)

Tablica br. 3: Broj i dobit poslovnih subjekata (str. 11)

Tablica br. 4: Broj registriranih poljoprivrednih gospodarstava (str. 13.)

Tablica br. 5: Korištenje zemljišta (str. 14.)

Tablica br. 6: Turizam na području LAG-a (str. 15.)

Tablica br. 7: Stanje nezaposlenosti (str. 16.)

Tablica br. 8: Stanovništvo prema obrazovnim programima (str. 16.)

Tablica br. 9: Osnovni demografski podaci (str. 17.)

Tablica br. 10: Demografska kretanja na području LAG-a (str. 18.)

Tablica br. 11: Stanovništvo prema dobi i spolu (str. 18.)

Tablica br. 12: Stanovništvo prema obrazovanju (str. 19)

Grafikon br. 1: Obrazovna struktura nositelj OPG-a (str. 13.)

Grafikon br. 2: Registrirane poljoprivredne kulture u ha (str. 14.)

Tabela 1: SWOT analiza (str. 20.)

Tabela 2: OPIS CILJEVA (str. 25.)

Tabela 3: KRITERIJI ODABIRA UNUTAR OPERACIJA D, E, F, G, H, I, J (str. 37.)

Tabela 4: KRITERIJI ODABIRA UNUTAR OPERACIJA A, B (str. 38.)

Tabela 5: USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA (str. 40.)

Tabela 6: OPIS UKLJUČIVANJA DIONIKA (str. 41.)

Tabela 7: AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS (str. 44.)

Tabela 8: OPIS PRAĆENJA PROVEDBE LRS (str. 46.)

Tabela 9: INDIKATORI UČINKA (str. 47.)

Tabela 10: PODACI ZA EVALUACIJU LRS (str. 50.)

Tabela 11: UPRAVLJANJE PROVEDBOM LRS (str. 51.)

Tabela 12: FINANCIJSKO POSLOVANJE LAG-a (str. 52.)

Tabela 13: DINAMIKA PROVEDBE IPARD PROGRAMA (str. 53.)

Tabela 14: AKTIVNOSTI LAG-a U PROVEDBI IPARD PROGRAMA (str. 54.)

Tabela 15: IZVORI FINANCIRANJA (str. 55.)

Tabela 16: FINANCIRANJE PROVEDBE LRS (str. 56.)

Tabela 17: DINAMIKA FINANCIRANJA PROVEDBE LRS (str. 57.)

Tabela 18: POTREBNA FINANCIJSKA SREDSTVA (str. 58.)

Prilog br. 1: Pregledna karta TK 100 (str. I)

Prilog br. 2: Prometna infrastruktura (str. II)

Prilog br. 3: Popis i raspored naselja prema broju stanovnika (str. III)

Prilog br. 4: Ciljevi, prioriteti i mjere ŽRS Požeško-slavonske (str. III)

Prilog br. 5: Ciljevi, prioriteti i mjere Razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije

2011.-2013. (str. IV)

Prilog br.6: Poslovnik o radu Upravnog odbora prilikom odabira projekata (str. V)

Prilog br.7: Popis sudionika edukativno informativnih radionica za izradu LRS-a (str. IX)

Prilog br.8: Popis adresa na koje je dostavljen Javni poziv za prijavu projekata u LRS (str.

XI)

Prilog br. 9: Popis članova LAG-a „Zeleni trokut“ (str. XIV)

Prilog br. 10: Popis članova Upravnog odbora LAG-a (str. XVIII)

Prilog br. 11: Baza projekata Lokalne razvojne strategije (str. XIX)

UVOD

„Yes, We Can!“

Barack Hussein Obama 2008

„DA, MI MOŽEMO!“ je slogan koji se može u potpunosti primijeniti za stanovnike

manjih i većih naselja, sela i gradića na području zapadne Slavonije.

Ti i takovi Slavonci ujedinili su se 2012. godine u Lokalnu akcijsku grupu „Zeleni trokut“

želeći zajedno i na temelju dobrosusjedskih odnosa i zajedničkih interesa samostalno voditi

brigu o svome razvoju. Na tom putu bilo je poteškoća, no upravo zahvaljujući upornosti i

usmjerenosti ka zajedničkom cilju napisana je ova Strategija. Stanovnici LAG-a mogu i

žele razvijati svoju jedinstvenu regiju vlastitim snagama i vlastitom pameću. Stanovnici

LAG-a su se dogovorili i definirali svoje ciljeve. Temeljeći svoju budućnosti na bogatoj

prirodnoj baštini, prirodnim ljepotama i tradiciji, razvijajući vlastite snage stalnim učenjem

te testirajući svoje sposobnosti kroz brojne projekte, stanovnici LAG -a su uistinu dokazali

da mogu odgovorno i pametno gospodariti svojim resursima, te pametno koristiti

financijska sredstva iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Stanovnici LAG-a smatraju da EUROPA 2020 treba zaživjeti u svakom naselju što se

nalazi na potezu od Lonjskog polja do Slavonskog gorja.

Ova Strategija rezultat je timskog rada. U Stručnom povjerenstvu za izradu LRS

sudjelovali su:

1. Vesna Tomaz

2. Eva Đurić

3. Branimir Kljakić

4. Darian Husko

5. Marijan Širac

6. Marin Lilovac

te Igor Matek.

Doprinos u izradi Strategije dali su mnogi članovi i stanovnici LAG-a „Zeleni trokut“.

Svi oni nestrpljivo očekuju početak njene provedbe…

SADRŽAJ

1. Opis područja koje strategija obuhvaća ................................................................... 1

1.1. Opće zemljopisne značajke područja ................................................................. 1

1.1.1. Površina i prostorni obuhvat ........................................................................ 1

1.1.2. Reljefna i klimatska obilježja ....................................................................... 2

1.1.3. Pedološka i vegetacijska obilježja ................................................................ 3

1.1.4. Prirodna i kulturna baština na području LAG-a i područja NATURA

2000 .......................................................................................................................... 4

1.1.5. Društvena infrastruktura ............................................................................. 5

1.1.6. Komunalna infrastruktura ........................................................................... 8

1.2. Gospodarske značajke područja ....................................................................... 11

1.2.1. Stanje gospodarstva .................................................................................... 11

1.2.2. Glavne gospodarske djelatnosti .................................................................. 12

1.2.3. Tržište radne snage ..................................................................................... 16

1.2.4. Potporne institucije i korištenje EU fondova ............................................ 17

1.3 Demografske i socijalne značajke područja ...................................................... 17

1.3.1. Broj i gustoća stanovnika ........................................................................... 17

1.3.2. Demografska kretanja ................................................................................ 18

1.3.3. Obrazovna struktura stanovništva ............................................................ 19

1.3.4. Školstvo i kulturno-rekreacioni sadržaji ................................................... 19

2. Analiza razvojnih potreba i potencijala područja .................................................. 20

2.1.Snage, slabosti, prilike i prijetnje područja LAG-a.......................................... 20

3. Opis ciljeva LRS ....................................................................................................... 23

3.1. Vizija .................................................................................................................. 23

3.2. Ciljevi, prioriteti, mjere LRS za područja LAG-a temeljeni na mogućnostima

PRR 2014 – 2020 ....................................................................................................... 23

3.3. Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti ......... 25

3.4. Integrirani i inovativan pristup LRS ................................................................ 34

3.4.1. Inovacije ...................................................................................................... 34

3.4.2. Zaštita okoliša ............................................................................................. 35

3.4.3. Klimatske promjene .................................................................................... 35

3.5. Opis odabira projekta na nivou LAG-a ........................................................... 35

3.5.1. Način odabira projekata na nivou LAG-a ................................................. 35

3.5.2. Procedura izbjegavanja sukoba interesa pri odabiru projekta/operacije

ukoliko je LAG jedan od korisnika ......................................................................... 37

3.5.3. Kriteriji odabira projekata ........................................................................ 37

3.5.4. Sastav tijela za odabir projekata ............................................................... 39

3.6. Opis tema planiranih projekta suradnje i način odabira projekata suradnje 39

3.7. Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima .................................... 39

4. Opis uključenosti lokalnih dionika u izradu LRS .................................................. 41

4.1. Opis sudjelovanja različitih interesnih skupina u izrad i LRS i primjena

načela „odozdo prema gore“ .................................................................................... 41

4.2 Opis partnerstva ................................................................................................. 42

5. Akcijski plan provedbe LRS .................................................................................... 43

5.1. Tijek provedbe LRS na nivou svake godine unutar programskog razdoblja

2014 – 2020. ............................................................................................................... 43

5.2. Procjena broja projekata za vrijeme programskog razdoblja 2014 – 2020 ... 46

6. Način praćenja i procjene provedbe LRS ............................................................... 46

6.1. Opis praćenja provedbe LRS ............................................................................ 46

6.2 Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRS................................................... 46

6.3. Opis procjene provedbe LRS ............................................................................ 50

7. Opis sposobnosti provedbe LRS .............................................................................. 51

7.1. Ljudski kapacitet za provedbu LRS ................................................................. 51

7.2. Financijski kapacitet za provedbu LRS ........................................................... 52

7.3. Iskustvo u provedbi LEADER pristupa u programskom razdoblju 2007 –

2013 ........................................................................................................................... 53

7.4 Iskustvo u provedbi projekata izvan mjere LEADER ..................................... 54

8. Financijski plan ........................................................................................................ 55

8.1. Financiranje rada LAG-a (izvori financiranja) ............................................... 55

8.3. Procjena potrebnih financijskih sredstava za provedbu projekata ................ 58

1

1. Opis područja koje strategija obuhvaća Lokalna akcijska grupa „Zeleni trokut“ obuhvaća djelomično ili u cijelosti 5 jedinica

lokalne samouprave: područje Grada Kutina u dijelu kojega čini naselje Janja Lipa, Grad

Lipik, Grad Novsku, Grad Pakrac i Općinu Jasenovac u cijelosti.

Ukupna površina LAG-a je 1.077,91 km2. Ukupan broj stanovnika je 30.351 koji žive u

102 naselja.

1.1. Opće zemljopisne značajke područja Prostor LAG-a "Zeleni trokut" je homogeni prostor povezan u cijelosti kopnom. Poveznice

prostora su:

- udaljenost od regionalnih (županijskih) središta,

- prometna povezanost i usmjerenost na prometne pravne: istok-zapad i sjever-jug,

- slične reljefne, klimatske, pedološke i hidrološke karakteristike,

- slična gospodarska struktura,

- povezana komunalna infrastruktura,

- zajednička povijest i tradicija,

- slične demografske značajke i trendovi,

- zajednički zdravstveni i socijalni interesi,

- komplementarnost u razvoju turizma i zaštiti prirodnih resursa, itd.

1.1.1. Površina i prostorni obuhvat Lokalna akcijska grupa „Zeleni trokut“ (u nastavku: LAG „Zeleni trokut“) nastala je kao

težnja lokalnih čimbenika ka susjedskim povezivanjem i suradnjom čiji je cilj zajednički

napredak i stvaranje boljih uvjeta za život.

Lokalna akcijska grupa „Zeleni trokut“

smještena je u južnom dijelu kontinentalnog

dijela Republike Hrvatske. LAG se nalazi na

području Zapadne Slavonije, južnim dijelom

dotiče rijeku Savu i granicu Bosne i

Hercegovine, a zapadnim rijeku Ilovu. Sjeverni

dio omeđen je rijekom Bijelom i gorom Papuk,

dok su istočne granice uglavnom omeđene

gorom Psunj.

LAG je smješten na rubnim granicama Sisačko-

moslavačke i Požeško-slavonske županije, te

obuhvaća jedinice lokalne samouprave koje su

redom udaljenije od županijskih središta Siska

i Požege. Upravo ta udaljenost bila je

zajedničko obilježje i razlog povezivanja preko

županijskih granica. Susjedni LAG-ovi su: sa jugo-zapada LAG „Una“, sa zapada LAG

„Moslavina“, sa sjevera LAG „Bilogora-Papuk, sa istoka LAG „Barun Trenk“ i sa jugo-

istoka LAG „Zapadna Slavonija“.

LAG sačinjavaju slijedeće jedinice lokalne samouprave: Grad Novska, Grad Lipik, Grad

Pakrac, Općina Jasenovac te Grad Kutina u dijelu koji pripada naselju Janja Lipa. Gradovi

Lipik i Pakrac nalaze se na zapadnom dijelu Požeško-slavonske županije, dok su Grad

Novska, Općina Jasenovac i naselje Janja Lipa smješteni na istočnom dijelu Sisačko-

moslavačke županije. Ukupan broj naselja unutar LAG-a je 102.

Slika br. 1. Položaj LAG-a "Zeleni

trokut" unutar teritorije R. Hrvatske

2

Povoljan geografski položaj i

susjedska usmjerenost ka istim

ciljevima razlog su postojanja LAG-

a „Zeleni trokut“. Obilježja ovog

područja i njegova specifičnost na

razini mikroregije „Zapadna

Slavonija“ zalog su daljnje

suradnje u uspješnom

sveobuhvatnom razvoju.

1.1.2. Reljefna i klimatska obilježja Područje LAG-a „Zeleni trokut“ pripada širem području prirodno-geografske cjeline

zapadne Slavonije kao zapadnom dijelu Požeško-slavonske županije, te istočnom dijelu

Sisačko-moslavačke županije. Sa sjeverne i istočne strane okružen je obroncima gorskih

masiva Papuka i Psunja, a zapadna i južna strana je pretežito ravničarska. Ravničarska

područja nalaze se pretežno uz rijeku Savu te njene pritoke: Bijela, Pakra, Ilova, Trebež,

Strug i Una koja su isprepletena brojnim prirodnim i umjetnim vodotocima (kanalima).

Reljef je dinamičan te ga odlikuju slijedeće sastavnice: ravničarska područja – doline rijeke

Save (djelomično sklone stalnim plavljenima) i pritoka (aluvijane doline), niža brdska

područja na prijelazu iz dolina ka višim obroncima slavonskih gora Papuka i Psunja, te

brdski prostor Papuka i Psunja. Ovo gorje izvor je brojnih vodotoka koji se slijevaju u

navedene riječne tokove. Prostor je također bogat izvorima i bunarima što pokazuje da je

voda jedan od glavnih prirodnih resursa ovog područja.

Najniža nadmorska visina je 90 m/nm izmjerena na području Mokrog polja kod Novske, a

najviša nadmorska visina je vrh Psunja – Brezovo polje na 984 m/nm koji je ujedno i najviši

vrh Slavonije. Nadmorske visine naselja unutar područja LAG-a kreću se od 90 m do 550

m/nm.

Područje LAG-a izrazito je bogato šumskim površinama koje čine 45% ukupne površine,

dok su poljoprivredne površine zastupljene sa 33%.

Specifičnost ovoga područja čini relativno velik postotak močvarn ih (Lonjsko polje) i

ribnjačkih površina (Poljanski ribnjaci) i čistih rječica pogodnih za ribolov, a posebni

vodni resurs čine mineralne i termalne vode na području Lipika.

Kartografski prikaz područja LAG-a sa reljefnim obilježjima nalazi se u Prilogu br. 1

Pregledna karta TK 100.

Područje LAG-a ima umjerenu kontinentalnu klimu pod veoma jakim maritimnim

utjecajem, koju karakteriziraju umjerene hladne zime, topla ljeta i nepovoljan godišnji

raspored oborina sa uočljivim mikroklimatskim razlikama između brdskih i nizinskih

predjela. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 10ºC, a u vegetacijskom periodu

(IV.-XI. mjeseca) prosječna temperatura iznosi 16ºC. Najtopliji je mjesec srpanj s

prosječnom temperaturom od 28ºC, a najhladniji je mjesec siječanj s prosječnom

temperaturom od 0,5ºC.

Područje LAG-a karakterizira nepovoljan godišnji raspored oborina koje su raspoređene u

dva godišnja maksimuma i dva godišnja minimuma što uzrokuje izmjenu sušno-vlažnih

razdoblja te manjak oborina u vrijeme kad je ujedno i temperaturni maksimum. Ovakav

raspored oborina uzrokuje nedostatak vode u tijeku vegetacije, te izmjenu sušnih sa

Slika 2. Jedinice lokalne samouprave u sastavu LAG-a

3

vlažnim periodima što za posljedicu ima izmjenu oksidacijskih i redukcijskih procesa u tlu

koje uzrokuju smanjenje plodnosti tala.

Srednja dnevna temperatura zraka je viša od srednje količine oborina u razdoblju od

sredine lipnja do sredine rujna, što znači da se u tome razdoblju pojavljuje manjak oborina.

Budući da se radi o razdoblju vrlo aktivne vegetacije, taj manjak je potrebno nadomjestiti

navodnjavanjem. Također, dva kišna maksimuma u lipnju i studenom uzrok su plavljenja

u nizinskim područjima i depresijama.

Prosječna godišnja količina oborina za područje LAG-a iznosi 900 mm, a u mjesecima

vegetacije (svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz) padne najviše oborina. U to doba najčešća su

plavljenja na području Lonjskog polja. Područje LAG-a je prekriveno snijegom u prosjeku

32 dana godišnje. Vjetrovitost je promjenjiva, uglavnom su zastupljeni slabi vjetrovi i

tišina, dok su jaki vjetrovi rijetkost. U godišnjoj ruži vjetra na području LAG-a najučestaliji

su vjetrovi s istoka, sjeverozapada i zapada, a na prigorskom i podgorskom području

vjetrovi su općenito intenzivniji negoli na nižim područjima. U svim sezonama sjeverni je

vjetar najjači. U proljeće jednakom jačinom pušu sjeveroistočni i istočni vjetar. Zimi je

najslabiji istočnjak, a u ostalim sezonama jugozapadnjak. Prema prosječnim godišnjim

vrijednostima relativne vlage zraka može se zaključiti da cijelo područje ima srednju do

visoku vlažnost zraka.

Zahvaljujući građi planina Papuka, Psunja i njihovih obronaka, hidrografska mreža LAG-

a je dobro razvijena, te s bogatim vodenim tokovima gravitira u sliv rijeke Save. Brdski

predjeli imaju nešto svježiju i vlažniju klimu u odnosu na nizinske predijele, što je

pogodovalo razvoju mreža tekućica.

U posljednje vrijeme javljaju se česti klimatski ekstremi koji uzrokuju elementarne

nepogode. Samo štete u poljoprivredi u posljednjih 10 godina na području LAG-a iznose

preko 100 milijuna kuna (kišno nevrijeme i tuča: 14.123.222,50 kn, poplava:

16.112.984,72 kn, suša: 70.405.893,99 kn te mraz: 2.746.398,92 kn). Očito je glavni

problem u nedostatku oborina tijekom vegetacije.

Reljefna, prirodna i klimatska obilježja LAG-a govore o povoljnom prostoru za život sa

svim potrebnim resursima bitnim za uspješan razvoj. Posebno su povoljni uvjeti za razvoj

šumske i drvoprerađivačke djelatnosti, slatkovodno ribarstvo, stočarstvo, voćarstvo i

ratarstvo. Kao posebno ograničenje ističe se manjak oborina u najosjetljivijem tijeku

vegetacijske sezone koje se može prevladati ulaganjima u navodnjavanje, za što postoje

dovoljni resursi, te pojava ekstremnih klimatskih prilika u zadnje vrijeme.

1.1.3. Pedološka i vegetacijska obilježja Pedološke osobine područja LAG-a dio su pedoloških osobina širega prostora. Na području

LAG-a zastupljena su automorfna i hidromorfna tla. U razdjel automorfnih tala pripadaju

sva tla za čiji je vodeni režim karakteristično vlaženje samo atmosferskom vodom pri čemu

je procjeđivanje upijene vode slobodna pa nema stagniranja vode i vlaženja koje bi

prouzrokovalo proces redukcije. U razdjel hidromorfnih tala pripadaju tla koja

karakterizira prekomjerno vlaženje u dijelu profila ili u čitavom tlu.

Među automorfnim tlima zastupljene su rendzine, eutrično smeđe i lesivirano tlo te

distrično smeđe, lesivirano i ranker na kiselim silikatima tla. Distrična smeđa tla formiraju

se na kremeno-silikatnim supstrantima s malom količinom bazičnih kationa (pješčenjaci,

škriljci, kiseli eruptivi i dr.), a rendzine se formiraju u različitim bioklimatskim uvjetima,

na supstratima koji sadrže više od 10% CaCO3 i koji mehaničkim raspadanjem daju

karbonatni regolit. Ovaj tip tla ima veliki broj nižih podsistemskih jedinica.

Najzastupljenije su na filšnim serijama i saharodnim dolomitima. Ova tla su pretežito pod

šumom. Zastupljena su u brdskim i brežuljkastim područjima na obroncima Papuka i

Psunja.

4

Od grupe hidromorfnih tala zastupljena i amfiglejna i pseudoglejna tla. Pseudoglej

karakterizira izmjena vlažnog i suhog razdoblja, a vezan je za ravničarske terene i terene s

blagim nagibima. Pseudoglej je nastao kao izravna posljedica nepovoljnog rasporeda

oborina na ovome području i postojanja nepropusnog sloja tla koji sprečava procjeđivanje

u dubinu. U području riječnih, potočnih dolina i zavala zastupljena su aluvijalna i

koluvijalna tla, rendzine, semigleji i eugleji koje obilježava stalno ili povremeno vlaženje

podzemnim vodama.

Na ovom prostoru vegetacijski pokrov prati geomorfološke oblike prostora te se razlikuju

dva osnovna tipa vegetacije: brdska i nizinska. Brdski tip vegetacije čine šume bukve,

hrasta kitnjaka i lužnjaka, graba, johe, cera, jasena, bagrema, smreke. Također uspijevaju

i pitomi kesten, lipa i topola. Najstabilnije biljne zajednice nakon šuma su livade, od kojih

su pojedine uz vodotoke i zamočvarene, sa specifičnom vegetacijom /joha, vrbe i dr.).

Ostale površine koje nisu pod navedenim tipovima vegetacije su kultivirane te su pod

poljoprivrednim kulturama (oranice). Podzemne vode temeljnice pogoduju stvaranju

livadsko-močvarnih biljnih pokrova koje su naročito prisutne na području Lonjskog polja.

Raznolikost reljefa i klimatskih prilika uzrok su postojanju više tipova tala koja zbog

svojih osobina spadaju u „rezervna tla“ za poljoprivrednu proizvodnju. Tek na

područjima gdje su izvršene agromelioracije (odvodnja, podrivanje) može se govoriti o

tipu „glavnih tala“ za poljoprivrednu proizvodnju.

1.1.4. Prirodna i kulturna baština na području LAG-a i područja NATURA 2000 Postojeća prirodna i kulturna baština od velikog je značaja za očuvanje identiteta područja

LAG-a i njegovog stanovništva, a ima i veliku turističku vrijednost.

Zaštićena prirodna baština temeljem Zakona o zaštiti pirode (NN 70/05) na području LAG-

a je slijedeća:

o Park prirode „Lonjsko polje“ na području Grada Novska i Općine Jasenovac, uvršteno

u svjetski poznatu prirodnu baštinu (Ramsalskom konvencijom o zaštiti močvarnih

staništa, te Projektom “Important Bird Area”

o posebni rezervat – ornitološki – Krapje Đol

o „Park kupališnog lječilišta u Lipiku“ - spomenik parkovne arhitekture

Prirodna baština zaštićena prema Zakonu o šumama i Pravilniku o uređenju šuma:

o Gospodarska jedinica Blatuško brdo površine od 22,28 ha na području Grada Lipika

o Šuma s posebnom namjenom za odmor i rekreaciju Kalvarija, zaštićena šumska

sastojina čistog kitnjaka u blizini Pakraca

Dijelovi prirode predloženi za zaštitu u prostornim planovima općina i gradova

o Zaštićeni krajolik: Paklenica na području Grada Novska

o Područje spilja „Trbušnjak“ i „Rastik“ na području Grada Pakraca

o Park šuma: dolina potoka Novska

o Spomenik prirode: geološki lokalitet kod naselja Paklenica

U prijedlogu ekološke mreže za zaštitu prirode NATURA 2000 navedena su slijedeća

područja koja se u cijelosti ili dijelom nalaze na području LAG-a „Zeleni trokut“:

o Poligonska područja važna za ptice (SPA):

- HR1000010 Poilovlje s ribnjacima Poljana

- HR1000004 Donja Posavina

o Poligonska područja važna za vrste i staništa (pSCI):

- HR2000438 Ribnjaci Poljana

- HR2000416 Lonjsko Polje

- HR2001355 Psunj

- HR2000174 Trbušnjak - Rastik

5

Prema Karti staništa RH na području grada Pakraca nalazi se 16 tipova ugroženih i

rijetkih staništa koja su u RH zaštićena Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti

staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova

(NN 70/05, NN 139/08) od kojih je 6 tipova ugroženo na europskoj razini i zaštićeno

Direktivom o staništima.

Područje LAG-a stanište je nekoliko zaštićenih i ugroženih vrsta: 15 vrsta sisavaca, 29

vrsta ptica, 4 vrste vodozemaca i gmazova, 18 vrsta leptira, 24 vrste riba.

Temeljem konzervatorske podloge na području Novske nalazi se 96 evidentiranih kulturnih

dobara, na području Općine Jasenovac evidentirano je dobara na području grada Pakraca

evidentirana su 102 kulturna dobra, a na području grada Lipika evidentirano je 59 kulturnih

dobara. Od ukupno 257 evidentiranih kulturnih dobara, 65 ih je zaštićeno ili su pod

preventivnom zaštitom. Popis kulturne baštine vrlo je dugačak, te se ne može zbog svoga

obima ovdje prikazati, no osobito vrijednu kulturnu baštinu koju treba posebno istači:

- na području Jasenovca: povijesno naselje Krapje koje je primjer graditeljske baštine

Posavine, te spomen područje Jasenovac,

- na području Novske: dijelovi naselja Stara Subocka, više crkava u Novskoj i naseljima,

zgrada pošte, zgrada ljekarne, hotel Knopp, pokretne zbirke Sajko i Vukalović i dr.

- na području Lipika: gradska urbanistička jezgra Lipika, Zdravstveno-lječilišni i bolnički

kompleks, Kursalon, Vandlban, vile u ulici Marije Terezije, kompleks Ergele, tradicijska

arhitektura u Gaju,

- na području Pakraca: kulturno-povijesna urbanistička cjelina Pakrac, ostaci starog grada,

crkva Uznesenja BDM, Crkva sv. Trojice i vladikin kompleks, crkva sv. Pantelejmona u

Tornju, kompleks Janković, Spahijski podrum, Slavonski banovac – kovnica novca i dr.

Velik dio nepokretne kulturne baštine oštećen je ili uništen u Domovinskom ratu. Dio je

nakon rata obnovljen, a još uvijek velik dio građevina vapi za obnovom i namjenom.

Lokalna samouprava ulaže znatne napore u zaštiti i vraćanju namjene zapuštenoj

nepokretnoj kulturnoj baštini, osobito u turističke svrhe.

Vrijednost prostora LAG-a očitava se i u prirodnoj i kulturnoj baštini. Posebni motori

pokretači su zaštićena prirodna dobra kao i područja predložena za ekološku mrežu

NATURA 2000 kojih ima čak 4 na području LAG-a.

Brojnim zaštićenim kulturnim dobrima potrebna je obnova i nova namjena. Na području

LAG-a nalazi se i velik broj očuvanih tradicijskih kuća koje su evidentirane kao

etnološka kulturna dobra, ali i drugi objekti tradicijske arhitekture. Postoje i arheološka

nalazišta putem kojih se prati kontinuirano naseljavanje od mlađeg kamenog doba,

srednjeg vijeka pa do danas.

U skladu sa prepoznatom prirodnom baštinom, kulturna baština i njen potencijal u

razvoju turizma predstavlja važan resurs koji se može upotrijebiti u jačanju atraktivnosti

i privlačnosti područja za nove goste.

1.1.5. Društvena infrastruktura Razvijenost društvene infrastrukture pokazatelj je razvijenosti društva, a ona se očituje

kroz socijalnu zaštitu, predškolski odgoj, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje,

visokoškolsko obrazovanje i puča otvorena učilišta, zdravstvo i civilno društvo.

1.1.5.1. Socijalna zaštita U području socijalne zaštite, stručni djelatnici centara za socijalnu skrb s područja LAG -a

uglavnom ističu slijedeće probleme: nerazvijenost mreže udomiteljskih obitelji posebno za

smještaj djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi; nerazvijenost sustava pružanja pomoći

i njege u kući; kroničan nedostatak stručnih djelatnika, a samim time i opterećenost

postojećih djelatnika; nedostatak smještajnih kapaciteta ustanova, što se posebno odnosi

na zbrinjavanje starijih osoba, osoba otežane pokretljivosti, duševno bolesnih i mentalno

6

retardiranih osoba koje adekvatnu skrb ne mogu dobiti u obitelji, što upućuje na potrebu

izgradnje istih, kao i nedostatak financijskih sredstava za unapređenje domova socijalne

skrbi i nabavku vozila za prijevoz korisnika.

Na području LAG-a od ustanova za smještaj djeluju Dom za djecu i mlađe punoljetne osobe

Lipik (10 korisnika), Dom za starije i nemoćne osobe „Marino selo“ (65 korisnika), te

nekoliko privatnih obiteljskih domova: Dom za starije i nemoćne osobe „Anđelak“ Lipik

(40 korisnika), Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe „Vita“ Novska (18 korisnika),

privatni Obiteljski dom za starije i nemoćne „Ivanušić“, privatni Obiteljski dom za starije

i nemoćne „Ema“, a na području grada Novske djeluje udomiteljska obitelj Gobac koja se

skrbi za starije i nemoćne osobe (15 štićenika).

Na području Jasenovca djeluje Centar za pomoć i njegu Općine Jasenovac kroz Program

dnevnog boravka i pomoć u kući starijim osobama. Na području Novske djeluje Ustanova

za zdravstvenu njegu u kući Danijela.

Na području grada Lipika djeluje program „Dnevni boravak i pomoć u kući starijim

osobama“ koji ima 225 korisnika i 16 zaposlenih. S obzirom da navedeni program pokriva

25 naselja na području Lipika, te 5 naselja na području Pakraca, potrebno je osigurati

dodatna vozila kako bi se zadovoljive sve potrebe korisnika za odlazak liječniku, dovoz

namirnica, lijekova, i dr. Ustanova za smještaj starih i nemoćnih osoba na području grada

Pakraca ne postoji. Crveni križ je započeo izgradnju objekta za smještaj starih i nemoćnih

osoba u Prekopakri, no zbog nedostatka financijskih sredstava objekt nije u potpunosti

završen, te kao takav ne može biti stavljen u funkciju. Pučka kuhinja postoji samo na

području grada Pakraca u vlasništvu Gradskog društva Crvenog križa Pakrac, koja je

ujedno i jedina u Požeško-slavonskoj županiji. Pučku kuhinju potrebno je opremiti

potrebnom opremom (hladnjače, sitni inventar), te uvesti HACCP sustav sigurnosti i

kvalitete hrane. Gradsko društvo Crvenog križa Pakrac posjeduje i Dječje odmaralište

„Cvrčak“ na otoku Viru gdje se svake godine odmara oko 450 djece i odraslih (djeca iz

socijalno ugroženih obitelji, djeca s posebnim potrebama i starije osobe). Gradsko društvo

Crvenog križa započelo je radove uređenja i opremanja odmarališta, no zbog nedostatka

financijskih sredstava završetak radova je neizvjestan.

1.1.5.2. Predškolski odgoj Na području LAG-a djeluju tri matična vrtića s jaslicama „Kockica“ Lipik, „Maslačak“

Pakrac, „Radost“ Novska, te ukupno pet područnih vrtića koji provode redovite

cjelodnevne i poludnevne programe predškolskog odgoja.

Dječji vrtić „Radost“ Novska provodi i verificiran program engleskog jezika koji pohađaju

i djeca koja nisu upisana u redovite programe. U vrtićima je svake godine popunjena kvota

upisa, te je potrebno osigurati dodatne kapacitete te unaprijediti opremljenost. Kao poseban

problem može se navesti kontinuirano povećanje broja djece s posebnim potrebama. U

postojećim vrtićima ne postoji adekvatno opremljen prostor za rad s djecom s posebnim

potrebama, kao ni dovoljno stručnog kadra za specifične potrebe djece (stručni tim:

pedagog - psiholog - logoped za djecu s posebnim potrebama i nepravilnim ili otežanim

izgovorom, te stručni kadar za rad s djecom s izraženim talentima).

1.1.5.3. Osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje Na području LAG-a djeluje šest matičnih, te deset područnih škola. U područnim školama

s manjim brojem učenika nastava se odvija uglavnom u kombiniranim odjelima. Najčešći

problemi s kojima se institucije za osnovnoškolsko obrazovanje suočavaju su: nepostojanje

uvjeta za rad s djecom s posebnim potrebama, potreba za vanjskim suradnicima, manjak

stručnog kadra za specifične potrebe djece, nepostojanje pristupne rampe pri osnovnim

školama kao ni organiziranog prijevoza s adekvatnim prijevoznim sredstvom za učenike s

invaliditetom, nema mogućnosti smještaja za roditelje učenika s posebnim potrebama,

7

školska oprema je dotrajala kao i sportski sadržaji (golovi, igrališta i dr.). U pojedinim

školama učenici imaju samo hladni obrok zbog neuređenosti i nefunkcioniranja

blagovaonice, a prijevoz učenika do škole najčešće nije adekvatan. Na području LAG-a

djeluju i dvije glazbene škole, odnosno Glazbena škola Pakrac i Glazbena škola Novska.

Srednjoškolsko obrazovanje na području LAG-a obavljaju Srednja škola Pakrac, Srednja

škola Novska te Srednja glazbena škola Novska s redovnim programom. U sklopu Srednje

škole Pakrac nalazi se mješoviti Učenički dom Pakrac s kapacitetom za 155 učenika u

ukupno 37 soba.

1.1.5.4. Visokoškolsko obrazovanje i pučka otvorena učilišta Na području LAG-a mogućnost visokoškolskog obrazovanja nudi dislocirani studij

fizioterapije u Pakracu, te Pučko otvoreno učilište Obris koje je u suradnji s Visokom

poslovnom školom s pravom javnosti u Višnjanu u Pakracu otvorilo stručni studij

ekonomije – smjer: menadžment u turizmu, te izvanredni specijalistički diplomski stručni

studij Menadžment u turizmu.

Grad Novska je pokrenula obrazovanje za poduzetništvo na visokoškolskoj razini u

suradnji s Visokom školom za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić

Zrinski, Zagreb.

Pučko otvoreno učilište Novska i Pučko otvoreno učilište Obris u Pakracu su jedine

institucije koje pružaju mogućnost obrazovanja odraslih.

1.1.5.5. Zdravstvo Zdravstvenu zaštitu na području LAG-a „Zeleni trokut“ na primarnoj razini pružaju Dom

zdravlja Kutina – Ispostava Novska, Dom zdravlja Požeško-slavonske županije sa

ispostavama u Pakracu, Lipiku i Poljani, Objedinjeni hitni prijem u sklopu Gradske bolnice

Pakrac, te više koncesionara iz područja zdravstvene djelatnosti opće (ob iteljske)

medicine, dentalne medicine i zdravstvene njege u kući. Na sekundarnoj razini na području

LAG-a djeluju Gradska bolnica Pakrac kao ispostava Opće županijske bolnice Požega, te

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik. Uslijed ratnih razaranja u Pakracu

je uništen čitav kompleks specijalističke bolnice za psihički bolesne osobe, a teško stradali

bolnički kompleks nedovoljno je obnovljen do danas. U ljekarničkoj djelatnosti na

području LAG-a postoji četiri ljekarne, koje svoje poslovnice imaju u Pakracu (2 ljekarne),

Lipiku (1 ljekarna), Poljani (1 ljekarna), Novskoj (3 ljekarne), Rajiću (1 ljekarna) i

Jasenovcu (1 ljekarna). Na području LAG-a djeluje i Veterinarska stanica Novska d.o.o.,

te Veterinarska stanica Pakrac d.o.o. sa svojim ambulantama koja u svom sastavu ima i

sklonište za životinje u selu Bučje. Način i obavljane zdravstvenih i veterinarskih usluga

na području LAG-a je zadovoljavajući.

1.1.5.6. Civilno društvo Razvoj udruga, kao dio razvoja socijalnog kapitala zajednice, jedan je od najvažnijih

elemenata ruralnog razvoja. Prema podacima Ministarstva uprave, na području LAG-a na

dan 30. rujan 2015. godine registrirana je ukupno 201 udruga, od čega 88 udruga na

području grada Novske, 33 udruge na području Općine Jasenovac, 33 udruge na području

grada Lipika, te 80 udruga na području grada Pakraca. Najzastupljenije su športske udruge

sa čak 34%. Svojim djelokrugom udruge pokrivaju sva područja društvenog života

stanovnika Županije, od sporta i kulture do poljoprivrede, vatrogastva, lova i ribolova,

zaštite djece, mladih i žena i dr. Mnoge udruge nemaju sustavne izvore financiranja i svoje

redovite programe i aktivnosti uglavnom provode volonterski uz pojedinačna

pokroviteljstva ili se financiraju iz proračuna grada. Uspješnije su udruge sa stalno

zaposlenim djelatnicima koje redovitim kandidiranjem projekata uspijevaju financirati

svoje programe iz domaćih i međunarodnih izvora. Ukoliko traže donacije

8

gospodarstvenika, udruge se suočavaju s malim odazivom, a takve donacije obično su

vezane za održavanje manifestacija ili drugih događanja. Organizacije civilnog društva s

područja LAG-a rijetko međusobno surađuju na projektima i aktivnostima, što dovodi do

raspršivanja proračuna namijenjenog udrugama. Veliki broj udruga još je uvijek

nedovoljno informiran o mogućnostima financiranja, te im nedostaje znanja u pisanju i

provedbi projekata i inovativnosti. Udruge bi se trebale aktivnije uključiti u razvoj

turističke ponude LAG-a, a to znači da rad udruga mora biti koordiniran s turističkim

zajednicama bez obzira koliko su njihove amaterske aktivnosti dobre.

Za društvenu infrastrukturu može se tvrditi da je dobro organizirana i razvijena na

cijelom području LAG-a. Ono što predstavlja problem su smještajni problemi i

opremljenost, te se još uvijek osjeti posljedica ratnih razaranja. Potrebna su velika

ulaganja kako bi se stanje podiglo na zadovoljavajuću razinu.

1.1.6. Komunalna infrastruktura Komunalna infrastruktura pokazatelj je prihvatljivosti životnih uvjeta, a očituje se kroz

razvijenost vodoopskrbe, odvodnje, gospodarenjem otpada, opskrbom električnom

energijom, opskrbom plinom, korištenjem obnovljivih izvora energije, prometnom

infrastrukturom: ceste, željeznica i riječni promet te informacijskom i

telekomunikacijskom povezanošću.

1.1.6.1. Vodoopskrba Na području Općine Jasenovac vodoopskrba se temelji na zahvatu podzemne vode crpilišta

«Jasenovac» čija se izdašnost ocjenjuje s oko 40l/s i postrojenju za kondicioniranje vode

kapaciteta 8-9 l/ sekundi. Dugoročno rješenje vodoopskrbe Općine Jasenovac je sanacija i

proširenje postojećeg crpilišta, postrojenja za kondicioniranje i distribuciju vode, te

proširenje vodoopskrbne mreže na sva naselja.

Radi osiguravanja dovoljne količine vode, pri predviđenoj maksimalnoj potrošnji vode

svih naselja Općine Jasenovac, planirana je izgradnja vodotornja u naselju Puska

zapremine V=200 m3, te proširenje postojećeg prizemnog vodospremnika (kapaciteta

V=110m3) u Jasenovcu uz distribucijsku crpnu stanicu zapremine od V=310 m3 .

Vodoopskrba Novske temelji se na vodi crpilišta «Drenov Bok», koje se nalazi u savskom

zaobalju na području Općine Jasenovac. Ovo crpilište prema instaliranom kapacitetu

omogućava korištenje vode u količini do 150l/s. Danas se koristi svega jedna trećina

kapaciteta crpilišta, tako da je dobar dio raspoloživ za predstojeće potrebe.

Vodoopskrbni sustav Grada Novske u cijelosti je izgrađen, te se svi stanovnici mogu

priključiti na vodovodnu mrežu. Crpilište Drenov Bok omogućava pritok od 150 l/s vode

koja trenutno zadovoljava sve potrebe stanovnika. U planu je povezivanje vodoopskrbnih

sustava Sisačko-moslavačke i Brodsko-posavske županije u jedinstven sustav.

Gradovi Pakrac i Lipik imaju zajednički vodoopskrbni sustav baziran na vodozahvatu

Šumetlica i manjim vodocrpilištima u Dobrovcu, Kukunjevcu, Gaju i Donjem Čagliću.

Sustav je nedovoljan za opskrbu dovoljnim količinama vode, osobito tijekom ljetnih

mjeseci. Problem bi se riješio izgradnjom akumulacije Šumetlica koji bi osigurao dovoljnih

200 l/s vode.

Javnom vodoopskrbom je na području Grada Pakraca pokriveno oko 71% stanovništva,

dok na području Grada Lipika 81% stanovništva. U tijeku su radovi na proširenju

vodoopskrbnog sustava na području oba Grada.

Naselje Janja Lipa nema riješen problem vodoopskrbe i napaja se vodom iz privatnih

bunara.

9

1.1.6.2. Odvodnja Kanalizacijom je pokriven samo dio naselja Jasenovac, a u izgradnji je uređaj za obradu

otpadnih voda (mehaničko – biološki kapaciteta 1200 ES) u naselju Jasenovac. Ostala

naselja u Općini Jasenovac nemaju izgrađenu kanalizacijsku mrežu, već stanovnici

problem otpadne vode rješavaju individualno (septičkim jamama ili ispuštaju otpadne vode

u kanale i grabe iz kojih se procjeđuju u tlo i onečišćuju podzemne vode, odnosno bunare

s pitkom vodom).

Na području grada Novske izgrađena je osnovna kolektorska mreža mješovitog sustava

odvodnje i dio sekundarne kanalske mreže uglavnom mješovitog sustava, uključivo dio

glavnih kolektora. Postotak izgrađenosti kanalizacijske mreže na području grada Novske

iznosi oko 65%. U naseljima bez izgrađenog kanalizacijskog sustava zagađene vode iz

domaćinstava trenutno se djelomično prihvaćaju u sabirne jame i rjeđe u septičke jame,

koje su često nepropisno izvedene, odnosno nisu nepropusne te tako zagađuju okolni teren.

Na području Grada Lipika kanalizacijski sustavi izgrađeni su u naseljima Lipik, Filipovac,

Dobrovac, Poljana, te Gaj koji je sufinanciran sredstvima IPARD programa. Pročistači su

izgrađeni u Gaju i Poljani, a planiraju se u Marinom Selu.

Pakrac i Lipik imaju zajednički sustav kolektora dužine 9.000 m te pročistač u Dobrovcu

kapaciteta 40 l/s koji je u cijelosti mehanički, dok se planira izgradnja biološkog. Na

području Pakraca kanalizacijski sustav je izgrađen u naseljima Pakrac, Prekopakra,

Kusonje i Badljevina. U tijeku je priprema projekta „Sustav odvodnje i pročišćavanja

otpadnih voda aglomeracije Pakrac – Lipik“.

Naselje Janja Lipa nema riješeno pitanje kanalizacijske odvodnje.

1.1.6.3. Gospodarenje otpadom Odvozom otpada obuhvaćeno je 9 naselja općine Jasenovac (osim naselja Mlaka), odnosno

2 347 stanovnika, a odvoz se obavlja jednom tjedno.

Otpad se odvozi i odlaže na odlagalištu komunalnog otpada «Barutana», koje je smješteno

uz staru cestu Jasenovac – Bročice, na oko 2 km od naselja Jasenovac. Odlagalište nema

čuvarsku službu, nema tekuće vode niti protupožarne zaštite, nema telefonskih lin ija, niti

električne energije. Odlagalište je djelomično ograđeno drvenim stupovima. U blizini

odlagališta nema vodotoka, a vodotoci Sava i Strug udaljeni su cca 2 km.

Komunalni otpad se odlaže na definirana odlagališta- Crkvište u Pakracu i Kurjakana u

Novskoj. Ova odlagališta nalaze se u fazi sanacije i izgradnji reciklažnih dvorišta. Gotovo

reciklažno dvorište za komunalni otpad izgrađeno je u Lipiku. Trenutno je na području

LAG-a izgrađena jedna deponija građevinskog otpada na području grada Lipika koja se

prostire na površini od cca 2 ha na mjestu Starog rudnika pijeska u Jagmi.

1.1.6.4. Opskrba električnom energijom Električna energija dostupna je na velikom području LAG-a, dok još uvijek nije dostupna

u manjem broju udaljenih naselja smještenih u brdskim područjima. Ova naselja imaju

relativno mali broj stanovnika, a imaju potencijal u razvoju turizma i poljoprivrede.

1.1.6.5. Opskrba plinom Plinska mreža na području LAG-a je vrlo razvijena, no i dalje većina domaćinstava za

zagrijavanje koriste kruta goriva, te loživo ulje. Izgrađenom plinskom mrežom omogućena

je sigurna i trajna opskrba plinom građana i gospodarstava na području LAG -a, a

mogućnost priključka na plinsku mrežu ima više od 90% stanovništva područja LAG -a.

1.1.6.6. Obnovljivi izvori energije Na području LAG-a postoje znatni resursi za korištenje obnovljivih izvora energije,

prvenstveno u drvnoj masi za zagrijavanje, no ti resursi se koriste u vrlo malom broju.

10

Korištenje sunčeve energije također nije dostatno, prvenstveno zbog znatnih početnih

ulaganja. U posljednje vrijeme znatna su ulaganja u energetsku učinkovitost u privatnim i

javnim zgradama uz pomoć Fonda za energetsku učinkovitost.

1.1.6.7. Prometna infrastruktura: ceste, željeznica i riječni promet LAG je u dobrom prometnom položaju u odnosu na prometne pravce državnog i europskog

značaja. Najvažniji prometni pravac koji prolazi LAG-om je autocesta A3 Bregana-

Lipovac međunarodne oznake E70, te državna cesta, a ujedno i transeuropski koridor D5

međunarodne oznake E661. Županijske ceste od važnosti su: cesta br. 38 Pakrac-Đakovo,

br. 47 Lipik-Dvor, br, 26 Badljevina – Garešnica. Važnija prometna infrastruktura

prikazana je u Prilogu br. 2. ove LRS. Lokalne ceste su od velikog značaja za povezivanje

ruralnih naselja i u dobrome su stanju zahvaljujući naporima lokalnih samouprava.

Nerazvrstane ceste i seoski putovi su u dosta lošijem stanju i na njima treba provesti dosta

ulaganja. Daleko najviše nerazvrstanih cesta je na području grada Pakraca koje su u lošem

stanju i koje je jako teško održavati iz skromnih proračunskih sredstava. Prema podacima

JLS-a ,a području LAG-a se nalazi 125,25 km državnih cesta, 142,55 km županijskih cesta,

209,19 km lokalnih cesta te 997 km nerazvrstanih cesta.

Željeznička infrastruktura je uglavnom zadovoljavala potrebe lokalnog stanovništva

donedavno, no zbog ukidanja putničkog prometa na pruzi Banova Jaruga-Virovitica, velik

dio LAG-a odsječen je od željezničkog prometa.

Najznačajniji željeznički koridor je pruga Zagreb-Tovarnik koja prolazi kroz Novsku,

ujedno i dio paneuropskog koridora, te pruga Novska-Sisak koja je regionalnog značaja. U

posljednje vrijeme se dosta uložilo u infrastrukturu, no promet i kapaciteti nisu dovoljno

iskorišteni.

Na području LAG-a postoji i riječni plovni put i to rijekom Savom koja je plovna do Siska

gdje se ujedno nalazi i najzapadnija riječna luka na Savi. Nadalje, rijeka Una plovna je do

Tanca.

1.1.6.8. Informacijska i telekomunikacijska povezanost Na području LAG-a postoji sedam poštanskih ureda, i to: Poštanski ured Lipik, Poljana,

Pakrac, Badljevina, Novska i Rajić. Na području LAG-a „Zeleni trokut“ postoji glavna

infrastruktura prijeko potrebna za odvijanje telekomunikacijskog prometa, ponajprije

putem T-Hrvatskog Telekoma, vodećeg pružatelja telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj.

Postojeći sustav elektroničkih komunikacija sastoji se od sustava javnih komunikacija u

nepokretnoj mreži, sustava javnih komunikacija u pokretnoj mreži, te sustava

radiokomunikacija. Pokrivenost fiksnom telefonskom mrežom je riješena u cijelosti na

svim područjima naseljenosti, odnosno gdje god je to potrebno. Na području LAG -a

uvedena je i ISDN i ADSL usluga. Mobilnu mrežu čini pet operatera, a stanje pokrivenosti

je zadovoljavajuće obzirom na nepovoljnu konfiguraciju terena.

Izgrađeni objekt na Psunju pokriva područje Grada Lipika i Pakraca RTV sustavom veza.

Sustav TV i radio veza prisutan je na području Grada Novske kroz izgrađene TV pretvarače

uz naselja Novska i Rajić.

Ruralna infrastruktura ne zadovoljava u cijelosti potrebe stanovništva, ponajviše u

manjim naseljima gdje se javljaju problemi održavanja ceste, opskrbe vodom, odvodnje,

električne opskrbe, plina. Nije zadovoljavajuća briga o sabiranju i recikliranju otpada,

nisu iskorištene mogućnosti obnovljivih izvora energije. Postoje problemi sa odlaganjem

otpada, nefunkcioniranjem željezničkog i riječnog prometa, te pokrivenost

informacijskom i telekomunikacijskom mrežom. Sve te okolnosti dovode do smanjenja

atraktivnosti ruralnog područja LAG-a i odseljavanja.

11

1.2. Gospodarske značajke područja Preduvjet za život i rad ljudi na prostoru LAG-a su radna mjesta, a ona ovise o stanju

gospodarstva, glavnim gospodarskim djelatnostima, tržištu radne snage, a u posljednje

vrijeme sve više o potpornim institucijama i korištenju EU fondova.

1.2.1. Stanje gospodarstva Stanje gospodarstva na području LAG-a obilježava još uvijek utjecaj ratnih razaranja

nastalih tijekom Domovinskog rata od 1991-1995. godine. Neki sektori i neke industrije

nazočne na ovome području prije rata nisu se nikad oporavile. Drugi veliki problem

predstavljaju posljedice svjetske ekonomske krize, pad proizvodnje i gubitak radnih mjesta

od 2008. godine pa nadalje. Unatoč velikim naporima koje ulažu jedinice lokalne

samouprave u stvaranju uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, rezultati još

uvijek nisu zadovoljavajući.

Osnovni pokazatelji razvijenosti prema kriterijima Ministarstva regionalnog razvoja i

fondova EU-a govore o prilično nerazvijenom području.

Tablica br. 1: Vrijednost osnovnih pokazatelja razvijenosti, www.dzs.hr, 2015.

JLS prosječni

dohodak per

capita

2010.-2012.

prosječni

izvorni prihodi

per capita

2010.-2012.

udio obrazovanog

stanovništva u

stanovništvu 16-65 godina

2011.

Jasenovac 20.493,00 kn 1.353,00 kn 56,76%

Kutina nema podataka na nivou naselja Janja Lipa

Lipik 21.998,00 kn 1.209,00 kn 65,12%

Novska 22.700,00 kn 1.500,00 kn 68,77%

Pakrac 25.025,00 kn 1.195,00 kn 69,39%

Tablica br. 2: Pokazatelji razvijenosti u odnosu na državni prosjek., 2015.

JLS Prosječni

dohodak per

capita

2010.-2012.

Prosječni

izvorni prihodi

per capita

2010.-2012.

Udio obrazovanog

stanovništva u

stanovništvu 16-65

godina

2011.

Indeks

razvijenosti

Skupina

Jasenovac 61,80% 41,10% 54,50% 63,27% II

Kutina Nema podataka na nivou naselja Janja Lipa

Novska 72,00% 46,50% 80,50% 66,63% II

Pakrac 82,80% 35,40% 81,90% 68,97 II

Lipik 68,80% 35,90% 72,60% 74,81 II

Prema indeksu razvijenosti, prosječnom dohotku po glavi stanovnika i izvornim prihodima

po glavi stanovnika sve JLS su ispod prosjeka za RH i to u skupini od 50-75% vrijednosti

prosječnog indeks razvijenosti u RH. Posebno su indikativni niski postotci izvornih

prihoda JLS-a što govori da u velikoj mjeri one ovise o pomoći od države.

Gospodarska aktivnost trgovačkih društava registriranih na području LAG-a pokazuje da

veliki udio imaju mali gospodarstvenici, a kao najizdašniji sektor predstavlja prerađivačka

industrija.

12

Tablica br. 3: Broj i dobit poslovnih subjekata, www.hgk.hr, 2015. Sektor Broj subjekata Dobit u 2014.

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 11 34.191.477 kn

B Rudarstvo i vađenje 1 120.940 kn

C Prerađivačka industrija 29 111.858.566 kn

D Opskrba električnom energijom, plinom 0 0 kn

E Opskrba vodom 5 665.334 kn

F Građevinarstvo 24 3.365.686 kn

G Trgovina na veliko i malo 37 17.518.591 kn

H Prijevoz i skladištenje 8 93.131.678 kn

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane

8 919.467 kn

J Informacije i komunikacije 3 102.559 kn

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1 17.983 kn

L Poslovanje nekretninama 1 30.827 kn

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 13 1.405.134 kn

N Administrativne i pomoćne uslužne

djelatnosti

4 74.771 kn

P Obrazovanje 2 89.635 kn

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne

skrbi

2 1.155.591 kn

R Umjetnost, zabava i rekreacija 1 0 kn

S Ostale uslužne djelatnosti 5 118.622 kn UKUPNO 153 264.766.861 kn

U odnosu na prethodno na prethodno razdoblje i LRS 2013-2015 smanjio se broj poduzeća

sa ondašnjih 182 na 151, iako se prostor LAG-a povećao na račun Općine Jasenovac.

Financijska dobit pokazuje dominaciju prerađivačke industrije (staklo, rude, mineralna

voda, tehnički plinovi, drvna industrija…), zatim slijedi prijevoz (pretežito kamionski),

poljoprivreda, šumarstvo i slatkovodno ribarstvo, te trgovina.

Osim trgovačkih društava, vrlo su aktivni obrti (prema HOK: broj obrta: 414) koji je nešto

veći u odnosu na prethodno strateško razdoblje (390).

1.2.2. Glavne gospodarske djelatnosti

1.2.2.1 Prerađivačka industrija Prerađivačka industrija glavna je gospodarska grana na području LAG-a o čemu govore i

podaci o dobiti u 2014. godini (Tablica br.3). Prerađivačka industrija bazira se najvećim

dijelom na prirodne resurse područja, odn. bogatstvo drvnom masom te mineralnim

sirovinama. Značajne mineralne sirovine su zastupljene na slijedećim nalazištima:

Kvarcni pijesak (eksploatacijsko polje Medinac, ležište „Jagma VI“ – Lipik)

Nalazište nafte i plina (plin - bušotina Janja Lipa – Lipik, nafta - ekploatacijsko polje

Kozarice – Novska)

Termomineralne vode (crpilišta na području Lipika)

Tehnički građevinski kamen (ekploatacijsko polje Šeovica – Lipik, eksploatacijsko

polje „II Rašaška“ – Pakrac, ekploatacijsko polje Fukinac – Pakrac)

Karbonatne naslage dolomita i vapnenih dolomita (ekploatacijsko polje Šumetlica –

Pakrac)

Kremeni pijesak (eksploatacijsko polje Branešci i Španovica – Pakrac).

13

1.2.2.2. Šumarstvo i poljoprivreda Šumarstvo i poljoprivreda, iako imaju najviše preduvjeta za razvoj, nedovoljno

iskorištavaju svoje prirodne kapacitete. Šume prekrivaju 45,71% površine LAG-a i

predstavljaju veliko bogatstvo – ne samo zbog drvnog materijala (bukva, hrast, grab, joha,

cer, jasen, bagrem , smreka) nego i zbog prirodne vrijednosti. Drvno-prerađivačka

industrija ima osiguranu kvalitetnu sirovinu, no postoji pitanje dohodovnosti s obzirom na

stupanj prerade i proizvodnje drvnih proizvoda. Naime prevladava sječa i prodaja sirovine

što je najmanje isplativo. Također, postoji još uvijek velik problem miniranosti šumskih

površina, nekontrolirana sječa i odlaganje otpada na divlje deponije. U posljednje vrijeme

prisutan razvoj privatnih poduzeća u drvno-prerađivačkoj industriji koja mogu postati

motor pokretač razvoja.

Poljoprivrednu djelatnosti karakteriziraju velike površine pod državnim vlasništvom, sporo

raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, problemi u tranziciji velikih nekadašnjih

kombinata, te nedovoljna tržišna pozicija i slabljenje obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava. Od poljoprivrednih subjekata po broju prevladavaju obiteljska

poljoprivredna gospodarstva, dok je broj obrta, trgovačkih društava i zadruga relativno

mali.

Što se tiče broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava prisutan je trend smanjenja

njihovog broja. U Novskoj je u odnosu na prethodno strateško razdoblje broj smanjen za

24, u Lipiku za 53, u Pakracu za 51, dok za jasenovac nisu poznati podaci.

Tablica br. 4: Broj registriranih poljoprivrednih gospodarstava, www.apprrr.hr, 2015.

JLS Jasenovac Kutina

(Janja

Lipa)

Lipik Novska Pakrac LAG

OPG 113 44 437 625 422 1.641

obrti 3 0 4 9 4 20

trgovačka društva 1 1 5 7 2 16

zadruge 2 0 0 5 1 8

Veliki broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ne znači i veliku kvalitetu istih, što

pokazuje obrazovna struktura nositelja.

Grafikon br.1: Obrazovna struktura nositelj OPG-a, www.apprrr.hr, 2015.

Poljoprivredno zemljište registrirano u ARKOD-u u ukupnoj površini od 17.599,34 ha

glavni je prirodni resurs područja LAG-a. Međutim, struktura kultura pokazuje da se radi

uglavnom o ratarskim površinama, pa zatim pašnjacima i livadama, dok su dohodovnije

kulture zastupljene sa manje od 10% površina.

bez osnovne škole40%

osnovna škola23%

srednja škola32%

viša škola i fakultet

5%

14

Grafikon br. 2: Registrirane poljoprivredne kulture u ha, www.apprrr.hr, 2015.

Naredni podaci pokazuju da je prema katastarskim podacima poljoprivrednih površina

mnogo više nego što je registrirano u ARKOD-u, što govori o tome da gotovo 43%

poljoprivrednih površina nije obuhvaćeno sustavom potpora.

Tablica br. 5: Korištenje zemljišta, podaci iz prostornih planova JLS-a i katastra

KATEGORIJE ZEMLJIŠTA ha %

Građevinska područja naselja 3.628,95 3,72%

Izgrađene strukture van građevinskih područja naselja 903,66 0,93%

Poljoprivredne površine 33.015,80 33,81%

Šumske površine 44.941,45 46,02%

Ostale poljoprivredne i šumske površine 6.325,52 6,48%

Vodne površine 3.505,64 3,59%

Ostale površine 5.342,27 5,47%

Ukupno 97.663,27 100,00%

Prisutna je stalna „borba“ za kvalitetnije ratarske površine između bivših društvenih

kombinata i OPG-ova.

Ratarstvo je glavna tradicionalna grana poljoprivrede sa najviše zaposlenih, ali i najmanjim

dobitkom. Nažalost, još uvijek nije došlo do kvalitetnog povezivanja ratarstva i stočarstva

unutar istoga gospodarstva čime bi se ostvarila veća dodana vrijednost.

Stočarstvo je u krizi, osjeti se smanjenje broja grla stoke (prema APPRRR-u broj goveda:

5.745, kokoši:19, konja: 591, koza: 550, magaraca: 12, ovaca: 8170 i svinja: 475)

prvenstveno zbog neriješenog plasmana.

Proizvođači mlijeka koji plasiraju mlijeko putem velikih mljekara u velikim su problemima

zbog niske cijene mlijeka. Direktan plasman i prerada mlijeka na gospodarstvima još je

uvijek nerazvijena, postoje tek sporadični uspješni slučajevi. U posljednje vrijeme raste

interes, ali i broj uzgajivača crne slavonske svinje zbog porasta potražnje za mesnim

specijalitetima. Na području Novske razvijena je proizvodnja kulena, ali još uvijek

nedovoljno tržišno valorizirana. Ovčarstvo je razvijeno na brdskim područjima Psunja i

Papuka, prvenstveno zbog pašnjačkih površina iznimne čistoće. Ova proizvodnja za sada

pokriva lokalne potrebe, a prati ju problem plasmana vune i kože koji ne postoji nego se

ovi vrijedni nusproizvodi bacaju.

oranice; 13.802,86

3,06

1247,44

1867,0621,44

601,63 0,22 55,63

poljoprivredne kulture

oranice staklenici livade pašnjaci vinogradi voćnjaci rasadnici ostalo

15

Voćarstvo je jedina grana u usponu zahvaljujući pojavi hladnjača i otkupljivača voća. U

Lipiku je u 2014. otvorena hladnjača za voće kapaciteta 5.000 tona koja se bazira na otkupu

od lokalnih voćara, dok je puno ranije otvorena manja zadružna hladnjača u Pakracu

kapaciteta 170 tona. U posljednje vrijeme podižu se nasadi lijeske, jabuke, trešnje, šljive i

aronije. Vinogradarstvo je, osim jednog pozitivnog slučaja u Pakracu, nedovoljno

razvijeno, prvenstveno zbog propadanja nasada tijekom rata, ali i velikih ulaganja koja

prate ovu granu.

Povrtlarstvo je , unatoč povoljnim uvjetima, nerazvijeno, te je glavni nositelj te grane

pravna osoba na području Lipika koja proizvodi na 2,78 ha stakleničkih površina.

Ekološka poljoprivreda je još uvijek nedovoljno razvijena, no raste broj registriranih

ekoloških proizvođača, ponajviše u voćarstvu i stočarstvu.

Potencijali u poljoprivredi postoje također u razvoju pašnjačkog stočarstva na području

Parka prirode „Lonjsko polje“ gdje i danas obitava velik broj hladnokrvnih konja pasmine

„Hrvatski Posavac“. U konjogojstvu prednjači Državna ergela Lipik Đakovo sa uzgojem

lipicanaca, te nekoliko privatnih uzgajivača raznih pasmina konja. Na području Pakraca

zahvaljujući talijanskoj nacionalnoj manjini razvijena je proizvodnja konjske salame, ali

još uvijek za vlastite potrebe i bez potrebnog proboja na tržišta.

Pčelarstvo je osobito razvijeno, broj pčelinjih društava stalno raste kao i broj mladih ljudi

koji ulaze u ovu proizvodnju (prema APPRRR-u broj košnica: 9.099). Posebnost područja

je tzv. med od amorfe koja obitava na području Lonjskog polja. U posljednje vrijeme

pčelari su uključeni u nastojanja zaštite geografskog porijekla slavonskog meda na razini

EU-a.

Uzrok općenito slabog tržišni uspjeh lokalne poljoprivrede prvenstveno se vidi u slabo

educiranoj radnoj snazi, nedostatka kvalitetnih ideja, antagonizmu prema udruživanju i

starosnoj strukturi. Zbog svega toga dolazi do pada broja OPG-ova, odlaska mlađih

osoba sa poljoprivrednih gospodarstava i smanjenje proizvodnje hrane.

Unatoč nepovoljnoj situaciji, pojavljuju se rijetka inovativna gospodarstva koja više vodi

entuzijazam nego ekonomski uspjeh, a koja razmišljaju o uvođenju prerade na

gospodarstvima i samostalan izlazak na tržište. Međutim, broj takvih u odnosu na one

koji se bave proizvodnjom sirovine je još dosta mali.

Razvoj zadrugarstva još uvijek ne prati potrebe, uglavnom zbog animoziteta prema

zadrugama zbog negativnih iskustava iz prošlosti. Unatoč tome, postoji nekoliko

uspješnih zadruga koje teže finalizaciji proizvodnje, no najviše muke muče sa

profesionalnim upravljanjem.

Poseban potencijal područja za razvoj leži u pašnjačkom i ekološkom stočarstvu na

brdskim područjima, voćarstvu i vinogradarstvu na pristrancima slavonskih gora, te

intenzivnom i ekološkom ratarstvu povezanim sa stočarstvom u nizinskim predjelima, te

je posebno veliki potencijal u razvoju slatkovodnog ribnjačarstva (982 ha ribnjaka).

1.2.2.3. Turizam Turizam je posebno značajna razvojna grana cijelog područja LAG-a. Atraktivnost

prostora i bogatstvo sadržaja su vrlo značajan potencijal za privlačenje turista, posebno iz

bliže regije pod kojom se podrazumijeva područje od 100 km uokrug. Najznačajniji

turistički potencijali područja su:

Tablica br.6: Turizam na području LAG-a, podaci JLS-a

TURISTIČKA ZNAMENITOST TURISTIČKA PONUDA

Park prirode „Lonjsko polje“ u okviru

kojega se nalazi selo tradicijske baštine

Krapje i brojni spomenici drvne arhitekture

- razvijeni oblici seoskog turizma, poučne

staze, biciklizam, fotosafari, folklorne

manifestacije

16

Toplice Lipik, spomenici zaštićene

parkovne arhitekture, vile, kupalište

- rehabilitacija i zdravstveni turizam

- kupanje i sportski sadržaji

Novljansko jezero - destinacija za obiteljski odmor, kupanje,

kampiranje, zabavni i sportski sadržaji

„Stazama Lipicanca i kune“ – Jezera,

Raminac, Staklansko, Pakurnovac,

odmorišta: Čantalo, Omanovac, Branešci,

OPG: Bašnec, Huška, Marošević, Ćasić,

Marter, Ranch „M&M“, Božić, Ranković

- poučna staza koja povezuje turističke

destinacije i sadržaje na području Pakraca i

Lipika, šetnja, jahanje, biciklizam, posjeti

OPG-ima

Ergela Lipik - lipicanci

Psunj - Planinarski dom Omanovac, Bike park,

paragliding, lov, kampiranje

Stara gradska jezgra Pakraca - arhitektonski i kulturni spomenici,

kovnica novca, „Kuća graševine“

1.2.3. Tržište radne snage Glavni gospodarski oslonac je aktivno stanovništvo, iako je prisutna velika stopa

nezaposlenosti od gotovo 30%.

Tablica br.7: Stanje nezaposlenosti, HZZ, 2015.

JLS Aktivno

stanovništvo

Nezaposleni

30.09.2015.

Stopa

nezaposlenosti

Općina Jasenovac 485 193 39,79%

Grad Kutina (Janja Lipa) nema podataka na nivou naselja

Grad Lipik 1.797 406 22,59%

Grad Novska 4.278 1.459 34,10%

Grad Pakrac 2.350 602 25,62%

UKUPNO LAG 8.910 2.660 29,85%

U posljednje vrijeme primjetna je pojava novih migracija uglavnom u zapadne zemlje,

budući da mlade osobe ne mogu pronaći posao na području LAG-a. U isto vrijeme prisutna

je pojava da se za neke poslove, prvenstveno za rad u poljoprivredi, ne mogu pronaći

zainteresirane osobe. Obrazovanost stanovništva glavni je preduvjet za razvoj intenzivnog

tržišta rada. Prevladava stanovništvo sa srednjom stručnom spremom 53%, sa ili bez

osnovne škole 29%, te sa višom ili visokom stručnom spremom 7,78%. Ova struktura je

nepovoljna, te ona ima svakako i utjecaj na stanje u gospodarstvu, prvenstveno u razvoju

novih ideja i projekata.

Struktura stanovništva prema obrazovnim programima također pokazuje deficit stručnih

znanja budući da u velikom broju prevladavaju opći programi.

Tablica br.8: Stanovništvo prema obrazovnim programima, DZS, 2013.

STANOVNIŠTVO PREMA OBRAZOVNIM

PROGRAMIMA (bez naselja Janja Lipa)

Ukupno 25242

Bez škole 757

Opći programi 10875

Obrazovanje 479

Humanističke znanosti i umjetnost 148

Društvene znanosti, poslovanje i pravo 3050

17

Prirodne znanosti 66

Inženjerstvo, prerađivačka industrija i

građevinarstvo

5998

Poljoprivreda 480

Zdravstvo i socijalna skrb 886

Usluge 2467

Ostalo 36

Budući da nema podataka na nivou naselja, nije bilo moguće utvrditi stanje za naselje Janja

Lipa, a budući da isto ima 206 stanovnika, njihov broj ne utječe na globalnu sliku LAG -a.

1.2.4. Potporne institucije i korištenje EU fondova Razvoj potpornih institucija na području LAG-a jedna je od svijetlih točaka u razvoju

nakon Domovinskog rata. Veliku ulogu u razvoju poduzetništvu odigrao je Poduzetnički

centar Pakrac d.o.o. koji je također bio aplikant na gotovo sve pretpristupne fondove EU.

U posljednje vrijeme jača uloga Lipičke razvojne agencije LIRA Lipik d.o.o., također kroz

pomoć poduzetnicima u apliciranju na EU fondove. Paralelno s time, jačaju kompetencije

zaposlenika svih gradskih i općinske uprave koji se trajno educiraju u području EU

fondova.

Gospodarstvo na području LAG-a je u stagnaciji, što zbog još uvijek neprevladanih

ratnih šteta, što zbog svjetske ekonomske krize. Propast velikih poduzeća iz doba

socijalizma rezultirao je gubitkom radnih mjesta, pa se unatoč brojnim naporima

lokalnih vlasti na razvoju poduzetništva i korištenju EU fondova još uvijek nije dostigla

razina ekonomske aktivnosti prije Domovinskog rata.

1.3 Demografske i socijalne značajke područja Demografsko stanje područja LAG-a posljedica je burne povijesti, ali i gospodarskog

stanja, a očituje se u broju i gustoći stanovnika, demografskim kretanjima, obrazovanom

strukturom stanovnika te školstvom i kulturno-rekreacijskim sadržajima.

1.3.1. Broj i gustoća stanovnika Na području LAG-a ima prebivalište 30.351 stanovnik u 102 naselja. Gustoća stanovništva

je ispod prosjeka RH (75,78 st/km2) što govori da se radi o velikom prostoru rijetko

naseljenom.

Tablica br.9: osnovni demografski podaci, DZS, 2013., www.arkod.hr 2015.

JLS Broj

stanovnika

Površina

(km2)

Gustoća

stanovnika

Broj

naselja

Grad Kutina (Janja Lipa) 206 19,21 10,72 1

Općina Jasenovac 1.997 168,5 11,85 10

Grad Lipik 6.170 212,0 29,10 26

Grad Novska 13.518 319,4 42,32 23

Grad Pakrac 8.460 358,8 23,58 42

UKUPNO LAG 30.351 1.077,91 28,16 102

Od 102 naselja na području LAG-a, 5 naselja nema niti jednog stanovnika 94 naselja ima

ispod 2.000 stanovnika, dva naselja: Lipik i Pakrac imaju između 2.000 i 5.000 stanovnika,

dok samo Novska ima preko 5.000 stanovnika. Popis naselja i raspored prema broju

stanovnika prikazan je u Prilogu br. 3.LRS.

18

1.3.2. Demografska kretanja U svim jedinicama lokalne samouprave prisutan je trend depopulacije unazad posljednjih

25 godina. Najveći val raseljavanja posljedica je ratnih zbivanja i nastao je u prvom

početku devedesetih godina dvadesetog stoljeća. No, niti nakon završetka Domovinskog

rata, povratka i obnove stambenih jedinica nije prestao val iseljavanja, prvenstveno

uzrokovan nedostatkom radnih mjesta.

Tablica br.10: Demografska kretanja na području LAG-a, DZS, 2013.

JLS 1991 2001 trend 2011 trend

Općina Jasenovac 3.599 2.391 -33,56% 1.997 -16,48%

Grad Kutina (Janja Lipa) 335 275 -17,91% 206 -25,09%

Grad Lipik 11.222 6.674 -40,53% 6.170 -7,55%

Grad Novska 17.231 14.313 -16,93% 13.518 -5,55%

Grad Pakrac 16.367 8.855 -45,90% 8.460 -4,46%

UKUPNO LAG 48.754 32.508 -33,32% 30.351 -6,64%

Starosna struktura stanovništva također je nepovoljna u svim jedinicama lokalne

samouprave. Prosječna starost svuda je uglavnom preko 40 godina. Indeks starenja je

postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 - 19 godina, a

indeks veći od 40 posto ukazuje na proces starenja stanovništva.

Koeficijent starosti je postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu,

a kad prijeđe 12 posto, smatra se da stanovništvo ulazi u proces starenja.

Tablica br.11: Stanovništvo prema dobi i spolu 2011, DZS, 2013.

JLS UKUPNO 0-14 15-64 65- Prosječna

starost

Indeks

starenja

Koeficijent

starosti

Općina

Jasenovac

1997 275 1186 536 46 174,7 33,5

M 967 154 627 186 42,6 119,7 25,7

Ž 1030 121 559 350 49,3 240 40,8

Grad Kutina

(Janja Lipa)

206 20 136 50 40,9 104,4 22,6

M 96 6 72 18 39,1 85,7 19,6

Ž 110 14 64 32 42,5 124 25,5

Grad Lipik 6170 955 3883 1332 43,2 130,4 28,1

M 2949 471 1997 481 40,7 98,2 22,6

Ž 3221 484 1886 851 45,5 163,8 33,2

Grad Novska 13518 2337 8902 2279 40,2 94 22,2

M 6550 1173 4508 869 38,7 76,3 18,6

Ž 6968 1164 4394 1410 41,7 111,9 25,5

Grad Pakrac 8460 1336 5319 1805 43,1 130,9 27,8

M 4021 697 2680 644 40,4 96,2 22,3

Ž 4439 639 2639 1161 45,5 168,1 32,8

UKUPNO

LAG

30351 4923 19426 6002

M 14583 2501 9884 2198

Ž 15768 2422 9542 3804

19

1.3.3. Obrazovna struktura stanovništva Obrazovna struktura stanovništva također je nepovoljna na cijelom području LAG-a. Udio

više i visoko obrazovanog stanovništva je samo 7,8%, što je porazno, pogotovo ako se

usporedi sa udjelom stanovništva od 29,15% koje nema obrazovanje više od osnovne škole.

Prevladava stanovništvo sa završenom srednjom školom u udjelu od 52,98%. Budući da

nema podataka na nivou naselja, nije bilo moguće utvrditi stanje za naselje Janja Lipa, no

budući da isto ima 206 stanovnika, njihov broj ne utječe na globalnu sliku LAG -a.

Tablica br.12: Stanovništvo prema obrazovanju, DZS, 2013.

STANOVNIŠTVO STARIJE OD 15 GODINA PREMA STUPNJU OBRAZOVANJA

(bez naselja Janja Lipa)

UKU

PNO

BEZ

ŠK

OLE

1-3

RAZRE

DA OŠ

OSNOV

NA

ŠKOLA

SREDNJ

A

ŠKOLA

STRUČ

NI

STUDIJ

SVEUČI

LIŠNI

STUDIJ

DOKT

ORAT

NEP

OZN

ATO

25242 757 425 6177 12372 1037 913 13 15

25242 1182 6177 13372 1963

1.3.4. Školstvo i kulturno-rekreacioni sadržaji Kulturni sadržaj na području LAG-a uglavnom je centraliziran u središtima gradova, a

obuhvaća slijedeće: Gradska knjižnica Pakrac, Muzej grada Pakraca, Češki dom

Prekopakra, Hrvatski dom dr. „Franjo Tuđman“ Pakrac, Gradska knjižnica i čitaonica

Lipik, Multikulturalni centar Lipik, Dom kulture Poljana, Gradska knjižnica i čitaonica

„Ante Jagar“ Novska, Zbirka Živka Sajka u Novskoj (Muzej u kući), Galerija Pučkog

otvorenog učilišta Novska, kino Pučkog otvorenog učilišta Novska koje je punopravni član

europske asocijacije „Europa Cinemas“, Narodna knjižnica i čitaonica Jasenovac. Osim

navedenog, Pučko otvoreno učilište Novska nositelj je mnogih kulturnih manifestacija i

zbivanja u gradu Novskoj. Na području LAG-a djeluje 21 udruga iz područja kulture, od

kojih su najzastupljenija kulturno-umjetnička društva i pjevački zborovi. Institucije iz

područja kulture odlično međusobno surađuju, te nastoje povećati broj kulturnih događanja

kroz provođenje zajedničkih projekata.

Na području LAG-a postoji bogat sportsko-rekreacijski sadržaj, a osim brojnih sportskih

objekata i terena sportaše profesionalce, rekreativce i ostale stanovnike privlače i

Planinarski dom Omanovac, Biciklistička staza Omanovac, Motocross staza Matkovac

Prekopakra, Skijaška staza Omanovac, Novljansko jezero, jezera Pjeskara i Raminac na

području Lipika, te Sportsko rekreacijski centar Lipik s bazenima. Jedinice lokalne

samouprave osim što ulažu u sportsku infrastrukturu, potiču i rad brojnih sportskih

klubova, kao što su nogometni, rukometni, košarkaški, kuglački, teniski, odbojkaški,

stolnoteniski, ribolovni, šahovski, fitnes klubovi, streljački, planinarski, školsko -sportski

klubovi, te u zadnje vrijeme sve brojniji klubovi borilačkih vještina.

Na području LAG-a postoji 28 društvenih domova od kojih je većina devastirana ili se ne

koriste te ih je potrebno obnoviti i opremiti u svrhu povećanja razine društvenog života

stanovnika – posebice mladih ili ih je moguće prenamijeniti u smještajne kapacitete u svrhu

razvoja turizma.

Demografska situacija na području LAG-a je nepovoljna, a nastala je uslijed stalnog

smanjenja broja stanovnika, starenja stanovništva (osobito obrazovanijeg) te

depopulacije ruralnih područja.

20

2. Analiza razvojnih potreba i potencijala područja Razvojne potrebe proistječu iz problema i nedostataka područja, te načina na koji te

nedostatke dionici interpretiraju. Objektivan pristup omogućen je korištenjem SWOT

analize (snage, slabosti, prilike i prijetnje područja).

2.1.Snage, slabosti, prilike i prijetnje područja LAG-a U izradi SWOT analize sudjelovali su brojni sudionici radionica i stručnih predavanja, te

su iznijeli svoja mišljenja o stanju infrastrukture, gospodarstva i društvenog razvoja

(Tabela 1.). U prvome dijelu: „Analiza stanja u odnosu na LRS 2012-2015.“ sudionici

su ocjenjivali stanje ovih sektora u odnosu na SWOT analizu iz prethodne Strategije 2012-

2015., odn. detektirali su tvrdnje koje su još uvijek aktualne, navedene su prema važnosti.

U drugome dijelu: „Rezultati analize značajki prostora“ iznose se činjenice pribavljene

analizom stanja koje je detaljno opisano u poglavlju Opis područja.

Konačno, u trećem dijelu: „Stavovi dionika“ iznose se činjenice prikupljene na stručnim

radionicama za izradu LRS-a na kojima su sudjelovala sva tri sektora, a izražena su kroz

izjava dionika.

TABELA 1. SWOT analiza

SNAGE SLABOSTI

1. Analiza stanja u odnosu na LRS 2012-

2015.

a) infrastruktura

- kontinuirano ulaganje u projektno-

tehničku dokumentaciju za izgradnju

infrastrukture

- kontinuirana ulaganja u izgradnju i

unapređenje komunalne infrastrukture

- realizacija projekata energetske

učinkovitosti

b) gospodarstvo

- turistički atraktivan i ekološki očuvan

prirodni krajobraz

- subvencioniranje malog gospodarstva, te

poticajna uloga Gradova za razvoj

poljoprivrede i gospodarstva

- veliki potencijal za razvoj ruralnog

turizma

- velike poljoprivredne površine s velikim

udjelom oranica i pašnjaka

- kontinuitet ulaganja u gospodarske

aktivnosti

c) društveni razvoj

- gradovi podupiru sport i rekreaciju

građana, ulažu u sportsku infrastrukturu

- izuzetno vrijedna kulturna baština

(povijesna, etnografska, arheološka)

- zadovoljavajuća razina zdravstvene

zaštite

- mogućnosti formalnog, neformalnog i

cjeloživotnog učenja

1. Analiza stanja u odnosu na LRS 2012-

2015.

a) infrastruktura

- nedostatak vode u vodoopskrbnom

sustavu Pakraca i Lipika

- velike štete uslijed rata

- zastarjelost plinske mreže

- loše stanje nerazvrstanih cesta

- udaljena naselja bez el. energije

b) gospodarstvo

- velike posljedice ratnih razaranja – spor

proces revitalizacije gospodarstva i obnove

gospodarskih objekata

- nedostatak poduzetničke svijesti za

samozapošljavanje

- mali broj novootvorenih radnih mjesta

- odlazak mladih obrazovanih ljudi

- nedovoljno iskorišten potencijal za razvoj

turizma i poljoprivrede

- slaba financijska moć malih OPG-ova za

nova ulaganja

c) društveni razvoj

- loši prostorni, smještajni kapaciteti i

opremljenost udruga

- mali broj udruga imaju zaposleno osoblje

- nedostatni kapaciteti za zbrinjavanje

starih, nepokretnih i bolesnih osoba

- visoke cijene vrtića

- nedovoljna suradnja među udrugama

21

- velik broj udruga koje pokrivaju sva

područja društvenog života

2. Rezultati analize značajki prostora

- LAG je nastao povezivanjem temeljenim

na međusobnoj povezanosti subjekata

mimo političkih podjela

- dinamičan i razveden prostor (od

Lonjskog polja do Slavonskog gorja)

- fizički kontakt sa Bosnom i

Hercegovinom

- vodno bogatstvo (izvori, bunari, potoci,

rijeke, jezera, močvare)

- veliko šumsko bogatstvo

- bogata povijesno-kulturna baština

- bogata prirodna baština

-dovoljno mjesta u vrtićima

- razvijena mreža osnovnog i

srednjoškolskog obrazovanja

- prisutnost visokoškolskih ustanova

- razvijen sustav zdravstvene zaštite

- velik broj udruga civilnog društva

- zajednički projekti u vodoopskrbi i

odvodnji

- zajednička odlagališta otpada

- izgrađena reciklažna dvorišta

- razvijena plinska mreža

- dobar prometni položaj i povezanost

cestom, željeznicom i vodenim putem

- dobra informatička i telekomunikacijska

povezanost

- ulaganja lokalne samouprave u razvoj

poduzetništva i potpora putem Lipičke

razvojne agencije LIRA i Poduzetničkog

centra Pakrac

- prema ostvarenoj dobiti prevladava

prerađivačka industrija

- dostupna sirovina u poljoprivredi i

šumarstvu, rudarstvu

- povećanje proizvodnih, skladišnih i

preradbenih kapaciteta u voćarstvu

- proizvodni potencijali u slatkovodnom

ribarstvu, mljekarstvu, stočarstvu,

vinogradarstvu, voćarstvu, povrtlarstvu,

ekološkoj proizvodnji, konjogojstvu,

pčelarstvu, ruralnom turizmu

- prepoznatljivi poljoprivredno-

prehrambeni proizvodi: kulen, konjska

salama, med amorfe, meso crne slavonske

svinje

- nedovoljna aktivnost udruga u korištenju

EU fondova

2. Rezultati analize značajki prostora

- povijesno-kulturna baština nije stavljena

u funkciju razvoja

- prirodna baština ugrožena i nedovoljno

valorizirana – nisu iskorištene prednosti

NATURA 2000 područja

- nerazvijenost mreže udomiteljskih

obitelji za djecu bez roditelja, nerazvijen

sustav pomoći u kući, nedostatak stručnih

socijalnih djelatnika, nedostatni smještajni

kapaciteti za stare osobe

- neiskorišteni potencijali Crvenog križa

- nedostatak stručnog kadra za specifične

potrebe djece u vrtićima

- nedostaci obrazovnih ustanova u

području djece sa posebnim potrebama

- zastarjela oprema školskih ustanova

- neriješena pravna osobnost pakračke

bolnice i nedostatak stručnog kadra

- financijska ovisnost udruga o lokalnim

proračunima

- problem nedovoljne vodoopskrbe na

području Lipika i Pakraca

- neizgrađena akumulacija Šumetlica

- nedovoljno izgrađena kanalizacijska

mreža u većini naselja

- problem sanacije divljih i postojećih

odlagališta otpada

- neizgrađena električna mreža u nekoliko

naselja

- neiskorišteni obnovljivi izvori energije

- štete na plinskoj mreži na području

Pakraca

- loše stanje nerazvrstanih cesta

- neprometovanje vlaka na relaciji Banova

Jaruga-Virovitica

- prosječni dohodak po stanovniku ispod

prosjeka za RH

- izvorni prihodi JLS-a daleko ispod

prosjeka RH

- indeks razvijenosti ispod prosjeka za RH

- smanjenje broja poslovnih subjekata

- nedovoljno iskorišteni potencijali

poljoprivrede (zemljište), šumarstva i

turizma

- nedovoljno iskorišteni potencijali Parka

prirode „Lonjsko polje“

22

- zadružno poduzetništvo u usponu

- Park prirode „Lonjsko polje“ nositelj

turističkog razvoja

- razvijeni oblici seoskog turizma na

gospodarstvima u parku prirode

- razvijeni kulturni, sportski i rekreativni

sadržaji

3. Stavovi dionika

- iskustvo i partnerstvo LAG-a unutar

inicijative „Jantarska cesta“

- članovi LAG-a educirani o Programu

ruralnog razvoja

- osposobljeno 11 stručnjaka za EU

fondove

- članovi LAG-a stekli iskustva i uvid u

mogućnosti LEADER pristupa

- dobra iskustva u korištenju EU fondova

javnog i djelomično civilnog sektora

- visoka stopa nezaposlenosti (29,85%)

- odseljavanje

- nizak udio visoko obrazovanog

stanovništva

- velik udio općeg obrazovanja radno

sposobnog stanovništva u odnosu na

specijalističko

- visoka prosječna starost stanovništva

- neiskorišteni društveni domovi, dosta ih

je devastirano

3. Stavovi dionika

- nedostaje finalizacija proizvoda i veća

dodana vrijednost u svim gospodarskim

granama

- nerazvijena poduzetnička svijest i

vještine

- udruge civilnog društva nedovoljno

aktivne u rješavanju lokalnih problema

- slabo korištenje EU fondova od strane

gospodarskih subjekata

PRILIKE PRIJETNJE

1. Analiza stanja u odnosu na LRS 2012-

2015.

a) infrastruktura

- - jače korištenje vanjskih izvora

financiranja (EU fondova)

- edukacija i jačanje svijesti građana o

potrebama i mogućnostima zaštite okoliša

- mogućnost korištenja obnovljivih izvora

energije

- blizina razvijena drvoprerađivačka

industrija daje sirovinsku bazu za

korištenje u toplinskim sustavima

b) gospodarstvo

- mogućnost korištenja vanjskih izvora

financiranja (fondova EU)

- razvoj ekološke poljoprivrede

- udruživanje u poljoprivredne zadruge

- jačanje umreženosti svih gospodarskih,

javnih i ostalih čimbenika

- osposobljavanje i poticanje malih

proizvođača za zajednički nastup na

tržištu, te uključivanje malih proizvođača u

turističku ponudu

- jače korištenje prepoznatih potencijala -

ekoloških, poljoprivrednih, kulturnih,

tradicijskih, turističkih, drvoprerađivačkih,

metaloprerađivačkih i inih.

c) društveni razvoj

1. Analiza stanja u odnosu na LRS 2012-

2015.

a) infrastruktura

- usporenost državne administracije u

procesima rješavanja infrastrukturnih

problema

- neriješeni imovinsko-pravni odnosi

- neefikasnost zakonske regulative po

pitanju obnovljivih izvora energije koči i

usporava ulaganja

- spora realizacija kredita

b) gospodarstvo

- česta izmjena zakonske regulative

- usporen gospodarski razvoj na području

čitave države – ekonomska kriza

- slaba kupovna moć stanovništva

- loša ekonomska politika koja ne potiče

domaću proizvodnju i izvoz

- nedovoljna pripremljenost RH za EU

- izumiranje sela

c) društveni razvoj

23

- mogućnosti većeg korištenja EU fondova

za poticanje društvenog razvoja

2. Rezultati analize značajki prostora

- zbog niskog indeksa razvijenosti veće

mogućnosti za potpore iz strukturnih

fondova

- jačanje trenda potražnje za svim oblicima

seoskog turizma, osobito na području

Parka prirode „Lonjsko polje“

- jačanje potražnje za domaćim

poljoprivredno-prehrambenim

proizvodima izrazitih regionalnih obilježja

3. Stavovi dionika

- postoji mogućnost boljih partnerskih

odnosa sa brojnim „gradovima i općinama

prijateljima“ u provedbi zajedničkih

projekata

- približavanje JI Europe Europskoj uniji

prilika za razvoj gospodarskih odnosa

- prenošenje znanja stečenih u

približavanju EU susjednim tranzicijskim

zemljama

- veće potrebe socijalne skrbi

2. Rezultati analize značajki prostora

- nepovoljni klimatski elementi (raspored

oborina)

- elementarne nepogode (suše, poplave,

mraz)

- upitna plodnost tala u pojedinim

periodima vegetacije

- financijska ovisnost o centralnoj državi

- sporo raspolaganje državnim

poljoprivrednim zemljištem

- spor oporavak od ekonomske krize

- sporo i neučinkovito korištenje EU

fondova

3. Stavovi dionika

- globalna nesigurnost i terorizam

- utjecaj velikih globalnih igrača na slabu

domaću ekonomiju

- visoka zaduženost i financijska ovisnost

o vanjskim centrima moći

3. Opis ciljeva LRS Ciljevi LRS-a opisani u ovom poglavlju proizlaze iz analize stanja, usporedbe sa

prethodnim razdobljima te mišljenjima dionika u ruralnom razvoju. Iako na prvi pogled

djeluju apstraktno i nemjerljivo, podrobnom analizom niza pokazatelja može se pratiti

njihovo ostvarenje i uspjeh u njihovom postizanju.

3.1. Vizija Pošto su utvrđene snage i slabosti područja LAG-a, te prepoznate prilike i prijetnje,

izrađena je vizija koja se teži postići do kraja provedbe Strategije:

Područje Lokalne akcijske grupe „Zeleni trokut“ je područje intenzivne gospodarske

aktivnost brojnih gospodarstvenika ponosnih na svoj doprinos u razvoju sredine.

Intenzivan razvoj održivog gospodarstva temeljen na posebnostima područja i

prirodnim resursima upotpunjen je stalnim poboljšanjima životnih uvjeta te

pridonosi jačanju konkurentnosti i atraktivnosti cijele regije.

3.2. Ciljevi, prioriteti, mjere LRS za područja LAG-a temeljeni na

mogućnostima PRR 2014 – 2020 Sukladno razvojnim potrebama koje su proizašle iz SWOT analize definirani su ciljevi,

prioriteti i mjere. Budući da PRR propisuje da LRS u cijelosti mora biti u sukladnosti sa

okvirom PRR-a, to su ciljevi, prioriteti i mjere sukladne pojedinim mjerama iz PRR-a.

Zbog tih odredbi sužen je prostor djelovanja Strategije, odn. stavljen je fokus na usko

područje problema koji se mogu riješiti samom strategijom.

24

Kako LRS ne može riješiti sve potrebe koje proizlaze iz SWOT analize, potrebno je

definirati one potrebe koje je moguće zadovoljiti u zadanome okviru, uvažavajući pri tome

važnost svake od njih. Članovi LAG-a „Zeleni trokut“ suglasni su u velikome dijelu da su

prioritetne potrebe slijedeće:

1. osigurati normalne životne uvjete u ruralnim sredinama, posebno u smislu osiguranja

sve moguće infrastrukture,

2. stvoriti preduvjete za aktivan život seoskog i ruralnog stanovništva zadovoljavajući

potrebe čovjeka 21. stoljeća,

3. jačati vlastite kapacitete za razvoj, prvenstveno gospodarstva,

4. potaći domaća ulaganja i preuzimanje rizika u poslovnom procesu,

5. diverzificirati poljoprivrednu proizvodnju u cilju stvaranja dodane vrijednosti,

6. smanjivati troškove i racionalno i odgovorno gospodariti prirodnim bogatstvima,

7. stvarati nove vrijednosti u ruralnom prostoru

Na temelju navedene hijerarhije prioriteta, definirani su ciljevi LRS-a za programsko

razdoblje 2014-2020. kako je navedeno u nastavku. Pod prioritetima LRS podrazumijevaju

se predložene aktivnosti, a pod mjerama predloženi Tip operacije.

CILJ 1. Vraćen optimizam i povjerenja stanovnika ruralnih

područja u institucije te uvjerenje da je život na selu

dostojan svakog čovjeka

Aktivnost 1.1. Korištenje društvenog, kulturnog i prirodnog naslijeđa u

svrhu razvoja Tip operacije A Ulaganja u razvoj društvene infrastrukture

Tip operacije B Projekti suradnje

Tip operacije C Jačanje suradnje i animacija stanovnika

Ono što želimo postići u okviru ovoga cilja:

aktivnije sudjelovanje ruralnog stanovništva u planiranju i provedbi ruralnog razvoja,

povezivanje, jačanje uloge svih subjekata u procesima donošenja odluka, razmatranje

zajedničke vizije razvoja, razvoj partnerstava i suradnje među lokalnim subjektima, jačanje

ruralnog znanja i kapaciteta za vlastiti rast.

CILJ 2. Ojačano uvjerenje malih gospodarskih subjekata u

vlastite razvojne mogućnosti

Aktivnost 2.1. Modernizacija poljoprivredne proizvodnje na

gospodarstvima Tip operacije D Ulaganja u osnovna sredstva tržišno orijentiranih gospodarstava

Tip operacije E Ulaganja u rast i diverzifikaciju malih poljoprivrednih gospodarstava

Aktivnost 2.2. Ulaganja u okolišno prihvatljive tehnologije Tip operacije F Ekološki prihvatljivo gospodarenje stajskim gnojem

Tip operacije G Ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije u primarnoj

proizvodnji

Ono što želimo postići u okviru ovoga cilja:

potaći razvoj malih poduzetničkih projekata, stvarati nove vrijednosti na gospodarstvima,

razvijati nove inovativne tehnologije u skladu sa ekološkim načelima, razbiti predrasude u

vezi korištenja EU fondova, intenzivirati ulaganja u ruralna područja, smanjiti

odseljavanje, razviti nove oblike poduzetništva.

25

CILJ 3. Razvijene poduzetničke ideje i gospodarstvo

inovativnijim korištenjem tradicijskih vrijednosti

prostora

Aktivnost 3.1. Stvaranje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa

dodanom vrijednošću Tip operacije H Ulaganja u finalizaciju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

Tip operacije I Smanjenje troškova kroz korištenje obnovljivih izvora energije na

gospodarstvima

Aktivnost 3.2. Razvoj ruralnog gospodarstva Tip operacije J Ulaganja u turizam u ruralnom području, tradicijski, umjetnički obrti,

izrada suvenira, usluge u ruralnim područjima, prerada/ trženje

proizvoda

Ono što želimo postići u okviru ovoga cilja:

iskoristiti materijalne i duhovne resurse područja u cilju njihovog korištenja na prihvatljive

načine u jačanju ekonomske situacije, stvaranje radnih mjesta i dohotka za ruralno

stanovništvo.

3.3. Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti U nastavku slijedi opis svake od navedenih operacija unutar predloženih aktivnosti i

ciljeva.

TABELA 2: OPIS CILJEVA

CILJ 1. Vraćen optimizam i povjerenja stanovnika ruralnih

područja u institucije te uvjerenje da je život na selu

dostojan svakog čovjeka

Aktivnost 1.1. Korištenje društvenog, kulturnog i prirodnog naslijeđa u

svrhu razvoja Tip operacije A Ulaganja u razvoj društvene infrastrukture

Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a:

Mjera: 7 Temeljne i usluge i obnova sela u ruralnim područjima

Podmjera: 7.4.1. Ulaganje u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih

usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te

povezanu infrastrukturu

Fokus područje: 6B Prioritet: 6

Prihvatljiva ulaganja:

- ulaganja u građenje i/ili opremanje vatrogasnog doma i spremišta; društvenog doma/

kulturnog centra; planinarskog doma i skloništa; turističkog informativnog centra; dječjeg

igrališta; sportske građevine; objekta za slatkovodni sportski ribolov (ribički dom,

nadstrešnica i drugo.); rekreacijske zone na rijekama i jezerima; biciklističke staze i trake;

tematskog puta i parka; građevine za ostvarivanje organizirane njege, odgoja, obrazovanja

i zaštite djece do polaska u osnovnu školu (dječji vrtić, rekonstrukcija i opremanje

prostora za izvođenje programa predškole u osnovnoj školi te rekonstrukcija i opremanje

prostora za igraonicu pri knjižnici, zdravstvenoj, socijalnoj, kulturnoj i sportskoj ustanovi,

udruzi te drugoj pravnoj osobi u kojima se provode kraći programi odgojno -obrazovnog

rada s djecom rane i predškolske dobi); javne zelene površine (park i slično.); pješačke

staze; pješačke zone; otvorenog odvodnog kanala (koji nije sastavni dio ceste); groblja

(komunalna infrastruktura i prateće građevine); tržnice; javne prometne površine (trg,

pothodnik, nadvožnjak, javne stube i prolaz).

Ciljni korisnici:

26

- jedinice lokalne samouprave; trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinica lokalne

samouprave; javne ustanove neprofitnog karaktera u kojima su osnivači jedinice lokalne

samouprave (osim javnih vatrogasnih postrojbi, lokalnih i regionalnih razvojnih

agencija); udruge/organizacije civilnog društva i vjerske zajednice koje se bave

humanitarnim i društvenim djelatnostima od posebnog interesa za lokalno stanovništvo

(isključujući LAG) i čije su djelatnosti sukladno ciljnim skupinama i klasifikaciji

djelatnosti udruga, povezane sa prihvatljivim ulaganjem; LAG

Uvjeti prihvatljivosti:

- primjenjuju se kriteriji propisani Pravilnikom o provedbi Mjere 07 Temeljne usluge i

obnova sela u ruralnim područjima (NN 22/15) te sve naknadne izmjene i dopune

Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede

Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi:

- primjenjuju se odredbe Pravilnika o provedbi Mjere 07 Temeljne usluge i obnova sela u

ruralnim područjima (NN 22/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese

Ministarstvo poljoprivrede o prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima

Najveći i najmanji iznos potpore po korisniku:

- najmanji iznos potpore iznosi 15.000,00 €, a najviši iznos potpore iznosi 100.000,00 €

Intenzitet potpore

- intenzitet potpore iznosi 100 % prihvatljivih troškova, osim za korisnike koji obavljaju

gospodarsku djelatnost i za projekte/operacije koje podliježu pravilima o državnoj

potpori, a ne udovoljavaju uvjetima iz Uredbe (EU) br. 1407/2013, iznosi do 80% od

ukupnih prihvatljivih troškova za ulaganje

Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS:

- za ovaj Tip operacije predviđeno je 2.530.361,39 hrk

Ostalo očekivano sufinanciranje:

- nije predviđeno dodatno sufinanciranje, osim za korisnike kod kojih je intenzitet potpore

80%

Pokazatelji praćenja:

- broj subjekata u ruralnim sredinama koje su primile potporu za ulaganja u lokalne

temeljne usluge za ruralno stanovništvo

- iznos utrošenih sredstava u svrhu ulaganja u lokalne temeljne usluge za ruralno

stanovništvo

Kriteriji za odabir LAG-a:

- primjenjuju se kriteriji propisani u poglavlju 3.5.3. LRS-a

Objašnjenje doprinosa prioritetu/prioritetima EPFRR-a:

- potpora investicijama u obnovu i razvoj naselja mjera usmjerena je na poboljšanje uvjeta

života u ruralnim sredinama i na taj način doprinosi razvoju privlačnosti naselja kao

životne sredine i potencijala razvoja za druge aktivnosti, a posebno ruralnog turizma.

Tip operacije B Projekti suradnje

Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a:

Ova operacija predstavlja provedbu mjere 19.3 Projekti suradnje PRR-a i namijenjena je

LAG-u. U cijelosti se primjenjuju odredbe Pravilnika o provedbi podmjere 19.2.

„Provedba operacija unutar CLLD Strategije“, podmjere 19.3. „Priprema i provedba

aktivnosti suradnje LAG-a“ i podmjere 19.4. „Tekući troškovi i animacija“ unutar mjere

19 „Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD – Lokalni razvoj pod

vodstvom zajednice)“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje

2014.-2020.

Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS: 3,81%

Opis tema planiranih projekta suradnje i način odabira projekata suradnje detaljnije je

opisan u poglavlju 3.6. ove Strategije.

27

Tip operacije C Jačanje suradnje i animacija stanovnika

Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a:

Ova operacija predstavlja provedbu mjere 19.4 Tekući troškovi i animacija i namijenjena

je LAG-u. U cijelosti se primjenjuju odredbe Pravilnika o provedbi podmjere 19.2.

„Provedba operacija unutar CLLD Strategije“, podmjere 19.3. „Priprema i provedba

aktivnosti suradnje LAG-a“ i podmjere 19.4. „Tekući troškovi i animacija“ unutar mjere

19 „Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD – Lokalni razvoj pod

vodstvom zajednice)“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje

2014.-2020.

Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS: 20%

CILJ 2. Ojačano uvjerenje malih gospodarskih subjekata u

vlastite razvojne mogućnosti

Aktivnost 2.1. Modernizacija poljoprivredne proizvodnje na

gospodarstvima Tip operacije D Ulaganja u osnovna sredstva tržišno orijentiranih gospodarstava

Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a:

Mjera: 4 Ulaganja u fizičku imovinu

Podmjera: 4.1.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva

Tip operacije: Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti

poljoprivrednih gospodarstava

Fokus područje: 2A Prioritet: 2

Prihvatljiva ulaganja: Ulaganja u poljoprivrednu mehanizaciju

Ulaganja u proizvodne objekte

Ulaganja u podizanje novih nasada voća

Ulaganja u finalizaciju primarne poljoprivredne proizvodnje

Ciljni korisnici:

- fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika (osim fizičkih i pravnih osoba

čija je ekonomska veličina većaod 6.000 eura ukoliko ulažu u sektor voća, povrća i

cvijeća i veća od 8.000 eura za ulaganja u ostalim sektorima)

Uvjeti prihvatljivosti:

- primjenjuju se kriteriji propisani Pravilnikom o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku

imovinu, Podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (NN 7/15) te

sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede

Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi:

- primjenjuju se odredbe Pravilnika o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu,

Podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (NN 7/15) te sve

naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede o

prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima

Najveći i najmanji iznos potpore po korisniku:

- utvrđuje se najveći iznos potpore po projektu u iznosu od 15.000,00 € eura u

protuvrijednosti u kunama za prijavitelje iz svih naselja sa područja LAG-a osim za

prijavitelje sa područja naselja Janja Lipa za koje se utvrđuje najviši iznos potpore po

projektu u iznosu od 20.000,00 €

- utvrđuje se najmanji iznos potpore po projektu u iznosu od 5.000,00 €

Intenzitet potpore

- intenzitet potpore iznosi 50 % prihvatljivih troškova, LAG odobrava povećanje

intenziteta potpore za 20%zbog financiranje putem LAG-a do utvrđene maksimalne visine

potpore po projektu i raspoloživoj alokaciji sredstava ako Upravni odbor utvrdi da je

28

projekt od zajedničkog interesa za lokalnu zajednicu i to obrazloži . Najveći intenzitet

kombinirane potpore ne može biti veći od 70% od ukupno prihvatljivih troškova.

Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS:

- za ovaj Tip operacije predviđeno je 1.045.603,88 hrk

Ostalo očekivano sufinanciranje:

- prijavitelj je dužan sufinancirati preostali iznos do iznosa ulaganja

Pokazatelji praćenja:

- broj poljoprivrednih gospodarstava koji je primio potporu za modernizaciju svoje

poljoprivredne proizvodnje,

- iznos utrošenih sredstava u svrhu modernizacije primarne poljoprivredne proizvodnje,

- broj novozaposlenih osoba na poljoprivrednim gospodarstvima koja su koristila sredstva

za modernizaciju poljoprivredne proizvodnje

Kriteriji za odabir LAG-a:

- primjenjuju se kriteriji propisani u poglavlju 3.5.3. LRS-a

Objašnjenje doprinosa prioritetu/prioritetima EPFRR-a:

- provedbom ove mjere povećava se konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava

omogućavanjem proširenja proizvodnih kapaciteta, modernizacijom postojećih farmi i

poboljšanjem kvalitete proizvoda uvođenjem novih tehnologija i inovacija i stvaranjem

održivih tržišnih ekonomija, kroz osnivanje farmi koje slijede napredne tehnike i

tehnologije

Tip operacije E Ulaganja u rast i diverzifikaciju malih poljoprivrednih

gospodarstava

Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a:

Mjera: 6 Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja

Podmjera: 6.3.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava

Fokus područje: 2A Prioritet: 2

Prihvatljiva ulaganja:

- kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog

materijala; kupnja, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te

ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu

poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili

prerade proizvoda; podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada; uređenje i

trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne

proizvodnje; građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih

poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe; kupnja i li zakup

poljoprivrednog zemljišta; kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme.

Ciljni korisnici:

- mala poljoprivredna gospodarstva, čija je ekonomska veličina između 2.000 i 7.999

EUR-a

Uvjeti prihvatljivosti:

- primjenjuju se kriteriji propisani Pravilnikom o provedbi podmjere 6.1., podmjere 6.2. i

podmjere 6.3. u okviru mjere M06 “Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja”

(NN 42/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo

poljoprivrede

Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi:

- primjenjuju se odredbe Pravilnika o provedbi podmjere 6.1., podmjere 6.2. i podmjere

6.3. u okviru mjere M06 “Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja” (NN 42/15)

o prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika

koje donese Ministarstvo poljoprivrede o prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima

Najveći i najmanji iznos potpore po korisniku:

29

- utvrđuje se fiksan iznos potpore u iznosu od 15.000 € po projektu

Intenzitet potpore

- intenzitet potpore iznosi 100 % prihvatljivih troškova u visini utvrđene potpore

Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS:

- za ovaj Tip operacije predviđeno je 673.632,00 hrk

Ostalo očekivano sufinanciranje:

- nije predviđeno dodatno sufinanciranje

Pokazatelji praćenja:

- broj poljoprivrednih gospodarstava koji je primio potporu za modernizaciju svoje

poljoprivredne proizvodnje,

- iznos utrošenih sredstava u svrhu modernizacije primarne poljoprivredne proizvodnje,

- broj novozaposlenih osoba na poljoprivrednim gospodarstvima koja su koristila sredstva

za modernizaciju poljoprivredne proizvodnje

Kriteriji za odabir LAG-a:

- primjenjuju se kriteriji propisani u poglavlju 3.5.3. LRS-a

Objašnjenje doprinosa prioritetu/prioritetima EPFRR-a:

- ova mjera doprinosi poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih

gospodarstava i olakšavanje restrukturiranja i modernizacije, osobito s ciljem povećanja

sudjelovanja u tržištu i tržišne usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije. Cilj

mjere je dostizanje gospodarske održivosti malih poljoprivrednih gospodarstava.

Aktivnost 2.2. Ulaganja u okolišno prihvatljive tehnologije Tip operacije F Ekološki prihvatljivo gospodarenje stajskim gnojem

Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a:

Mjera: 4 Ulaganja u fizičku imovinu

Podmjera: 4.1.2. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva

Tip operacije: Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja

štetnog utjecaja na okoliš

Fokus područje: 5D Prioritet: 5

Prihvatljiva ulaganja:

- ulaganje u građenje skladišnih kapaciteta za stajski gnoj i digestate uključujući opremu

za rukovanje i korištenje stajskog gnoja i digestata, za vlastite potrebe od minimalno 70%,

- ulaganje u poboljšanje učinkovitosti korištenja gnojiva (strojevi i oprema za utovar,

transport i primjenu gnojiva – mineralnog i organskog gnojiva), za vlastite potrebe od

minimalno 70 posto

Ciljni korisnici:

- fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika

Uvjeti prihvatljivosti:

- primjenjuju se kriteriji propisani Pravilnikom o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku

imovinu, Podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (NN 7/15) te

sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede

Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi:

- primjenjuju se odredbe Pravilnika o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu,

Podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (NN 7/15) te sve

naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede o

prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima

Najveći i najmanji iznos potpore po korisniku:

- utvrđuje se najveći iznos potpore po projektu u iznosu od 15.000,00 € eura u

protuvrijednosti u kunama za prijavitelje iz svih naselja sa područja LAG-a

- utvrđuje se najmanji iznos potpore po projektu u iznosu od 5.000,00 €

Intenzitet potpore

30

- intenzitet potpore iznosi 50 % prihvatljivih troškova, , LAG odobrava povećanje

intenziteta potpore za 20% zbog financiranje putem LAG-a do utvrđene maksimalne

visine potpore po projektu i raspoloživoj alokaciji sredstava ako Upravni odbor utvrdi da

je projekt od zajedničkog interesa za lokalnu zajednicu i to obrazloži . Najveći intenzitet

kombinirane potpore ne može biti veći od 70% od ukupno prihvatljivih troškova.

Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS:

- za ovaj Tip operacije predviđeno je 104.560,39 hrk

Ostalo očekivano sufinanciranje:

- prijavitelj je dužan sufinancirati preostali iznos do iznosa ulaganja

Pokazatelji praćenja:

- broj poljoprivrednih gospodarstava koji je primio potporu za okolišno prihvatljive

tehnologije

- iznos utrošenih sredstava u svrhu uvođenja okolišno prihvatljivih tehnologija

Kriteriji za odabir LAG-a:

- primjenjuju se kriteriji propisani u poglavlju 3.5.3. LRS-a

Objašnjenje doprinosa prioritetu/prioritetima EPFRR-a:

- izgradnja skladišnih kapaciteta za stajski gnoj, tehnološka modernizacija staja, izgradnja

kompostišta, strojevi za učinkovito korištenje dušika i oprema za stočne izlučevine

smanjit će stakleničku emisiju plinova i amonijaka uzrokovanu poljoprivrednom

djelatnošću

Tip operacije G Ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije u primarnoj

proizvodnji

Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a:

Mjera: 4 Ulaganja u fizičku imovinu

Podmjera: 4.1.3. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva

Tip operacije: Korištenje obnovljivih izvora energije

Fokus područje: 5C Prioritet: 5

Prihvatljiva ulaganja:

- ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih

izvora za potrebe vlastitih proizvodnih pogona korisnika s pripadajućom opremom i

infrastrukturom,

- ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za prijem, obradu i skladištenje sirovina za

proizvodnju energije iz obnovljivih izvora s pripadajućom opremom i infrastrukturom,

- ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za obradu, preradu, skladištenje, transport i

primjenu izlaznih supstrata za organsku gnojidbu na poljoprivrednim površinama s

pripadajućom opremom i infrastrukturom

Ciljni korisnici:

- fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika

Uvjeti prihvatljivosti:

- primjenjuju se kriteriji propisani Pravilnikom o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku

imovinu, Podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (NN 7/15) te

sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede

Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi:

- primjenjuju se odredbe Pravilnika o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu,

Podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (NN 7/15) te sve

naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede o

prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima

Najveći i najmanji iznos potpore po korisniku:

- utvrđuje se najveći iznos potpore po projektu u iznosu od 15.000,00 € eura u

protuvrijednosti u kunama za prijavitelje iz svih naselja sa područja LAG-a

31

- utvrđuje se najmanji iznos potpore po projektu u iznosu od 5.000,00 €

Intenzitet potpore

- intenzitet potpore iznosi 50 % prihvatljivih troškova, , LAG odobrava povećanje

intenziteta potpore za 20% zbog financiranje putem LAG-a do utvrđene maksimalne

visine potpore po projektu i raspoloživoj alokaciji sredstava ako Upravni odbor utvrdi da

je projekt od zajedničkog interesa za lokalnu zajednicu i to obrazloži. Najveći intenzitet

kombinirane potpore ne može biti veći od 70% od ukupno prihvatljivih troškova.

Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS:

- za ovaj Tip operacije predviđeno je 209.120,78 hrk

Ostalo očekivano sufinanciranje:

- prijavitelj je dužan sufinancirati preostali iznos do iznosa ulaganja

Pokazatelji praćenja:

- broj poljoprivrednih gospodarstava koji je primio potporu za ulaganja u korištenje

obnovljivih izvora energije na gospodarstvima,

- iznos utrošenih sredstava u svrhu korištenja obnovljivih izvora energije na

gospodarstvima

Kriteriji za odabir LAG-a:

- primjenjuju se kriteriji propisani u poglavlju 3.5.3. LRS-a

Objašnjenje doprinosa prioritetu/prioritetima EPFRR-a:

- izgradnja objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (biomasa i sunce) za

vlastitu upotrebu doprinosi povećanju učinkovitog korištenja energije te pomaže opskrbu

i uporabu energije iz nusprodukata obnovljivih izvora. Cilj operacije je povećanje

neovisnost farmi o energentima. Tip operacije doprinosi fokus području 5C zamjenom

fosilnih goriva s obnovljivim izvorima energije za vlastite potrebe poljoprivrednih

gospodarstava

CILJ 3. Razvijene poduzetničke ideje i gospodarstvo

inovativnijim korištenjem tradicijskih vrijednosti

prostora

Aktivnost 3.1. Stvaranje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa

dodanom vrijednošću Tip operacije H Ulaganja u finalizaciju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a:

Mjera: 4 Ulaganja u fizičku imovinu

Podmjera: 4.2.1. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih

proizvoda

Tip operacije: Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima

Fokus područje: 3A Prioritet: 3

Prihvatljiva ulaganja:

- ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i preradom

mlijeka, za klanje, rasjecanje, preradu (mesa, jaja), za preradu voća, povrća, grožđa (osim

za proizvodnju vina), aromatičnog, začinskog i ostalog bilja, cvijeća i gljiva, za p reradu

žitarica, uljarica i industrijskog bilja, za preradu, punjenje i pakiranje pčelinjih proizvoda,

za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda te ulaganja u kupnju

mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme i kupnju zemljišta i objekata

Ciljni korisnici:

- fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda iz

Dodatka I. Ugovora o EU

Uvjeti prihvatljivosti:

32

- primjenjuju se kriteriji propisani Pravilnikom o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku

imovinu, Podmjere 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj

poljoprivrednih proizvoda (NN 7/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje

donese Ministarstvo poljoprivrede

Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi:

- primjenjuju se odredbe Pravilnika o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu,

Podmjere 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih

proizvoda (NN 7/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese

Ministarstvo poljoprivrede o prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima

Najveći i najmanji iznos potpore po korisniku:

- utvrđuje se najveći iznos potpore po projektu u iznosu od 15.000,00 € eura u

protuvrijednosti u kunama za prijavitelje iz svih naselja sa područja LAG-a

- utvrđuje se najmanji iznos potpore po projektu u iznosu od 10.000,00 €

Intenzitet potpore

- intenzitet potpore iznosi 50 % prihvatljivih troškova, LAG odobrava povećanje

intenziteta potpore za 20% zbog financiranje putem LAG-a do utvrđene maksimalne

visine potpore po projektu i raspoloživoj alokaciji sredstava ako Upravni odbor utvrdi da

je projekt od zajedničkog interesa za lokalnu zajednicu i to obrazloži . Najveći intenzitet

kombinirane potpore ne može biti veći od 70% od ukupno prihvatljivih troškova.

Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS:

- za ovaj Tip operacije predviđeno je 836.483,10 hrk

Ostalo očekivano sufinanciranje:

- prijavitelj je dužan sufinancirati preostali iznos do iznosa ulaganja

Pokazatelji praćenja:

- broj poljoprivrednih gospodarstava koji je primio potporu za ulaganja u finalizaciju

poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

- iznos utrošenih sredstava u svrhu ulaganja u finalizaciju poljoprivredno-prehrambenih

proizvoda

Kriteriji za odabir LAG-a:

- primjenjuju se kriteriji propisani u poglavlju 3.5.3. LRS-a

Objašnjenje doprinosa prioritetu/prioritetima EPFRR-a:

- ova operacija će omogućiti povećanje vrijednosti proizvoda iz primarne poljoprivredne

proizvodnje, kako za primarne poljoprivredne proizvođače, tako i za one kojima je prerada

poljoprivrednih proizvoda isključiva djelatnost. Ovaj tip operacije će pridonijeti i

povećanju konkurentnosti hrvatskih proizvoda i rastu zapošljavanja u ruralnom području.

Također, omogućit će modernizaciju postojećih prerađivačkih kapaciteta. Potpora će

omogućiti uvođenje inovativnih praksi u prerađivačke kapacitete i investicije usmjerene

na energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša.

Tip operacije I Smanjenje troškova kroz korištenje obnovljivih izvora energije na

gospodarstvima

Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a:

Mjera: 4 Ulaganja u fizičku imovinu

Podmjera: 4.2.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih

proizvoda

Tip operacije: Korištenje obnovljivih izvora energije

Fokus područje: 5C Prioritet: 5

Prihvatljiva ulaganja:

- ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije, objekata za prijem,

obradu i skladištenje sirovina, za obradu, preradu, skladištenje, transport i primjenu

izlaznih supstrata za organsku gnojidbu

33

Ciljni korisnici:

- fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda iz

Priloga I. Pravilnika osim proizvoda ribarstva.

Uvjeti prihvatljivosti:

- primjenjuju se kriteriji propisani Pravilnikom o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku

imovinu, Podmjere 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj

poljoprivrednih proizvoda (NN 7/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje

donese Ministarstvo poljoprivrede

Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi:

- primjenjuju se odredbe Pravilnika o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu,

Podmjere 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih

proizvoda (NN 7/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese

Ministarstvo poljoprivrede o prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima

Najveći i najmanji iznos potpore po korisniku:

- utvrđuje se najveći iznos potpore po projektu u iznosu od 15.000,00 € eura u

protuvrijednosti u kunama za prijavitelje iz svih naselja sa područja LAG-a

- utvrđuje se najmanji iznos potpore po projektu u iznosu od 10.000,00 €

Intenzitet potpore

- intenzitet potpore iznosi 50 % prihvatljivih troškova, LAG odobrava povećanje

intenziteta potpore za 20% zbog financiranje putem LAG-a do utvrđene maksimalne

visine potpore po projektu i raspoloživoj alokaciji sredstava ako Upravni odbor utvrdi da

je projekt od zajedničkog interesa za lokalnu zajednicu i to obrazloži . Najveći intenzitet

kombinirane potpore ne može biti veći od 70% od ukupno prihvatljivih troškova.

Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS:

- za ovaj Tip operacije predviđeno je 104.560,39 hrk.

Ostalo očekivano sufinanciranje:

- prijavitelj je dužan sufinancirati preostali iznos do iznosa ulaganja

Pokazatelji praćenja:

- broj poljoprivrednih gospodarstava koji je primio potporu za ulaganja u korištenje

obnovljivih izvora energije

- iznos utrošenih sredstava u svrhu ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije

Kriteriji za odabir LAG-a:

- primjenjuju se kriteriji propisani u poglavlju 3.5.3. LRS-a

Objašnjenje doprinosa prioritetu/prioritetima EPFRR-a:

- izgradnja objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora koji će se koristiti za

preradu hrane doprinosi povećanju učinkovitog korištenja energije te pomaže opskrbu i

uporabu energije iz nusprodukata obnovljivih izvora

Aktivnost 3.2. Razvoj ruralnog gospodarstva Tip operacije J Ulaganja u turizam u ruralnom području, tradicijski, umjetnički

obrti, izrada suvenira, usluge u ruralnim područjima, prerada/

trženje proizvoda

Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a:

Mjera: 6 Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja

Podmjera: 6.2.1. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom

području

Fokus područje: 6A Prioritet: 6

Prihvatljiva ulaganja:

- turizam u ruralnom području; tradicijski, umjetnički obrti, izrada suvenira; usluge u

ruralnim područjima; prerada/ trženje proizvoda

Ciljni korisnici:

34

- poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika u rangu mikro i malih

poslovnih subjekata, fizičke osobe u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog

poljoprivrednog gospodarstva koji pokreću novu nepoljoprivrednu djelatnost u ruralnim

područjima

Uvjeti prihvatljivosti:

- primjenjuju se kriteriji propisani Pravilnikom o provedbi podmjere 6.1., podmjere 6.2.

i podmjere 6.3. u okviru mjere M06 “Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja”

(NN 42/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo

poljoprivrede

Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi:

- primjenjuju se odredbe Pravilnika o provedbi podmjere 6.1., podmjere 6.2. i podmjere

6.3. u okviru mjere M06 “Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja” (NN 42/15)

te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede o

prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima

Najveći i najmanji iznos potpore po korisniku:

- utvrđuje se fiksni iznos potpore po korisniku u visini od 50.000 €

Intenzitet potpore

- intenzitet potpore iznosi 100 % prihvatljivih troškova do utvrđene maksimalne visine

potpore po projektu

Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS:

- za ovaj Tip operacije predviđeno je 374.240,00 hrk.

Ostalo očekivano sufinanciranje:

- nije predviđeno dodatno sufinanciranje

Pokazatelji praćenja:

- broj poljoprivrednih gospodarstava koji je primio potporu za ulaganja u pokretanje

nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području

- iznos utrošenih sredstava u svrhu ulaganja u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u

ruralnom području

Kriteriji za odabir LAG-a:

- primjenjuju se kriteriji propisani u poglavlju 3.5.3. LRS-a

Objašnjenje doprinosa prioritetu/prioritetima EPFRR-a:

- cilj ove podmjere je stvoriti alternativu za nedovoljno iskorištenu radnu snagu kroz

zapošljavanje na gospodarstvu u nepoljoprivrednim djelatnostima i uslugama. Potpora

ulaganju u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti doprinosi unapređenju gospodarske

aktivnosti u ruralnim područjima, održavanju i stvaranju novih radnih mjesta i povećanje

prihoda gospodarskih subjekata.

3.4. Integrirani i inovativan pristup LRS LRS u svoje ciljeve integrira sve one potrebe koje je moguće zadovoljiti putem odabranih

mjera PRR-a. Ciljevi, aktivnosti i operacije koncipirane su tako da zadovolje potrebe svih

subjekata iz svih sektora u ruralnom prostoru. Također, LRS integrira u sebe ciljeve razvoja

propisane na višem nivou od nivoa LAG-a. Osim nadređenih županijskih strategija,

integrirani su ciljevi zaštite okoliša, ublažavanje klimatskih promjena i inovativnosti. LRS

LAG-a „Zeleni trokut“ je platforma na kojoj su pomirene težnje za održivim i intenzivnim

razvojem sa prirodnim i sociološkim resursima, te zahtjevima održanja prirodnih resursa.

3.4.1. Inovacije Po svojim osobinama, sam pristup LRS je inovativan jer povezuje ljude iz različitih sektora

i sukobljava različite interese u okviru zadane platforme. On, nakon toga potiče inovativna

35

rješenja, ne samo u obliku investicija u socijalne i gospodarske projekte, nego i u traženju

novih odnosa i rješenja kroz oblike suradnje.

3.4.2. Zaštita okoliša Jedan od slogana LAG-a „Zeleni trokut“ je svakako i ovaj: „Od Lonjskog polja do

slavonskog gorja“ koji opisuje raznolikost i bogatstvo ovog relativno malog prostora. U

tom prostoru postoje osjetljivi ekološki sustavi čija zaštita i korištenje mora biti u

sukladnostima sa ciljevima razvoja, te intenzivna ljudska aktivnost upravo na tome

razvoju. Strategija podupire ona rješenja koja su u skladu sa spomenutim načelima, te teži

tome da se prirodno okruženje i bogatstva koriste, ali na pametan i odgovoran način. Nove

tehnologije i nova ulaganja smanjiti će emisiju štetnih tvari u okoliš te doprinijeti

njegovom očuvanju.

3.4.3. Klimatske promjene U ciljeve i aktivnosti LRS integrirane su operacije kojima je za cilj smanjenje trošenja

neobnovljivih izvora energije, te korištenje obnovljivih izvora. Iako se ovim operacijama

neće postići značajni pomaci, one će potaknuti lokalno stanovništvo da razmisli o načinu

na koji troši energiju, i odakle ta energija dolazi. Zbog relativno malog prostora, nemoguće

je očekivati da će on postati jednog dana energetski neovisan, ali će biti moguće potaći

veće iskorištenje obnovljivih izvora energije kojima područje obiluje, a to su sunce, voda

i drvna – biomasa.

3.5. Opis odabira projekta na nivou LAG-a Odabir projekata koji će se financirati putem ove LRS obavlja se sukladno odredbama

pravilnika za provedbu podmjere 19.2., podmjere 19.3. i podmjere 19.4. koji vrijede u

trenutku raspisivanja LAG natječaja. Projekti se odabiru na razni LAG -a te potom slijedi

procedura odabira u Agenciji za plaćanja.

3.5.1. Način odabira projekata na nivou LAG-a Prilikom odabira projekata na LAG razini primjenjuju se odredbe važećih pravilnika za

pojedinu mjeru, odredbe ove LRS i Plan provedbe LRS.

Koraci u provedbi LAG natječaja su slijedeći:

1. Priprema i objava LAG natječaja,

2. Administrativna kontrola projekata

3. Ocjenjivanje i rangiranje projekata

4. Odabir projekata od strane Upravnog odbora LAG-a,

5. Prigovori na odluke LAG-a,

6. Informiranje javnosti

3.5.1.1. Priprema i objava LAG natječaja Natječaj raspisuje Upravni odbor LAG-a za pojedini Tip operacije,

Natječaj se objavljuje na Internet stranici LAG-a,

Natječaj sadrži podatke o:

– predmet, svrhu i iznos raspoloživih sredstava LAG Natječaja ,

– uvjete prihvatljivosti nositelja projekta i dokumentaciju,

– uvjete prihvatljivosti projekta i dokumentaciju,

– uvjete prihvatljivosti troškova i dokumentaciju,

– kriterije odabira projekata i dokumentaciju,

– prihvatljive i neprihvatljive troškove,

– detaljni postupak odabira projekata,

– visinu i intenzitet potpore (s jasno definiranim uvećanjima) ,

36

– način, uvjete i rokove prijave projekta,

– popis priloga i obrazaca.

- Upravni odbor LAG-a utvrđuje tekst Natječaja, propisuje način savjetovanja, utvrđuje

način podnošenja i obrade prijava sa definiranim postupcima i rokovima, propisuje

smjernice za podnositelje prijava (pravila za natječaje, dnevnike dobrovoljnog

volontiranja, pravila za označavanje ulaganja i dr.)

3.5.1.2. Administrativna kontrola projekata Nakon završenog natječaja i prikupljanja ponuda pristupa se otvaranju ponuda i

administrativnoj kontroli projekata. Otvaranje ponuda vrši Povjerenstvo za otvaranje

prijava projekata. Tijekom administrativne kontrole utvrđuje se pravovremenost i

potpunost prijave te prihvatljivost nositelja projekta. O utvrđenoj kontroli sačinjava se

zapisnik.

3.5.1.3. Ocjenjivanje i rangiranje projekata

Ocjenjivanje i rangiranje projekata vrši Ocjenjivački odbor. Ocjenjivački odbor se sastoji

od najmanje 2 člana. Članove Ocjenjivačkog odbora imenuje Upravni odbor.

Tijekom ocjenjivanja i rangiranja projekata provjerava se usklađenost projekata s uvjetima

prihvatljivosti i kriterijima odabira iz LRS, utvrđivanje prihvatljivih troškova i aktivnosti

te iznosi istih, intenzitet iznosa potpore, broj bodova po projektu sukladno tipu operacije.

Ocjenjivački odbor sačinjava Rang listu projekata koja sadrži obrazloženje za svaku

preporuku pojedinog projekta za odabir uz obavezno naznačeni naziv projekta, prihvatljive

troškove/aktivnosti, najviši iznos prihvatljivog troška/aktivnosti, intenzitet i iznos potpore

te ostvareni broj bodova uz jasnu napomenu UO LAG-a o opravdanosti projekta

3.5.1.4. Odabir projekata od strane Upravnog odbora LAG-a Prilikom odabira projekata primjenjuju se načela propisana važećim pravilnikom.

Prilikom donošenja Odluke o odabiru projekata Upravni odbor dužan se je pridržavati

Poslovnika o radu Upravnog odbora prilikom odabira projekata koji se nalazi u Prilogu br.

6. ove LRS.

Poslovnik o radu upravnog odbora prilikom odabira projekata donosi Skupština LAG -a,

Član Upravnog odbora se mora izuzeti od glasovanja u slijedećim slučajevima:

član Upravnog odbora je podnositelj, predstavnik podnositelja, član obitelji ili rođak

podnositelja prijave,

član Upravnog odbora je u poslovnom, radnom ili drugačijem odnosu s podnositeljem

prijave,

član Upravnog odbora je povezan s podnositeljem na drugi način ili postoje okolnosti

koje mogu utjecati na objektivnost pri odabiru.

Prilikom donošenja Odluke, Upravni odbor LAG-a mora voditi računa o izbjegavanju

sukoba interesa sukladno Proceduri navedenoj u točki 3.4.2. ove LRS.

Rezultati Natječaja objavljuju se na mrežnoj stranici LAG.

LAG je dužan čuvati svu natječaju dokumentaciju najmanje 5 godina od dana konačne

isplate odobrenih projekata.

3.5.1.5. Prigovori na odluke LAG-a Nositelj projekta može podnijeti prigovor na odluku UO LAG-a. Prigovor se podnosi

isključivo pisanim putem i dostavlja poštom LAG-u u roku propisanom Natječajem.

37

O prigovorima odlučuje Žalbeno povjerenstvo u rokovima propisanim Natječajem.

Žalbeno povjerenstvo imenuje Skupština LAG-a vodeći računa o jednakoj zastupljenosti

svih sektora. Odluka Žalbenog povjerenstva je konačna.

3.5.1.6. Informiranje javnosti. Rezultati Natječaja objavljuju se na mrežnoj stranici LAG

3.5.2. Procedura izbjegavanja sukoba interesa pri odabiru projekta/operacije

ukoliko je LAG jedan od korisnika Ukoliko se na javni natječaj po pojedinoj mjeri prijavi LAG „Zeleni trokut“, natječaj

provodi tim nezavisnih stručnjaka. Stručnjake imenuje Skupština prilikom donošenja LRS -

a, a u obzir mogu doći osobe zaposlene u javnim, civilnim i gospodarskim subjektima koji

se bave jednom od slijedećih djelatnosti: strateško planiranje, priprema i provedba EU

projekata, ruralni razvoj, razvoj ljudskih potencijala, poduzetništvo, pod uvjetom da nisu

članovi LAG-a „Zeleni trokut“ i nemaju sjedište na području LAG-a „Zeleni trokut“.

Skupština imenuje najmanje 5 vanjskih stručnjaka, s time da je odluka tima vanjskih

stručnjaka valjana ukoliko u njenom donošenju sudjeluje barem 3 imenovana stručnjaka.

Imenovane osobe samostalno ocjenjuju prijavljene projekte i dostavljaju svoje ocjene

Upravnom odboru LAG-a, koji ih sabire i izrađuje nacrt odluke o odabiru. Nacrt odluke se

dostavlja svakome stručnjaku koji je sudjelovao u ocjenjivanju na potpis.

Odluka tima vanjskih stručnjaka je konačna i na nju ne postoji pravo žalbe.

3.5.3. Kriteriji odabira projekata Prijavljeni projekti ocjenjuju se prema kriterijima za odabir projekata koji su opisani u

ovome poglavlju. Projekti prijavljeni u okviru tipova operacija D, E, F, G, H, I, J ocjenjuju

se kao na način prikazan u slijedećoj tablici:

TABELA 3: KRITERIJI ODABIRA UNUTAR OPERACIJA D, E, F, G, H, I , J

Kriterij Bodovi

1 Iskustvo prijavitelja u obavljanju gospodarske djelatnosti

Manje od 1 godine 0

Od jedne do 5 godina 3

Od pet do deset godina 6

Više od deset godina 9

2 Uspješnost prijavitelja u obavljanju gospodarske djelatnosti u

posljednjih 5 godina - poslovni rezultat

Kumulativ - rezultat nakon pet godina je negativan 0

Kumulativ je pozitivan unazad jedne godine 3

Kumulativ je pozitivan unazad dvije godine 6

Kumulativ je pozitivan unazad tri godine 9

Kumulativ je pozitivan unazad četiri godine 12

Kumulativ je pozitivan unazad 5 godina 15

3 Stopa zaduženosti prije investicije (ukupne obveze /imovina)

Viša od 50% 3

Od 25-50% 6

Manja od 25% 9

4 Broj zaposlenih na gospodarstvu na kraju investicije

0 0

1-5 3

5-10 6

Više od 10 9

38

5 Utjecaj projekta na gospodarstvo

Smanjenje troškova poslovanja 3

Povećanje obima postojećeg poslovanja 6

Uvođenje novih proizvoda ili usluga 9

6 Doprinos projekta horizontalnim ciljevima

Doprinos inovativnosti u proizvodnji 3

Doprinos zaštiti okoliša 3

Utjecaj na umanjenje klimatskih promjena 3

PRAG PROLAZNOSTI 30

MAKSIMALAN BROJ BODOVA 60

Broj bodova dobiven temeljem navedenih kriterije može se uvećati za:

- 6 bodova ukoliko je prijavitelj član LAG-a „Zeleni trokut“ najmanje dvije godine od dana

raspisivanja Natječaja te koji uredno izvršava svoje obveze plaćanja članarine,

- 9 bodova ukoliko je prijavitelj član LAG-a „Zeleni trokut“ najmanje tri godine od dana

raspisivanja Natječaja te koji uredno izvršava svoje obveze plaćanja članarine,

- 9 bodova za projekt iz Priloga br. 9. LRS: Baza projekata LRS-a,

- 20 bodova ukoliko je prijavljeni projekt već bio prijavljivan na neki od natječaja

APPRRR-a, prešao je prag prolaznosti utvrđen za pojedinu mjeru, ali je odbijen zbog

mjesta na rang listi.

Maksimalan broj bodova koji se može dobiti u natječaju: 98

Projekti prijavljeni u okviru tipa operacije A i B ocjenjuju se na način prikazan u slijedećoj

tablici:

TABELA 4: KRITERIJI ODABIRA UNUTAR OPERACIJA A, B

Kriterij Bodovi

1 Potencijalni broj korisnika rezultata projekta

Do 100 3

100-500 6

500-1000 9

Više od 1000 12

2 Vrijednost projekta

15.000-30.000 € 9

30.000-60.000 € 6

60.000-100.000 € 3

3 Prijavitelj projekta

Udruga/organizacija civilnog društva ili vjerska zajednica koja se bavi

humanitarnim i društvenim djelatnostima od posebnog interesa za

lokalno stanovništvo

15

Javna ustanova neprofitnog karaktera u kojoj je osnivač JLS 12

Trgovačko društvo u većinskom vlasništvu JLS 9

JLS 6

LAG 3

4 Doprinos projekta horizontalnim ciljevima

Projekt je inovativan 3

Projekt doprinosi zaštiti okoliša 3

Projekt ima utjecaj na umanjenje klimatskih promjena 3

PRAG PROLAZNOSTI 23

MAKSIMALAN BROJ BODOVA 45

39

Prilikom izračuna broja korisnika prihvatljiv je broj stanovnika u nase lju u kojemu se

provodi projekt, broj članova udruge korisnika projekta ili broj korisnika javnih usluga

koje provodi prijavitelj projekta.

Ukoliko na natječaju dva ili više projekata ostvare isti broj bodova, prednost ima onaj

projekt koji je prije prijavljen .

Dokumentaciju kojom se dokazuje broj bodova po pojedinom kriteriju propisuje Upravni

odbor LAG-a u Natječaju.

3.5.4. Sastav tijela za odabir projekata Odluku o odabiru projekata donosi Upravni odbor LAG-a sukladno Poslovniku o radu

upravnog odbora prilikom odabira projekata.

Upravni odbor donosi Odluku o odabiru natpolovičnom većinom svih članova

Niti jedan od sektora: javni, civilni ili gospodarski pojedinačno ne smije u Upravnom

odboru prilikom donošenja Odluke o odabiru projekata imati više od 49% glasova.

Prilikom donošenja odluka, članovi Upravnog odbora moraju voditi brigu o izbjegavanju

sukoba interesa sukladno proceduri propisanoj točkom 3.5.2. ove LRS.

Ukoliko se kao nositelj projekta na Natječaju pojavi netko od članova Upravnog odbora

bilo kao privatna osoba ili predstavnik pravne ili fizičke osobe – člana LAG-a, on se mora

izuzeti od glasovanja prilikom donošenja Odluke o odabiru projekata.

3.6. Opis tema planiranih projekta suradnje i način odabira projekata suradnje Projekte suradnje mogu kandidirati za financiranje putem LAG-a članovi LAG-a koji imaju

podmirene obveze s naslova članarine. Projekti se prijavljuju na javn i poziv LAG-a. Odabir

projekata vršiti će Povjerenstvo za odabir.

Izbor projekata suradnje vršiti će se sukladno bodovanju i kriterijima opisanim u poglavlju

3.5.3. na isti način kao i za operaciju A.

Uvjet da bi projekt bio odabran je prihvatljivost troškova sukladno propisima za mjeru

19.3. Projekti moraju podupirati barem jedan od ciljeva LRS.

Prihvatljive teme za projekte suradnje:

- korištenje prirodne, društvene i kulturne baštine u svrhu razvoja

- zaštita regionalne kvalitete roba i usluga

- suradnja poduzetnika u borbi protiv ekonomske krize

- jačanje ljudskih kapaciteta na području EU fondova, zaštite prirode, korištenja

obnovljivih izvora energije, inovacija

- stvaranje dodane vrijednosti lokalnog gospodarstva

- integriranje i povezivanje dionika ruralnog razvoja na nivou EU-a,

- razvoj socijalnih usluga.

3.7. Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a svakog Tipa operacije,

Aktivnosti i Cilja prikazana je u poglavlju 3.3. LRS-a prilikom detaljnog opisa svake

operacije.

Nadređeni strateški dokumenti za područje LAG-a „Zeleni trokut“ su: Županijska razvojna

strategija Požeško-slavonske županije za razdoblje 2011.-2013. koja je 15. prosinca 2015.

godine produljena do 2016. godine., te Razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije

2011.-2013. koja je produljena do 2015. godine. Ciljevi, prioriteti i mjere tih strategija

navedeni su u Prilogu br. 4. i 5. LRS-a.

40

TABELA 5: USKLAĐENOST LRS SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA

LRS 2014.-2020.

ŽRS Požeško-

slavonske županije

za razdoblje 2011.-

2013.

Razvojna strategija

Sisačko-moslavačke

županije 2011.-2013.

CILJ 1.

Vraćen optimizam i

povjerenja stanovnika

ruralnih područja u

institucije te uvjerenje da

je život na selu dostojan

svakog čovjeka

SC1 P1, P2

SC2 P3, P4

C1. P1.

C2. P3.

C3. P4.

Aktivnost 1.1.

Korištenje društvenog,

kulturnog i prirodnog

naslijeđa u svrhu razvoja

SC2 P3, P4 C1. P1.

C3. P4.

Tip operacije A Ulaganje u razvoj

društvene infrastrukture

SC2 P4 M4

C3. P4. M3.4.6.

Tip operacije B Projekti suradnje

C1. P1.2. M1.2.2. Tip operacije C

Jačanje suradnje i

animacija stanovnika

SC2 P3 M2

CILJ 2.

Ojačano uvjerenje malih

gospodarskih subjekata u

vlastite razvojne

mogućnosti

SC1 P1, P2

SC2 P4, P5

C2. P1., P3.

Aktivnost 2.1.

Modernizacija

poljoprivredne

proizvodnje na

gospodarstvima

SC1 P1, P2 C2. P1., P3.

Tip operacije D

Ulaganja u osnovna

sredstva tržišno

orijentiranih

gospodarstava

SC1 P1 M2, M4

SC1 P2 M3

C2. P3. M2.3.1.

C2. P3. M2.3.2.

Tip operacije E

Ulaganja u rast i

diverzifikaciju malih

poljoprivrednih

gospodarstava

Aktivnost 2.2. Ulaganja u okolišno

prihvatljive tehnologije

SC1 P1

SC2 P4, P5

C2. P1., P3.

Tip operacije F

Ekološki prihvatljivo

gospodarenje stajskim

gnojem

SC1 P1 M2, M4, M5

SC2 P5, M2

C2. P3. M2.3.1.

Tip operacije G

Smanjenje troškova kroz

korištenje obnovljivih

izvora energije na

gospodarstvima

SC1 P1 M2, M4, M5

SC2 P4 M1

SC2 P5 M4

C2. P1. M2.1.1.

CILJ 3.

Razvijene poduzetničke

ideje i gospodarstvo

inovativnijim

korištenjem tradicijskih

vrijednosti prostora

SC1 P1, P2

SC2 P4, P5

C2. P1., P3.

41

Aktivnost 3.1.

Stvaranje poljoprivredno-

prehrambenih proizvoda

sa dodanom vrijednošću

SC1 P1, P2

SC2 P4, P5

C2. P1., P3.

Tip operacije H

Ulaganja u finalizaciju

poljoprivredno-

prehrambenih proizvoda

SC1 P1 M2, M4, M5

SC1 P2 M3

C2. P3. M 2.3.2.

Tip operacije I

Smanjenje troškova kroz

korištenje obnovljivih

izvora energije na

gospodarstvima

SC1 P1 M2, M4, M5

SC2 P4 M1

SC2 P5 M4

C2. P1. M2.1.1.

Aktivnost 3.2. Razvoj ruralnog

gospodarstva

SC1 P1, P2 C2. P3.

Tip operacije J

Ulaganja u turizam u

ruralnom području,

tradicijski, umjetnički

obrti, izrada suvenira,

usluge u ruralnim

područjima,

prerada/trženje proizvoda

SC1 P1 M2, M4, M5

SC1 P2 M3, M4

C2. P3. M2.3.2.

4. Opis uključenosti lokalnih dionika u izradu LRS Pojedine skupine dionike uključivale su se u izradu Strategije u određenim momentima na

način koji je u tome trenutku bio najpogodniji za iskazivanje njihovog interesa. Javnost je

permanentno izvješćivana o aktivnostima izrade LRS putem tiskanih medija, In ternet

stranice LAG-a i facebook profila. Članovi LAG-a su informirani putem e-mailova kojima

su davane osnovne informacije o izradi LRS, upućivalo ih se na trenutnu radnu verziju

LRS koja se nalazila stalno objavljena na Internet stranici LAG-a, te su pozivani na

radionice i na dostavu projektnih prijedloga.

4.1. Opis sudjelovanja različitih interesnih skupina u izradi LRS i primjena

načela „odozdo prema gore“ Prilikom izrade ove LRS vodilo se računa da se uključi što veći broj sudionika, prvenstveno

članova LAG-a, ali i svih ostalih zainteresiranih dionika u ruralnom razvoju. Plan

aktivnosti u izradi LRS sastojao se od slijedećih aktivnosti, tema i događanja:

TABELA 6: OPIS UKLJUČIVANJA DIONIKA

TEMA DATUM I

MJESTO

TIP AKTIVNOSTI BROJ

učesnika

1. Upoznavanje sa

zadaćom izrade nove

LRS, ciljevima,

zadacima

2. Osnovna analiza

područja SWOT

analiza

Novska,

02.10.2015.

Prezentacija i radionica, ocjena

SWOT analize iz prethodnog

razdoblja, prikupljanje stavova

dionika za novu SWOT analizu

19

Pakrac,

07.11.2015.

Prezentacija i radionica, ocjena

SWOT analize iz prethodnog

razdoblja, prikupljanje stavova

dionika za novu SWOT analizu

14

09.12.2015. do

07.01.2016.

E-mail poziv članovima LAG-a za

ocjenu SWOT analize iz prethodnog

58

42

razdoblja i dostave stavove za izradu

nove SWOT analize

Dobrovac,

12.12.2015.

Prezentacija i radionica, ocjena

SWOT analize iz prethodnog

razdoblja, prikupljanje stavova

dionika za novu SWOT analizu

21

3. Definiranje vizije

LRS-a, ciljeva,

prioriteta i mjera

Lipik,

30.12.2015.

Analiza prikupljenih podataka za

SWOT analizu, definiranje

prioriteta LRS, definiranje ciljeva i

mjera

22

4. Izrada baze

podataka LRS-a

12..11.2015. E-mail pozivi članovima LAG-a za

dostavu projektnih prijedloga

58

10.12.2015.

11.12.2015.

E-mail pozivi udrugama civilnog

sektora za dostavu projektnih

prijedloga

47

42

prosinac 2015.

br. 503

Javni poziv u „Pakračkom listu“ naklada

1000 kom

prosinac 2015.

br. 547

Javni poziv u „Novljanskom

vjesniku“

naklada

1500 kom

studeni 2015.

br. 22

Javni poziv u „Compas-u“ naklada

600 kom

5. Provedba LRS-a od 25.01.2016. Javna objava nacrta LRS-a i poziv

za dostavu komentara i prijedloga na

Internet stranici www.lag-

zelenitrokut.com

Lipik

12.05.2016.

Prezentacija LRS i javna rasprava

dionika

16

Popis događanja i sudionika radionica za izradu LRS-a nalazi se u Prilogu br. 7. i 8.

Strategije.

4.2 Opis partnerstva LAG „Zeleni trokut“ osnovan je 2012. godine na području Grada Lipika, Grada Novske i

Grada Pakraca. 2015. godine pridružuje se Općina Jasenovac, a 2016. godine naselje Janja

Lipa kao dio Grada Kutine. Inicijativa za osnivanje LAG-a krenula je od jedinica lokalne

samouprave koje su vidjele interes u međusobnom povezivanju ovih rubn ih krajeva dviju

županija. Budući da nema jakog regionalnog središta, nastalo je ovo logično povezivanje

manjih gradića i naselja. Područje LAG-a je dio regije Zapadna Slavonija sa sličnim

prirodnim i geografskim karakteristikama. Faktori povezivanja su prometna povezanosti

na trasama sjever-jug i istok-zapad, zadovoljavanje zdravstvenih potreba stanovnika kao i

povezanih socijalnih usluga (palijativa), suradnja civilnih i javnih struktura (potporne

institucije, glazbene škole, vatrogastvo, sport, kultura, komunalne usluge).

Partnerstvo javnog, civilnog i gospodarskog sektora cijelog područja ogleda se kroz

djelovanje predstavnika u tijelima LAG-a. Prevladava gospodarski sektor sa 62%, zatim

javni sa 21%, te civilni sa 17% zastupljenosti u članstvu LAG-a.

Prevladava utjecaj gospodarskog sektora koji kroz LAG vidi mogućnost realizacije

projekata koje ne može provesti drugim putem. Kroz projekt „Zaštita geografskog porijekla

roba i usluga Zapadne Slavonije“ moguće je jačanje suradnje gospodarskih subjekata i

poboljšanje ulagačke klima na cijelom području.

Javni sektor najviše ulaže u LAG i razvija međusobno povjerenje zahvaljujući prepoznatim

zajedničkim interesima. Nažalost, provedbene mogućnosti LAG-a ne udovoljavaju sve

43

potrebe javnog sektora, pa se on oslanja i na druge izvore financiranja. Primjer

zadovoljavajuće suradnje je provedeni zajednički projekt „Stazama lipicanca i kune“ te „4

jezera“ koji čeka realizaciju.

Suradnja civilnog sektora je zadovoljavajuća i nju je najlakše postići, no teže dolazi do

provedbe zajedničkih projekata prvenstveno zbog slabog financijskog kapaciteta udruga

civilnog društva. Primjeri dobre prakse su projekt razvoja palijativne skrbi.

5. Akcijski plan provedbe LRS Akcijski plan provedbe LRS sadrži terminski rok provedbe pojed inih operacija i procjenu

broja projekata

.

5.1. Tijek provedbe LRS na nivou svake godine unutar programskog razdoblja

2014 – 2020. Tijek provedbe LRS baziran je na jednolikom rasporedu aktivnosti tijekom preostalog

dijela programskog perioda vodeći računa da se ne stvaraju uska grla i mogući nepredvidivi

zastoji. Detaljan pregled aktivnosti prikazan je u slijedećoj tabeli.

44

TABELA 7: AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS

OPERACIJA

LRS

Mjera

PRR OPIS AKTIVNOSTI

Odgovorno

tijelo

Vremenski

raspored

Planirani

iznos kn

Udio u

LRS

Realizacija

operacije

Planirani

broj

projekata

2014 nema aktivnosti

2015 nema aktivnosti

2016 nema aktivnosti

2017

1.1. C 19.4. Tekući troškovi i animacija upravitelj 01.01.-31.12.2017. 125.775,57 1,63% 8,15% N/P

UKUPNO 125.775,57 1,63% 8,15% N/P

2018

1.1. A 19.2. LAG natječaj za Mjeru 7.4.1. upravni odbor 01.01.-30.06.2018. 843.453,80 10,93% 33,33% 7

1.1. B 19.3. Priprema projekata suradnje upravitelj 01.01.-31.12.2018. 29.392,81 0,38% 10,00% N/P

1.1. C 19.4. Tekući troškovi i animacija upravitelj 01.01.-31.12.2018. 236.224,49 3,06% 15,31% N/P

2.1. D 19.2. LAG natječaj za Mjeru 4.1.1. upravni odbor 01.01.-30.06.2018. 522.801,94 6,78% 50,00% 14

2.1. E 19.2. LAG natječaj za Mjeru 6.3.1. upravni odbor 01.01.-30.06.2018. 673.632,00 8,73% 100,00% 6

UKUPNO 2.305.505,04 29,88% 27

2019

1.1. A 19.2. LAG natječaj za Mjeru 7.4.1. upravni odbor 01.01.-30.06.2019. 843.453,80 10,93% 33,33% 7

1.1. B 19.3. Priprema projekata suradnje upravitelj 01.01.-31.12.2019. 132.267,65 1,71% 45,00% 1

1.1. C 19.4. Tekući troškovi i animacija upravitelj 01.01.-31.12.2019. 236.224,49 3,06% 15,31% N/P

2.1. D 19.2. LAG natječaj za Mjeru 4.1.1. upravni odbor 01.01.-30.06.2019. 522.801,94 6,78% 50,00% 14

3.1. H 19.2. LAG natječaj za Mjeru 4.2.1. upravni odbor 01.01.-30.06.2019. 836.483,10 10,84% 100,00% 7

UKUPNO 2.571.230,98 33,33% 29

2020

1.1. A 19.2. LAG natječaj za Mjeru 7.4.1. upravni odbor 01.01.-30.06.2020. 843.453,80 10,93% 33,33% 8

1.1. B 19.3. Priprema projekata suradnje upravitelj 01.01.-31.12.2020. 132.267,65 1,71% 45,00% 1

1.1. C 19.4. Tekući troškovi i animacija upravitelj 01.01.-31.12.2020. 236.224,49 3,06% 15,31% N/P

45

2.2. F 19.2. LAG natječaj za Mjeru 4.1.2. upravni odbor 01.01.-30.06.2020. 104.560,39 1,36% 100,00% 3

2.2. G 19.2. LAG natječaj za Mjeru 4.1.3. upravni odbor 01.01.-30.06.2020. 209.120,78 2,71% 100,00% 6

3.1. I 19.2. LAG natječaj za Mjeru 4.2.2. upravni odbor 01.01.-30.06.2020. 104.560,39 1,36% 100,00% 1

3.2. J 19.2. LAG natječaj za Mjeru 6.2.1. upravni odbor 01.01.-30.06.2020. 374.240,00 4,85% 100,00% 1

UKUPNO 2.004.427,50 25,98% 20

2021

1.1. C 19.4. Tekući troškovi i animacija upravitelj 01.01.-31.12.2020. 236.224,49 3,06% 15,31% N/P

UKUPNO 236.224,49 3,06%

2022

1.1. C 19.4. Tekući troškovi i animacija upravitelj 01.01.-31.12.2020. 236.224,49 3,06% 15,31% N/P

UKUPNO 236.224,49 3,06%

2023

1.1. C 19.4. Tekući troškovi i animacija upravitelj 01.01.-31.12.2020. 236.224,49 3,06% 15,31% N/P

UKUPNO 236.224,49 3,06%

SVEUKUPNO 7.715.612,52 100,00% 76

46

5.2. Procjena broja projekata za vrijeme programskog razdoblja 2014 – 2020 Broj planiranih projekata tijekom svake programske godine te po pojedinoj mjeri prikazan

je u tabeli br. 7, a izračunati su podjelom dodijeljenog iznosa za svaku pojedinu mjeru sa

najmanjim mogućim iznosom potpore po istoj.

6. Način praćenja i procjene provedbe LRS LAG „Zeleni trokut“ je obavezan tijekom i nakon provedbe LRS pratiti njene učinke. To

će se postići praćenjem upravljanja provedbom, nadzorom provedbe i ocjenjivanjem

uspješnosti provedbe strategije.

6.1. Opis praćenja provedbe LRS Organizacija praćenja i evaluacije LRS-a prikazan je u slijedećoj tabeli.

TABELA 8: OPIS PRAĆENJA PROVEDBE LRS

Praćenje LRS Evaluacija LRS

Organizator Upravni odbor Upravni odbor

Odgovorno tijelo Upravitelj i osoblje LAG-a Osoblje LAG-a, vanjski

stručnjaci

Sadržaj praćenja - tijek korištenja financijskih

sredstava

- statistika prijave projekata

- doprinos ciljevima i

pokazateljima LRS-a

- aktivnosti animacije i provedba

projekata suradnje

- doprinos ciljevima PRR-a

- godišnja izvješća o

praćenju

- rezultati i učinci

provedenih projekata

Vremenski raspored stalno 2 puta tijekom programskog

razdoblja

Razdoblje

izvješćivanja

godišnje nakon 3 godine provedbe

Izvješća odobrava Upravni odbor Skupština

Svrha - izrada godišnjeg plana

provedbe strategije

- poboljšanje mehanizama

provedbe

- revizija LRS-a

6.2 Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRS LAG će kontinuirano pratiti provedbu LRS. Provedba će se pratiti mjerenjem učinka.

Učinak će se procjenjivati temeljem određenih pokazatelja. Postoje tri vrste pokazatelja:

pokazatelji učinka (bazirani na broju korisnika), pokazatelji rezultata (bazirani na visini

investicija) te pokazatelji izlazaka (bazirani na direktnim učincima mjera). Pregled

pokazatelja i njihove ciljane vrijednosti za svaku od predloženih mjera dani su u slijedećoj

tablici.

47

TABELA 9: INDIKATORI UČINKA

CILJ 1.

Vraćen optimizam i

povjerenja stanovnika

ruralnih područja u

institucije te uvjerenje da je

život na selu dostojan

svakog čovjeka

POKAZATELJI

UČINKA CILJ

POKAZATELJI

REZULTATA /

TARGETA

CILJ

POKAZATELJ

IZLAZAKA /

OUTPUTA

CILJ

Aktivnost 1.1.: Korištenje društvenog, kulturnog i prirodnog naslijeđa u svrhu razvoja

Tip operacije

A

Ulaganja u razvoj društvene

infrastrukture

Broj subjekata u

ruralnom području

kojima je dodijeljena

potpora u okviru

PRR-a za razvoj

društvene

infrastrukture

22 Ukupne investicije

u poboljšanje

društvene

infrastrukture u

ruralnim

područjima

2.5

30.3

61,3

9 k

n Stanovništvo

koje ima koristi

od poboljšanih

usluga u

društvenu

infrastrukturu

24000

CILJ 2.

Ojačano uvjerenje malih

gospodarskih subjekata u

vlastite razvojne

mogućnosti

POKAZATELJI

UČINKA CILJ

POKAZATELJI

REZULTATA /

TARGETA

CILJ

POKAZATELJI

IZLAZAKA /

OUTPUTA

CILJ

Aktivnost 2.1. : Modernizacija poljoprivredne proizvodnje na gospodarstvima

Tip operacije

D

Ulaganja u osnovna sredstva

tržišno orijentiranih

gospodarstava

Broj poljoprivrednih

gospodarstava

kojima je dodijeljena

potpora u okviru

PRR-a za ulaganja u

fizičku imovinu

28 Ukupne investicije

u fizičku imovinu

1.0

45.6

03,8

8

kn

Broj

novostvorenih

radnih mjesta u

provedenim

projektima

10

48

Tip operacije

E

Ulaganja u rast i

diverzifikaciju malih

poljoprivrednih

gospodarstava

Broj poljoprivrednih

gospodarstava

kojima je dodijeljena

potpora u okviru

PRR-a za ulaganja u

razvoj malih OPG-a

6 Ukupne investicije

u razvoj malih

obiteljskih

poljoprivrednih

gospodarstava

673.6

32,0

0 k

n Broj

novostvorenih

radnih mjesta u

provedenim

projektima

6

Aktivnost 2.1. :Ulaganja u okolišno prihvatljive tehnologije

Tip operacije

F

Ekološki prihvatljivo

gospodarenje stajskim

gnojem

Broj poljoprivrednih

gospodarstava

kojima je dodijeljena

potpora u okviru

PRR-a za ulaganja u

zbrinjavanje,

rukovanje i

korištenje stajskog

gnojiva

3 Ukupne investicije

u zbrinjavanje,

rukovanje i

korištenje stajskog

gnoja u cilju

smanjenja štetnog

utjecaja na okoliš 104.5

60,3

9 k

n

Površine

poljoprivrednog

zemljišta

tretirane stajskim

gnojem

dobivenim bez

štetnog utjecaja

na okoliš

1000

ha

Tip operacije

G

Ulaganja u korištenje

obnovljivih izvora energije u

primarnoj proizvodnji

Broj poljoprivrednih

gospodarstava

kojima je dodijeljena

potpora u okviru

PRR-a za ulaganja u

korištenje

obnovljivih izvora

energije

6 Ukupne investicije

u proizvodnji

obnovljivih izvora

energije u

primarnoj

poljoprivrednoj

proizvodnji 209.1

20,7

8 k

n

Udio energije

dobivene od

obnovljivih

izvora energije na

gospodarstvima

50%

CILJ 3.

Razvijene poduzetničke

ideje i gospodarstvo

inovativnijim korištenjem

tradicijskih vrijednosti

prostora

POKAZATELJI

UČINKA CILJ

POKAZATELJI

REZULTATA /

TARGETA

CILJ

POKAZATELJ

I IZLAZAKA /

OUTPUTA

CILJ

Aktivnost 3.1.: Stvaranje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa dodanom vrijednošću

49

Tip operacije

H

Ulaganja u finalizaciju

poljoprivredno-prehrambenih

proizvoda

Broj gospodarstava

kojima je dodijeljena

potpora u okviru

PRR-a za ulaganja u

preradu, marketing

i/ili razvoj

poljoprivrednih

proizvoda

7 Ukupne investicije

u preradu,

marketing i razvoj

poljoprivrednih

proizvoda

836.4

83,1

0 k

n

Broj

novostvorenih

radnih mjesta u

provedenim

projektima

6

Tip operacije

I

Smanjenje troškova kroz

korištenje obnovljivih izvora

energije na gospodarstvima

Broj gospodarstava

kojima je dodijeljena

potpora u okviru

PRR-a za ulaganja

korištenje

obnovljivih izvora

energije

1 Ukupne investicije

u korištenje

obnovljivih izvora

energije za

preradu na

poljoprivrednim

gospodarstvima

104.5

60,3

9 k

n Udio energije

dobivene od

obnovljivih

izvora energije na

gospodarstvima

50%

Aktivnost 3.2.: Razvoj ruralnog gospodarstva

Tip operacije

J

Ulaganja u turizam u

ruralnom području,

tradicijski, umjetnički obrti,

izrada suvenira, usluge u

ruralnim područjima, prerada/

trženje proizvoda

Broj gospodarstava

kojima je dodijeljena

potpora u okviru

PRR-a za ulaganja u

dopunske djelatnosti

na gospodarstvima

1 Ukupne investicije

u turizam u

ruralnom

području,

tradicijske,

umjetničke obrte,

izradu suvenira,

usluge u ruralnim

područjima,

preradu/trženje

proizvoda

374.2

40,0

0 k

n

Broj

novostvorenih

radnih mjesta u

provedenim

projektima

1

50

6.3. Opis procjene provedbe LRS Procjena provedbe LRS provoditi će se kroz postupak evaluacije. Evaluacija je obavezna

svake 3 godine, te na kraju provedbe LRS. Evaluaciju će provesti vanjski stručnjaci koje

će odabrati Upravni odbor, a svrha evaluacije je da odgovori na temeljna pitanja navedena

u slijedećoj tablici.

TABELA 10: PODACI ZA EVALUACIJU LRS

CILJEVI

EVALUACIJE

KLJUČNA PITANJA INDIKATORI

Jesu li ciljevi

LRS

odgovarajući?

- da li su planirani ciljevi i

aktivnosti u skladu sa brojem

prijava?

- da li je raspored sredstava

adekvatan i zadovoljava potrebe

krajnjih korisnika?

- da li provedene aktivnosti

rezultiraju planiranim ciljnim

vrijednostima pokazatelja?

- broj prijava/projekata

- iznos traženih sredstava po

svakoj mjeri

- postotak odobrenih

projekata u odnosu na prijave

- postotak odobrenih

sredstava u odnosu na prijave

Jesu li planovi

provedbe LRS-a

odgovarajući?

- da li vremenski plan provedbe

daje dovoljno vremena za

provedbu planiranih aktivnosti?

- da li na natječaje stiže dovoljan

broj projekata?

- da li se planirane aktivnosti

provode bez zastoja i smetnji?

- da li se provodi dinamika isplate?

- broj odobrenih projekata

- vrijeme obrade prijava

- vrijeme provedbe ulaganja

- rok od odobrenja do konačne

isplate

Provodi li se

LRS na

odgovarajući

način?

- provodi li se Akcijski plan

provedbe LRS na vrijeme?

- da li odgovorna tijela na vrijeme

provode sve planirane aktivnosti?

- da li povjerenstvo za odabir

projekata svoj posao obavlja

neovisno, stručno i pravovremeno?

- broj provedenih natječaja

- broj provedenih mjera

- broj donesenih pozitivnih

odluka od strane APPRRR-a

Potvrđuju li

postignuti

rezultati

osnovne

pretpostavke na

kojima počiva

LRS?

- da li provedene mjere doprinose

ciljevima?

- da li provedene mjere rezultiraju

predviđenim učincima?

- da li provedene mjere

zadovoljavaju potrebe područja?

- odnos između planiranog

broja projekata i pristiglih

prijava

- odnos između planiranih

sredstava i zatraženih

sredstava

- odnos odobrenih iznosa po

svakom cilju

- odnos odobrenih iznosa po

svakoj od mjera

Prilikom evaluacije LAG je dužan evaluatoru osigurati pristup svim podacima o provedbi

LRS-a te uvid u godišnja izvješća, uključujući stanje pokazatelja provedbe.

Rok za provedbu evaluacije je 3 mjeseca od datuma isteka trogodišnjeg perioda provedbe.

Evaluacija LRS rezultira izvješćem evaluatora koje se u navedenom roku od 3 mjeseca

dostavlja skupštini LAG-a na usvajanje. Izvješće mora obavezno sadržavati preporuke.

Izvješće evaluatora će se objaviti na službenoj web stranici LAG-a.

LAG je dužan u svojem financijskom planu osigurati sredstva za provedbu evaluacije.

51

7. Opis sposobnosti provedbe LRS Sposobnost Lokalne akcijske grupe „Zeleni trokut“ u pripremi i provedbi projekata već je

dokazana u dosadašnjem radu. Ovaj LAG ima dovoljne potencijale za provedbu Mjere 19

LEADER iz PRR-a, a sposobnost se očituje kroz njezine ljudske, financijske i iskustvene

potencijale. Plan provedbe, aktivnosti i odgovornosti utvrđuju se na način opisan u

slijedećoj tabeli

TABELA 11: UPRAVLJANJE PROVEDBOM LRS

AKTIVNOST ODGOVORNOST

Upravljanje i administracija radi osiguravanja provedbe LRS-

a i njezinog daljnjeg razvoja

- Upravni odbor

- Predsjednik

- Upravitelj i zaposlenici

Obrada i odabir prijavljenih projekata – briga o kvaliteti

projekata i njihovoj usklađenosti s vizijom i ciljevima LRS-a,

pružanje podrške i savjeta potencijalnim podnositeljima

prijave

- ocjenjivački odbor

- Upravni odbor

Uključivanje i širenje informacija - priprema potencijalnih

podnositelja za kvalitetne projekte

- Upravni odbor

- Upravitelj i zaposlenici

- članovi LAG-a –

predstavnici javnog sektora

Međuteritorijalna i transnacionalna suradnja, uključujući

suradnju između sela i gradova radi stjecanja novih znanja i

aktiviranja važnih postupaka

- Upravni odbor

- Predsjednik

- Upravitelj i zaposlenici

- vanjski stručni suradnici

Animacijske aktivnosti i razvojni projekti - Upravitelj i zaposlenici

Praćenje i evaluacija radi ocjenjivanja rezultata i učenja o

pogreškama

- Upravni odbor

- vanjski stručnjaci

7.1. Ljudski kapacitet za provedbu LRS Članovi LAG-a najvažniji su kapital kojim LAG raspolaže i koji je ključan za cjelokupnu

provedbu LRS-a. Popis članova LAG-a nalazi se u Prilogu br. 9. LRS-a. Kao što je iz

Popisa vidljivo, u LAG-u su zastupljeni svi sektori.

Iako je LAG „Zeleni trokut“ nastao na inicijativu jedinica lokalne samouprave, vrlo brzo

se u njega učlanjuju fizičke i pravne osobe različitih sektora i profila što pokazuje opću

zainteresiranost za ovim vidom udruživanja i zajedničkog djelovanja.

Skupština LAG-a sačinjavaju predstavnici svih članova i njezina uloga je programska.

Usvaja strategiju, planove rada, financijske planove, usvaja izvješća i bira upravna i

nadzorna tijela LAG-a.

Upravni odbor LAG-a sačinjen je od predstavnika svih sektora i svih jedinica lokalne

samouprave tako da niti jedan sektor ili JLS nema presudnu ulogu u donošenju odluka.

Popis članova upravnog odbora nalazi se u Prilogu br. 0. ove LRS. Uloga Upravnog odbora

je u konkretnom donošenju odluka i provedbi zadaća, programa rada , financijskog plana i

drugih zadaća.

Radno osoblje LAG-a trenutno se sastoji od jednog izvršitelja-upravitelja zaposlenog na

puno radno vrijeme čija je uloga briga o redovitom poslovanju LAG-a, planiranju i

provedbi svih aktivnosti. LAG planira zaposliti dva stručna suradnika čija je zadaća

izvršavanje operativnih, administrativnih i provedbenih zadaća.

U provedbi LRS bitnu ulogu ima Upravni odbor u postupu odabira projekata. Odbor je

sastavljen od 8 osoba izabranih iz svih jedinica lokalne samouprave. Odbor se pri

odlučivanju vodi slijedećim načelima: objektivnost, stručnost, nepristranost, izbjegavanje

sukoba interesa, demokratičnost i diskretnost.

52

U okviru provedbe Mjere 202 LAG je kontinuirano radio na jačanju svojih ljudskih

kapaciteta. Cilj je bio dodatno osnažiti postojeće kapacitete unutar članstva LAG-a za

provedbu zahtjevnijih i kompliciranijih projektnih zadataka. Tijekom 2014. i 2015. godine

11 osoba završilo je 80-satni edukacijski trening „Stručnjak za EU fondove“ kojeg je

provela tvrtka Cognita d.o.o. iz Zagreba. Trening su završila 2 zaposlenika LAG-a, 2

zaposlenika u jedinicama lokalne samouprave, 4 zaposlenika lokalnih razvojnih agencija,

2 zaposlenika u ustanovama u vlasništvu JLS-a, te jedan predstavnik OPG-a. Polaznici su

nakon položenog ispita stekli VCC certifikate (Vocational Competence certificate) izdane

po nadležnoj VCC zakladi iz Poljske.

Vlasnici certifikata stekli su slijedeća znanja i vještine: podrijetlo regionalnih politika EU-

a, pravila institucionalnog sistema za provedbu EU fondova te njihov način rada, pravni

propisi, programski dokumenti, vodiči u postupcima apliciranja i učinkovite provedbe

projekata koji zahtijevaju financijsku pomoć EU-a, identifikacija problema i predlaganje

mogućih putova za njihovo rješavanje uz pomoć EU fondova, analiza dionika, priprema

partnerskog ugovora, logičke matrice, Ganttovog dijagrama, prijavni obrazac, zahtjev za

plaćanje, SWOT analiza projekta, pravila izrade proračuna, prihvatljivost troškova,

planiranje pretpostavki, provedba i zatvaranje EU projekata.

Vlasnici certifikata su u mogućnosti: tražiti informacije o mogućnostima prijave na EU

projekte, koristiti programske dokumente, vodiče u postupcima prijavljivanja i učinkovite

provedbe projekata financiranih iz EU fondova, identificirati projektne mogućnosti za

financiranje putem EU fondova, koristiti usvojena pravila u pripremi ispravne SWOT

analize, prijavnih obrazaca, zahtjeva za plaćanje, izjava o financijskoj i materijalnoj

odgovornosti, pripremiti projektnu dokumentaciju, identificirati potencijal subjekata za

prijavu na EU projekt, organizirati samostalne i timske poslove.

Ovaj tim stručnjaka svakodnevno je na raspolaganju LAG-u prilikom pripremanja i

provedbe projekata.

Osim stručnjaka, educirani su u prethodnom razdoblju i nositelji obiteljskih

poljoprivrednih gospodarstva kako bi pripremili kvalitetne projekte na vlastitim

gospodarstvima za financiranje putem Mjera PRR-a. Ovu edukaciju u trajanju od 54 sata

koju je provodio Poduzetnički centar Pakrac d.o.o. završilo je 15 OPG-ova koji su na kraju

edukacije imali spremne poslovne planove za provedbu svojih ulaganja.

7.2. Financijski kapacitet za provedbu LRS Financijsko poslovanje LAG-a „Zeleni trokut“ u prethodnom razdoblju, tj. od početka

poslovanja 2013. godine do kraja 2015. godine, bilo je stabilno i pozitivno. Negativna

razlika prihoda i rashoda u 2014. godini nastala je kao rezultat odgođenog prihoda iz Mjere

202 za troškove nastale u posljednjem kvartalu 2014. godine, a koji je realiziran u prvom

kvartalu 2015. godine. Sama činjenica da su prihodi u 2014. niži od rashoda, a postoji

znatna imovina, govori u prilog tezi da se radi o knjigovodstvenom, a ne stvarnom manjku

prihoda.

TABELA 12: FINANCIJSKO POSLOVANJE LAG-a

PRIHODI RASHODI RAZLIKA IMOVINA OBVEZE

2013 185.383,83 174.981,00 10.402,83 58.942,00 48.539,00

2014 457.160,83 569.074,00 -111.913,17 99.486,00 200.996,00

2015 416.631,01 293.685,97 122.945,04 52.533,26 14.196,92

UKUPNO 1.059.175,67 1.037.740,97 21.434,70

53

Završetkom 2015. godine se stabiliziralo poslovanje LAG-a zahvaljujući izvršenim obvezama

po kreditu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, te se sve obveze uredno izvršavaju iz

tekućih prihoda.

LAG „Zeleni trokut“ u prethodnom razdoblju nije bio niti jedan dan u blokadi žiro računa.

7.3. Iskustvo u provedbi LEADER pristupa u programskom razdoblju 2007 –

2013 Dana 08.07.2013. godine LAG je potpisao Ugovor o financiranju sa Agencijom za plaćanja

u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju radi provedbe Mjere 202 iz IPARD Programa:

„Priprema i provedba lokalnih razvojnih strategija“ i na temelju kojega je LAG-u stavljeno

na raspolaganje 900.000,00 kn u dvije godine.

Aktivnosti u provedbi započele su nešto sporijim tempom zbog nedovoljno sredstava za

predfinanciranje te neriješenog pitanja plaćanja PDV-a.

LAG-ovi su oslobođeni plaćanja PDV-a tek od 10. mj. 2013.

Problem predfinanciranja riješen je beskamatnom pozajmicom Nacionalne zaklade za

razvoj civilnog društva u iznosu od 250.000,00 kn koji je isplaćena 19.05.2014. godine.

Pozajmica je u cijelosti vraćena do dana 30. studenog 2015.

Provedbu Mjere 202 je pratilo cijeli niz nelogičnosti i nejasnoća od kojih su najvažnije:

- nepostojanje prava na žalbu na odluke Agencije,

- nepostojanje jasno utvrđenih pravila za odobravanje pojedinog troška,

- naknadna objava lista referentnih cijena (nakon sudske presude),

- izdavanje Odluka o isplati bez detaljnog obrazloženja koji trošak je i u kojem iznosu

odobren te koji nije,

- tijekom prve godine provedbe Agencija je odobrila gotovo sve troškove loko vožnje, dok

u drugoj nije odobren niti jedan bez ikakvog obrazloženja, osim da to više nije prihvatljiv

trošak.

Dinamika zahtjeva za isplatu i isplata prikazana je u slijedećoj tabeli.

TABELA 13: DINAMIKA PROVEDBE IPARD PROGRAMA

zahtjev isplata %

III kvartal 2013. 30.584,03 kn 28.934,06 kn 94,61%

IV kvartal 2013. 77.277,43 kn 52.613,39 kn 68,08%

I kvartal 2014. 79.396,43 kn 73.005,26 kn 91,95%

II kvartal 2014. 118.106,66 kn 117.390,39 kn 99,39%

III kvartal 2014. 128.412,17 kn 118.797,30 kn 92,51%

IV kvartal 2014. 156.721,23 kn 146.848,63 kn 93,70%

I kvartal 2015. 48.968,63 kn 47.782,09 kn 97,58%

II kvartal 2015. 161.493,63 kn 65.690,30 kn 40,68%

UKUPNO 800.960,21 kn 651.061,42 kn 81,29%

REKAPITULACIJA:

ODOBRENO:

900.000,00 kn

ISPLAĆENO:

651.061,42 kn 72,34%

26. listopada 2015. izvršena je inspekcija od strane Agencije nakon čega je uslijedila i

konačna isplata.

Tijekom provedbe Mjere 202 LAG „Zeleni trokut“ provodio je aktivnosti usavršavanja,

promidžbe i edukacije svojih članova. Pregled broja aktivnosti po pojedinim vrstama i

godinama prikazan je u slijedećoj tabeli.

54

TABELA 14. AKTIVNOSTI LAG-a U PROVEDBI IPARD PROGRAMA

VRSTA AKTIVNOSTI BROJ AKTIVNOSTI

2013 2014 2015 UKUPNO

Izrada studija za područje LAG-a 0 0 0 0

Usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera i

članova LAG-a

7 8 1 16

Animacija, izrada promidžbenih materijala i organizacija

promidžbenih događaja za članove i stanovnike LAG-a

19 68 21 108

Sudjelovanje zaposlenika, volontera i članova LAG-a na

seminarima, radionicama, sastancima i studijskim

putovanjima

32 124 0 156

ukupno 58 200 22 280

Izdana su dva pisma preporuke. LAG je podržao projekt tvrtke POLJO-GAJ d.o.o. pod

nazivom „Rekonstrukcija i opremanje objekta za sušenje i skladištenje žitarica i nabavka

poljoprivredne opreme i mehanizacije“ u mjeri 101, sektor Žitarice i uljarice ukupne

vrijednosti 2.743.376,15 kn, te projekt OPG Vesna Nikić pod nazivom „Modernizacija

farme uzgoja krava tele sektor govedarstvo“ u mjeri 101, sektor Govedarstvo ukupne

vrijednosti 1.614.848,88 kn.

PREPORUKE:

- uložiti dodatne napore u motiviranju dionika iz civilnog sektora (udruge) za uključivanje

u aktivnosti LAG-a,

- ojačati sustav informiranja članstva i stanovništva LAG područja izradom mjesečnih

biltena,

- održavati redovne mjesečne susrete sa članstvom i raspravljati o temama vezanima za

ruralni razvoj,

- više koristiti mogućnosti zapošljavanja putem subvencioniranih mjera HZZ-a, jačati

ljudske kapacitete na području LAG-a za pripremu i provedbu projekata.

7.4 Iskustvo u provedbi projekata izvan mjere LEADER Od 2013. do 2015. godine LAG „Zeleni trokut“ je uspostavio dobru suradnju sa LAG-om

„Alpokalja-Fertotaj iz Mađarske. U sklopu te suradnje realiziran je projekt Prava kopča –

Valódi kapocs vrijednosti 157.814,00 € financiranog LEADER sredstvima toga mađarskog

LAG-a. LAG „Zeleni trokut“ je bio u ulozi partnera u projektu, koji je zajedno sa LAG-

om „Moslavina“ sudjelovao u provedbi pojedinih aktivnosti (studijsko putovanje).

U nastavku suradnje nastala je i inicijativa više LAG-ova iz Mađarske, Hrvatske, Slovenije,

Slovačke i Češke pod nazivom „Jantarska cesta“. Osmišljen je projekt pod nazivom „Spirit

of jantar“ koji je prijavljen na poziv u okviru Danube Transregional Programme – Interreg.

U okviru ovoga projekta LAG „Zeleni trokut“ je osmislio tri paketa aktivnosti i to:

1. Upravljanje projektima u iznosu od 62.779,30 €,

2. Zaštita regionalne kvalitete proizvoda i usluga Zapadne Slavonije“ u iznosu od 91.914,95 €,

3. Business Best Friend u iznosu od 45.542,42 €

UKUPNO: 200.236,67 €

Ukoliko projekt bude odobren, očekuje se početak provedbe u jesen 2016. godine.

Osim toga, tijekom prethodnog perioda LAG „Zeleni trokut“ je pripremio za natječaje

slijedeće projekte:

1. Osnaživanje udruga mladih radi preuzimanja aktivnije uloge u razvoju gradova vrijedan

99.805,00 kn,

2. Protecting the watercourses: „From source to the confluence“ (Zaštita vodenih putova)

Od izvora do ušća” vrijedan 123.000,00 €,

U tijeku je priprema slijedećih projekata:

1. Primjena poduzetničkog pristupa u samozapošljavanju mladih na OPG-ima“

55

2. Jačanje dostupnosti palijativne skrbi u Zapadnoj Slavoniji.

Zahvaljujući razvijenoj suradnji unutar i izvan područja LAG-a, pripremljeni su gore

spomenuti projekti čija realizacija tek predstoji. Oni, međutim, potvrđuju da LAG

posjeduje dovoljan intelektualni i inovativni kapacitet za pripremu projekata i

osmišljavanje projekata. Njihova provedba rezultirati će jačanjem iskustvenog kapaciteta

LAG-a i doprinijeti njegovoj afirmaciji unutar regije.

8. Financijski plan

8.1. Financiranje rada LAG-a (izvori financiranja) U budućnosti su LAG-u na raspolaganju izvori financiranje iz članarina, sredstva iz mjere

19.4. PRR-a, moguće pozajmice Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.

Članarine su i do sada bile najsigurniji i najpouzdaniji izvor financiranja LAG-a.

Zahvaljujući spremnosti jedinica lokalne samouprave: Grada Lipika, Grada Novske i

Grada Pakraca da svake godine uplaćuju članarinu u LAG-u u visini od 50.000,00 kn svaki,

LAG je mogao bez problema financirati svoje tekuće potrebe, kao i osigurati sredstva za

predfinanciranje onih troškova za koje je kasnije ostvarena potpora iz EU fondova. Ovi

Gradovi su spremni i nadalje uplaćivati isti iznos članarine dok za to bude potrebe. Ukoliko

se ostvare financijska sredstva iz drugih izvora, te godine će se smanjiti iznos članarine, a

time i opterećenje za Gradove.

Ostali članovi LAG-a također znatno doprinose uplatom svojih godišnjih članarina koje su

utvrđene u iznosima od 500,00 kn. Ovo su ujedno jedne od najviše propisanih članarina u

odnose na ostale LAG-ove u Republici Hrvatskoj, ali dosadašnja praksa pokazuje da je

njihova visina opravdana. Naime, članovi uplaćuju članarinu u velikom postotku što govori

o njihovoj motiviranosti i zadovoljstvom onime što za tu članarinu dobiju.

U okviru sredstava iz mjere 19.4. očekuju se znatna sredstva koja bi trebala biti dovoljna

za pokrivanje troškova LAG-a u programskom periodu 2014-2020. Planirani iznos od

1.543.122,50 kn raspoređenih na 4 godine (2017-2020) osigurava godišnji iznos od

385.780,00 kn koji je više nego dovoljan za pokrivanje tekućih troškova LAG-a. Budući

da će se sredstva iz ove mjere moći dobiti sukladno realizaciji Mjere 19.2. to je za očekivati

da će ona stizati sa određenim kašnjenjem od barem 6 mjeseci, tako da se s njima ne može

ozbiljno računati u 2016. godini nego od 2017. godine u iznosima od 385.700,00 kn

godišnje.

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva daje beskamatne pozajmice za

predfinanciranje troškova za koje se u slijedećem koraku traži potpora unutar PRR-a.

Dosadašnja odlična iskustva LAG-a „Zeleni trokut“ sa pozajmicom u iznosu od 250.000,0

kn za financiranje troškova provedbe Mjere 202 IPARD Programa, te uredno ispoštovani

rokovi povratka daju opravdavaju očekivanje da će se i u narednom programskom periodu

LAG moći oslanjati na ovaj izvor financijskih sredstava.

Na temelju poznatih izvora financiranja predvidjeti slijedeći plan financiranja LAG-a

„Zeleni trokut“ u periodu od 2016-2020. na slijedeći način (u hrk):

TABELA 15: IZVORI FINANCIRANJA

IZVOR

FINANCIRANJA 2016 2017 2018 2019 2020 UKUPNO

Članarine JLS-a 150.000 15.000 15.000 15.000 15.000 210.000

Članarine ostali 25.000 25.000 25.000 25.000 25.000 125.000

Nacionalna zaklada 250.000 0 0 0 0 250.000

Mjera 19.4. 0,00 385.780 385.780 385.780 385.780 1.543.122,50

UKUPNO 425.000 425.780 425.780 425.780 425.780 2.128.122,50

56

8.2. Financiranje provedbe LRS

Za pojedine ciljeve, aktivnosti i operacije planirana su slijedeća sredstva (u HRK):

TABELA 16: FINANCIRANJE PROVEDBE LRS

UKUPNO LEADER (CLLD) 7.715.612,52 100,00%

CILJ 1. Vraćen optimizam i povjerenja stanovnika ruralnih područja u institucije te uvjerenje da

je život na selu dostojan svakog čovjeka 4.367.411,99 56,60%

Aktivnost 1.1. Korištenje društvenog, kulturnog i prirodnog naslijeđa u svrhu razvoja 4.367.411,99 56,60%

Tip operacije A Ulaganje u razvoj društvene infrastrukture 2.530.361,39 32,80%

Tip operacije B Projekti suradnje 293.928,10 3,81%

Tip operacije C Jačanje suradnje i animacija stanovnika 1.543.122,50 20,00%

CILJ 2. Ojačano uvjerenje malih gospodarskih subjekata u vlastite razvojne mogućnosti 2.032.917,05 26,35%

Aktivnost 2.1. Modernizacija poljoprivredne proizvodnje na gospodarstvima 1.719.235,88 22,28%

Tip operacije D Ulaganja u osnovna sredstva tržišno orijentiranih gospodarstava 1.045.603,88 13,55%

Tip operacije E Ulaganja u rast i diverzifikaciju malih poljoprivrednih gospodarstava 673.632,00 8,73%

Aktivnost 2.2. Ulaganja u okolišno prihvatljive tehnologije 313.681,17 4,07%

Tip operacije F Ekološki prihvatljivo gospodarenje stajskim gnojem 104.560,39 1,36%

Tip operacije G Smanjenje troškova kroz korištenje obnovljivih izvora energije na gospodarstvima 209.120,78 2,71%

CILJ 3. Razvijene poduzetničke ideje i gospodarstvo inovativnijim korištenjem tradicijskih

vrijednosti prostora 1.315.283,49 17,05%

Aktivnost 3.1. Stvaranje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa dodanom vrijednošću 941.043,49 12,20%

Tip operacije H Ulaganja u finalizaciju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda 836.483,10 10,84%

Tip operacije I Smanjenje troškova kroz korištenje obnovljivih izvora energije na gospodarstvima 104.560,39 1,36%

Aktivnost 3.2. Razvoj ruralnog gospodarstva 374.240,00 4,85%

Tip operacije J Ulaganja u turizam u ruralnom području, tradicijski, umjetnički obrti, izrada suvenira,

usluge u ruralnim područjima, prerada/trženje proizvoda 374.240,00 4,85%

57

LRS će se financirati iz Mjere 19.2., 19.3. i 19.4. sukladno Tabeli 17:

TABELA 17: DINAMIKA FINANCIRANJA PROVEDBE LRS

UKUPNO

2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 UKUPNO

0,00 0,00 0,00 125.775,57 2.305.505,04 2.571.230,97 2.004.427,49 236.224,49 236.224,49 236.224,49 7.715.612,52

CILJ 1. 0,00 0,00 0,00 125.775,57 1.109.071,10 1.211.945,93 1.211.945,93 236.224,49 236.224,49 236.224,49 4.367.411,99

Aktivnost 1.1. 0,00 0,00 0,00 125.775,57 1.109.071,10 1.211.945,93 1.211.945,93 236.224,49 236.224,49 236.224,49 4.367.411,99

Tip operacije A 0,00 0,00 0,00 0,00 843.453,80 843.453,80 843.453,80 0,00 0,00 0,00 2.530.361,39

Tip operacije B 0,00 0,00 0,00 0,00 29.392,81 132.267,65 132.267,65 0,00 0,00 0,00 293.928,10

Tip operacije C 0,00 0,00 0,00 125.775,57 236.224,49 236.224,49 236.224,49 236.224,49 236.224,49 236.224,49 1.543.122,50

CILJ 2. 0,00 0,00 0,00 0,00 1.196.433,94 522.801,94 313.681,17 0,00 0,00 0,00 2.032.917,05

Aktivnost 2.1. 0,00 0,00 0,00 0,00 1.196.433,94 522.801,94 0,00 0,00 0,00 0,00 1.719.235,88

Tip operacije D 0,00 0,00 0,00 0,00 522.801,94 522.801,94 0,00 0,00 0,00 1.045.603,88

Tip operacije E 0,00 0,00 0,00 0,00 673.632,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 673.632,00

Aktivnost 2.2. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 313.681,17 0,00 0,00 0,00 313.681,17

Tip operacije F 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 104.560,39 0,00 0,00 0,00 104.560,39

Tip operacije G 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 209.120,78 0,00 0,00 0,00 209.120,78

CILJ 3. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 836.483,10 478.800,39 0,00 0,00 0,00 1.315.283,49

Aktivnost 3.1. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 836.483,10 104.560,39 0,00 0,00 0,00 941.043,49

Tip operacije H 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 836.483,10 0,00 0,00 0,00 0,00 836.483,10

Tip operacije I 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 104.560,39 0,00 0,00 0,00 104.560,39

Aktivnost 3.2. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 374.240,00 0,00 0,00 0,00 374.240,00

Tip operacije J 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 374.240,00 0,00 0,00 0,00 374.240,00

58

8.3. Procjena potrebnih financijskih sredstava za provedbu projekata Potrebna novčana sredstva u okviru Mjere LEADER PRR-a za provedbu projekata su

mnogo veća, a to proizlazi iz projekata skupljenih u Bazu podataka LRS – Prilog 11.

TABELA 18: POTREBNA FINANCIJSKA SREDSTVA

UKUPNO LAG 29.593.972,39 kn 3.868.493,12 €

CILJ 1. 14.869.604,22 kn 1.943.739,11 €

Aktivnost 1.1. 14.869.604,22 kn 1.943.739,11 €

Tip operacije A 12.611.836,22 kn 1.648.606,04 €

Tip operacije B 318.622,50 kn 41.650,00 €

Tip operacije C 1.939.145,50 kn 253.483,07 €

CILJ 2. 9.023.118,17 kn 1.179.492,57 €

Aktivnost 2.1. 8.098.118,17 kn 1.058.577,54 €

Tip operacije D 7.409.618,17 kn 968.577,54 €

Tip operacije E 688.500,00 kn 90.000,00 €

Aktivnost 2.2. 925.000,00 kn 120.915,03 €

Tip operacije F 825.000,00 kn 107.843,14 €

Tip operacije G 100.000,00 kn 13.071,90 €

CILJ 3. 5.701.250,00 kn 745.261,44 €

Aktivnost 3.1. 3.023.750,00 kn 395.261,44 €

Tip operacije H 2.903.750,00 kn 379.575,16 €

Tip operacije I 120.000,00 kn 15.686,27 €

Aktivnost 3.2. 2.677.500,00 kn 350.000,00 €

Tip operacije J 2.677.500,00 kn 350.000,00 €

PRILO

I

PRILOG BR. 1.: Pregledna karta TK 100

II

PRILOG BR. 2: PROMETNA INFRASTRUKTURA

III

PRILOG BR. 3: Popis i raspored naselja prema broju stanovnika

JLS broj stanovnika

do 2.000 od 2.000

do 5.000

više od

5.000

GRAD

KUTINA 1

naselje

Janja Lipa - -

OPĆINA

JASENOVAC

10 naselja

Drenov Bok, Jasenovac, Košutarica, Krapje, Mlaka,

Puska, Tanac, Trebež, Uštica, Višnjica

- -

GRAD LIPIK

26 naselja

Antunovac, Bjelanovac, Brekinska, Brezine,

Bujavica, Bukovčani, Dobrovac, Donji Čaglić,

Filipovac, Gaj, Gornji Čaglić, Jagma, Japaga, Klisa,

Korita, Kovačevac, Kukunjevac, Livađani, Marino

Selo, Poljana, Ribnjaci, Skenderovci, Strižičevac,

Subocka, Šeovica

Lipik -

GRAD

NOVSKA

23 naselja

Bair, Borovac, Brestača, Brezovac, Bročice,

Jazavica, Kozarice, Kričke, Lovska, Nova Subocka,

Novi Grabovac, Paklenica, Plesmo, Popovac,

Rađenovci, Rajčići, Rajić, Roždanik, Sigetac, Stara

Subocka, Stari Grabovac, Voćarica

- Novska

GRAD

PAKRAC

42 naselja

Badljevina, Batinjani, Bjelajci, Branešci, Brusnik,

Bučje, Cicvare, Cikote, Dereza, Donja Obrijež,

Donja Šumetlica, Donji Grahovljani, Dragović,

Glavica, Gornja Obrijež, Gornja Šumetlica, Gornji

Grahovljani, Jakovci, Kapetanovo Polje, Koturić,

Kraguj, Kričke, Kusonje, Lipovac, Mali Banovac,

Mali Budići, Novi Majur, Omanovac, Ožegovci,

Ploštine, Popovci, Prekopakra, Prgomelje, Rogulje,

Srednji Grahovljani, Stari Majur, Španovica,

Tisovac, Toranj, Veliki Banovac, Veliki Budići

Pakrac -

PRILOG BR. 4: Ciljevi, prioriteti i mjere ŽRS Požeško-slavonske

Županijska razvojna strategija Požeško-slavonske županije za razdoblje 2011.-2013.

NIVO OZNAKA DEFINICIJA

Strateški cilj 1 SC1 Povećati konkurentnost Požeško-slavonske županije kroz

bolje iskorištavanje prirodnih potencijala, podršku

uvođenju suvremenih tehnologija i metoda poslovanja te

osiguranje preduvjeta za privlačenje investicija

Prioritet 1. P1 Poticanje konkurentnosti industrije i poduzetništva

Mjera 2. M2 Uvođenje novih tehnologija i tehnoloških procesa

Mjera 4. M4 Poticanje ulaganja domaćih i stranih investitora

Mjera 5. M5 Poticanje učinkovitijeg korištenja dostupnih prirodnih

resursa

Prioritet 2. P2 Razvoj ruralnih područja, poljoprivrede i turizma

IV

Mjera 3. M3 Poticanje proizvodnje autohtonih, tradicijskih i ekoloških

proizvoda, uzgoja visokodohodovnih poljoprivrednih

kultura, te akvakulture

Mjera 4. M4 Razvoj i unapređenje turističkog sektora

Strateški cilj 2 SC2 Unaprijediti fizičku, gospodarsku i socijalnu infrastrukturu

te umanjiti utjecaje na okoliš

Prioritet 3. P3 Jačanje ljudskih potencijala

Mjera 2. M2 Razvoj i provođenje programa obrazovanja i obuke

namijenjenih dionicima lokalnog i regionalnog razvoja

Prioritet 4. P4 Unapređenje socijalne i fizičke infrastrukture

Mjera 1. M1 Izgradnja infrastrukture za povećanje iskoristivosti

obnovljivih izvora energije

Mjera 4. M4 Izgradnja nove i kvalitetno upravljanje postojećom

mrežom zdravstvenih, obrazovnih, sportskih, kulturnih i

drugih ustanova, kao i prateće infrastrukture

Prioritet 5. P5 Kvalitetno upravljanje prirodnim potencijalima

Mjera 2. M2 Smanjiti emisije štetnih tvari u okoliš i količinu otpada koji

nastaje kao rezultat poslovnih procesa

Mjera 4. M4 Poticanje proizvodnje i upotrebe energije iz alternativnih

izvora

PRILOG BR. 5: Ciljevi, prioriteti i mjere Razvojne strategije Sisačko-moslavačke

županije 2011.-2013.

Razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije 2011.-2013.

NIVO OZNAKA DEFINICIJA

Cilj 1. C1 Učinkovito upravljanje razvojem i razvojnim resursima

Prioritet 2. P1.2. Intra-županijska, međužupanijska, prekogranična,

bilateralna i multilateralna suradnja

Mjera 2. M1.2.2 Jačanje partnerskih odnosa unutar Županije, te jačanje

međužupanijske, prekogranične i druge međunarodne

suradnje

Cilj 2. C2 Razvoj konkurentnog i društveno odgovornog

gospodarstva

Prioritet 1. P 2.1. Razvoj i učinkovito upravljanje energijom

Mjera 1. M 2.1.1. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije

Prioritet 3. P2.3. Održiva poljoprivreda i ruralni razvoj

Mjera 1. M 2.3.1. Jačanje kapaciteta za upravljanje poljoprivrednim i

šumskim zemljištem i njihovim kvalitetnijim iskorištenjem

Mjera 2. M 2.3.2. Jačanje kapaciteta razvoja poduzetništva i poduzetničkog

okruženja u ruralnom prostoru

Prioritet 4. P 2.4. Razvoj održivog turizma temeljenog na kulturno povijenoj

i prirodnoj baštini

Mjera 2. M 2.4.2. Poticanje razvoja selektivnih oblika turizma (ruralni

turizam, lječilišni turizam, lovni turizam i dr.)

Cilj 3. C 3 Razvoj ljudskih resursa i visokog društvenog standarda

Prioritet 4. P 3.4. Razvoj javne i komunalne infrastrukture – stvaranje

preduvjeta za uspješan razvoj

Mjera 6. M 3.4.6. Izgradnja i održavanje sustava infrastrukture

V

PRILOG BR. 6. Poslovnik o radu Upravnog odbora prilikom odabira projekata

Sukladno odredbama članka 27. Statuta Lokalne akcijske grupe „Zeleni trokut“, Skupština je

na sjednici održanoj 19. svibnja 2016. godine donijela sljedeći

P O S L O V N I K O R A D U

UPRAVNOG ODBORA PRILIKOM ODABIRA PROJEKATA

UVODNE ODREDBE

Članak 1. Ovim se Poslovnikom uređuje način rada Upravnog odbora Lokalne akcijske grupe

„Zeleni trokut“ prilikom odabira projekata sukladno Lokalnoj razvojnoj strategiji za razdoblje

2014.-2020. (u daljnjem tekstu: Odbor), prava i dužnosti članova Odbora, kao i druga pitanja u

svezi s radom Odbora.

Članak 2. Odredbe ovog Poslovnika obvezujuće su za sve članove Odbora. Za sve ono što nije

određeno ovim Pravilnikom primjenjuju se odredbe Statuta LAG-a.

Članak 3. Odbor je upravno LAG-a „Zeleni trokut“ osnovano sukladno odredbama Statuta.

Članove Odbora imenuje Skupština LAG-a na vrijeme od dvije (2) godine.

Članak 4. Odbor ima sedam (10) članova, od kojih su dva (2) predstavnika javnog sektora,

četiri (4) predstavnika civilnog sektora i četiri (4) predstavnika gospodarskog sektora.

Članak 5. Članovi Odbora svoje zadaće obavljaju volonterski.

Članak 6. Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se prilikom provedbe javnih natječaja za

financiranje projekata putem mjere 19.2. Provedba operacija unutar CLLD strategije, odn.

odabira projekata prispjelih na javni natječaj.

Članak 7. Zadaća Odbora je da sukladno odredbama točke 3.5.1. Lokalne razvojne strategije

za razdoblje 2014.2020. vrši slijedeće zadaće:

- raspisuje natječaj za pojedini Tip operacije,

- natječaj objavljuje na internet stranici LAG-a te u službenom glasilu Grada Lipika,

- natječaj sadrži podatke o: rokovima podnošenja za nositelje projekata, tip operacije za koji se

raspisuje natječaj, prihvatljivi korisnici, iznos potpore, intenzitet potpore s definiranim

uvećanjima, popis potrebne dokumentacije, kriterije odabira projekata,

- utvrđuje tekst Natječaja, propisuje način savjetovanja, utvrđuje način podnošenja i obrade

prijava sa definiranim postupcima i rokovima, propisuje smjernice za podnositelje prijava

(pravila za natječaje, dnevnike dobrovoljnog volontiranja, pravila za označavanje ulaganja i dr.)

- donosi odluku o odabiru projekata

- imenuje članove Ocjenjivačkog odbora.

NAČELA RADA

Članak 8. Odbor donosi Odluku o odabiru natpolovičnom većinom svih članova.

Članak 9. Niti jedan od sektora: javni, civilni ili gospodarski pojedinačno ne smije u Odboru

prilikom donošenja Odluke o odabiru projekata imati više od 49% glasova.

VI

Članak 10. Prilikom donošenja odluka, članovi Odbora moraju voditi brigu o izbjegavanju

sukoba interesa sukladno proceduri propisanoj točkom 3.4.2. LRS.

Članak 11. Ukoliko se kao nositelj projekta na Natječaju pojavi netko od članova Upravnog

odbora bilo kao privatna osoba ili predstavnik pravne ili fizičke osobe – člana LAG-a, on se

mora izuzeti od glasovanja prilikom donošenja Odluke o odabiru projekata.

Član Odbora se mora izuzeti od glasovanja u slijedećim slučajevima:

• član Odbora je podnositelj, predstavnik podnositelja, član obitelji ili rođak podnositelja

prijave,

• član Odbora je u poslovnom, radnom ili drugačijem odnosu s podnositeljem prijave,

• član Odbora je povezan s podnositeljem na drugi način ili postoje okolnosti koje mogu

utjecati na objektivnost pri odabiru.

Članak 12. Odbor se pri odlučivanju vodi slijedećim načelima: objektivnost, stručnost,

nepristranost, izbjegavanje sukoba interesa, demokratičnost i diskretnost.

SJEDNICE ODBORA

Članak 13. Na sjednici Odbora donose se odluke samo ukoliko je na sjednici prisutna većina

svih članova Odbora.

Članak 14. Radi odabira projekata na natječaju sazivaju se posebne sjednice Odbora koje na

dnevnom redu imaju samo točke sa odabirom projekata.

Članak 15. Na sjednicu Odbora mogu bite pozvane i druge osobe ukoliko se razmatraju pitanja

o kojima Odboru mogu dati podatke ili je potrebno njihovo mišljenje. Pozivanje na sjednicu

Odbora drugih osoba izvršava predsjednik Odbora na vlastitu inicijativu ili na poticaj članova

Odbora.

Članak 16. Sjednicama Odbora predsjedava predsjednik Odbora. U slučaju spriječenosti

predsjednika, sjednicom Odbora predsjedava Dopredsjednik.

Članak 17. Predsjedavajući Odbora dužan je brinuti se o radu Odbora.

Članak 18. Predsjednik Odbora saziva sjednice Odbora i njima rukovodi.

Članak 19. Sjednice Odbora sazivaju se najmanje pet dana prije održavanja. O mjestu i

vremenu održavanja sjednice članovi će biti obaviješteni usmeno, pismeno i putem elektronične

pošte. Predsjednik Odbora će u pozivu za sjednicu naznačiti prijedlog dnevnog reda, vrijeme i

mjesto održavanja sjednice, te priložiti materijale po pitanjima koja su predložena za dnevni

red i potrebne za kvalitetno održavanje sjednice.

Članak 20. Nakon što predsjedavajući otvori sjednicu odabiru se dva ovjerovitelja zapisnika.

Zapisnik se smatra prihvaćenim kada ga ovjere oba ovjerovitelja zapisnika svojim potpisom.

Članak 21. Odabir projekata vrši se na slijedeći način:

- Odbor utvrđuje broj prijava na natječaj,

- Odbor utvrđuje valjanost prijava s obzirom na natječajne uvjete pregledom prispjele

dokumentacije,

- Odbor pregledava svaku pojedinačnu prijavu i vrši bodovanje sukladno Kriterijima za odabir

projekata opisanim u točki 3.5.3. LRS-a, Bodovanje se vrši tako da se zajednički razmatra

VII

svaki kriterij i usuglašava broj podova po svakom kriteriju, te kada su usuglašeni bodovi po

svim kriterijima utvrđuje se ukupan broj bodova,

- Odbor sačinjava rang listu prema broju bodova i na temelju raspoloživih financijskih sredstava

donosi odluku o odabiru projekata sukladno rang listi.

Članak 20. Članovi odbora koji se ne slažu sa Odlukom o odabiru ili ocjenom po nekom od

kriterija mogu iznijeti svoje neslaganje koje se unosi u zapisnik.

Članak 21. Na sjednici Odbora vodi se zapisnik. Zapisnici Odbora se čuvaju na primjeran

način najmanje 5 godina od dana donošenja.

Članak 22. Zapisnik odbora sadrži: redni broj sjednice, datum održavanja s naznakom vremena

početka i završetka rada, imena prisutnih članova i drugih osoba koje sudjeluju u radu sjednice,

dnevni red sjednice i odluke donesene po pojedinim točkama. Svaki član Odbora koji je

glasovao protiv nekog zaključka ili odluke ima pravo zahtijevati da se razlozi njegovog

izdvojenog mišljenja unesu u zapisnik.

Članak 23. Glasovanje na sjednicama Odbora je javno, ako Odbor ne odluči drugačije. Članovi

Odbora mogu glasovati „za“ ili „protiv“, a mogu se i suzdržati od glasovanja.

Članak 24. Na Odluku o odabiru projekata ne postoji pravo žalbe, ali se svaka osoba koja

smatra da su povrijeđena njezina prava tijekom provedbe natječaja može obratiti Agenciji za

plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koja potvrđuje ili poništava odluku

Odbora.

Članak 25. Odluku o odabira Odbor je dužan donijeti u roku koji je naznačen u Natječaju te

proslijediti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u rokovima

utvrđenim Pravilnikom o provedbi podmjere 19.2. Ministarstva poljoprivrede.

RADNA TIJELA ODBORA

Članak 26. Odbor može osnovati posebno radno tijelo, komisiju ili radnu grupu radi

proučavanja određenog pitanja i pripremanja materijala o istom. Pri osnivanju radnog tijela

Odbor odlukom utvrđuje sastav i zadatak toga tijela. Radnom tijelu prestaje mandat kada izvrši

zadatak radi kojeg je osnovano.

Članak 27. Odbor osniva Ocjenjivački odbor. Zadaće Ocjenjivačkog odbora su: otvaranje

ponuda, utvrđivanje valjanosti ponuda s obzirom na propisani natječaj, izrada nacrta

ocjenjivanja sukladno Kriterijima za odabir projekat.

Ocjenjivački odbor se sastoji od 5 članova, po jednog iz svake JLS na području LAG-a.

Ocjenjivački odbor sačinjava Zapisnik sa rezultatima bodovanja i dostavlja ga Upravnom

odboru LAG-a.

PRAVA I DUŽNOSTI ČLANOVA ODBORA

Članak 28. Članovi Odbora imaju pravo i dužnost prisustvovanja sjednicama Odbora i

sudjelovanja u radu i odlučivanju.

Članak 29. Pravo je i obveza predsjednika Odbora da pred Skupštinom LAG-a pokrene

postupak opoziva člana Odbora ukoliko član Odbora kontinuirano ne dolazi na sjednice

Odbora, ili ne sudjeluje u radu sjednica ili opravdano više ne može biti član Odbora. Postupak

VIII

opoziva predsjednika i zamjenika predsjednika Odbora iz razloga navedenih u prethodnom

stavku može pokrenuti natpolovična većina članova Odbora.

Članak 30. Članovi Odbora imaju pravo na naknadu putnih troškova u svezi obavljanja svojih

zadaća. Odobravanje putovanja i naknade putnih troškova se obavlja sukladno postupcima i

pravilima koja primjenjuje LAG.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 31. Sve izmjene i dopune ovog Poslovnika donose se isključivo na način kako je

prethodilo njegovom donošenju, te vrijede danom njihova donošenja. Ovaj Poslovnik stupa na

snagu danom donošenja.

U Novskoj, dana 19. svibnja 2016. godine

Predsjednik

Tomislav Baić

IX

PRILOG BR. 7: Popis sudionika edukativno informativnih radionica za izradu LRS-

a:

MJESTO i

DATUM

NAZOČNI ORGANIZACIJA

Novska, Gradska

vijećnica, Trg dr.

Franje Tuđmana 2,

16. listopad 2015.

1. Boro Mijoković

2. Marinko Matoš

3. Marija Tomaz

4. Vesna Tomaz

5. Zinka Dodigović

6. Matea Dodigović

7. Zvonimir Tišner

8. Marko Gračaković

9. Goran Vasko

10. Mira Glavić

11. Josip Tvarušek

12. Brankica Orlić

13. Zdenko Jakubek

14. Davorka Josić

15. Darko Josić

16. Goran Filipović

17. Branko Dujić

18. Eva Đurić

19. Boženka Spahić

OPG

OPG

OPG

OPĆINA JASENOVAC

OPG

OPG

OPG

OPG

OPG

OPG

OPG

OPG

Udruga pčelara „Metvica“

OPG

BP zadruga „LAVANDA“

OPG

BP zadruga TREŠNJA

GRAD NOVSKA

GRAD NOVSKA

Pakrac, Gradska

vijećnica, 07.

studeni 2015.

1. Đuro Domšić

2. Martina Grgić

3. Anto Grgić

4. Drago Skalnik

5. Marica Širac

6. Igor Novak

7. Silvano Demartini

8. Željko Lujanac

9. Željko Bosanac

10. Jadranka

Krmpotić

11. Igor Štavlić

12. Vera Jandrić

13. Marija Stražičić

14. Ivana Orban

OPG

OPG

OPG

PZ VOĆKO

OPG

OPG

OPG

OPG

OPG

PU OBRIS

PU OBRIS

Savjetodavna služba

Poduzetnički centar Pakrac

Poduzetnički centar Pakrac

Dobrovac, Stadion

NK Dobrovac, 12.

prosinac 2015.

1. Marica Širac

2. Mladen Dolić

3. Slobodan Katunar

4. Otto Kraml

5. Franjo Nenadović

6. Marko

Komljenović

7. Milan Mikanović

8. Ivan Jolić

OPG

OPG

Grad Lipik

Spec. bolnica Lipik

OPG

OPG

OPG

OPG

OPG

X

9. Ante Lukić

10. Marijan Lukić

11. Ana Ivanović

12. Smiljan Ivanović

13. Davor Stakić

14. Ivica Szarvaš

15. Marijan Strganac

16. Željko Dolić

17. Goran Puščenik

18. Darian Husko

19. Iva Gamauf

20. Danijel Vrbas

21. Sven Sambol

OPG

OPG

OPG

OPG

OPG

OPG

Udruga LIDO Dobrovac

Fiz. Osoba

Lipička razv. agenc. LIRA

Lipička razv. agenc. LIRA

OPG

OPG

Lipik, Gradska

vijećnica,

M.Terezije 27,

30.prosinca 2015.

1. Tomislav Baić

2. Dejan Iličić

3. Vinko Kasana

4. Stjepan Ivanović

5. Branko Dujić

6. Marija Kušmiš

7. Marija Mačković

8. Julka Đilas

9. Danijel Kušan

10. Antonija Maršić

11. Vjera Ožoga

12. Marica Širac

13. Dominik Mitrović

14. Vesna Božić

15. Iva Milinčević

16. Ivana Orban

17. Marijan Širac

18. Sven Zerdin

19. Silvano

Demartini

20. Igor Novak

21. Tomislav

Strganac

22. Tomislav Opić

Grad Novska

Lipička razvojna ag. LIRA

Grad Lipik

OPG

PZ Trešnja

Udruga mladih Novska

Općina Jasenovac

PZ Sava Jasenovac

Udruga mladih Komarac

Obrt Ruža

OPG

OPG

OPG

Palijativni tim LiPa

Poduzetnički centar Pakrac

Poduzetnički centar Pakrac

Grad Pakrac

Udruga mladih Mali most

OPG

OPG

Poljo-Gaj d.o.o.

OPG

Janja Lipa,

Vatrogasni dom, 10.

veljače 2016.

1. Ivica Krpez

2. Zlatko Čuturić

3. Đuro Šnjarić

4. Zdravko Nikšić

5. Josip Krpez

OPG

OPG

OPG

OPG

OPG

Lipik, Gradska

vijećnica, 12.

svibanj 2016.

1. Marica Širac

2. Drago Skalnik

3. Zdravko Nikšić

4. Ivica Krpez

5. Fabijan Jakubek

6. Antonija Maršić

7. Darko Baronica

8. Tomislav Opić

OPG

PZ Voćko

OPG

OPG

OPG

T.O.O.T. Ruža

Pakrački list

OPG

XI

9. Damir Gonjavić

10. Anita Vondrak

11. Silvano

Demartini

12. Robert Sim

13. Ines Somođvar

14. Darian Husko

15. Hrvoje Kovačić

16. Milan Vlajković

OPG

Toplice Lipik

OPG

OPG

OPG

LIRA Lipik

TZ Grada Lipika

OPG

PRILOG BR. 8: Popis adresa na koje je dostavljen Javni poziv za prijavu projekata

u LRS:

DATUM E-MAIL ADRESA UDRUGA

10.12.2015. zoran.prpic@sk.t-com.hr

josip.drnic@gmail.com

naprijed.krapje@gmail.com

udruga.mladih.komarac@gmail.

com

udrugamladih.krapje@gmail.co

m

nsepovic@net.hr

opcina_jasenovac@net.hr

tblazevic@gmail.com

zbielic@net.hr

Sportski nogometni klub „Jasenovac“

Sportski nogometni klub „Sava“

Sportski nogometni klub „Naprijed“

Udruga mladih „Komarac“ Jasenovac

Udruga mladih „Krapje“

Športska udruga – atletski klub

Jasenovac

Udruga za očuvanje tradicionalnog

ribarenja Općine Jasenovac

Udruga „Srce“ Puska

Lovačko društvo „Patak“ Jasenovac

10.12.2015. tilia.lipik@gmail.com

delfin.zamir@gmail.com

veramilic55@gmail.com

zelenigaj@hotmail.com

delihodis@gmail.com

danijel.vincetic@hep.hr

lencemx7@gmail.com

nklipik1925@gmail.com

motoklub.iohannites@gmail.co

m

predsjednik@jelen.lipik.hr

kkdiamant@gmail.com

marko.barcan@gmail.com

renato@lipik.hr

damirgruja@gmail.com

ggrafina@gmail.com

tomislav.nemet@gmail.com

Tilia – udruga za promicanje kulture

Lipik

DELFIN Centar za podršku i razvoj

civilnog društva

Udruga za očuvanje narodnih običaja

LIDO DObrovac

KUD „Zeleni gaj“

Nogometno središte Pakrac

Nogometni klub Poljana

Moto klub Pakrac-Lipik

Nogometni klub Lipik 1925.

Motociklistički klub IOHANNITES

Lipik

Lovačko društvo Jelen Lipik

Kasački klub DIAMANT

Sportsko-atletska udruga Pakrac-Lipik

Ženski rukometni klub Lipik

Lovačko društvo Slavuj Gaj

Športski klub uzgajivača golubova

listonoša LIPIK

Streličarski klub KUNA Pakrac

Rukometni klub LIPA

XII

rklipa1@gmail.com

dolceplesniklub@gmail.com

davor_jandrokovic@net.hr

info@bk-titan.hr

umddrhpsz@gmail.com

lipikhvidra@gmail.com

speliczeljko@gmail.com

udruga.latica@po.t-com.hr

udruga.slijepih.pakrac.lipik@gm

ail.com

gradsko.drustvo.crvenog.kriza.p

akrac@po.t-com.hr

VZppakrac.lipik@gmail.com

lipik93@net.hr

tomislav.strganac@gmail.com

dvdbrezine@gmail.com

fezi.dml@gmail.com

matija.brinjak@gmail.com

dajana.macura@email.t-com.hr

crofran.udruga.lipik@gmail.com

djordje.gunjevic@po.t-com.hr

irka.matijevic@gmail.com

hd.ogranakpakraclipik@gmail.c

om

ljerka.pavkovic@bolnica-

lipik.hr

Plesni klub DOLCE Pakrac-Lipik

Športsko ribolovno društvo

SLAVONAC Lipik

Biciklistički klub TITAN Pakrac

Udruga maloljetnih dragovoljaca

Domovinskog rata Hrvatske

podružnica Požeško-slavonske

županije

Udruga hrvatskih vojnih invalida

Domovinskog rata Lipik

Udruga hrvatskog časničkog zbora

Grada Pakrac-Lipik

Udruga roditelja djece sa posebnim

potrebama LATICA

Udruga slijepih Pakrac-Lipik

Gradsko društvo crvenog križa Pakrac

Vatrogasna zajednica područja Pakrac-

Lipik

DVD Lipik

DVD Gaj

DVD Brezine

Društvo Mađara Lipik

Društvo prijatelja Hajduka Pakrac-

Lipik

Udruga žena Lipik

Udruga hrvatsko - francuskog

prijateljstva Lipik

Udruga antifašističkih boraca i

antifašista Pakraca i Lipika

Udruga ukrajinsko-hrvatskog

prijateljstva Lipik

Hrvatski domobran, udruga ratnih

veterana Hrvatske, ogranak Pakrac-

Lipik

Palijativni tim LiPa

11.12.2015. ord.dr.ivezic-lalic@dz-kutina.hr

dlan.novska@gmail.com

mira.cuvidic@gmail.com

mladen.mrksa@gmail.com

matej.glavic@sk.t-com.hr

knjiznica-novska@email.t-

com.hr

dark@sk.t-com.hr

gztknovska@gmail.com

hck-novska@sk.t-com.hr

hgss.stanica.novska@gmail.com

Dijabetičko društvo Novska

Društvo likovnih autora Novska

Društvo naša djeca „Osmijeh“ Rajić

Društvo za uzgoj i zaštitu ptica

Filatelističko-numizmatičko društvo

„Novska 94“

GKČ Ante Jagar Novska

Gradska zajednica tehničke kulture

Gradska zajednica tehničke kulture

Gradsko društvo crvenog križa Novska

Hrv. gorska služba spašavanja, Stanica

Novska

Hrvatski časnički zbor Novska

XIII

hvidra-novska@sk.t-com.hr

paludina@net.hr,

sinisa.blazekovic@windowslive.

com

stipan.cosic@gmail.com

predrag_senicnjak@yahoo.com

suzanafilipovic@email.t-com.hr

zdravko.crtani.martinovic@gma

il.com

dragica.senicnjak@gmail.com

zdenkodomitrovic01@gmail.co

m

otklanzbuldog@gmail.com

gogo311277@gmail.com

muzejsajko@gmail.com

novljanske.mazoretkinje@gmail

.com

mbartoluci@efzg.hr

alojz.buljan@gmail.com

tzg-novske@sk.t-com.hr

tajnik@uosismz.hr

nedo.klaric@gmail.com

udruga.slijepih.grada.kutine@sk

.t-com.hr,

darko.josic@optinet.hr

umirovljenici.novska@optinet.h

r

PILIPOVICHMILAN@gmail.co

m

gdoslovic@gmail.com

udrugao@gmail.com

mala.sapa.novska@gmail.com

iskra.novska@gmail.com

subocanka@gmail.com

kuzlic.ivana@gmail.com

vzgnovska@gmail.com

sepovic.zlatko@gmail.com

zsu.novska@gmail.com,

Pajo.mokri@gmail.com

Izviđački odred „Paludina“ Novska

Izviđački odred „Zelena patrola“ Rajić

Klapa „OGRC“

Klub liječenih alkoholičara Novska

KUD „Bročice“

KUD „Javor“ Jazavica

KUD „Šubić“ Novska

KUD „Paklenica“

LANZ BULDOG klub OLD TIMER

Moto klub „Škorpion“ Novska

Muzejska zbirka „Živko i Željko

Sajko“

Novljanske mažoretkinje

Novljansko akademsko društvo

Ogranak Matice hrvatske u Novskoj

Turistička zajednica Grada Novske

Udruga osoba s invaliditetom SMŽ

Udruga ratnih veterana 1. gardijske

brigade „Tigrovi“

Udruga slijepih Grada Kutine

Udruga specijalaca dom. Rata „RIS“

Kutina

Udruga umirovljenika

Udruga uzgajivača golubova listonoša

Novska 2009

Udruga uzgajivača goveda Mokro

Polje

Udruga za poticanje šport aktiv. i kom.

kreat. „OGRC“

Udruga za zaštitu životinja „Mala

šapa“

Udruga žena „Iskra“

Udruga žena „Subočanka“

Udruga žena Kozarice

Vatrogasna zajednica Grada Novske

Zajednica športskih udruga Grada

Novske

Župa b. A. Stepinca Novska

XIV

PRILOG BR. 9: POPIS ČLANOVA LAG-a „ZELENI TROKUT“

R.B. IME, PREZIME/NAZIV ADRESA

PREBIVALIŠTA/SJEDIŠTA

MJESTO ODGOVORNA

OSOBA

SEKTOR OVLAŠTENI

PREDSTAVNIK

U LAG-u

1. Grad Novska Trg dr. Franje Tuđmana 2 Novska mr.sc. Vlado

Klasan

javni Tomislav Baić

2. Grad Pakrac Trg bana J.Jelačića 18 Pakrac Anamarija

Blažević

javni Marijan Širac

3. Grad Lipik Marije Terezije 27 Lipik Vinko Kasana javni Vinko Kasana

4. Općina Jasenovac Trg kralja Petra Svačića 19 Jasenovac Marija

Mačković

javni Marija Mačković

5. Grad Kutina (naselje Janja Lipa) Trg kralja Tomislava 12 Kutina Andrija Rudić javni Marin Lilovac

6. Pučko otvoreno učilište Novska Trg dr. Franje Tuđmana 3 Novska Valentina Opić javni Dominik

Mitrović

7. Udruga mladih Novska Tina Ujevića 2a Novska Marin Fabijanić civilni Marija Kušmiš

8. Poljoprivredna zadruga

"VOĆKO" Pakrac

Radničko naselje 6 - ZMP Pakrac Bruno Skalnik gospodarski Bruno Skalnik

9. Poduzetnički centar Pakrac d.o.o. Zona male privrede 5 Pakrac Ivana Orban javni Ivana Orban

10. Turistička zajednica Grada

Pakraca

Hrvatskih velikana 3 Pakrac mr.sc.Davor

Huška, dipl.oec.

javni Zvonimir Miler

11. Agro turistička zadruga

KLASTER KUNA

Zona male privrede 5 Pakrac Vladimir Gazić gospodarski Goran Pintarić

12. Specijalna bolnica za medicinsku

rehabilitaciju Lipik

Marije Terezije 13 Lipik Darko Kelemen javni Oto Kraml

13. Obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo Simo Božić

Slavonska 8 Lipik Simo Božić gospodarski Zdenka Božić

14. Poljo-gaj d.o.o. Ilije Strganca 2 Gaj Tomislav

Strganac

gospodarski Tomislav

Strganac

15. Usluga d.o.o. Kalvarija 16 Pakrac Marijan Turuk gospodarski Marijan Turuk

XV

16. Udruga mladih Mali most Hrvatskih velikana 3 Pakrac Sven Zerdin civilni Sven Zerdin

17. Poljoprivreda Lipik d.d. Ulica Ergela 1 Lipik Željko Viboh gospodarski Vinko Straganac

18. Obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo Marko Gračaković

Stara Subocka 142 Stara

Subocka

Marko

Gračaković

gospodarski Marko

Gračaković

19. Obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo Davor Sabo

Donja Obrijež 45 Donja

Obrijež

Davor Sabo gospodarski Blanka Sabo

20. Obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo Zlatko Recc

Gornja Obrijež 53 Gornja

Obrijež

Zlatko Recc gospodarski Dalibor Recc

21. Braniteljska poljoprivredna

zadruga trešnja Novska

Ivana Meštrovića 3 Novska Branko Dujić gospodarski Branko Dujić

22. "LATICA" Udruga roditelja

djece i osoba s posebnim

potrebama gradova Pakraca i

Lipika

Hrvatskih velikana 2 Pakrac Radmila Relić-

Zerdin

civilni Radmila Relić

Zerdin

23. Obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo Silvano De Martini

Veliki Banovac 47 Veliki

Banovac

Silvano De

Martini

gospodarski Silvano de

Martini

24. Obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo Ivan Peći

Cikote 12 Cikote Ivan Peći gospodarski Ivan Peći

25. Obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo Milan Vlajković

Roberta Žilija 120 Donji

Čaglić

Milan Vlajković gospodarski Milan Vlajković

26. Obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo Gordana Juranović

S.Radića 125 Prekopakra Gordana

Juranović

gospodarski Gordana

Juranović

27. Obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo Robert Sim

Hrvatskih branitelja 30 Antunovac Robert Sim gospodarski Robert Sim

28. Obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo Roman Vukalović

Plesmo 8 Plesmo Roman

Vukalović

gospodarski Roman

Vukalović

29. Obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo Josip Delorenci

Ploštine 23 Ploštine Josip Delorenci gospodarski Josip Delorenci

30. Obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo Fabijan Jakubek

Osječka 182 Novska Fabijan Jakubek gospodarski Fabijan Jakubek

XVI

31. Braniteljska poljoprivredna

zadruga EKO LAVANDA M&I

A.G. Matoša 16 Novska Darko Josić gospodarski Darko Josić

32. Obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo Tomislav Opić

Braće Opića 10 Gaj Tomislav Opić gospodarski Tomislav Opić

33. Ribnjačarstvo Poljana d.d. Ribnjaci bb Ribnjaci mr.sc.Milan

Božić

gospodarski Milan Božić

34. Lipička razvojna agencija LIRA

d.o.o.

Marije Terezije 27 Lipik Dejan Iličić javni Dejan Iličić

35. OPG Vjera Ožoga Zagrebačka 22 Nova

Subocka

Vjera Ožoga gospodarski Vjera Ožoga

36. Turistička zajednica Grada

Lipika

Trg kralja Tomislava 3 Lipik Vinko Kasana javni Hrvoje Kovačić

37. OPG Antun Ivanović Borovac 54 Borovac Antun Ivanović gospodarski Stjepan Ivanović

38. Omanovac d.o.o. Kralja Tomislava 8a Pakrac Zvonimir Miler gospodarski Zvonimir Miler

39. Obrt: Tradicijsko obiteljsko

obrtničko tkanje "RUŽA"

Staroselska 15 Novska Ante Maršić gospodarski Antonija Maršić

40. Pilotova farma d.o.o. Kričke 2 Kričke,

Novska

Duško Vučić gospodarski Duško Vučić

41. Goran Puščenik Matije Gupca 8 Lipik Goran Puščenik civilni Goran Pušćenik

42. Sportska-atletska udruga Lipik-

Pakrac

Marije Terezije 27 Lipik Marko Barčan civilni Marko Barčan

43. Palijativni tim LiPa Bolnička 74 Pakrac Ljerka Pavković civilni Vesna Božić

44. OPG Antun Širac Stjepana Širca 5 Prekopakra Marica Širac gospodarski Marica Širac

45. Iva Gamauf Ljudevita Gaja 2 Poljana Iva Gamauf civilni Iva Gamauf

46. OPG Marina Novak Frankopanska 22 Prekopakra Marina Novak gospodarski Igor Novak

47. Obrt Luka A. Hebranga 10 Pakrac Daniel Eraković gospodarski Daniel Eraković

48. OPG Marjan Štimac Marino Selo 119 Marino

Selo

Marijan Štimac gospodarski Marjan Štimac

49. OPG Ivica Štimac Marino Selo 131a Marino

Selo

Ivica Štimac gospodarski Ivica Štimac

XVII

50. Udruga mladih Komarac

Jasenovac

Trg kralja Petra Svačića bb Jasenovac Goran Dragić civilni Goran Dragić

51. OPG Marijana Đurić Košutarica 69 Jasenovac Marijana Đurić gospodarski Marijana Đurić

52. Poljoprivredna zadruga Sava

Jasenovac

Ulica V.Nazora 89 Jasenovac Julka Đilas gospodarski Julka Đilas

53. OPG Ivica Šimuradik Marino Selo 39 Marino

Selo

Ivica Šimuradik gospodarski Ivica Šimuradik

54. OPG Zdravko Nikšić Hrvatskih branitelja 61 Janja Lipa Zdravko Nikšić gospodarski Zdravko Nikšić

55. Planinarsko društvo „Zmajevac“

Novska

Tina ujevića 2C Novska Melita Mihalić civilni Melita Mihalić

XVIII

PRILOG BR. 10: Popis članova Upravnog odbora LAG-a

R.b. Ime i prezime Predstavnik organizacije Sektor

1. Vinko Kasana Grad Lipik javni

2. Marija Mačković Općina Jasenovac javni

3. Zdravko Nikšić OPG Zdravko Nikšić gospodarski

4. Milan Vlajković OPG Milan Vlajković gospodarski

5. Marica Širac OPG Antun Širac gospodarski

6. Roman Vukalović OPG Roman Vukalović gospodarski

7. Marko Barčan Sportsko-atletska udruga Lipik-Pakrac civilni

8. Melita Mihalić Planinarsko društvo „Zmajevac“ Novska civilni

9. Sven Zerdin Udruga mladih Mali most civilni

10. Goran Dragić Udruga mladih „Komarac“ Jasenovac civilni

XIX

PRILOG BR. 11: BAZA PROJEKATA LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE

Nositelj projekta Vrsta ulaganja Iznos

ulaganja

Godina

ulaganja

OPG Simo Božić

Instaliranje solarne elektrane snage 10 KW, fasaderski radovi na gospodarskom objektu

za držanje ovaca površine 300 m2 , izgradnja objekta za klanje malih papkara, izgradnja

solarne elektrane snage 10 KW na klaonici, rekonstrukcija postojeće gospodarske

građevine u gospodarsku zgradu za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom

domaćinstvu, opremanje i postavljanje solarne elektrane snage 7 KW

732.500 2016-

2017.

OPG Marko

Gračaković

Proširenje i adaptacija sirane, nabavka dostavnog vozila, rekonstrukcija i opremanje

prostora za degustaciju i prodaju, ugradnja solarnih panela na siranu

1.240.000 2016 –

2018.

OPG Zvonimir

Tišner

Kupnja traktora 80 KS 150.000 2017.

Braniteljska

poljoprivredna

zadruga trešnja

Novska

Izgradnja/rekonstrukcija objekta za životinje, izgradnja plastenika za uzgoj sitnog voća,

nabavka voćarskog traktora, podizanje voćnjaka 5 ha, izgradnja sustava za navodnjavanje

na 7 ha, gnojidba i obrada tla, kupnja zemljišta, rekonstrukcija objekta, izgradnja fasade

2.270.000 2016-

2020.

OPG Zinka

Dodigović

Izgradnja sušare za ljekovito i industrijsko bilje 114.750 2018.

OPG Silvano De

Martini

Nabavka usisivača za lješnjake, stroja za sortiranje i čišćenje lješnjaka, mulchera, trimera,

atomizera, traktora, podizanje 3 ha lijeske (nabavka sadnica, priprema tla, ograđivanje,

repromaterijal), izgradnja sustava za navodnjavanje na 2 ha lijeske, izgradnja i opremanje

prostora za pakiranje i skladištenje gotovih proizvoda, nabavka kombija, izgradnja

solarne elektrane na objektu za preradu lijeske, kupnja 3 ha zemljišta, ograđivanje nasada,

kupnja sadnica, školovanje za voćara

1.044.750 2016-

2020.

OPG Marina

Novak

Nabavka sakupljača lijeske, kupnja podrivača, prikolice, voćarskog traktora, atomizera,

nabavka sušare na biomasu, podizanje ograde na 9 ha nasada, mikorizacija hidrogelom

na 9 ha nasada, izgradnja sustava navodnjavanja na 7 ha nasada, krčenje 0,13 ha, kupnja

1 ha zemljišta, rekonstrukcija postojeće zgrade u prostor za preradu lijeske i skladište,

izgradnja skladišta, nabavka dostavnog vozila, izgradnja sustava grijanja na biomasu

1.828.750 2016-

2020.

OPG Robert Sim Izgradnja montažnog bazena za gnojovku, nabavka traktora sa utovarivačem za kruti

stajski gnoj, nabavka rasipača mineralnog gnojiva

765.000 2016.

XX

OPG Klaudija

Pintarić

Obnova tradicijske kuće u svrhu turizma i smještaja, opremanje objekta za preradu

poljoprivrednih proizvoda, kupnja ovaca

497.250 2017.

OPG Tatjana Grgić Nabavka tanjurače, malčera, sijačice za kukuruz, prikolice 10 t, kose, traktora 85 -120 KS,

prikolice za stajski gnoj

610.000 2016.

OPG Zdravko

Lilovac

Nabavka sjetvene linije (roto drljača i nasadne sijačice) i traktorske navigacije 200.728 2016.

OPG Ivica Krpez Izgradnja nadstrešnice za mehanizaciju, nabavka prikolice, rasipača za mineralno

gnojivo, prskalice

262.642 2016-

2017.

OPG Zdravko

Nikšić

Izgradnja nadstrešnice za smještaj mehanizacije, nabavka prskalice, međurednog

kultivatora, rasipača mineralnih gnojiva

266.996 2016.

LUKA obrt za

voćarstvo

Nabavka atomizera, mulchera sa ticalom, nabavka sušare za lijesku, drobilice za lješnjak 215.000 2016.

OPG Vjera Ožoga Izgradnja i opremanje izletišta na OPG-u, izgradnja sanitarnog čvora, izgradnja replike

mlina, prostora za prezentaciju proizvoda, uređenje muzejske zbirke, nabavka opreme i

strojeva za radionicu za popravak strojeva i poljoprivredne mehanizacije

383.000 2017.

Poljoprivredna

zadruga Sava

Jasenovac

Ulaganje u liniju za košnju i spremanje lucerne i ostalih biljnih ostataka, Kosilica GMD

24, sakupljač STAR SIP, preša za okrugle bale, prednji utovarivač, nadstrešnica za

poljoprivrednu mehanizaciju, repromaterijal i poljoprivredne proizvode

750.000 2016.

OPG Antun

Ivanović

Nabavka traktora 80 KS, sadilice za povrće, adaptacija skladišnog prostora, nabavka

opreme za sortiranje i pakiranje povrća, navodnjavanje povrća

750.000 2016-

2018.

OPG Fabijan

Jakubek

Izgradnja i opremanje punionice i kušaone meda, prostora za prodaju i prezentaciju

vlastitih proizvoda

383.000 2016.

OPG Ivan Došlović Ulaganje i postrojenja za destilaciju lavandinog ulja, objekt i opremu, pakiranje,

kupovina poljoprivrednog zemljišta, traktora, priključaka, podizanje nasada lavande

497.900 2016–

2017.

OPG Goran

Pušćenik

Kupnja 250 sadnica oraha, 2.000 sadnica aronije, postavljanje sustava za navodnjavanje

na 1 ha nasada sa pumpom na električnu energiju iz fotonaponskih modula, postavljanje

800 m ograde

114.000 2017.

OPG Milan

Vlajković

Izgradnja vezova za stoku i kupovina poljoprivrednog zemljišta 114.750 2016.

OPG Antun Širac Izgradnja i opremanje objekta za preradu i prezentaciju i prodaju proizvoda na OPg-u,

marketing, oglašavanje, podizanje nasada aronije, kupnja zaštitne mreže, nabavka 2 kom

497.250 2017.

XXI

crne slavonske svinje, nabavka mehanizacije: prskalice, tanjurače, pluga, kupnja 3 ha

zemljišta, izgradnja svinjaca, ograde za svinje

OPG Ivan Peći Nabavka sortirke za ishranu teladi, koša za rolo bale, valova za ishranu stoke, diskaste

kose sa gnječilicom

115.000 2016.

OPG Marjan

Štimac

Nabavka traktora 105 KS 229.500 2016.

Poljoprivredna

zadruga Voćko

Pakrac

Opremanje pogona za preradu voća u sokove, nabavka peteljkare, punilice, opreme za

hlađenje, nabavka teleskopskog viličara, baterija

200.000 2017.

OPG Roman

Vukalović

Izgradnja sanitarnog čvora, vrcaone meda sa kušaonom, skladišta za gotove proizvode,

nabavka opreme za vrcanje i topionika za vosak

300.000 2016.

Dušan Grbić Kupnja rasplodnih ovaca 40 kom, poljoprivrednog zemljišta 10 kj, sadnja 1 ha oraha 114.750 2017.

OPG Josip

Delorenci

Kupnja traktora, pluga, tanjurača, sjetvospremača, dvoosovinske prikolice, 200.000 2016.

Grad Lipik Izgradnja fontane u Lipiku 500.000 2016.

Grad Lipik Muzej povijesti Lipika 300.000 2016.

Grad Lipik Teniski centar Lipik 150.000 2016.

Općina Jasenovac Uređenje i opremanje Pučkog doma Jasenovac 120.000 2016.

DVD Puska Uređenje okoliša Pučko-vatrogasnog doma Puska 114.000 2017.

Planinarsko društvo

Zmajevac

Opremanje sportsko-rekreacijske zone na Novljanskom jezeru 300.000 2016.

NOVOKOM d.o.o. Dogradnja mrtvačnice (sanitarni čvor) i uređenje staza na groblju u Starom Grabovcu 150.000 2016.

Udruga žena

Kozarice

Opremanje i uređenje društvenog doma u naselju Kozarice 150.000 2016.

Nogometni klub

Slavonija

Opremanje sportskog igrališta u naselju Brestača 120.000 2016.

DVD Stara

Subocka

Opremanje i uređenje Društvenog doma u naselju Stara Subocka 120.000 2016.

KUD Paklenica Opremanje i uređenje Društvenog doma u naselju Paklenica 150.000 2016.

KUD Javor Opremanje Društvenog doma u Jazavici 500.000 2016.

DVD Sigetac Opremanje društvenog doma u Sigetcu 120.000 2016.

Grad Lipik Uređenje groblja u Brezinama 487.500 2016.

XXII

Grad Lipik Uređenje groblja u Dobrovcu 312.500 2016.

Grad Lipik Uređenje pristupnog puta za groblja u Dobrovcu 500.000 2016.

Grad Lipik Uređenje parkirališta na groblju u Dobrovcu 500.000 2016.

Grad Lipik Uređenje groblja u Filipovcu 141.250 2016.

Grad Lipik Uređenje katoličkog groblja u Čagliću 500.000 2016.

Grad Lipik Uređenje pravoslavnog groblja u Čagliću 575.000 2016.

Grad Lipik Uređenje groblja u Klisi 600.000 2016.

Grad Lipik Uređenje groblja u Lipiku 300.000 2016.

Grad Lipik Izgradnja parkirališta na groblju u Poljani 500.000 2016.

Grad Lipik Uređenje groblja u Poljani 250.000 2016.

Grad Lipik Mrtvačnica u Klisi 200.000 2016.

Grad Lipik Parkiralište kod groblja u Lipiku 1.000.000 2016.

Grad Lipik Izgradnja nogostupa u Frankopanskoj ulici u Lipiku 150.000 2016.

Grad Lipik Izgradnja nogostupa i parkirališta u ulici Sudre Slavka u Gaju 550.000 2016.

Grad Lipik Izgradnja nogostupa u ulici Tabor u Filipovcu 390.000 2016.

Grad Lipik Izgradnja nogostupa u Antunovačkoj ulici u Poljani 250.000 2016.

Grad Pakrac Modernizacija Ulice hrvatske policije iz Domovinskog rata 720.000 2016.

Grad Pakrac Izgradnja nogostupa u Ulici Kalvarija 447.285,59 2016.

Češka beseda

Prekopakra

Rekonstrukcija sustava grijanja u Češkom domu u Prekopakri 115.000 2017.

Grad Kutina Dovršetak izgradnje društvenog doma u Janjoj Lipi 306.000 2017.

Grad Pakrac Sanacija doma u Donjoj Obriježi 1.014.300,63 2016.