1

2

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................................... 5

2. POVIJEST OPDINE CERNIK .................................................................................................................... 6

3. GEOPROMETNI POLOŽAJ ..................................................................................................................... 7

3.1. PODRUČJE POSEBNE DRŽAVNE SKRBI ........................................................................................ 10

4. RELJEF I KLIMA ................................................................................................................................... 11

5. STANOVNIŠTVO ................................................................................................................................. 12

5.1. RADNA SNAGA ............................................................................................................................ 14

5.2. ZAPOSLENOST ............................................................................................................................. 15

5.3. NEZAPOSLENOST ........................................................................................................................ 16

6. GOSPODARSTVO ................................................................................................................................ 18

6.1. PODUZETNIŠTVO I OBRTNIŠTVO ................................................................................................ 18

6.2. POLJOPRIVREDA ......................................................................................................................... 20

6.3. ZONA GOSPODARSKE NAMJENE ................................................................................................ 24

6.4. ŠUMARSTVO ............................................................................................................................... 25

6.5. LOVSTVO ..................................................................................................................................... 25

6.6. TURIZAM ..................................................................................................................................... 26

6.7. ČLANSTVO U LAG-u .................................................................................................................... 29

7. INFRASTRUKTURA.............................................................................................................................. 30

7.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA ................................................................................................... 30

7.2. VODOOPSKRBA ........................................................................................................................... 31

7.3. SUSTAV ODVODNJE .................................................................................................................... 32

7.4. ELEKTROOPSKRBA ...................................................................................................................... 32

7.5. PLINOFIKACIJA ............................................................................................................................ 33

7.6. TELEKOMUNIKACIJSKI I POŠTANSKI PROMET ............................................................................ 33

7.7. JAVNA RASVJETA ........................................................................................................................ 33

7.8. GOSPODARENJE OTPADOM ....................................................................................................... 34

8. PRIRODNA I KULTURNA DOBRA ........................................................................................................ 34

8.1. PRIRODNA DOBRA ...................................................................................................................... 34

8.2. KULTURNA DOBRA ..................................................................................................................... 35

9. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA ......................................................................................................... 36

9.1. JAVNA UPRAVA ........................................................................................................................... 36

9.2. OSNOVNOŠKOLSKO OBRAZOVANJE ........................................................................................... 37

9.3. DJEČJI VRTID „MATIJA GUBEC“ ................................................................................................... 38

9.4. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA ZAŠTITA.............................................................................................. 38

9.5. CIVILNO DRUŠTVO ...................................................................................................................... 39

3

9.6. VJERSKA ZAJEDNICA ................................................................................................................... 43

9.7. KULTURA, ŠPORT I REKREACIJA .................................................................................................. 43

10. METODOLOGIJA IZRADE STRATEŠKOG PROGRAMA RAZVOJA OPDINE CERNIK .............................. 46

11. SWOT ANALIZA ................................................................................................................................ 47

12. VIZIJA ............................................................................................................................................... 52

13. CILJEVI, PRIORITETI I MJERE ............................................................................................................ 53

STRATEŠKI CILJ 1: UNAPREĐENJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI ........................................................ 54

STRATEŠKI CILJ 2: POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVOTA ......................................................................... 55

STRATEŠKI CILJ 3: ZAŠTITA OKOLIŠA .................................................................................................. 57

14. PRIORITETI RAZVOJA OPDINE CERNIK ............................................................................................. 58

15. RAZRADA MJERA OPDINE CERNIK ................................................................................................... 60

16. INSTITUCIONALNI OKVIR PROVEDBE STRATEGIJE ........................................................................... 77

17. USKLAĐENOST CILJEVA RAZVOJA S EUROPSKIM, NACIONALNIM I REGIONALNIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA ..................................................................................................................................... 78

18. POTENCIJALNI IZVORI FINANCIRANJA ............................................................................................. 80

19. PROCJENA O UTJECAJU STRATEŠKIH CILJEVA, PRIORITETA I MJERA STRATEŠKOG PROGRAMA NA ZAŠTITU OKOLIŠA .................................................................................................................................. 82

20. ZAKLJUČAK ....................................................................................................................................... 83

4

ANALIZA STANJA

5

1. UVOD

Strateški program razvoja Općine Cernik je strateški dokument u kojem se planira

lokalni razvoj za razdoblje od 2015.–2020. godine. Strateški program razvoja Općine

Cernik je kroz metodologiju izrade te strateške ciljeve, prioritete i mjere usklađen sa

regionalnim i nacionalnim strateškim dokumentima višeg reda, kao i sa EU strategijama

koje se odnose na lokalni i regionalni razvoj.

Strateško planiranje lokalnog razvoja ukazuje na odgovoran odnos djelatnika lokalne

uprave i svih drugih dionika koji nastoje da Općina Cernik postigne što bolju razvojnu

dinamiku i postane područje gdje će ljudi ostajati živjeti, jer imaju sve potrebne uvjete

kao u drugim razvijenim sredinama, što sada nije slučaj. Iako predstoji još mnogo koraka

do ostvarenja tog cilja, može se zaključiti da je Općina Cernik na dobrom putu da

realizira svoje razvojne ciljeve ukoliko postigne optimalno korištenje unutarnjih resursa.

S obzirom na ograničene mogućnosti vlastitih financijskih izvora, Općina Cernik za svoje

razvojne projekte planira ostvariti sredstva iz drugih izvora, što uključuje razne

programe potpore, poticaje iz regionalnih i državnih institucija, EU fondove i druge

donacije. Kroz ovaj strateški dokument u tu svrhu definirani su strateški ciljevi,

prioriteti i mjere koji su zapravo smjernice u kojim područjima i na kakav način treba

intervenirati u planiranom razdoblju. Sve je to potrebno učiniti kroz partnerski pristup

dionika koji su sudjelovali u pripremi ovog dokumenta i novih aktera koji će za njega

saznati tek njegovom javnom objavom.

Specifičnost lokalnog razvoja koji se oslanja na očuvanu prirodu i kulturno-povijesne

lokacije znatno ograničava investitore u njihovim namjerama pa se teško odlučuju za

ozbiljnija dugoročna ulaganja u drugim gospodarskim sektorima koja bi značajnije

pokrenula lokalni razvoj. Provoditeljima razvojne strategije predstoji mnogo razvojnih

aktivnosti s ciljem otklanjanja ograničavajućih čimbenika koji utječu na gospodarski

razvoj s ciljem da se stanovnicima Općine Cernik omogući standard življenja kakva imaju

veća urbana središta.

6

2. POVIJEST OPĆINE CERNIK Iako se naselje Cernik spominje davne 1255. godine kao Chernik Campus (cernička

ravnica), prvi pisani dokument o povijesti Cernika datira iz 1363. godine.

1536. godine prostore današnje Općine Cernik osvajaju Turci, te tada započinje

naseljavanje muslimanskog stanovništva, razvoj trgovine, obrta i turske kulture. Nakon

pada Pakraca i Bijele Stijene, Cernik postaje tursko upravno mjesto tzv. sandžakat.

U sandžakatu se nalazila utvrda, a oko njega obrambene zidine koje su sagradili Turci,

po pobrđu oko naselja.

1691. godine Cernik je oslobođen od Turaka koji napuštaju prostore oko Cernika i

odlaze u Bosnu, a naseljava ga hrvatsko stanovništvo protjerano iz Bosne u Slavoniju.

Cerničku utvrdu i posjed car daruje kao dar za ratne zasluge Maksimilijanu Petrašu,

barunu i pukovniku iz Broda.

Od 1753. godine do 1917. godine vlastelinstvo je mijenjalo gospodare koji su koristili

šume, rudnike lignita, podizali ciglane, pilane i razvijali drvnu industriju. U to vrijeme na

području Cernika osnovane su tri velike tvornice: tvornica žeste i rakije, Keramička

tvornica Huge Blancha i Paropilana Marijevac. Sve tri tvornice za proizvodnju koja se u

njima odvijala trošile su velike količine drveta koje se s Psunja dovozilo šumskom

željeznicom.

1917. godine dvorac i vlastelinstvo kupuje grof Aleksandar Kulmer, otac poznatog

hrvatskog slikara Ferdinanda Kulmera, koji je 1946. godine razvlašćen Zakonom o

nacionalizaciji koji je donio komunistički režim.

Općina Cernik formirana je 1993. godine i u svom sastavu ima 11 naselja. Cernik je

središte općine, a naselja u sastavu općine su Baćindol, Banićevac, Giletinci, Golobrdac,

Opatovac, Opršinac, Podvrško, Sinlije, Šagovina Cernička i Šumetlica. Cernik je podjeljen

na 6 ulica, Đurićevu, Frankopansku, Potočnu , Požešku ,

Rokovu i Školsku.

Grb Cernika izgleda tako da se u plavom polju nalaze dva

zlatna žira ispod dva ukrštena zlatna ključa. Ključevi

predstavljaju sv. Petra, zaštitnika župe, a žirevi referiraju na

arhaični naziv za hrast cer po čemu je mjesto dobilo ime.

7

3. GEOPROMETNI POLOŽAJ Brodsko-posavska županija je smještena u južnom dijelu slavonske nizine, na prostoru

između planine Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga i obuhvaća

prostor od ukupno 2.043 četvorna kilometra što čini 3,61 % ukupnog teritorija

Republike Hrvatske (56.542 četvorna kilometra). Unutar Republike Hrvatske graniči na

zapadu sa Sisačko-moslavačkom županijom, na sjeveru s Požeško-slavonskom

županijom, na sjeveroistoku s Osječko-baranjskom i na istoku s Vukovarsko-srijemskom

županijom.

Obilježavaju je dva osnovna cestovna pravca. Prvim, interkontinentalnim, u pravcu

zapad-istok, povezane su zemlje zapadne Europe sa zemljama Bliskog istoka. Tim

pravcem, a duž cijelog područja Županije, prolazi željeznička, cestovna, riječna i

telekomunikacijska mreža, te naftovod.

Drugi interregionalni pravac, od sjevera prema jugu, spaja zemlje istočne i srednje

Europe s Jadranom.

Brodsko-posavska županija ima izrazito povoljan geostrateški položaj, nalazi se na

križanju važnih prometnih pravaca, na raskrižju europskih prometnih koridora ( X i Vc),

a uz druge prirodne resurse (tlo, vode) pogodan je za razvoj gospodarstva i ostalih

djelatnosti koje utječu na kvalitetu življenja i sveukupan razvoj ove sredine.

Slika 1. Prometna povezanost Brodsko-posavske županije

Prostorno izdužena na pravcu zapad-istok, 117 km zračne dužine, a širina teritorija se

kreće od samo 7 km do 27 km.

8

Brodsko-posavsku županiju možemo podijeliti u tri reljefne cjeline: brdsku, ravničarsku

i nizinsku. Gorski okvir na sjeveru čine tri gore: Psunj, Požeška i Dilj-gora. Sve tri gore

ubrajamo u niže, jer ni jedna ne prelazi visinu od 1000 m.

Općina Cernik prostire se na površini od 128 km2 sjeverno od Nove Gradiške, na južnim

padinama Psunja i zapadnim padinama Požeške gore.

Formirana je 1993. godine i u svom sastavu ima 11 naselja. Cernik je središte općine, a

naselja u sastavu općine su Baćindol, Banićevac, Giletinci, Golobrdac, Opatovac,

Opršinac, Podvrško, Sinlije, Šagovina Cernička i Šumetlica.

Svrstala se u jedinice lokalne samouprave s većim brojem naselja, ali su naselja mala,

slabije naseljena te nisu uspjela značajnije razviti određenu urbano-društvenu

infrastrukturu čime bi ostvarila veći značaj na područje i izvan granica općine. Općina

Cernik je područje relativno velike površine, ali s ispodprosječnom naseljenosti te nižim

stupnjem izgrađenosti prostora.

CERNIK

Cernik je od Zagreba udaljen 150 km na istok, od Osijeka 80 km na jugozapad, od

Slavonskog Broda 50 km na zapad, od Nove Gradiške 2 km na sjever na regionalnoj cesti

za Požegu. Nema industrijskih pogona, nego se razvija obrt, malo poduzetništvo,

voćarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, proizvodnja zdrave hrane, lovni i vjerski turizam.

Cernik je podjeljen na 6 ulica: Đurićevu, Frankopansku, Potočnu, Požesku, Rokovu i

Školsku. Krajem 2010. godine imenovane su i nove ulice: Voćarska, Dr. Franje Tuđmana,

Ferdinanda Kulmera, Hrvatskih branitelja, Fra Julija Jančule, Augustina Kažotića, te Ulica

Alojzija Stepinca. Naselje Cernik ujedno je i centralno naselje istoimene općine.

BAĆINDOL

Naselje Baćindol nalazi se na cesti Cernik - Požega, udaljeno od središta Cernika 6.4 km s

površinom od 10,32 km2, prema podacima iz popisa stanovništva 2011. Godine broji

379 stanovnika. Gospodarsku osnovu čine poljodjelstvo, stočarstvo i trgovina.

BANIĆEVAC

Na ulazu u Požešku dolinu kod perivoja Bijeli brijeg, uz padinu Požeške gore smjestilo se

naselje Banićevac. Od središta Cernika udaljeno je 11 km u smjeru sjeveroistoka.

Selo čini 69 domaćinstava u kojima prema popisu iz 2011. godine živi 222 stanovnika.

Gospodarsku osnovu čini poljoprivreda, vinogradarstvo i stočarstvo. Područje je od

posebne državne skrbi.

Kraj je pogodan za šetnje, izlete, i planinarenje. U selu se mogu kupiti domaći slavonski

proizvodi.

9

GILETINCI

Naselje Giletinci nalaze se 3 kilometra sjeverno od naselja Cernik. Poljodjelstvo,

stočarstvo, vinogradarstvo i građevinarstvo su osnovne djelatnosti kojima se

stanovništvo bavi. U Giletincima živi 266 stanovnika u 80 domaćinstava.

GOLOBRDAC

Naselje Golobrdac nalazi se na Psunju, sjeverno od naselja Podvrško odakle vodi cesta u

dužini od 3 kilometra. Uslijed Domovinskog rata i ratnih razaranja naselje je

devastirano, a stanovništvo se iselilo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine

Golobrdac nije imao stanovnika.

OPATOVAC

Na južnim padinama Psunja 7 km od Cernika prema sjeveru, na sporednoj cesti za

Podvrško nalazi se naselje Opatovac. U selu je sačuvano nekoliko objekata ruralnog

graditeljstva, izrađuju se rukotvorine, te su očuvani običaji i tradicija. Selo prema popisu

iz 2011. godine broji 331 stanovnika i 104 domaćinstva na površini od 8.80 km2.

Gospodarsku osnovu čine poljodjelstvo, vinogradarstvo i stočarstvo.

OPRŠINAC

Sjeverno od naselja Cernik , pokraj Banićevca nalazi se naselje Opršinac, prema popisu

stanovništva iz 2011. godine na navedenom području nema stanovnika.

PODVRŠKO

Prema popisu 2011. godine broji 292 stanovnika i 93 domaćinstva na površini od 22.16

km2. Smješteno pod jednim od vrhova Psunja, desetak kilometara udaljeno od Cernika

prema sjeveru.

SINLIJE

Naselje Sinlije se nalazi na padinama Psunja, sjeverno od Cernika. Graniči s naseljem

Banićevac na jugu, te Ruševac na istoku. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine

naselje Sinlije nije imalo stanovnika.

CERNIČKA ŠAGOVINA

Naselje se nalazi na južnim padinama Psunja, udaljeno osam kilometara prema

sjeverozapadu u odnosu na naselje Cernik. Prostor oko sela bogat je arheološkim

nalazima neolitske, rimske, ranokršćanske, srednjovjekovne i turske kulture. Kraj je

10

pogodan za izlete, šetnje, planinarenje i lov. Prema popisu iz 2011. godine Cernička

Šagovina broji 311 stanovnika i 114 domaćinstava. Gospodarsku osnovu čine

poljodjelstvo, vinogradarstvo, stočarstvo i trgovina.

ŠUMETLICA

Sjeverno od Cernika na udaljenosti 4 kilometra, u podnožju Psunja, nalazi se naselje

Šumetlica. Nakon Domovinskog rata dio stanovnika pravoslavne vjere, koji su stanovali

na navedenom području, se iselio u BiH i Srbiju, a zamjenom i kupovinom kuća naselili

su se Hrvati, izbjeglice iz BiH. Selo danas broji 217 stanovnika i 85 domaćinstava.

3.1. PODRUČJE POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

Područja posebne državne skrbi u Hrvatskoj inicijalno su utvrđena kao područja

državnog teritorija Republike Hrvatske koja su zbog agresije u tijeku Domovinskoga rata

i stanja okupiranosti pretrpjela štete ratnog razaranja i suočila su se s teškim

demografskim, socijalnim i gospodarskim problemima. Institucionalizacija PPDS

započela je godine 1996. donošenjem Zakona o područjima posebne državne skrbi. U

razdoblju od godine 1996. do danas, obuhvat PPDS mijenjao se u skladu s promjenama

okolnosti u tim i drugim dijelovima Hrvatske, tako da današnja PPDS obuhvaćaju i

jedinice lokalne samouprave koje nisu izravno pretrpjele posljedice agresije, ali zaostaju

u razvitku od drugih dijelova Hrvatske. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o

područjima posebne državne skrbi od srpnja godine 2002., određuju se PPDS u tri

skupine.

Općina Cernik pripada trećoj skupini posebne državne skrbi prema osnovi kriterija

strukturnih teškoća te je ocijenjena kao dio Republike Hrvatske koja zaostaje u

ekonomskom, strukturnom i demografskom razvoju.

11

4. RELJEF I KLIMA Na području Općine Cernik razlikujemo dvije prirodno-zemljopisne cjeline i to:

prigorska i gorska područja na sjeverozapadnom dijelu te udolina na južnom dijelu

općine.

Prostorno veći dio općine je pretežno šumoviti sjeverni dio koji obuhvaća južne dijelove

Psunja, karakterizira ga reljef s vrlo razvedenom konfiguracijom te se isprepliću uzvisine

i udoline s velikim brojem vodotoka.

Južni dio prostora čine ravničarsko blago nagnuta područja koja su ujedno najpogodnija

za život i gospodarske aktivnosti te su se na navedenom području smjestila veća naselja

Općine Cernik (Baćindol, Cernik, Giletinci i Šumetlica).

Na području Općine Cernik je umjerena kontinentalna klima, koja je značajno

modificirana utjecajima gorskog masiva Psunja, pa donekle i Babje gore. Hod

temperatura, padalina, kao i drugih elemenata vremena (insolacija, magle, mrazevi, ruža

vjetrova) ukazuje na kontinentalnost, koja je karakteristična za prijelazno panonsko

područje - od središnje Panonske nizine prema južnom peripanonskom području. To

znači da su zime u pravilu razmjerno oštre, a ljeta vruća.

Prosječne su temperature razmjerno ugodne, srednja godišnja temperatura iznosi

između 10,5 i 11 °C. Prosječna je temperatura srpnja između 20 i 21, odnosno siječnja

između -0,5 °C i 1 °C. To pak znači da godišnja amplituda prosječnih temperaturnih

vrijednosti iznosi nevelikih 21 do 22 stupnja.

Ovdje prosječno godišnje padne izmedu 813 i 820 milimetara padalina, a dakako ima i

znatnih odstupanja u nekim godinama. Tako je već bilo sušnih godina s manje od 600, ili

kišnih godina s više od 1100 milimetara padalina. Ovdje osobito valja spomenuti da

okolni gorski reljef na sjeveru značajno modificira količine padalina, jer masiv Psunja

zaustavlja oblake i prima više kiše i snijega. Prosječno na Psunju padne godišnje nešto

više od 1200 mm , a južna prigorja prema Novoj Gradiški i Cerniku primaju više

padalina, nego li niski poloj u nizini Save.

U prosjeku najviše padalina padne u kasno proljeće i rano ljeto (primarni lipanjski

maksimum), te krajem godine (sekundarni prosinački maksimum). Takav godišnji hod

padalina pogoduje poljoprivrednom iskorištavanju. Magle su dosta česta pojava u ovom

tipu klime, pogotovo u zimskoj polovici godine. Dakako, one su karakteristične za niski

savski poloj, te donekle za disecirane potočne udoline u prigorju. Mraz je redovita

pojava, te njegovo kašnjenje u proljeće može nanijeti velike štete u voćarstvu i

ratarstvu. Vjetrovi koji ovdje pušu nemaju svog zasebnog imena, a prevladavaju zračne

struje iz zapadnog i sjeverozapadnog kvadranta.

12

5. STANOVNIŠTVO Na području Općine Cernik, prema popisu stanovništva 2011. godine živi 3.640

stanovnika u 1.239 kućanstava.

Stvarnu socijalnu-demografsku sliku prostora prikazuje analiza demografskih obilježja.

U većini gradova i općina na prostoru Republike Hrvatske demografske karakteristike

imaju negativna obilježja.

Grafikon 1. Broj stanovništva od 1971.g.-2011.g.

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku

U prethodnom grafikonu vidljiva su negativna demografska obilježja na prostoru Općine

Cernik. Od 1971. godine do 2011. godine, broj stanovnika na području općine znatno se

smanjio.

Emigracijske tokove na prostoru općine intenzivirala su se ratnim zbivanjima pa su neka

naselja na području općine potpuno iseljena i nemaju stanovnika. Osim prirodnog pada,

starenja stanovništva, te ratnih zbivanja stanovništvo se iseljava iz ruralnih sredina u

veća urbana središta u potrazi za boljim i kvalitetnijim uvjetima života.

Tablica 1. Popis stanovnika po naseljima

Baćin Dol 381

Banićevac 223 Cernik 1607

Giletinci 268 Golobrdac 0

Opatovac 332 Opršinac 0 Podvrško 294

1971.g. 1981.g. 1991.g. 2001.g. 2011.g.

Series1 5492 4859 4661 4235 3640

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

13

Sinlije 0

Cernička Šagovina 312 Šumetlica 223

Izvor podataka: Popis stanovnika 2011. Godine

Veliki dio Općine Cernik obilježava vrlo nepovoljno demografsko stanje te slaba

ekonomska razvijenost u odnosu na urbane sredine. Svakim popisom bilježi se sve

manje stanovnika u pojedinim naseljima dok su neka naselja potpuno prazna i iseljena te

namaju niti jednog stanovnika. Na navedenom području to su naselja Golobrdac, Sinlije i

Opršinac. Iseljavanje iz navedenih naselja nije samo uzrokovano ratnim zbivanjima iako

su ona jedan od glavnih uzroka, nego su navedena naselja udaljena od glavnih

prometnica, većih urbanih središta te kulturnih i društvenih zbivanja.

Dobna struktura stanovništva općenito pokazuje vitalnost stanovništva određenog

prostora, a stanovništvo se prema dobi dijeli u tri osnovne skupine: mlado (0-19

godina), zrelo (20-59 godina) i staro (preko 60 godina).

Grafikon 2. Dobna struktura stanovništva

Izvor podataka: Popis stanovnika 2011. Godine

U Hrvatskoj je već duži niz godina prisutan trend demografskog starenja, kojeg

karakterizira sve manji broj rođene djece i sve veći broj starog stanovništva. Prema

rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine na području općine živi 22 % mladog,

51 % zrelog i 27 % starog stanovništva. Iz grafikona o udjelu stanovnika po starosnoj

dobi vidljivo je da u Općini Cernik prevladava zrelo stanovništvo, dok je mlado i staro

stanovništvo zastupljeno u podjednakom udjelu.

Kao što je već naglašeno, starenje stanovništva ima negativne implikacije na daljnji

demografski i gospodarski razvoj. U demografskom pogledu, proces starenja

stanovništva negativno utječe kako na ukupno kretanje, tako i na strukture stanovništva.

22%

51%

27%

0-19

20-59

preko 60

14

U gospodarskom smislu, starenje stanovništva utječe na porast i smanjenje broja

stanovnika u radnoj dobi te na stupanj aktivnosti ukupnog stanovništva.

Jedna od zakonitosti društvenog razvoja je povećanje obrazovne razine njezinih

stanovnika. Obrazovanje je pogon za društvene, gospodarske i druge promjene te

napredak zemlje.

Grafikon 3: Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi

Izvor podataka: Popis stanovnika 2011 . godine

Podaci govore kako je srednjoškolsko obrazovanje najviše zastupljeno među

stanovništvom Općine Cernik (45 % stanovnika sa srednjom stručnom spremom) , ali ne

treba ni zanemariti veliki udio stanovništva s osnovnoškolskim obrazovanjem ( 31 %

stanovnika sa završenom osnovnom školom) što ukazuje na nepovoljnu obrazovnu

razinu promatranog područja. Navedena obrazovna struktura i izražajne razlike u

obrazovnim resursima neupitno utječu na budući gospodarski razvoj. Potrebne su

strukturne promjene u obrazovanju, poticanje obrazovanja, te ujednačene ponude

obrazovnog sustava i potreba tržišta rada.

5.1. RADNA SNAGA Razvoj ljudskog kapitala je važan čimbenik u gospodarskom i društvenom razvoju

Općine Cernik. Ostvarivanje konkurentnog gospodarstva zahtjeva poboljšanje

sposobnosti radne snage, a to nije kratkotrajna aktivnost koja se može brzo ostvariti,

nego je dugotrajan proces koji zahtjeva ustrajnost, sposobnost i vještine cjelokupnog

društva. Kako se poduzeća, gospodarstvo i cjelokupan prostor općine susreće sa sve

većom konkurencijom otkako su tržišta otvorena globalnom natjecanju potrebno je

prilagoditi radnu snagu današnjem tržištu rada. To uključuje reforme u obrazovanju te

usavršavanje i osposobljavanje odraslih (cjeloživotno učenje), kako bi se stanovnici kao

2% 2%

14%

31% 45%

3% 3% bez škole

1-3 razreda

4-7 razreda

osnovna škola

srednja stručna sprema

stručni studij

fakultet

15

potencijalna radna snaga mogli uključiti na tržište rada te ostvariti konkurentnost na

tržištu radne snage.

5.2. ZAPOSLENOST

Zaposleni su sve osobe koje su zasnovale radni odnos s poslodavcem, na određeno ili

neodređeno vrijeme, neovisno o duljini radnog vremena i vlasništvu pravne osobe. U

zaposlene uključujemo pripravnike (vježbenike), osobe na porodnom dopustu,

bolovanju i osobe koje su iz bilo kojeg razloga odsutne s posla do prekida radnog

odnosa. U zaposlene pripadaju i osobe koje rade u vlastitom trgovačkom društvu,

poduzeću, obrtu ili slobodnoj profesiji. Prema podacima Hrvatskog zavoda za

mirovinsko osiguranje na dan 31.12.2015. godine na području Općine Cernik zaposlene

su 403 osobe.

Tablica 2: Broj zaposlenih osoba prema osnovi osiguranja

Radnici kod pravnih osoba

Muškarci 132

Žene 158

ukupno 290

Obrtnici

Muškarci 23

Žene 7

ukupno 30

Poljoprivrednici

Muškarci 7

Žene 5

Ukupno 12

Samostalne profesionalne djelatnosti

Muškarci 2

Žene 2

Ukupno 4

Radnici kod fizičkih osoba

Muškarci 37

Žene 32

ukupno 69

Osiguranici produženog osiguranja

Muškarci 1

Žene 0

ukupno 1

Izvor podataka: Državni zavod za mirovinsko osiguranje, 31.12.2015. godine

Prema podacima iz tablice vidljivo je da je najveći broj stanovništva zaposlen kod

pravnih osoba (290 stanovnika), zatim kod fizičkih osoba (69 stanovnika), te kod

16

obrtnika (30 stanovnika). Razvidno je da se mali broj stanovnika bavi poljoprivrednim

djelatnostima za koje općina ima značajan potencijal.

5.3. NEZAPOSLENOST

Kao i u većini općina i gradova u Republici Hrvatskoj, tako i u Općini Cernik, izražena je

gospodarska kriza i recesija koja je vidljiva po broju nezaposlenog stanovništva.

Problem nezaposlenosti egzistencijalni je problem svakog pojedinca i sredine u kojoj

žive. Jedan od ključnih problema na području općine je nazeposlenost mlađe dobne

skupine koja napušta mjesto stanovanja i zbog zapošljavanja odlaze u veće urbane

sredine.

Promatrajući ukupan broj nezaposlenih na području Općine Cernik u posljednjih 6

godina, vidljiv je kontinuirani rast broja nezaposlenih, koji svoj vrhunac bilježi u 2012.,

2013. i 2014. godini. U 2015. godini iz podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na

području općine registrirano je 488 nezaposlenih osoba.

Grafikon 4: Broj nezaposlenih u razdoblju od 2010.-2016. godine

Izvor podataka: Hrvatski zavod za zapošljavanje, veljača 2016. Godine

Osobe sa postignutim višim stupnjem obrazovanja u pravilu se brže integriraju u tržište

rada, češće su radno aktivni te rjeđe rade na nesigurnim poslovima. Osobe koje nisu

završile srednje obrazovanje, ali i one koje su završile samo srednjoškolsko obrazovanje

susreću se sa značajnim problemima u integraciji na tržište rada i često se dugoročno ne

mogu uspješno uključiti u svijet rada.

8%

15%

16%

16%

16%

14%

15% 2010. godina

2011.godina

2012. godina

2013. godina

2014. godina

2015. godina

2016. godina

17

Grafikon 5: Nezaposlenost prema stupnju obrazovanja

Izvor podataka: Hrvatski zavod za zapošljavanje, veljača 2016. Godine

Što se tiče obrazovne strukture nezaposlenih, najveći udio čine osobe sa završenom

srednjom stručnom spremom, a značajan je i broj osoba bez škole i sa završenom

osnovnom školom koje su zbog niskog obrazovanja u vrlo nepovoljnom položaju na

tržištu rada, te su im vrlo mali izgledi prilikom pronalaska novog posla. Najmanji broj

nezaposlenih bilježi se u skupini visokoobrazovanih stanovnika.

Grafikon 6: Broj nezaposlenih na području Općine Cernik prema dobnoj strukturi

Izvor podataka: Hrvatski zavod za zapošljavanje, veljača 2016. Godine

Iz prethodnog grafikona vidljivo je da je na promatranom području najviše nezaposlenih

osoba u dobi od 20 do 24 godine. Rastuća nezaposlenost mlađe dobne skupine trebala

bi zauzeti prvo mjesto na listi prioriteta koje je potrebno riješavati, jer je nezaposlenost

jedna od važnih pokazatelja budućeg kretanja cjelokupne ekonomije i razvoja društva

bez školeosnovna

škola

srednjastručnasprema

viša stručnasprema

visokastručnasprema

Series1 38 126 299 18 7

0

50

100

150

200

250

300

350

0

10

20

30

40

50

60

70

20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i više

Broj nezaposlenih

18

navedene općine. Velika nezaposlenost povlači za sobom cijeli niz dodatnih socioloških,

ekonomskih, društvenih i drugih problema. Uzroci nezaposlenosti vidljivi su kroz

neefikasan sustav obrazovanja, neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada,

nepovoljno ekonomsko okruženje te nedostatak stjecanja iskustava kod mladih osoba i

nedostatak programa za stjecanje potrebnog iskustva.

6. GOSPODARSTVO Na području Općine Cernik djeluju mala i srednja poduzeća i obrti, te mala

poljoprivredna gospodarstva koja su se koncentrirala na proizvodnju za vlastite potrebe,

a ne na organiziranu produkciju za tržište.

6.1. PODUZETNIŠTVO I OBRTNIŠTVO

Prema dostupnim podacima Obrtnog registra i Registra poslovnih subjekata vidljivo je

da na području općine ima 32 poduzeća od kojih je 20 društava s ograničenom

odgovornosti, 8 jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću, 2 zadruge, 1

školska ustanova i 1 zdravstvena ustanova, te 28 obrta.

Tablica 3: Popis poduzetnika

Redni broj

Naziv Naselje Djelatnost

1. KALA d.o.o. Cernik arhitektonske djelatnosti i inžinjerstvo 2. DIREKT MARKETNIG

d.o.o. Cernik trgovina na malo hranom i pićima

3. MOLARIS d.o.o. Giletinci vađenje ruda i kamena 4. ŽAKIĆ-COMMERCE

d.o.o. Cernik proizvodnja i promet poljoprivrednih

proizvoda 5. ĐURIĆ d.o.o. Cernik trgovina na malo hranom i pićima 6. DERMA d.o.o. Cernik proizvodnja torbi,kovčega i

remenarskih proizvoda 7. KUKURIKU d.o.o. Cernik proizvodnja i konzerviranje masa

peradi 8. STANAL d.o.o. Cernik proizvodnja vina 9. ŠAGOVINA j.d.o.o. Cernička

Šagovina trgovina na malo hranom i pićima

10. SJENOKOŠA d.o.o. Cernik uzgoj ovaca i koza 11. MIKIĆ i dr.j.t.d. Cernik savjetovanje u vezi s poslovanjem 12. B.S. TEHNIKA d.o.o. Cernik rušenje građevinskih objekata i

zemljani radovi 13. CALCOM d.o.o. Cernik ostala trgovina na veliko 14. PRISIKA d.o.o. Cernik uzgoj žitarica i drugih usjeva 15. ROCOMMERCE

CERNIKd.o.o. Cernik uzgoj bobičastog, orašastog i ostalog

voća 16. CALLIDUS d.o.o. Cernik djelatnost pripreme i usluživanja pića 17. OSNOVNA ŠKOLA Cernik osnovno obrazovanje

19

MATIJA GUBEC

Izvor podataka: Registar poslovnih subjekata, prosinac 2015.g.

Mala i srednja poduzeća kao osnovni generatori zapošljavanja i razvoja privrede imaju

važnu ulogu u razvoju gospodarstva općine. Mnogi poslovni subjekti su u razdoblju

recesije prepoznali mogućnosti za ostvarenje svoje ideje pokretanjem vlastitog biznisa i

korištenjem prirodnih bogatstava.

Većina poslovnih subjekata svoj rad je usmjerila na građevinske djelatnosti,

poljoprivredne djelatnosti, te trgovinu.

Tablica 4: Popis obrta

Redni broj

Naziv Naselje Djelatnost

1. AKUSTIKA Cernik obrt za suhu gradnju, izolacije

2. ALA Cernička Šagovina

ostale građevinske djelatnosti

3. ALFA ROL Cernik izrada elemenata zaštite od sunca

4. AUTOMEHANIKA I GRADITELJSTVO GUDELJEVIĆ

Cernik popravljanje motornih vozila

5. AUTOSERVIS KLIKIĆ Cernik tehničko ispitivanje i analiza motora

6. BRAVARIJA KNEŽEVIĆ Šumetlica proizvodnja metalnih konstrukcija

7. BRAVARSKO-LIMARSKA RADIONA MARIĆ

Cernik proizvodnja metalnih konstrukcija

8. BUTURAC GRADNJA Cernik ostale građevinske djelatnosti

9. CAFFE BAR "SPORT BILLI" Cernik djelatnost pripreme i usluživanja pića

10. CAFFE BAR "CALYPSO" Cernik djelatnost pripreme i usluživanja pića

11. ELEKTROINSTALACIJE "ELMONT" Cernik elektroinstalacijski radovi

12. FRIZER ZA ŽENE I MUŠKARCE GORDANA

Cernik frizerski saloni i saloni za uljepšavanje

13. FRIZERSKO-PEDIKERSKI SALON ADRI

Cernik frizerski saloni i saloni za uljepšavanje

14. GRAFIČKA RADIONICA PROFIGRAF Cernik usluge pripreme za tisak

15. INSTALOKOP TERZIĆ Cernik izvođenje instalacija za vodu

16. INTERIJER PODOBNIK Cernik ostali završni građevinski radovi

17. ITS CONSULTING Cernik organizacija izvedbe

20

projekata za zgrade

18. KERAMIKA BARTOLOVIĆ Cernik postavljanje keramičkih pločica

19. KULUNDŽIĆ "K" Cernik fasadni i štukaturski radovi

20. LIM-MONT Cernik građevinska limarija

21. M-LOOK Cernik frizerski saloni i saloni za uljepšavanje

22. OBRTNIČKA RADIONICA TOMA Cernik trgovina na malo proizvodima od kože

23. PENDIĆ Cernik ostali završni građevinski radovi

24. PLUSCULUS Cernik računovodstvene usluge

25. ROLOPLAST Cernik ugradnja stolarije

26. SOBOSLIKARSKI OBRT LAZIĆ Cernik soboslikarski radovi

27. ŠIMIĆ AUTOLAKIRNICA Cernik pranje i bojanje motornih vozila

28. TRGOVAČKI OBRT MLADOST Cernik trgovina na malo željeznom robom

Izvor podataka: Obrtni registar, prosinac 2015.g.

Poduzetništvo i obrtništvo čine najvažniji segment poduzetničkog djelovanja i odvijanja

gospodarske aktivnosti. Nepresušno su vrelo inovacija i snažan izvor ekonomskog rasta,

stvarajući povećane mogućnosti zapošljavanja i stjecanja prihoda.

Razvojem i unapređenjem malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva jača ukupna

snaga gospodarstva čime se postiže materijalna neovisnost, a samim time i egzistencija

građana.

Zaključno, može se istaknuti kako prostora za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i

obrtništva na području Općine Cernik još ima te je potrebno poticati i unapređivati

razvoj navedenoga.

6.2. POLJOPRIVREDA

Slavonija u poljoprivrednim okvirima predstavlja poljoprivrednu regiju. To

podrazumijeva kako prirodne resurse tako i ljudski potencijal te dugotrajno iskustvo

bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom (poljoprivredna tradicija).

Općina Cernik ima dugu tradiciju bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom, ruralni je

prostor, ali kao i udrugim dijelovima Slavonije tako i u općini vidljive su promjene koje

je sa sobom donijela tranzicija. Profitabilnost i razvojni potencijal su kriteriji kojima se

projicira svaka gospodarska grana.

21

Uslijed tranzicijskih pomaka prema tržišnim kriterijima, poljoprivredna proizvodnja je

dovodena u poziciju niskoprofitabilne i neperspektivne gospodarske grane. Dodamo li

tome da je na području općine trend iseljavanja mladog radno sposobnog stanovništva,

vidljivo je kako je poljoprivredna proizvodnja zastupljena u vrlo maloj mjeri obzirom na

uvjete i potencijale kojima ovaj prostor raspolaže.

Na području Općine Cernik 685 kućanstava raspolaže s poljoprivrednim zemljištem dok

554 kućanstva nemaju poljoprivrednih površina.

Tablica 5: Prikaz PG-a, parcela i površina s obzirom na sjedište poljoprivrednih

gospodarstava

Naselja Broj PG-a Broj ARKOD parcela

Površina (ha)

Baćindol 35 253 77,25 Banićevac 28 347 107,86

Cernik 47 282 210,89 Giletinci 17 134 59,4

Golobrdac 1 16 130,24 Opatovac 48 611 159,35 Podvrško 43 559 436,26 Šagovina Cernička

21 182 78,13

Šumetlica 18 43 116,79

Izvor podataka: ARKOD na dan 31.12.2015.

Poljoprivedne površine većinom su male i rascjepkane te kao takve nisu pogodne za

proizvodnju kvalitetnijih, jeftinijih proizvoda s kojima se može konkurirati na tržištu.

Suvremena poljoprivredna proizvodnja nezamisliva je bez primjene odgovarajuće

poljoprivredne mehanizacije i opreme. Uspješnost poslovanja poljoprivrednih

gospodarstava uvelike ovisi o racionalnoj upotrebi mehanizacije i uređaja jer oni

zamjenjuju skupi ljudski rad. Mehanizaciju treba prilagoditi specijaliziranoj proizvodnji

na većim površinama kako bi se postigla ekonomska isplativost.

Prema podacima iz Popisa poljoprivrede 2003. godine na području Općine Cernik 671 kućanstvo bavi se poljoprivrednom proizvodnjom te je 1842,28 ha ukupno raspoloživog zemljišta.

Tablica 6: Broj kućanstava prema ukupno raspoloživom zemljištu

Broj kućanstava 671

Ukupno korišteno zemljište (ha) 1308,77

U vlasništvu (ha) 1072,33 Uzeto u zakup (ha) 275,41 Dano u zakup (ha) 38,97

Ostalo zemljište (ha) 533,51

22

Ukupno (ha) 1842,28

Izvor podataka: Popis poljoprivrede 2003.g. Iako navedeno područje ima uvjete za razvoj poljoprivredne proizvodnje 533, 51 ha

zemljišta spada pod ostalo zemljište, a to su neobrađene poljoprivredne površine.

Tijekom Domovinskog rata došlo je do iseljavanja stanovništva te razaranja većine

naselja na navedenim prostorima, a u tom sklopu velike štete nanesene su i

poljoprivrednoj proizvodnji te su mnoge poljoprivredne površine ostale izvan redovite

eksploatacije.

Nakon rata u pojedina naselja općine vraća se uglavnom staračko stanovništvo koje nije

adekvatna radna snaga u poljoprivredi, dok su pojedina naselja još uvijek ostala

nenaseljena, a poljoprivredna proizvodnja nije u dovoljnoj mjeri zastupljena. Posljedice

su evidentne, a manifestiraju se u prvom redu u neobrađenim, korovom zaraslim

poljoprivrednim površinama te bitno smanjenoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Katastarska izmjera koja je započela na području Općine Cernik 2005. godine, sređivanje

zemljišnog stanja, poticaji koji su omogućeni poljoprivrednim gospodarstvima su

potpora gospodarskoj djelatnosti vezanoj za poljoprivredu te unatoč gospodarskoj krizi i

recesiji, poljoprivredna gospodarstva unapređivala su svoju djelatnost.

Grafikon 6: Površina korištenog poljoprivrednog zemljišta po kategorijama

Izvor podataka: Popis poljoprivrede 2003.g.

Korištenih poljoprivrednih površina je 1308,77 ha , od toga su najviše zastupljene

oranice i vrtovi (79%), slijede livade (14%), pašnjaci (4%) i dr. Voćnjaci i vinogradi

imaju mali udio zastupljenosti u ukupnoj korištenoj poljoprivrednoj površini iako je

općina smještena na južnim obroncima Psunja koji su pogodni za razvoj voćarstva i

vinogradarstva.

23

Grafikon 7: Broj članova poljoprivrednih kućanstava prema godinama starosti

Izvor podataka: Popis poljoprivrede 2003.g.

Od 2 411 članova koji žive u poljoprivrednim kućanstvima 763 člana su mlađa od 24

godine. Ostali članovi koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom su zrele i starije

životne dobi što se može vidjeti iz prethodnog grafikona.

Podatak ukazuje na nedovoljnu zainteresiranost mladih za bavljenje poljoprivredom,

tradicionalizam koji poljoprivreda nudi, kao i nedostatak financija i zastarjelost

koncepta poljoprivredne proizvodnje.

U zadnje vrijeme na prostorima općine, zbog povoljnih klimatskih uvjeta i plodnog

prigorskog zemljišta, vinogradarstvo i voćarstvo kao poljoprivredne grane dobivaju sve

veći značaj. Skupina entuzijasta na navedenim prostorima sadi vinograde i voćnjake sa

kvalitetnim sortama koji su garancija za budući daljni uspjeh.

Osnivaju Udrugu vinogradara i voćara koja okuplja sve veći broj zainteresiranih

stanovnika, educira ih o sadnji i uzgoju višegodišnjih nasada te pravljenju vina i voćnih

rakija. Posljednih godina ulažu se znatna sredstva u sektoru vinogradarstva te su se

vinogradari sa navedenog prostora usmjerili na uzgoj i sadnju autohtone sorte

portugizac.

Od 2009. godine Udruga vinogradara i voćara organizira Dane cerničkog portugisca gdje

uz domaće specijalitete promoviraju autohtono vino cerničkog vinogorja, te je ovaj

događaj prerastao u tradicionalnu manifestaciju općine.

Osim poljodjelstva, vinogradarstva i voćarstva općina ima značajan potencijal za razvoj

stočarstva. Prema podacima iz Upisnika poljoprivrednika na dan 31.12.2015. godine 78

poljoprivrednih gospodarstava ima ukupno 1054 grla stoke te iako je navedeni prigorski

ekološki očuvani prostor pogodan za razvoj navedene poljoprivredne grane, stočarstvo

uslijed niza negativnih čimbenika nije razvijeno u dovoljnoj mjeri. Poljoprivredna

24

gospodarstva koja se bave stočarstvom najviše uzgajaju goveda i ovce dok je uzgoj konja,

svinja koza i peradi zastupljen u jako malom broju.

Cjelokupno poljoprivredno zemljište potrebno je staviti u funkciju jer predstavlja

značajni potencijal u kombinaciji s turizmom. Pored razvoja poljoprivrede, razvoj

čitavog ruralnog prostora gdje žive obiteljska gospodarstva treba planirati

sveobuhvatno.

Velike mogućnosti za razvoj poljoprivredne proizvodnje su u preorijentiranju na oblike

visokokvalitetne proizvodnje koji stvaraju povećanu novu vrijednost: kvalitetno voće i

povrće, integralna i organska proizvodnja, autohtone prerađevine i tradicijski proizvodi

i zdrava, kvalitetna i viskovrijedna hrana, s kojom se može postići konkurentnost, i za

kojom na razvijenim tržištima postoji stalno rastuća potražnja.

6.3. ZONA GOSPODARSKE NAMJENE Na području Općine Cernik za potrebe gospodarstva predviđena je zona gospodarske

namjene. Veličina zone je 42,85 ha, od čega je 27 ha vlasništvo općine, a ostalo je u

vlasništvu Republike Hrvatske i privatno. Zona ima stambeno-poslovnu i gospodarsku

namjenu sa sljedećim djelatnostima: zanatskim, uslužnim, trgovačkim i servisno-

komunalnim. Izrađen je detaljni plan uređenja te je zona opskrbljena potrebnom

infrastrukturom.

Osnovna namjera osnivanja i razvoja gospodarske zone na području Općine Cernik jest

poticanje razvoja poduzetništva, kao pokretačke snage lokalnog i regionalnog održivog

gospodarskog razvoja, a s ciljem povećanja broja gospodarskih subjekta na području

općine, kao i poboljšanja njihovih poslovnih rezultata, povećanja konkurentnosti

poduzetnika, porasta zaposlenosti, te povećanja udjela proizvodnje u ukupnom

gospodarstvu Općine Cernik.

Osnivanjem gospodarske zone očekuje se da će lokalni poslovni subjekti preseliti svoje

tvrtke u istu, te da će se privući određeni broj poslovnih subjekata iz drugih općina kao i

iz Grada Nove Gradiške što bi omogućilo otvaranje novih radnih mjesta te zapošljavanje

većeg broja ljudi s područja općine. Uslijed globalne gospodarske krize koja je nastupila

na području cijele Republike Hrvatske, pa tako i u Općini Cernik, u gospodarskoj zoni još

nema poslovnih subjekata.

25

6.4. ŠUMARSTVO

Sjeverni i središnji dio općine je pretežno šumoviti kraj koji obuhvaća južne dijelove

Psunja s pojedinim uzvisinama od 500-900 metara nadmorske visine. Na tom dijelu

primarno korištenje prostora prisutno je prvenstveno u segmentu šumarstva

(gospodarske šume).

Tablica 7: Površina šumskog zemljišta na području Općine Cernik

Državne šume Privatne šume

ha % ha % 7.015,66 98,91 80,85 1,1

Izvor podataka: Uprava šuma, Šumarija Nova Gradiška, 2012.g.

Iz prethodne tablice vidljivo je kako je 98,91% šumskih površina u državnom vlasništvu

kojima gospodari Šumarija Nova Gradiška dok je udio od 1,1% u privatnom vlasništvu.

Potencijal šumskih površina ograničen je na pojedinim dijelovima općine zbog minski

sumnjivih površina.

Područje Psunja prekriveno je bujnom biljnom vegetacijom, u visinskim zonama

prevladavaju acidofilne bukove šume, u srednjem brdskom pojasu šume hrasta kitnjaka

dok su u nižim silikatnim strminama rasprostranjene šume hrasta kitnjaka, cera i

kestena.

6.5. LOVSTVO Općina Cernik je jedinstven očuvani prirodni prostor na južnim padinama Psunja i

zapadnim padinama Požeške gore u kojem je zastupljena prirodna raznolikost te bogat

biljni i životinjski svijet. Pruža povoljne uvjete za razvoj lova jer su navedena kvalitetna

prirodna staništa pogodna za razvoj niske i visoke divljači.

Lovačko društvo „Srnjak“ broji preko 100 članova i jedno je od najbolje organiziranih

lovačkih društava na području Brodsko-posavske županije. Veliki značaj pridaje se

promicanju lovstva, unapređenju uzgoja i zaštite divljači te zaštiti čovjekova okoliša.

Lovačko društvo gospodari lovištem „Klačinac“ ukupne površine 4.591 ha, a koje se

prostire uz naselja Opatovac, Podvrško, Šumetlica, Cernik, Giletinci, Baćindol i

Golobrdac. Lovište je bogato svim vrstama divljači (srna, divlja svinja, vepar, fazan, zec,

prepelica itd.), omeđeno je gorom Psunj te iznimno bogato šumskom vegetacijom.

Zahvaljujući prirodnim ljepotama općine te dobro organiziranom lovačkom društvu na

navedenom prostoru vidljiv je potencijal razvoja lovnog turizma.

26

6.6. TURIZAM Ruralni turizam kao značajan čimbenik aktivaciji i održivom razvoju ruralnih područja

pomaže u očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu,

tradicijsku i ekološku proizvodnju.

Važnost ruralnog turizma ogleda se u vrlo važnoj interakciji i proizvodnji

tradiocionalnih proizvoda, prezentiranju tradicije te korištenju prirodnih resursa kao

njegovog sastavnog dijela.

Općina Cernik je privlačna zbog prirodnih bogatstava i kulturno-povijesnih atrakcija.

Očuvanost navedenog prostora, rijetka naseljenost pojedinih prostora općine, očuvana

tradicijska graditeljska baština i povijesne građevine daju velike razvojne mogućnosti za

unapređenje selektivnih oblika turizma od kojih se već neki na navedenom prostoru

razvijaju poput zdravstvenog turizma, lovnog turizma, seoskog turizma, vjerskog

turizma, gastroturizma itd.

Turizam nije u dovoljnoj mjeri razvijen obzirom da općina ima veliki potencijal kojim

raspolaže za razvoj navedenog u cilju ostvarivanja većih gospodarskih učinaka.

Osobitosti i atrakcije koje na području općine imaju veliki turistički potencijal su

slijedeće:

DVORAC KULMER

U samom središtu naselja Cernik nalazi se barokni dvorac koji ja danas zapušten, vidljivo

devastiran te nije otvoren za posjetiteljske skupine. Dvorac je za vrijeme turske

vladavine bio utvrda koju je 1753. godine obitelj Marković obnovila i pretvorila u

barokni dvorac s četiri kule na uglovima. Dvorac je u zadnjih 150 godina često mijenjao

vlasnike, a zadnji vlasnik je bio grof Aleksandar Kulmer koji je 1946. godine Zakonom o

nacionalizaciji razvlašćen.

Navedeni vrijedan spomenik kulture uz neriješene imovinsko-pravne odnose, te

nedostatak financijskih sredstava za njegovu obnovu prepušten je vremenskim

utjecajima i propadanju, a porazna je činjenica da je objekt stavljen pod zaštitu te je

zabilježen u Registru zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske, ali navedena

činjenica nije bitno promijenila trenutnu situaciju što potvrđuje da državne službe ne

mogu efikasno zaštititi kulturno naslijeđe ili za pojedino nisu dovoljno zainteresirani da

ga primjereno zaštite i obnove.

Rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa, adekvatnom obnovom te stavljanjem

navedenog objekta u funkciju moglo bi se pridonijeti razvoju kontinetalnog turizma na

području općine.

27

FRANJEVAČKI SAMOSTAN

1 728. godine na području naselja Cernik gradi se Franjevački samostan i drvena crkva

Sv. Petra. Samostan se sastoji od četiri samostalna krila s pripojenom crkvom s bočnim

zvonikom.

Danas je samostan središte kulture i vjerskog turizma. U sklopu samostana otvorena je

knjižnica koja posjeduje preko 7 000 knjiga, otvorena je galerija suvremene umjetnosti u

kojoj se održavaju izložbe slikarskih i kiparskih djela.

U jednom dijelu samostana mogu se vidjeti izlošci iz Svete Zemlje. 2 km sjeverno prema

akumulacijskom jezeru „Bačica“ nalazi se i manja crkva Sv. Leonarda koju stanovnici

Cernika zovu „Linarta“. Crkva je uz pomoć stanovnika općine potpuno obnovljena i

adaptirana. Uz crkvu se nalazi izvor za koji stanovnici kažu da ima čudotvorna svojstva.

KULA GRAČANICA

Utvrda Gračanica nalazi se na južnim obroncima Požeške gore istočno od naselja

Baćindol. Utvrda je okrugla građevina okružena opkopom na kojoj dominira kula

okrenuta prema jugu.

Djelovanjem vremenskih utjecaja vrh kule se urušio te iako se nalazi u izrazito lošem

stanju građevina je najsačuvanija srednjovjekovna utvrda novogradiškog kraja.

STRMAC

Izletište Stmac smješteno je u podnožju gorja Psunj ispod brijega Strmac, a okruženo je

sa svih strana miješanom šumom (crnogorica i bjelogorica). Nalazi se u prema jugu

otvorenoj dolini kojom teku gorski potoci Šumetlica i Begovica. Sa sjevera dolina je

zaštićena gorjem Psunj na kojem se nalazi i najviši vrh Slavonije Brezovo Polje. Izletište

je oko 12 kilometara udaljeno od Grada Nove Gradiške , željeziničke pruge i auto ceste

Zagreb – Lipovac. 1930. Godine Strmac je uređen kao ljetovalište. Poslije toga na Strmcu

se gradi hotel, bolnica za plućne bolesnike, brojne vikendice, a umjetno jezero se

adaptira te postaje bazen za kupanje. Izgrađeni su tereni za male sportove: odbojku,

košarku, mali nogomet, trim staza i sl. Strmac je postao izletište i mjesto brojnih

posjetitelja , izletnika, športaša, lovaca, planinara i djece.

Za vrijeme Domovinskog rata izletište je pretrpjelo velika razaranja te je potpuno

uništeno i devastirano. 1 999 godine općina Cernik uz pomoć Turističke zajednice Grada

Nove Gradiške ulaže velike napore da sukladno financijskim mogućnostima obnove

izletište koje je potpuno devastirano i zapušteno. Izletište se uređuje, ali u nedovoljnoj

mjeri. Još uvijek nema smještajnih i ugostiteljskih objekata, bazen nije adekvatno uređen

te izletište posjećuju samo stanovnici novogradiškog kraja iako postoje uvjeti da se na

28

navedenim prostorima razvije zdravstveni, planinarski, lovni, športski i mnogi drugi

oblici turizma te Strmac postane prepoznatljiva turistička destinacija.

Slika 2: Izletište Strmac

Razvoju kontinentalnog turizma pridonose brojna obiteljska poljoprivredna

gospodarstva koja se razvijaju na području općine te njihovo zanimanje za seoskim

turizmom u stalnom je porastu obzirom na postojanje atraktivnih i netaknutih ruralnih

predjela s točno određenim načinom života, kulturom i običajima. Potreba za očuvanjem

takvih seoskih sredina daje stanovništvu mogućnosti prihodovanja kroz turističke

usluge i očuvanje izvornih usluga i proizvoda kreiranjem ponude za drugačiji odmor.

Veliku važnost u razvoju turističke ponude imaju slijedeće brojne manifestacije na

području općine:

Cernički krmokolj

Dani cerničkog portugisca

Automoto susret na Strmcu

Ćuptetijada

Susret zborova

Susret orkestara

Folklorni susreti

Božićni koncert

Manifestacije zauzimaju važno mjesto među turističkim proizvodima Općine Cernik jer

predstavljaju jedinstven doživljaj za posjetitelje kroz koji se oni upoznaju s kulturom i

običajima navedenog kraja.

Općina Cernik obzirom na prirodne ljepote, povijesne građevine, čist i očuvan okoliš te

brojne manifestacije koje dočaravaju stare običaje, ima veliki potencijal da svoj

29

gospodarski razvoj usmjeri na turistički razvoj te postane poznata kontinentalna

turistička destinacija.

6.7. ČLANSTVO U LAG-u

Stvaranje lokalnih partnerstva, nazvanih lokalne akcijske grupe (LAG), započinje

povezivanjem lokalnih dionika iz sva tri sektora. LAG-ovi su originalan i važan dio

pristupa LEADER. Zadatak im je izrada lokalnih razvojnih strategija te usmjeravanje i

praćenje njihove provedbe uključujući korištenje sredstava potpore.

Učinkoviti su u poticanju lokalnog održivog razvoja iz sljedećih razloga:

okupljaju i kombiniraju postojeće ljudske i financijske resurse iz javnog, privatnog i

civilnog sektora te volontere

udružuju lokalne dionike oko zajedničkih projekata i međusektorskih akcija, kako bi se

postigla sinergija, zajedničko vlasništvo te kritična masa potrebna za poboljšanje

ekonomske konkurentnosti područja

jačaju dijalog i suradnju između različitih ruralnih dionika, koji često nemaju iskustvo

zajedničkog rada, te se tako smanjuju potencijalni konflikti i moderiraju situacije u

kojima se dogovaraju rješenja kroz konzultacije i razgovore

kroz interakciju različitih partnera moderiraju proces prilagođavanja i promjene

uzimajući u obzir brigu za okoliš, diversifikaciju ruralnog gospodarstva i kvalitetu

življenja.

LAG treba udružiti partnere iz javnog i privatnog sektora, pazeći na uravnoteženu

zastupljenost predstavnika postojećih lokalnih interesnih skupina, koji dolaze iz

različitih socio-ekonomskih sektora. Na razini odlučivanja, bar 50% članova mora

dolaziti iz poslovnog sektora i sektora civilnog društva.

U želji da se unaprijedi gospodarstvo i poboljša kvaliteta života na ovome području,

Općina Cernik zajedno s Gradom Nova Gradiška te općinama Stara Gradiška, Okučani,

Gornji Bogićevci, Dragalić, Rešetari, Staro Petrovo Selo, Vrbje i Davor osnivač je LAG-a

„Zapadna Slavonija“. Članstvo Općine Cernik u LAG-u „Zapadna Slavonija“ može znatno

potaknuti gospodarski razvoj navedene ruralne sredine.

30

Slika 3: LAG „Zapadna Slavonija“

7. INFRASTRUKTURA

Kvalitetna fizička infrastruktura, uključujući prometnu, komunalnu, informacijsko-

komunikacijsku i druge infrastrukture, važan su preduvjet u kreiranju i podržavanju

poslovnog okruženja koje je poticajno za ulaganje, ekonomski rast i otvaranje novih

radnih mjesta. Ona je ujedno i preduvjet za uravnoteženi i održiv društveno-ekonomski

razvoj općine.

Na području Općine Cernik iako se kontinuirano ulaže u razvoj infrastrukture, ona još

nema zadovoljavajući stupanj razvijenosti kakav je u većim urbanim sredinama.

7.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA

Općina Cernik ima relativno povoljan prometni položaj iako se prostor općine ne nalazi

uz koridor glavne prometne infrastrukture koju čini državna cesta D-4. Povoljna strana

geoprometnog položaja je što prostorom Općine Cernik prolazi trasa državne ceste D-

51 koja spaja općinu s Gradom Nova Gradiška te u produžetku s glavnim prometnim

pravcem D-4.

Razvijenost prometnica na lokalnoj razini je zadovoljavajuća obzirom da su sva naselja

općine spojena s središtem općine odnosno naseljem Cernik u kojem se nalaze sve važne

javne ustanove.

Popis cesta na području Općine Cernik:

Županijska cesta Ž-4139 – spaja naselja Giletinci i Cerničku Šagovinu s naseljem

Cernik

Županijska cesta Ž-4140 – spaja naselja Šumetlicu i izletište Strmac s Cernikom

31

Državna cesta D-51 i županijska cesta Ž-4141 – spaja Baćindol, Banićevac i

Opršinac s Cernikom

Državna cesta D-51 i županijske ceste Ž-4126 i Ž-4141 – spaja Opatovac,

Podvrško i Golobrdac s Cernikom

Tablica 8: Popis cesta na području Općine

Državne ceste Dionica Duljina (km)

D51 Gradište (D53)-Požega-Nova Gradiška (A3)

17,38

Županijske ceste

Dionica Duljina (km)

Ž4126 Podvrško-Opatovac 5,818

Ž4139 Šagovina Cernička-Giletinci-Cernik 7,891 Ž4140 Strmac-Šumetlica-Ž4141 7,848 Ž4141 D51-Cernik-Nova Gradiška 6,317

Lokalne ceste Dionica Duljina L 42007 D51-Banićevac 0,93 L 42054 L42055- Šagovina Cernička 4,14

Izvor: ŽUC Slavonski Brod

Sva naselja unutar Općine Cernik povezana su na državnu cestu D-51 te preko navedene

spojena su sa širim područjem van granica općine. Obzirom na ratna razaranja i

granatiranja kojima je bilo izloženo područje Općine Cernik sve prometnice su bile

izrazito oštećene te je općina pristupila sukladno financijskim sredstvima i

mogućnostima obnovi i adaptaciji navedenih prometnica. Iako se radi o velikim

kapitalnim ulaganjima veći dio navedenih prometnica uspješno je adaptiran.

Sve prometnice unutar Općine Cernik nastale su iz prethodnih makadamskih cesta te su

neadekvatno osigurane i nepodobne za promet od nacionalnog značaja iako se

kontinuirano ulaže u njihovo održavanje. U pojedinim naseljima vidljiva je potreba

izgradnje nogostupa te će jedan od prioriteta biti unapređenje prometne infrastrukture.

7.2. VODOOPSKRBA

Naselja na području općine vodom se snabdijevaju iz vodozahvata na umjetnom jezeru-

akumulaciji Bačica koje se nalazi u naselju Giletinci, te izvorišta na području naselja

Podvrško, Opatovac i Golobrdac. Ukupna zapremina akumulacije Bačica koja se koristi

za opskrbu vodom područja Nove Gradiške i Cernika iznosi 960 000 m3 te može

osigurati količine vode od 80 l/sek.

Postojeće stanje vodoopskrbnog sustava na području Općine Cernik nije zadovoljavajuće

unatoč postojanju akumulacije Bačica te izvorišta lokalnih vodotoka budući da

32

vodoopskrbnim sustavom nisu obuhvaćena sva naselja te je mali broj kućanstava

priključen na vodoopskrbni sustav ( 35% kućanstava).

Postojećim djelomično izgrađenim vodoopskrbnim sustavom osigurana je opskrba vode

i to u naseljima Cernik, Šumetlica, Opatovac i Podvrško.

Naselja koja nemaju riješen i izgrađen sustav vodoopskrbe vodom se snabdijevaju iz

bunara koji su podložni onečišćenju zbog podzemnih voda koja najčešće nije

zdravstveno ispravna ni upotrebljiva za piće.

Kućanstva koja nisu priključena na vodoopskrbni sustav su uglavnom staračka

kućanstva, kućanstva koja nemaju legalizirane stambene objekte te jedan od glavnih

razloga je visoka cijena za priključenje na vodoopskrbni sustav.

7.3. SUSTAV ODVODNJE

Cjeloviti sustav odvodnje kao dio vodnogospodarskog sustava nije realiziran na

području općine, izgrađen je samo dio glavnih kolektora ukupne kanalske mreže i to u

naselju Cernik (sa spojem na mrežu Grada Nove Gradiške). U ostalim naseljima sustav

odvodnje nije izgrađen iz razloga što su za realizaciju navedenoga potrebna velika

kapitalna ulaganja, a ostala naselja su slabije naseljena ili nenaseljena.

Obzirom da je sustav odvodnje jedan od osnovnih preduvjeta zaštite okoliša i osiguranja

potrebnog urbanog sanitarnog standarda vidljiva je potreba izgradnje navedenog u svim

naseljima Općine Cernik u kojima stanovništvo odvodnju otpadnih voda rješava putem

sabirnih jama.

7.4. ELEKTROOPSKRBA

Općina Cernik se električnom energijom snabdijeva putem elektroopskrbnog sustava

preko transformatorske stanice TS 35/10 kV u Novoj Gradiški. Neposredna blizina

urbanog središta Nove Gradiške s kojom Cernik čini gotovo jedinstvenu prostornu

cjelinu rezultira i zajedničkim elektroopskrbnim sustavom koji se s prostora Nove

Gradiške nastavlja na Cernik.

Budući da trenutno nema povećanja broja stanovnika niti izgradnje velikih poslovnih

objekata može se zaključiti da u budućem periodu neće doći do potrebe da se značajnije

povećaju postojeći objekti i uređaji elektroopskrbne infrastrukture.

33

7.5. PLINOFIKACIJA

Na području Općine Cernik plinoopskrba realizirana je povezivanjem na plinski sustav

Nove Gradiške preko mjerno redukcijske stanice smještene na području Nova Gradiška.

Nakon MRS-a plin se putem srednjotlačnih vodova (tlaka 4 bara) dovodi na područje

Općine Cernik. Plinska mreža je postavljena samo u naselju Cernik dok u ostalim

naseljima nije izgrađen sustav plinoopskrbe. Na plinoopskrbni sustav u naselju Cernik

na plinsku mrežu priključeno je 169 potrošača u kategoriji kućanstva i 28 potrošača u

kategoriji poduzetništvo.

Daljnje aktivnosti Općine Cernik usmjerene su plinoficiranju ostalih naselja u općini iz

razloga što plin kao energent najmanje zagađuje okoliš, ima visoku energetsku

efikasnost te relativno nisku cijenu. Razvoj plinske mreže u ostalim naseljima općine

koja nemaju sustav plinoopskrbe uvelike ovisi o koncesionaru plina Plin projektu d.o.o.

iz Nove Gradiške.

7.6. TELEKOMUNIKACIJSKI I POŠTANSKI PROMET

Razvijenost telekomunikacijskog prometa na području Općine Cernik relativno je visoka.

Sustav telekomunikacije općine sastoji se od uređaja za komutaciju i uređaja za prijenos

smještenih u građevinskim objektima, a povezanih spojnom mrežom preko prijenosnih

medija. Sustav telekomunikacije sastoji se od mjesnih telefonskih centrala koje se kao

udaljeni pretplatnički stupnjevi (UPS) tipa AXE-10 oslanjaju na područnu centralu u

Novoj Gradiški.

Unutar promatranog područja Općine Cernik postoje tri mjesne centrale izgrađene u

naseljima Cernik, Opatovac i Cernička Šagovina. Kao prijenosni medij u javnoj

telekomunikacijskoj mreži Općine Cernik koriste se prvenstveno svjetlosni kabeli kao

dio magistralne i lokalne mreže. Telekomunikacijski sustav na području Općine Cernik

može se okarkterizirati zadovoljavajućim.

Poštanska mreža unutar područja usklađena je s koncentracijom korisnika prostora, pa

u naselju Cernik svojim radom djeluje poštanski ured koji pokriva cjelokupno područje

općine i zadovoljava sve potrebe stanovništva.

7.7. JAVNA RASVJETA U današnje vrijeme ljudska potreba za mobilnošću generirala je nužnost kvalitetnog

javnog osvjetljenja. Kvalitetna javna rasvjeta omogućuje sigurno odvijanje prometa te

nesmetano obavljanje najrazličitijih aktivnosti.

Mreža javne rasvjete kao osnovne infrastrukture nije izgrađena u svim naseljima na

području Općine Cernik. U naseljima u kojima je izgrađena javna rasvjeta, rasvjetna tijela

34

su ekološki neprihvatljiva, a obzirom da je navedena u vlasništvu lokalnih jedinica te se

njeno održavanje financira iz lokalnog proračuna, općina u skladu sa svojim ograničenim

financijskim mogućnostima ulaže u sustav javne rasvjete.

Značajne uštede mogu se postići korištenjem energetski učinkovitih rasvjetnih tijela,

učinkovitim upravljanjem javnom rasvjetom te praćenjem troškova i potrošnje javne

rasvjete.

7.8. GOSPODARENJE OTPADOM

Otpad predstavlja problem svih naseljenih područja kao i onih prostora na kojima su

prisutne značajnije gospodarske djelatnosti. Evakuiranje otpada sa naseljenih područja

kao i njegovo kvalitetno zbrinjavanje relativno je skup proces koji se može kvalitetno i u

potpunosti realizirati samo u okviru gušće naseljenih područja.

Općina Cernik sakupljanje otpada rješava na način da sporazumno s Gradom Nova

Gradiška i gradskim komunalnim poduzećem „Slavča“ d.o.o. prikuplja otpad te ga odlaže

na odlagalište južno od grada na lokaciji Prvča.

Na području općine nema reciklažno dvorište ni postavljenih zelenih otoka te je vidljiva

potreba nabave navedenoga jer djelotvorno i po okoliš neškodljivo zbrinjavanje otpada

predstavlja polaznu osnovu za očuvanje prirodnih kvaliteta i urbanog standarda. Veliki

problem predstavljaju i ilegalna odlagališta otpada te nedovoljno razvijena svijest

stanovnika o štetnosti po zdravlje i okoliš navedenog načina odlaganja otpada.

8. PRIRODNA I KULTURNA DOBRA

8.1. PRIRODNA DOBRA

Osnovne kvalitete okoliša i postojeće ekološke vrijednosti prostora zastupljene su

prvenstveno u očuvanom prirodnom okruženju, relativno maloj izgrađenosti prostora te

postojećim zaštićenim dijelovima prirodnog okoliša. U okviru tih vrijednih dijelova

okoliša posebno se ističu šumovito područje gore Psunj s enklavama pašnjaka, livada i

proplanaka te udolina s brdskim potocima. Upravo zbog vrijednosti navedenog područja

isto ima značajan potencijal za razvoj izletničko-rekreacijskog turizma.

Udolina Strmac je područje visoke vrijednosti koje treba očuvati u izvornom izgledu, te

je predviđena zaštita navedenog predjela. Nadalje, šume gorskog predjela Psunja imaju

posebnu krajobraznu vrijednost. Karakteristike prirodnog okruženja visoke kvalitete sa

šumom crnogorice i postojećim vodotokom su ekološki vrijedna područja koja se

nadopunjuju povoljnim klimatskim uvjetima. Navedeni povoljni uvjeti su rezultirali

izgradnjom bolnice na lokalitetu Strmac.

35

8.2. KULTURNA DOBRA

Kulturna baština, materijalna i nematerijalna, zajedničko je bogatstvo svih stanovnika

navedenog područja u svojoj raznolikosti i posebnosti, a njezina zaštita jedan je od

važnih čimbenika za prepoznavanje, definiranje i afirmaciju kulturnog identiteta.

Područje Općine Cernik bogato je različitim kulturnim dobrima kategorije profanih i

sakralnih objekata, grobne arhitekture i sl. Od kojih su zaštićena kulturna dobra te

preventivno zaštićena kulturna dobra slijedeća:

Zaštićena kulturna dobra

Tablica 9: Zaštićena kulturna dobra Općine Cernik

Oznaka dobra

Mjesto Naziv Vrsta

Z-1275 Baćindol Srednjovjekovni grad Gračanica

Nepokretno kulturno dobro

Z-1278 Cernik Crkva sv. Petra sa samostanom Nepokretno kulturno dobro

Z-1279 Cernik Dvorac Marković-Kulmer Nepokretno kulturno dobro

Z-1355 Cernik Inventar crkve sv. Petra Pokretno kulturno dobro Z-4611 Cernik Orgulje u crkvi sv. Petra Pokretno kulturno dobro Z-4969 Podvrško Ruševine grada Podvrško s

grobljem Nepokretno kulturno

dobro Izvor podataka: Registar kultrnih dobara RH

Preventivno zaštićeno kulturno dobro

Tablica 10: Preventivno zaštićeno kulturno dobro

Oznaka dobra

Mjesto Naziv Vrsta

P-4976 Cernik Knjižnica franjevačkog samostana

Pokretno kultrno dobro

P-5004 Cernik Židovsko groblje u Cerniku Nepokretno kulturno dobro

Izvor podataka: Registar kulturnih dobara RH

Najznačajnija zaštićena kulturna dobra izrazite kulturno-povijesne i arhitektonske

vrijednosti nalaze se unutar naselja Cernik.

Graditeljska kulturna baština izložena je trajnim utjecajima modernizacije te je zbog

svoje materijalne strukture osobito osjetljiva i sklona propadanju. Propadanju

graditeljske baštine na području općine pridonijela su ratna razaranja, nedostatana

financijska sredstva, nerješeni imovinsko-pravni odnosi i sl.

36

Napuštanje seoskih sredina te odlasci u veća urbana središta tekođer su uzrokovala

propadanje navedenih povijesnih cjelina osim sakralnih građevina koje se koriste te

uglavnom imaju namjenu pa se kontinuirano ulaže u njihovo održavanje.

Raznolikost navedenog područja koja obuhvaća prirodna i kulturna bogatstva

neobnovljiv je resurs područja Općine Cernik koji zahtjeva očuvanje, skrb, vrednovanje i

korištenje prema načelu održivosti. Osim ishođenja financijskih sredstava potrebna su

znanja i vještine svih zainteresiranih za održivi razvoj kulturne i prirodne baštine koje je

potrebno uvrstiti u ciljeve, priroritete i mjere kako bi se objedinila zaštita kulturne i

prirodne baštine te njezina gospodarska vrijednost.

9. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

Društvene djelatnosti (uprava, prosvjeta, zdravstvo, šport i sl.) te udruge i vjerske

zajednice čine nadogradnju navedenog područja. Razvitak društvenih djelatnosti mora

slijediti potrebe i na taj način podizati i poboljšavati standard i kvalitetu življenja

stanovništva.

Područje Općine Cernik danas je opremljeno slijedećom društvenom infrastrukturom i

sadržajima koji se uglavnom nalaze u naselju Cernik:

Javna uprava

Osnovnoškolsko obrazovanje

Predškolski odgoj

Zdravstvo

Civilno društvo

Vjerske zajednice

Šport i rekreacija

9.1. JAVNA UPRAVA

Općina Cernik ustrojena je kao jedinica lokalne samouprave unutar Brodsko-posavske

županije. Općinska uprava smještena je administrativnom središtu općine, naselju

Cernik, a za upravne poslove nadležan je Jedinstveni upravni odjel.

Općinsko vijeće je predstavničko tijelo svih građana koje donosi akte u okviru svojeg

djelokruga te obavlja poslove u skladu s zakonom i statutom općine. Broji 13 članova.

Izvršna tijela su načelnik i zamjenik načelnika.

Svojim radom na području općine djeluje i 8 Mjesnih odbora kao tijela koja neposredno

sudjeluju u odlučivanju o lokalnim poslovima.

37

9.2. OSNOVNOŠKOLSKO OBRAZOVANJE

Pučka prosvjeta u Cerniku razvila se na vjerskoj i prosvjetiteljskoj tradiciji Franjevačkog

samostana od 1736. godine kada su franjevci osnovali latinsku školu. Prva svjetovna

škola utemeljena je 1858. godine te je do 1951. godine bila četverorazredna niža pučka

škola. 1954. godine uvode se viši razredi, a 1973. godine nastava se obavlja u novoj

moderno opremljenoj školskoj zgradi koja nosi naziv Osnovna škola „Matija Gubec“.

Školska zgrada u koju se kontinuirano ulaže sukladno financijskim mogućnostima

smještena je u središtu naselja Cernik dok je južno od škole izgrađena športska dvorana.

Osnovna škola „Matija Gubec“ obuhvaća matičnu školu i 5 područnih odjela i to:

PO Cernička Šagovina

PO Baćindol

PO Banićevac

PO Opatovac

PO Podvrško

Slika 4. Osnovna škola „Matija Gubec“

U 2015/2016. školskoj godini školu pohađa 264 djece od toga 116 djece u razrednoj

nastavi i 148 djece u predmetnoj nastavi. Matična škola „Matija Gubec“ provodi

osmogodišnje školovanje u jednosmjenskom radu dok se u područnim školama u

prijepodnevoj smjeni odvija nastava za učenike od 1 do 4 razreda. Više razrede osnovne

škole pohađaju u matičnoj školi u naselju Cernik.

38

Matična škola u naselju Cernik primjereno je obnovljena i opremljena potrebnom

infrastrukturom, uz nju je izgrađena i nova nastavno-športska dvorana te su sukladno

mogućnostima obnovljene i adaptirane sve područne škole.

Školsko dvorište Osnovne škole „Matija Gubec“ krasi fontana i maketa naselja Cernik.

Fontana je izgrađena od građevinskog materijala, kamena, iz cerničkog kamenoloma dok

maketa naselja Cernik dužine 6,5m i širine 3,5m predstavlja naselje Cernik sa svim

pripadajućim objektima koji su vjerna preslika originalu.

Osnovna škola je jedna od važnih društvenih ustanova jer ima mnogobrojne funkcije,

pruža određeno znanje i javni odgoj, organizira kulturne djelatnosti te je središte

mnogih inicijativa i inovacija u ruralnom području, pa je vidljiva potreba stalnog

ulaganja u unapređenje rada Osnovne škole.

9.3. DJEČJI VRTIĆ „MATIJA GUBEC“ Dječji vrtić „Matija Gubec“ je podružnica Dječjeg vrtića Nova Gradiška te obavlja i

provodi programe njege, odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite i prehrane za djecu

predškolske dobi. Predškolski odgoj unutar dječjeg vrtića ostvaruje se u skladu s

socijalnim, kulturnim i drugim potrebama djece a sve u skladu s Zakonom o

predškolskom obrazovanju i odgoju. U redovnom vrtićkom programu je u 2016. godini

33 djece polaznika vrtića.

U sklopu dječjeg vrtića svake godine realizira se program namijenjen djeci koja za

godinu dana polaze u osnovnu školu, a nisu obuhvaćena redovnim programom

predškolskog odgoja u Dječjem vrtiću.

Općina sukladno financijskim mogućnostima te različitim akcijama obnavlja dječji vrtić

(podne obloge, plinsko centralno grijanje i sl.) te ga oprema potrebnom opremom za rad

s djecom (didaktičke igračke itd.).

9.4. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA ZAŠTITA

Primarna zdravstvena zaštita na području Općine Cernik trebala je biti organizirana

kroz Dom zdravlja „dr. Andrija Štampar“ Nova Gradiška. U naselju Cernik izgrađena je

ambulanta primarne zdravstvene zaštite, ali navedena trenutno nije u funkciji, pa

stanovnici općine primarnu i sekundarnu zdravstvenu zaštitu ostvaruju na području

Grada Nove Gradiške u Općoj bolnici Nova Gradiška te u ordinacijama opće obiteljske

medicine što predstavlja problem stanovnicima iz udaljenih naselja na području općine.

Na lokalitetu Strmac izgrađena je Specijalna bolnica za psihijatriju i palijativnu skrb „sv.

Rafael“. Djelatnosti Specijalne bolnice „sv. Rafael“ provode se u okviru odjela za kronične

39

duševne bolesti i palijativnu skrb, te bolnica raspolaže s 143 ležaja od kojih je 40 za

palijativnu skrb, a ostali su predviđeni za kronične duševne bolesnike.

Izgradnju bolnice i opremanje financirao je Bolnički red Milosrdne braće sv. Ivana sa

sjedištem u Italiji. Otvaranje navedenog bolničkog kompleksa veoma je značajno za

općinu jer nudi mogućnosti zapošljavanja stanovnika općine te pruža mogućnost

proizvođačima hrane da prodaju svoje proizvode.

Slika 5: Bolnica „Sv. Rafael“ na Strmcu

Na području Općine Cernik svojim radom djeluje i Dom za starije i nemoćne u privatnom

vlasništvu, a osnovan s ciljem podizanja kvalitete života, pružanja zdravstvene, socijalne

i psihološke pomoći. Centar za socijalnu skrb nalazi se u Gradu Novoj Gradiški.

Stanovnicima Općine Cernik na raspolaganju je polivalentna ordinacija dentalne

medicine koja se nalazi u naselju Cernik te zdravstvena ustanova za ljekarničku

djelatnost koja raspolaže svim vrstama zdravstvenih pomagala, lijekova, ortopedskih

pomagala, homeopatskih pripravaka i medicinske kozmetike.

9.5. CIVILNO DRUŠTVO Civilni sektor se sastoji od aktera koji, pojednostavljeno rečeno, istovremeno

promoviraju i pojedinačne interese i dobrobit zajednice. Koliko je civilni sektor jak

najbolje se može ustanoviti na temelju brojnosti udruga građana i drugih civilnih udruga

i inicijativa.

Udruge se osnivaju iz različitih pobuda, prvenstveno s ciljem unapređenja političkih ili

društvenih ciljeva svojih članova. Udruge u današnje vrijeme pokrivaju izrazito velik

broj područja i stajališta.

40

Udruge područja Općine Cernik

Tablica 11: Popis udruga Općine Cernik

Redni broj

Naziv Naselje

1. Udruga za kreativni razvoj "Chernik Campus" Cernik 2. Dobrovoljno vatrogasno društvo Cernik Cernik 3. Nogometni klub "Mladost" Cernik 4. Dobrovoljno vatrogasno društvo Baćindol Baćin Dol 5. Udruga vinogradara i voćara Cernik Cernik 6. Šahovski klub "Cernik" Cernik 7. Športsko-ribolovna udruga "Bačica-Cernik" Cernik 8. Kulturno umjetnička udruga "Cernik" Cernik 9. Nogometna škola "Vlaović" Cernik

10. Hrvatsko pjevačko društvo "Tomislav" Cernik 11. Vatrogasna zajednica Općine Cernik Cernik 12. Udruga mladih Baćindol Baćin Dol 13. Udruga matice hrvatskih umirovljenika Cernik 14. Kulturno umjetnička udruga "Hrvatska seljačka

sloga" Opatovac

15. Lovačka udruga "Srnjak" Cernik

Izvor podataka: Registar udruga Republike Hrvatske

Općina Cernik u okviru svojih proračunskih sredstava kontinuirano pomaže rad udruga,

a one sredstvima proračuna odgovorno raspolažu te su iznimno aktivni u svom radu.

DOBROVOLJNA VATROGASNA DRUŠTVA

Na području Općine Cernik svojim radom djeluju tri dobrovoljna vatrogasna društva, a

prvo vatrogasno društvo je na području Općine Cernik utemeljeno 1885. godine te od

osnutka, pa do danas navedena društva daju veliki doprinos spašavanju ljudi i imovine

što je bilo najvidljivije za vrijeme Domovinskog rata. Općina izdvaja iz proračuna

financijska sredstva sukladno svojim mogućnostima, ali uz veću financijsku potporu

društva bi bila primjerenije opremljena. Vatrogasna društva okupljaju veliki broj mladih

članova što je svakako dodatni poticaj da se unaprijedi njihov rad na području općine.

UDRUGA ZA KREATIVNI RAZVOJ „CHERNIK CAPMUS“

Udruga za kreativni razvoj "Chernik Campus" neprofitna je udruga registrirana na

području Općine Cernik koja okuplja mlade i kreativne osobe kojima je cilj doprinijeti

kulturnoj i društvenoj revitalizaciji područja općine Cernik kao ruralnog i nerazvijenog

područja.

41

Inicijativa za okupljanjem i osnivanjem udruge potekla je prvenstveno iz razloga

nedovoljno razvijenih društvenih sadržaja i aktivnosti za djecu i mlade na području

općine.

UDRUGA VINOGRADARA I VOĆARA

Obzirom da je Općina Cernik smještena u podnožju gorja Psunj, navedeni prigorski

prostor je pogodan za uzgoj vinograda i voćnjaka. Udruga vinogradara i voćara najmlađa

je udruga po postanku u općini, a osnovana je s ciljem da okupi sve veći broj vinogradara

i voćara koji će se kroz udrugu educirati o uzgoju, sadnji te pravljenju vina i voćnih

rakija.

U sklopu svoga rada organiziraju razne izložbe i manifestacije na kojima prezentiraju

svoje proizvode kao prepoznatljiv proizvod općine.

KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA „CERNIK“

Kulturno-umjetnička udruga „Cernik“osnovana je 2004. godine, a svrha osnivanja je

prezentiranje folklorne i glazbene baštine cerničkog kraja. U samo nekoliko godina

svrstala se među najkvalitetnije amaterske folklorne skupine u Brodsko-posavskoj

županiji i Republici Hrvatskoj. Punopravna je članica CIOFF-a te je predstavljala

Hrvatsku na mnogobrojnim festivalima.

LOVAČKA UDRUGA „SRNJAK“

Lovačka udruga svrstala se među najaktivnije udruge na području općine te svojim

radom poseban značaj pridaje promicanju lovstva, unapređenju uzgoja i zaštite divljači

te zaštiti šuma i okoliša. Lovačka udruga „Srnjak“ broji preko 100 članova i jedna je od

najvećih i najbolje organiziranih udruga na području općine te u Brodsko-posavskoj

županiji.

HRVATSKO-PJEVAČKO DRUŠTVO „TOMISLAV“

Hrvatsko-pjevačko društvo „Tomislav“ jedno je od najboljih amaterskih društava u

Republici Hrvatskoj, osnovano 1905. godine te je pojam nacionalne svijesti i pripadnosti.

Više od 100 godina njeguje hrvatsku glazbenu baštinu te promiče hrvatski kulturni i

duhovni svjetonazor. Brojne generacije stanovnika Općine Cernik bili su članovi

spomenutog pjevačkog društva.

NOGOMETNI KLUB „MLADOST“

Nogometni klub "Mladost" iz Cernika osnovan je davne 1948. godine te je poznat po

dugogodišnjoj tradiciji i kvaliteti razvoja športa kod djece i mladih. Nogometni klub

"Mladost" u svom pogonu ima 6 selekcija koje ukupno broje oko 120 registriranih igrača.

42

Posebno treba istaknuti rad s mladim selekcijama koje se takmiče u 1. kvalitetnoj ligi

Slavonije i Baranje. Treneri koji rade s djecom i mladima imaju potrebne licence

Nogometne akademije, a treneri za pionire i početnike su ujedno i prosvjetni djelatnici

koji uz izuzetne nogometne rezultate ostvaruju i zavidne rezultate u pedagoškom

odgoju djece što je vrlo značajno za njihov daljnji razvoj.

ŠPORTSKO-RIBOLOVNA UDRUGA „BAČICA“

Športsko-ribolovna udruga „Bačica“ osnovana je 2009. godine, a osim športsko-

rekreacijskih aktivnosti temeljna joj je zadaća da se brine o vodama i vodotocima na

području općine, akumulaciji Bačica, ribljem fondu te zaštiti okoliša.

ŠAHOVSKI KLUB „CERNIK“ Najmlađa je udruga na području Općine Cernik obzirom da je osnovana 2012. godine.

Privukla je veći broj mlađih i starijih ljubitelja šaha.

UDRUGA UMIROVLJENIKA

Neproduktivnost ili smanjena produktivnost osoba starije životne dobi dovodi do

gubitka samopouzdanja i asocijalizacije, a s druge strane do zanemarivanja od strane

radno sposobnog stanovništva. Obzirom na navedeno 2006. godine umirovljenici s

područja općine razvojem svijesti o neophodnosti integracije u društvu osnovali su

Udrugu umirovljenika s ciljem da svojim radom i aktivnostima udruge budu korisni

članovi zajednice u kojoj žive. Sudjeluju u brojnim radnim akcijama, manifestacijama te

svim važnim događajima na području općine.

UDRUGA MLADIH BAĆINDOL

Baćindol je naselje u Općini Cernik koje je udaljeno 10-tak kilometara od svih kulturnih,

športskih i zabavnih sadržaja. Obzirom na izoliranost naselja 2014. godine osnovana je

Udruga mladih s ciljem promicanja interesa i aktivnosti mladih kroz osmišljavanje i

provedbu raznih zabavnih, kulturnih, športskih i drugih sadržaja.

KULTURNO UMJETNIČKA UDRUGA „HRVATSKA SELJAČKA SLOGA“

Kultrno umjetnička udruga osnovana u naselju Opatovac te u okviru svog djelovanja

njeguju izvorni folklorni ples i staru tamburašku glazbu. Sudionici su u brojnim

smotrama folklora i manifestacijama na području Republike Hrvatske.

43

9.6. VJERSKA ZAJEDNICA

Prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku iz 2011. godine na području Općine

Cernik 96,73 % stanovništva izjašnjava se katolicima dok su ostale vjere zastupljene u

znatno manjem postotku i to: pravoslavci 1,59 %, protestanti 0,03 %, muslimani 0,03 %,

agnostici 0,11%, ateisti 0,52 % te nepoznato vjersko opredjeljenje 0,66 % stanovnika.

Tablica 12: Stanovništvo prema vjeri na području Općine Cernik

Red.br. Vjera Broj pripadnika Udio u ukupnom stanovništvu (%)

1. Katolici 3521 96,73

2. Pravoslavci 58 1,59

3. Protestanti 1 0,03

4. Ostali kršćani

12 0,33

5. Muslimani 1 0,03

6. Agnostici 4 0,11

7. Ateisti 19 0,52

8. Nepoznato 24 0,66

Izvor podataka: Popis stanovništva 2011. godine

Središte vjerskog života stanovništva je Franjevački samostan i Crkva sv. Petra koja

pripada Požeškoj biskupiji, a svoje filijale ima u slijedećim naseljima: Baćindol,

Banićevac, Cernička Šagovina, Giletinci, Opatovac i Podvrško.

U franjevačkom samostanu nalaze se i samostanska knjižnica koja broji oko 7 000 knjiga

uglavnom vjerskog sadržaja, Galerija suvremene umjetnosti i Muzej izložaka iz Svete

Zemlje. Iza crkve i samostana postavljen je Križni put koji će brojnim vjernicima,

stanovnicima općine i okolinih mjesta omogućiti obavljanje pobožnosti izvan crkve na

otvorenom.

9.7. KULTURA, ŠPORT I REKREACIJA

Društveni život mještana općine ponajviše je vezan uz objekte društvene infrastrukture

od kojih najvažniju ulogu imaju društveni domovi u kojima se tijekom godine

organiziraju razna događanja vezana uz gospodarske i kulturne djelatnosti. Razlika

između urbane i ruralne sredine vidljiva je kroz izgrađenost društvene infrastrukture

koja u ruralnim dijelovima nije dovoljno razvijena te je uzrokovala depopulaciju

posebno mlađe dobne skupine stanovništva.

Na području Općine Cernik nalaze se 2 vatrogasna doma u naseljima Cernik i Baćindol te

8 društvenih domova u naseljima Cernik, Banićevac, Baćindol, Podvrško, Opatovac,

Šumetlica, Giletinci i Cernička Šagovina. Svi navedeni društveni domovi, osim u naselju

Cerničkoj Šagovini, su sukladno financijskim mogućnostima uređeni, obnovljeni i

44

adaptirani te su izrazito važan kulturni, društveni i socijalni prostor posebno u

udaljenim naseljima jer je to često jedino mjesto okupljanja i djelovanja stanovnika

navedenog područja.

Općina Cernik prepoznala je višestruke koristi prakticiranja športskih aktivnosti kao i

važnost bavljenja športom posebno djece i mladih koji kroz šport mogu zadovoljiti niz

različitih potreba. U skladu s navedenim izgrađeno je Nogometno igralište u naselju

Cernik na kojem su izgrađene tribine sa četristo sjedećih mjesta i postavljene klasične

sjedalice. Uz navedeno nogometno igralište nalazi se i pomoćno igralište te primjereno

uređen klupski dom koji je prilagođen za veći prihvat igrača i njihov boravak u njemu. U

nogometnom klubu trenutno ima 120 djece koja svakodnevno treniraju na navedenim

igralištima.

U sklopu Osnovne škole izgrađena je nastavno-športska dvorana koju koriste školska

djeca, ali služi i za treninge Nogometnog kluba u zimskim uvjetima te sve vrste

rekreacija svih dobnih skupina. Uz Osnovnu školu uređeno je i športsko igralište za

rukomet, odbojku i košarku, postavljena je javna rasvjeta te metalna ograda oko koje je

zaštitna mreža. Dječja igrališta uređena su i u naseljima Banićevac, Baćindol i Podvrško.

45

PROGRAMSKI SADRŽAJ

46

10. METODOLOGIJA IZRADE STRATEŠKOG PROGRAMA RAZVOJA OPĆINE CERNIK Proces izrade Strateškog programa razvoja Općine Cernik 2015.-2020. započeo je

uobičajenom praksom sakupljanja svih relevantnih podataka o Općini Cernik te

analizom prikupljenih podataka. Metodološki, polazište za izradu Strategije je odgovor

na temeljno pitanje – što je svrha procesa, odnosno zašto to radimo? Općenito, strateško

planiranje pomaže lokalnim jedinicama da detaljno promisle o tome što žele postići te

kako će to postići. A Strateški program razvoja Općine Cernik 2015.-2020. omogućava

općini da se usmjeri na područja koja su zaista bitna. Strategija treba biti utemeljena na

nalazima socio-ekonomske analize, treba dati jasna strateška usmjerenja, i treba

osigurati jasan mehanizam provedbe strateških usmjerenja.

Metodološki okvir koji je korišten za izradu Strategije obuhvaća načela kvalitetnog

strateškog planiranja. Stoga je Strategija obuhvatila 4(četiri) osnovna koraka:

I. Prvi korak obuhvatio je definiranje osnovne analize postojećeg stanja na

području općine, a ista je strukturirana na sljedeći način:

Povijest Općine Cernik

Geoprometni položaj

Reljef i klima

Stanovništvo

Gospodarstvo

Infrastruktura

Prirodna i kulturna dobra

Društvena infrastruktura

II. Nakon osnovne analize postojećeg stanja izrađena je detaljna SWOT analiza. U

kontekstu ovog dokumenta pod SWOT analizom podrazumijeva se tehnika

strateškog planiranja koja daje procjenu ključnih snaga i slabosti s jedne

strane, te procjenu prilika i pretnji s druge strane, bitnih i relevantnih za

daljnje unapređenje razvoja općine.

III. SWOT analiza predstavlja polazište za definiranje:

Vizije Općine Cernik (definira idealno buduće stanje općine)

Glavnih strateških ciljeva (glavni razvojni pravci kojima općina želi ići)

IV. Završni korak predstavlja razradu glavnih ciljeva, prioriteta i mjera.

47

11. SWOT ANALIZA SWOT (Strenghts = snage; Weaknesses = slabosti; Opportunities = prilike; Threats =

prijetnje) analiza daje ocjenu snaga i slabosti te prilika i prijetnji bitnih za razvoj svakog

od ključnih društveno-gospodarskih područja općine.

Snage su područja, resursi i sposobnosti unutar Općine Cernik na koje se općina može

osloniti u razvoju, s navedenim mogućnostima za uspjeh. Slabosti ukazuju na područja,

resurse i stanja unutar općine koja ograničavaju ili onemogućuju njezin razvoj.

Prilike su područja, resursi i sposobnosti izvan općine koje bi Općina Cernik mogla

iskoristiti za svoj razvoj (povećati snage i/ili smanjiti slabosti). Prijetnje su područja,

resursi i sposobnosti izvan općine koje mogu ugroziti njezin razvoj (smanjiti snage i/ili

povećati slabosti).

SWOT analiza izrađena je na temelju informacija prikupljenih na radionicama radne

skupine za gospodarstvo i infrastrukturu te radne skupine za društvene djelatnosti gdje

su predstavnici javnog, privatnog i civilnog sektora Općine Cernik iznosili svoja viđenja

stanja u pojedinim sektorima života općine. Uz informacije lokalnih dionika za izradu

SWOT analize općine Cernik korišteni su i statistički podaci te stručni i razvojni

dokumenti.

Swot analiza Općine Cernik podijeljena je na 3 tematske cijeline:

SWOT analiza gospodarstvo

SWOT analiza infrastrukture

SWOT analiza zaštita okoliša

SWOT ANALIZA GOSPODARSTVA

SNAGE SLABOSTI

Državna cesta D51 osigurava

povezanost općine s Gradom Nova

Gradiška i Gradom Požegom

Tradicija poduzetništva i obrtništva

( 17 poduzeća i 25 obrta)

Postojanje zone gospodarske

namjene

Prirodni resursi – velika prisutnost

šumskih i poljoprivrednih zemljišta

Značajni udio u gospodarstvu

otpada na poljoprivrednu

Nepostojanje velikih poduzeća na

području općine

Slabija zastupljenost poduzeća koja

se bave prerađivačkom industrijom

Mali broj OPG-a na području općine

zbog needuciranosti stanovništva i

nepostojanje/nepružanje

adekvatnih poticajnih mjera za

razvoj OPG-a

Nepovoljna struktura obrtništva

zbog velike zastupljenosti

48

proizvodnju

Povoljan prometni položaj općine

za daljnji razvoj gospodarstva te za

plasiranje proizvoda na tržište EU-a

Raspoloživi ljudski resursi

(obrazovana mlada populacija)

S obzirom na prirodne

predispozicije područja i

tradicionalno iskustvo u

proizvodnji, prehrambena

industrija ima najveću perspektivu

za daljnji razvoj i preradu

poljoprivrednih proizvoda

Potencijali za razvoj turizma –

lokalitet Strmac, kula Gračanica,

dvorac grofa Kulmera, Franjevački

samostan

Lovni turizam (dijelovi općine su

nepristupačni i zato pogoduju

divljači)

Malo mjesto – ugodan život

Postojanje brojnih manifestacija s

turističkim potencijalom

Dobro očuvana priroda,

bioraznolikost

Slikovitost mjesta i okolice

djelatnosti trgovine i uslužnih

djelatnosti,

U poduzetničkoj zoni nema

poslovnih subjekata

Slaba razvijenost poduzetničke

infrastrukture kao posljedica niskih

investicijskih ulaganja i slabe

umreženosti poduzetnika

Poljoprivredna proizvodnja je

uglavnom individualna i ima

pretežno samoopskrbni karakter

Poljoprivredna proizvodnja ne prati

promjene na tržištu

Usitnjena struktura poljoprivrednih

površina,

Zastarjela tehnološka proizvodnja i

infrastruktura

Neiskorištenost i zapuštenost

poljoprivrednih površina

Nesređeni imovinsko-pravni

odnosi

Nedovoljno aktivnih seoskih

gospodarstava

Zapuštenost, neuređenost i

nedovoljna turistička valorizacija

Nepostojanje strateškog upravljanja

i brendiranja destinacije

Nedovoljno kvalitetna i

neinventivna ugostiteljska ponuda

Nedostatak smještajnih kapaciteta

PRILIKE PRIJETNJE

Poticajne mjere za ulaganje u

poduzetničku zonu

Osnivanje poljoprivrednih zadruga,

udruga i klastera

Širenjem na EU tržište povećati

mogućnosti plasmana

poljoprivrednih proizvoda

Zdrav okoliš kao razvojni potencijal

za uzgoj ekoloških proizvoda

Poticajne mjere za razvoj voćarstva

i vinogradarstva te za razvoj

stočarstva i povećanje stočnog

Vrijeme potrebno poduzećima za

usklađivanje s normama i

standardima EU

Administrativni problemi

(neplaćanja, prisilne provedbe

naplate i sl.)

Poduzeća iz EU stvaraju

konkurenciju poduzećima na

domaćem tržištu

Propadanje obrtništva i trgovine

zbog nekontroliranog ulaska na

tržište velikih trgovačkih lanaca

49

fonda

Brendiranje lokalnih

poljoprivrednih proizvoda

Jačanje interesa za ruralne sredine

Zdrav i nezagađen okoliš

Prisutnost velike inozemne

konkurencije

Potreba za prilagođavanjem

proizvodnje i proizvoda

standardima i zahtjevima EU

Teža dostupnost povoljnih

kreditnih linija za male

poljoprivrednike

Nepredvidivost plaćanja/problemi s

naplatom

Gospodarska kriza

Nedostatak institucionalne i stručne

podrške u pristupanju izvorima

financiranja

Nedostatak kvalitetnog kadra u

turizmu

Prespori razvoj brenda

SWOT ANALIZA KOMUNALNE I DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE

SNAGE SLABOSTI

Izrađen prostorni plan kao temelj

daljnjeg razvoja i implementacije

infrastrukturnih projekata

Općinom prolazi trasa državne

ceste D 51

Razvijena mreža državnih,

županijskih i lokalnih cesta

Sva naselja spojena su

prometnicama sa središtem općine

Na području općine nalazi se

akumulacijsko jezero „Bačica“ i

izvorišta lokalnih vodotoka za

snabdijevanje pitkom vodom

Kontinuirano ulaganje u razvoj

vodoopskrbnog sustava

Izgrađenost sustava plinoopskrbe

100% pokrivenost

elektroenergetskom mrežom

100% izgrađenost sustava javne

rasvjete s tendencijom

modernizacije sustava energetski

učinkovitijim rasvjetnim tijelima

Većina prometnica na području

općine čini mrežu nerazvrstanih

cesta

Problem postojeće cestovne mreže

– modernizacija (asfaltiranje) svih

lokalnih cesta

Neiskorištenost geoprometnog

položaja

Na području općine nedovoljno

izgrađen sustav vodoopskrbe

(izgrađen samo u 4 naselja)

Mali broj kućanstava priključen na

sustav vodoopskrbe (35%)

Nedovoljno razvijen sustav

plinoopskrbe (izgrađen samo u 1

naselju)

Nepostojanje kanalizacijske mreže

na području općine

Nereguliranost sustava odvodnje

otpadnih voda (otpadne vode se

ispuštaju u najbliže otvorene

vodotoke ili se putem septičkih

50

Visoka pokrivenost fiksnom

telefonskom mrežom

Organizirano prikupljanje i odvoz

komunalnog otpada

Dobro organiziran sustav

predškolskog i osnovnoškolskog

obrazovanja na području općine

Postojeća infrastruktura

zadovoljava potrebe OŠ „Matija

Gubec“ (uređen park, sportski

tereni za mali nogomet i rukomet,

košarku i odbojku , nastavno-

športska dvorana)

Postojanje stomatološke ambulante

i ljekarne na području općine

Postojeći kapaciteti unutar dijela

organizacija civilnog društva:

znanja, vještine, iskustvo,

infrastruktura, informacije

Razvijenost civilnog društva –

brojne kulturne, športske i dr.

udruge

jama upuštaju u podzemlje)

Na području općine nema zelenih

otoka niti reciklažnog dvorišta

Postojanje divljih odlagališta

Neadekvatno gospodarenje

otpadom i otpadnim vodama

ugrožava biološku raznolikost i

vode

PRILIKE PRIJETNJE

Mogućnost sufinanciranja izgradnje

vodoopskrbnog sustava , sustava

odvodnje, plinoopskrbnog sustava

iz EU fondova

Poticajne mjere kućanstvima za

priključenje na navedene sustave

Izgrađena zdravstvena ambulanta

Prilagođavanje svih razina

obrazovanja suvremenim

trendovima, novim tehnologijama i

stvarnim potrebama gospodarstva

Usporenost državne administracije

u ishođenju tehničkih dozvola za

infrastrukturne projekte

Visoke investicije za izgradnju

kanalizacijske mreže

Nepropisno ispuštanje otpadnih

voda u okoliš

Sporo rješavanje imovinsko pravnih

odnosa za projekte komunalne

infrastrukture

Vidljiva potreba za ustanovama za

smještaj starijih i nemoćnih osoba

Zdravstvena ustanova na području

općine ne radi

Devastacija kulturne baštine zbog

nedorečenih propisa i nedovoljne

svijesti ljudi

51

SWOT ANALIZA ZAŠTITA OKOLIŠA

SNAGE SLABOSTI

Područje povoljnih klimatskih

uvjeta

Kvalitetni prirodni resursi

Pogodnost za obradu

poljoprivrednih zemljišta

Područje bogato šumskim

površinama

Područje bogato brdskim, čistim

vodotocima

Zbog blizine gore Psunj te čistog

zraka područje pogodno za

zdravstveni turizam

Mogućnost korištenja obnovljivih

izvora energije

Nedovoljno iskorištene prirodne i

klimatske pogodnosti

Opasnost od minski sumnjivih

površina u pojedinim naseljima na

području općine zbog kojih

poljoprivredne površine nisu u

funkciji

Nadovoljno razvijena svijest o

očuvanju biološke i krajobrazne

raznolikosti područja

Nedostatak financijskih sredstava

za očuvanje i zaštitu prirode

Nedovoljno hortikulturno uređenje

posebice u slabije naseljenim

područjima općine

PRILIKE PRIJETNJE

Sve veći interes stanovnika o

potrebi zaštite okoliša te prirodnih

resursa područja općine

Mogućnost zaštite okoliša te

povlačenje financijskih sredstava iz

Fonda za zaštitu okoliša i prirode

Mogućnost educiranja stanovnika o

pravilnom upravljanju prirodnim

bogatstvima i zaštiti okoliša

Klimatske promjene

Elementarne nepogode

Zagađivanje okoliša

Nekontrolirano trošenje prirodnih

resursa

Nediscipliniranost i nedovoljno

razvijena svijest stanovnika o

odlaganju otpada

Neusklađenost zakonske regulative

s praksom zaštite okoliša

52

12. VIZIJA Proces strateškog planiranja razvoja identificiranjem strateških pitanja započinje

određivanjem prioriteta, tj. pitanja koja su važna za postizanje željene buduće vizije

Općine Cernik. Strateško pitanje traži načine da se utječe na slabe strane, gradi na jakim

stranama, reagira na prijetnje i iskoriste mogućnosti kako bi se postigla vizija.

Vizija nam ukazuje na nužnost vrednovanja ljudskih i materijalnih potencijala radi

stvaranja bogatstva i blagostanja i to ne samo kroz ostvareno u obliku ekonomskih

koristi, već i kroz stvaranje novih mogućnosti u okviru društvenog života područja

prilikom čega iznimno značenje ima uključivanje lokalnog stanovništva, te drugih

institucija i privrednih subjekata, te njihovo upoznavanje i simultano prilagođavanje

novim uvjetima poslovnog djelovanja, jačanje konkurentnosti na lokalnom, regionalnom

i globalnom tržištu, poticanje nove kvalitete turističke ponude i kulturni rast Općine

Cernik.

Općina Cernik biti će područje očuvanih prirodnih ljepota, kulturno-povijesne baštine, oaza kontinentalnog turizma i

razvijenog gospodarstva zasnovanog na obrtničkoj tradiciji. Postići će se ravnoteža između tradicijskih vrijednosti i

suvremenog životnog okruženja te će se spriječiti depopulacija i omogućiti egzistencija i kvalitetan život stanovnicima koji vole svoj kraj i žele u njemu živjeti.

53

13. CILJEVI, PRIORITETI I MJERE Analiza stanja pokazala je koji su to elementi važni za povećanje kvalitete života, u

kojima Općina Cernik zaostaje u odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave u

Republici Hrvatskoj. Ciljevi, priroriteti i mjere definirani su vodeći računa o specifičnim

snagama i slabostima Općine Cernik u sljedećim područjima:

Gospodarstvo

Komunalna i društvena infrastruktura

Zaštita okoliša.

Sukladno pokazateljima iz analize stanja i SWOT analize, utvrđeno je da se povećanje

konkurentnosti cerničkog kraja bazira na tri razvojna stupa: unapređenje gospodarske

aktivnosti, poboljšanje kvalitete života i zaštita okoliša. Razvojni konstruktivni blokovi

međusobno su isprepleteni i komplementarni. Njihovom međusobnom interakcijom u

konkretnoj provedbi proizvest će se sinergijski efekti, ali samo uz kontinuirano praćenje

i usklađivanje rada dionika u različitim sektorima i na različitim inicijativama.

CILJEVI RAZVOJA OPĆINE CERNIK

1. Unapređenje gospodarske

aktivnosti

2. Poboljšanje

kvalitete života

3. Zaštita okoliša

54

STRATEŠKI CILJ 1: UNAPREĐENJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI Svakodnevno se događaju promjene koje utječu na razvoj ruralnih sredina, ali u zadnjih

20 i više godina događale su se promjene koje su znatno utjecale na gospodarski,

društveni i demografski razvoj Općine Cernik.

Jedna od navedenih promjena svakako je Domovinski rat koji se odvijao na području

Općine Cernik te je prostor općine bio potpuno devastiran i uništen, zaostajao je u

gospodarskom razvoju, a veliki broj stanovnika iselio se s navedenog područja te

nastupa društvena i gospodarska kriza koja kulminira u zadnjih 10-tak godina. Pojedina

naselja koja su iseljena za vrijeme Domovinskog rata još do danas nisu naseljena.

Unatoč navedenom stanju stanovnici Općine Cernik ulažu velike napore da se unaprijedi

gospodarska aktivnost navedenog područja te da vizija postane stvarnost. Osnovna

obilježja cerničkog gospodarstva vidljiva su kroz poduzeća u privatnom vlasništvu u

četiri najznačajnije djelatnosti (trgovina, prerađivačka industrija, građevinarstvo te

prijevoz i skladištenje). Mala poduzeća i obrti sa područja općine kreiraju najveći broj

radnih mjesta, što je podatak koji predstavlja veliki značaj za rast i razvoj društva u

cjelini. Poduzeća i obrti potiču inovacije, povećavaju konkurentske pritiske te na taj

način promoviraju ekonomsku efikasnost. Prvi od prioriteta unutar navedenog

strateškog cilja svakako bi trebalo biti razvoj poduzetništva i očuvanje tradicije

obrtništva jer je navedeno najvažniji element u razvoju određenog društva. Njegova

važnost očituje se u tome što razvoj poduzetništva i obrtništva osigurava potporu

ostalim elementima razvoja.

Nadalje, slijedeći važan potencijal Općine Cernik je poljoprivredna proizvodnja obzirom

da je promatrano područje ruralni prostor te da ima dugu tradiciju bavljenja

poljoprivrednom proizvodnjom. Danas se sve manje stanovnika bavi poljoprivredom

iako se Općina Cernik identificira kao ruralni prostor i poljoprivredni kraj.

Poljoprivreda je djelatnost koja se povezuje uz selo, ali je sve manje onih koji se bave

ovom djelatnošću. Razlozi tome vidljivi su u smanjenju broja radno aktivnog

stanovništva i preseljenja u veće urbane sredine u potrazi za kvalitetnijim uvjetima

života, zastarjela tehnologija koja je potrebna za ekonomski isplativu poljoprivrednu

djelatnost te usitnjene poljoprivredne parcele. Drugi prioritet biti će razvoj

poljoprivredne proizvodnje koja će biti temelj razvoja i drugih gospodarskih grana

poput turizma.

U navedenom prostoru u kojem se nalazi Općina Cernik prevladavaju polja, ravnice,

pitomi brežuljci, brdski potoci, srednjovjekovne utvrde i renesansni dvorac. Sukladno

svemu navedenom općina ima veliki potencijal za razvoj kontinentalnog turizma koji je

na području općine nedovoljno razvijen te još uvijek nema razvijen sustav kojim bi

privukla značajniju turističku potražnju. Postojeći resursi nisu u dovoljnoj mjeri

iskorišteni što je potrebno za kreiranje turističkog proizvoda.

55

STRATEŠKI CILJ 2: POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVOTA

Općina Cernik dijeli sličnosti s većinom ruralnih područja u Hrvatskoj, koje karakterizira

ekonomska nerazvijenost i demografska regresija. Depopulacija i starenje kao

dominantni demografski procesi oblikuju malu zajednicu koju obilježava slabija

obrazovna struktura stanovnika, što uz gotovo nepostojeću lokalnu inicijativu čini

ograničavajuće čimbenike za pokretanje gospodarskih aktivnosti. Usprkos brojnim

ograničavajućim čimbenicima života u ovom području, stanovnici pokazuju visok

stupanj zadovoljstva životom u ruralnoj sredini, ali napominju da je pojedine sadržaje

društvene i komunalne infrastrukture potrebno značajno unaprijediti. Iako su svjesni

brojnih prednosti života u ruralnim sredinama kao što su očuvana priroda, čist zrak,

jednostavnost života i manji troškovi života, nedostatak radnih mjesta i nemogućnost

pronalaska posla navode ih na napuštanje sredine u kojoj žive.

Infrastrukturna mreža i različiti društveni sadržaji važan su čimbenik u svakodnevnom

životu stanovnika i utječu na kvalitetu života u određenom području. Svaki stanovnik,

živio u gradu ili na selu, trebao bi imati osiguran barem minimalni društveni standard, tj.

da je svakome pod jednakim uvjetima pristupačna komunalna infrastruktura, osnovna

škola, medicinska pomoć i sl. Zanemarivanje ruralnog prostora rezultirala su značajnim

razvojnim zaostajanjem na svim razinama u odnosu na gradove, odnosno

nedostupnošću (ili vrlo niskom kvalitetom) mnogih elementarnih sadržaja.

Gotovo svi sadržaji u promatranoj općini smješteni su u naselju Cernik, koje je ujedno i

sjedište općine. U ovom naselju nalaze se općinski ured, dječji vrtić, Osnovna škola

„Matija Gubec“, ljekarna, poštanski ured i sl. Na području općine vidljiva je slaba

izgrađenost vodoopskrbnog sustava, sustav odvodnje nije izgrađen, sustav opskrbe

plinom izgrađen samo u naselju Cernik, ambulanta opće obiteljske medicine nije u

funkciji rada. Najvećim nedostatkom koji utječe na značajniji gospodarski razvoj smatra

se neizgrađen sustav odvodnje, nedovoljno izgrađen sustav plinoopskrbe dok na

kvalitetu života utječu i svi ostali infrastrukturni sustavi.

U dogledno vrijeme planirana je izgradnja navedene infrastrukture obzirom da se općina

nalazi većim dijelom na brežuljkastom području, naselja su raštrkana te je u njima mali

broj potencijalnih korisnika, pa do sada iz navedenih razloga infrastruktura nije

izgrađena. Središnje naselje Općine Cernik spojeno je s Gradom Nova Gradiška, te su

stanovnicima dostupne usluge iz područja zdravstvene skrbi Opće bolnice Nova

Gradiška. Stanovnicima koji žive u udaljenijim naseljima Općine Cernik, a većinom su

stanovnici starije životne dobi, zdravstvene usluge teže su dostupne te je vidljiva

potreba unapređenja zdravstvene infrastrukture.

Kako bi se poboljšala kvaliteta življenja te stvorila općina koja je ugodna za život svim

dobnim skupinama potrebno je unaprijediti društvene sadržaje posebice za mlade te na

ovaj način spriječiti njihov odlazak iz navedene općine. Sva naselja unutar općine imaju

56

društvene domove kao središta svih zbivanja u općini koje je potrebno urediti i opremiti

za razna društvena događanja, te osmisliti razne programe, manifestacije i događanja za

sve dobne skupine. Iako je općina uključena u organizaciju društvenih, sportskih i

kulturnih događanja i sadržaja, još uvijek u dovoljnoj mjeri nisu ispunjeni svi uvjeti i

potrebe današnjeg suvremenog društva, posebno mladog stanovništva i djece čiji se

razvoj, odrastanje i oblikovanje temelji na smjernicama suvremenog društva.

Civilno društvo ima veliki značaj za razvoj navedenog područja jer kroz svoje djelovanje

unapređuju kvalitetu života, zauzimaju se za zaštitu okoliša i prirode, održivi razvoj,

kulturne, odgojno-obrazovne, sportske i druge događaje te da bi se unaprijedilo njihovo

djelovanje potrebno je razraditi kriterije financiranja udruga ovisno o njihovom

pojedinačnom doprinosu te je potrebno privući što veći broj mladih ljudi koji će svojim

radom unaprijediti društveni život te podići kvalitetu življenja na višu razinu.

57

STRATEŠKI CILJ 3: ZAŠTITA OKOLIŠA

Strateški ciljevi te priroriteti područja Općine Cernik odnose se prvenstveno na razvoj

gospodarskih djelatnosti kao što su poduzetništvo i obrtništvo, razvoj poljoprivrede i

razvoj kontinentalnog turizma, unapređenje kvalitete života kroz razvoj prometne

infrastrukture, izgradnju vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje te razvoj društvene

infrastrukture i sl. Ostvarivanjem i realizacijom navedenih ciljeva i prioriteta moglo bi se

utjecati na sve sastavnice okoliša te je potrebno uskladiti razvoj gospodarstva i zaštitu

okoliša.

Trenutno na području općine nema velikih industrijskih zagađivača, poljoprivredne

površine su obrađivane uglavnom za vlastite potrebe stanovnika te nisu u značajnoj

mjeri tretirane kemijskim sredstvima, naselja u općini su slabije naseljena te iz svega

prethodnog proizlazi da je okoliš očuvan , pa je potrebno zadržati i poboljšati postojeće

stanje, zaštititi okoliš i prirodne resurse, a samim time očuvati zdravlje stanovnika koji

žive na navedenom području.

Danas je sasvim jasno da prirodni resursi nisu neiscrpni. Kao što je već nekoliko puta

napomenuto, potrebe svakodnevno rastu, a resursa je sve manje što sasvim logično

nalaže da se u proizvodnom sustavu moraju napraviti korjenite promjene. Težnja je da

se dostupni materijali i energija što efikasnije koriste te da se što više iskorištenih

proizvoda reciklira.

Iz analize stanja vidljivo je da na području Općine Cernik nema postavljenih zelenih

otoka, nema reciklažnog dvorišta te postoje ilegalna odlagališta otpada, pa će prvi

prioritet unutar navedenog cilja biti pravilno gospodarenje otpadom. Neodgovarajuće

gospodarenje otpadom najveći je problem zaštite okoliša u Općini Cernik. Odvajanje

otpada na mjestu nastanka postavlja se kao temeljni preduvjet za pokretanje zelenog

gospodarstva s ciljem da se potakne recikliranje otpadnih materijala i smanji količina

otpada. Za uspješnu provedbu navedenog potrebno je razviti odgovarajuću

infrastrukturu te uložiti u edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti svih dionika u društvu

i javnosti.

Obnovljivi izvori energije svojim velikim kapacitetom neistrošenosti povećavaju

sigurnost energetske održivosti. Njihovim korištenjem smanjuje se udio emisija

ugljičnog dioksida u atmosferi čime se usporava globalno zatopljenje i umanjuje

negativan utjecaj na prirodu, stoga su važan prioritet strategije razvoja. Velik broj

stambenih objekata na području Općine Cernik je starije gradnje te nemaju adekvatnu

toplinsku izolaciju. Takve kuće troše veću količinu energije za grijanje, hlađenje i

pripremu potrošne tople vode, a mjerama energetske učinkovitosti može se značajno

smanjiti potrošnja. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira nabavu

sustava za korištenje obnovljivih izvora energije građanima, tvrtkama, jedinicama

lokalne samouprave te ostalim institucijama.

58

Na području Općine Cernik važnu ulogu imaju prirodni krajolici, udoline te gorski

vodotoci s pripadajućom florom i faunom kao važan čimbenik razvoja turizma.

Netaknuti prirodni krajolici kao što su udolina Strmac i šumsko bogatstvo gorja Psunj

prezentiraju svu ljepotu i raznolikost prirode. Pružaju velike mogućnosti rekreacije i

savršeno su mjesto za aktivan odmor te ih je potrebno zaštititi.

14. PRIORITETI RAZVOJA OPĆINE CERNIK

Ciljevi i prioriteti razvoja detaljnije su razrađeni kroz mjere na temelju kojih se kroz

dugoročno plansko razdoblje projicira razvoj, temeljen na kriterijima od značaja za opće

društveni i gospodarski razvoj.

Strateški prioriteti razvoja Općine Cernik predstavljaju strateške pravce djelovanja, a

utvrđuju se u okviru svakog strateškog cilja. Za svaki strateški prioritet definiraju se

mjere koje osiguravaju ostvarenje strateškog prioriteta. Provedbene mjere ostvaruju se

planskim aktivnostima koje se, u implementaciji, oblikuju kao konkretni projekti.

Razrada strateških prioriteta i provedbenih mjera temelji se na viziji i strateškim

ciljevima, te na ključnim razvojnim izazovima.

CILJ 1: UNAPREĐENJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI

PRIORITETI MJERE

Prioritet 1.1. Jačanje malog i srednjeg

poduzetništva i obrtništva

Mjera 1.1.1. Poticanje ulaganja u zonu gospodarske namjene Cernik

Mjera 1.1.2. Povećanje korištenja EU fondova za jačanje gospodarstva

Mjera 1.1.3. Umrežavanje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva

Mjera 1.1.4. Povećanje interesa za poduzetništvo i obrtništvo

Prioritet 1.2. Održivi razvoj

poljoprivredne djelatnosti

Mjera 1.2.1. Izgradnja i modernizacija poljoprivredne infrastrukture

Mjera 1.2.2. Poticanje umrežavanja poljoprivrednih proizvođača

Mjera 1.2.3. Razvoj konkurentne poljoprivredne proizvodnje i

ekološke poljoprivredne proizvodnje

Prioritet 1.3. Razvoj i jačanje turizma

Mjera 1.3.1. Razvoj turističke infrastrukture na području Općine

Cernik Mjera 1.3.2.

Očuvanje, revitalizacija i jačanje prepoznatljivosti prirodnih vrijednosti na području općine

Mjera 1.3.3. Razvoj i unapređenje ljudskih potencijala u turizmu

59

CILJ 2: POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVOTA

PRIORITETI

MJERE

Prioritet 2.1. Razvoj komunalne

infrastrukture i usluga

Mjera 2.1.1. Rekonstrukcija i učinkovito korištenje prometne

infrastrukture i usluga Mjera 2.1.2.

Izgradnja vodoopskrbnog sustava Mjera 2.1.3.

Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Mjera 2.1.4.

Izgradnja plinoopskrbnog sustava

Prioritet 2.2. Razvoj društvene i socijalne

infrastrukture i usluga

Mjera 2.2.1. Unapređenje kapaciteta i kvalitete u sustavu odgoja i

obrazovanja Mjera 2.2.2.

Unapređenje preventivnih programa i jačanje standarda zdravstvenih i socijalnih usluga

Mjera 2.2.3. Unapređenje društvenih usluga

Prioritet 2.3.

Jačanje sustava organizacija civilnog društva

Mjera 2.3.1. Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva

Mjera 2.3.2.

Povećanje transparentnosti financiranja i rada civilnih

udruga

CILJ 3: ZAŠTITA OKOLIŠA

PRIORITETI MJERE

Prioritet 3.1. Učinkovito gospodarenje

otpadom

Mjera 3.1.1. Stvaranje uvjeta za pravilno gospodarenje otpadom

Mjera 3.1.2. Sanacija ilegalnih odlagališta otpada

Mjera 3.1.3. Podizanje svijesti stanovnika o zaštiti okoliša

Prioritet 3.2. Povećanje korištenja OIE i

povećanje energetske efikasnosti

Mjera 3.2.1. Korištenje OIE u kućanstvima, javnim i društvenim

objektima Mjera 3.2.2.

Edukacija stanovnika o važnosti korištenja OIE

60

15. RAZRADA MJERA OPĆINE CERNIK U svrhu ostvarivanja ciljeva Općine Cernik definirane su slijedeće mjere:

CILJ 1 UNAPREĐENJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI PRIORITET 1.1. Jačanje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva

MJERA 1.1.1. Poticanje ulaganja u zonu gospodarske namjene Cernik

CILJ MJERE

Izgradnjom i opremanjem gospodarske zone će se privući

poslovni subjekti koji će uložiti vlastita sredstva u otvaranje

novih poduzeća i smanjiti broj nezaposlenih.

AKTIVNOSTI

Ishođenje građevinskih dozvola za gradnju objekata u

zoni gospodarske namjene

Omogućiti ostvarenje raznih vrsta olakšica i subvencija

kako bi poslovni subjekti došli u zonu gospodarske

namjene

Promidžba zone gospodarske namjene Cernik ( izrada

brošura i letaka o zoni te svim vrstama olakšica koje se

nude poslovnim subjektima)

Priprema projekata za apliciranje na fondove EU

OČEKIVANI REZULTATI Smanjen broj nezaposlenih osoba sa područja općine uslijed

otvaranja novih proizvodnih pogona u poduzetničkoj zoni.

NOSITELJI Općina Cernik, poduzetnici, obrtnici

RAZDOBLJE PROVEDBE 2015.-2020.

POTENCIJALNI IZVORI

FINANCIRANJA

Općina Cernik, Brodsko-posavska županija, Ministarstvo

gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrtništva, EU

fondovi

CILJ 1 UNAPREĐENJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI

PRIORITET 1.1. Jačanje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva

MJERA 1.1.2. Povećanje korištenja EU fondova za jačanje gospodarstva

CILJ MJERE

Ova mjera trebala bi pridonijeti jačanju malog i srednjeg

poduzetništva u Općini Cernik kao garanciji rasta, smanjenja

nezaposlenosti i povećanja konkurentnosti MSP-a u Cerniku.

Poduzetnike će se obavještavati o dostupnom kapitalu te

programima koji će se financirati iz EU fondova. Poduzetnike

će se pratiti kroz proces prijave i kasnije kroz svu tehničku

pomoć vezanu uz natječaje. Mjera treba pridonijeti stvaranju

prakse kod privatnih poduzetnika u korištenju EU fondova.

Drugim riječima želi se stvoriti ozračje u kojem će

poduzetnici znati tijekom planiranja svojih investicija da

postoje mogućnosti bespovratnog financiranja kroz EU

61

fondove.

AKTIVNOSTI

Informiranje i savjetovanje MSP-a o mogućnostima

dostupnog kapitala

Izrada dokumentacije za dobivanje kredita

Informiranje o dostupnosti sredstava iz EU fondova

Izrada dokumentacije za prijavu na natječaje

Sufinanciranje projektne dokumentacije kako bi se

povećala učinkovitost korištenja EU fondova

Edukacije poduzetnika za prijavu na natječaje

OČEKIVANI REZULTATI

Veliki broj poduzetnika koji koriste vanjske izvore

financiranja u cilju unapređenja svojih poduzetničkih

aktivnosti te povećanja zaposlenosti.

NOSITELJI Općina Cernik, poduzetnici, obrtnici

RAZDOBLJE PROVEDBE 2015.-2020.

POTENCIJALNI IZVORI FINANCIRANJA

Općina Cernik, Brodsko-posavska županija, Ministarstvo

gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrtništva, EU

fondovi

CILJ 1 UNAPREĐENJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI

PRIORITET 1.1. Jačanje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva

MJERA 1.1.3. Umrežavanje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva

CILJ MJERE

Potaći poslovne subjekte na povezivanje putem zadruga i

klastera s ciljem proširenja poslovne suradnje, povećanja

fleksibilnosti i kvalitete proizvodnje, ostvarenje novih

poslovnih kontakta i proširenje tržišta van granica Republike

Hrvatske. Na ovaj način smanjili bi se troškovi proizvodnje te

poticala proizvodnja proizvoda s većom dodanom

vrijednošću.

AKTIVNOSTI

Izrada programa suradnje, osnivanja i razvoja

zadruga i klastera

Informiranje poduzetnika o djelovanju i razvoju

zadruga i klastera

Uvođenje novih tehnologija u proizvodnji unutar

zadruga i klastera

Poticanje MSP-a i obrtništva

Priprema programa i projekata za sufinanciranje iz

državnog proračuna i EU fondova

OČEKIVANI REZULTATI

Bolja povezanost malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva

na način koji će im olakšati poslovanje i omogućiti veću

konkurentnost na tržištu.

62

NOSITELJI Općina Cernik, poduzetnici, obrtnici

RAZDOBLJE PROVEDBE 2015.-2020.

POTENCIJALNI IZVORI

FINANCIRANJA

Općina Cernik, Brodsko-posavska županija, Ministarstvo

gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrtništva, EU

fondovi

CILJ 1 UNAPREĐENJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI

PRIORITET 1.1. Jačanje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva

MJERA 1.1.4. Povećanje interesa za poduzetništvo i obrtništvo

CILJ MJERE

Ova mjera želi osigurati promociju ostalih mjera vezanih uz

poduzetništvo, ali i poticati kulturu poduzetništva ukazujući

na prednosti bavljenja poduzetništvom u Općini Cernik. Kroz

edukativne i promotivne aktivnosti očekuje se povećanje

broja novoosnovanih poduzeća, razvoj pozitivnog stava

prema samozapošljavanju te cjeloživotnom učenju za

poduzetništvo.

AKTIVNOSTI

Edukacije i savjetovanja o osnivanju poduzeća i

otvaranju obrta

Promotivne kampanje o prednosti osnivanja

poduzeća i obrta

Kontinuirano praćenje strukture poduzetnika na

području Općine Cernik, potreba istog i potreba za

dodatnim djelatnostima

Međusektorska suradnja

OČEKIVANI REZULTATI Novoosnovana poduzeća i obrti s ciljem samozapošljavanja i

zapošljavanja.

NOSITELJI Općina Cernik, poduzetnici, obrtnici

RAZDOBLJE PROVEDBE 2015.-2020.

POTENCIJALNI IZVORI

FINANCIRANJA

Općina Cernik, Brodsko-posavska županija, Ministarstvo

gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrtništva, EU

fondovi

CILJ 1 UNAPREĐENJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI

PRIORITET 1.2. Održivi razvoj poljoprivredne djelatnosti

MJERA 1.2.1. Izgradnja i modernizacija poljoprivredne infrastrukture

CILJ MJERE Ulaganjem i modernizacijom poljoprivredne infrastrukture

povećati će se konkurentnost na tržištu te povećati kvaliteta

63

proizvoda.

AKTIVNOSTI

Poticanje izgradnje i modernizacija poljoprivrednih

objekata za proizvodnju, preradu proizvoda, te

skladištenje proizvoda

Uređenje poljskih puteva i prilaza poljoprivrednim

površinama

Poticanje legalizacije poljoprivrednih objekata

Poticanje modernizacije poljoprivredne mehanizacije

Poticanje modernizacije poljoprivrednih procesa

prerade proizvoda

Poticanje edukacija i cjeloživotnog učenja

poljoprivrednika

OČEKIVANI REZULTATI

Unapređena kvaliteta u proizvodnji, te veća kvaliteta

proizvoda koji je usklađen s EU standardima, osigurana

konkurentna poljoprivredna proizvodnja i nova radna

mjesta.

NOSITELJI Općina Cernik, poljoprivrednici, OPG

RAZDOBLJE PROVEDBE 2015.-2020.

POTENCIJALNI IZVORI

FINANCIRANJA

Općina Cernik, Brodsko-posavska županija, Ministarstvo

poljoprivrede, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu

i ruralnom razvoju, EU fondovi i programi

CILJ 1 UNAPREĐENJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI

PRIORITET 1.2. Održivi razvoj poljoprivredne djelatnosti

MJERA 1.2.2. Poticanje umrežavanja poljoprivrednih proizvođača

CILJ MJERE

Cilj ove mjere je povezivanje i umrežavanje poljoprivrednih

proizvođača i potrošača u pravcu ekološke i ekonomske

optimizacije poljoprivredne proizvodnje.

AKTIVNOSTI

Organiziranje seminara o važnosti sinergije

poljoprivrednih djelatnosti

Pružiti potrebnu stručnu i financijsku pomoć u

osnivanju i radu zajedničkih udruženja

Poticati suradnju OPG-a i ugostitelja s ciljem kreiranja

zajedničkih gospodarskih i enogastronomskih

manifestacija

Poticati umrežavanje poljoprivrednih gospodarstava s

ciljem zajedničkog izlaska na tržište

OČEKIVANI REZULTATI Suradnja OPG-a, jamac je povećanja kvalitete i raznovrsnosti

64

ukupne ponude. S druge strane poljoprivrednici imaju

osiguran plasman svojih proizvoda po za njih, prihvatljivim

cijenama.

NOSITELJI Općina Cernik, OPG

RAZDOBLJE PROVEDBE 2015.-2020.

POTENCIJALNI IZVORI

FINANCIRANJA

Općina Cernik, Brodsko-posavska županija, Ministarstvo

poljoprivrede, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu

i ruralnom razvoju, EU fondovi i programi

CILJ 1 UNAPREĐENJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI

PRIORITET 1.2. Održivi razvoj poljoprivredne djelatnosti

MJERA 1.2.3. Razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje

CILJ MJERE

Razvojem ekološke proizvodnje postiže se veća

konkurentnost na tržištu, bolji plasman eko proizvoda,

zaštita okoliša, te zdravlja ljudi.

AKTIVNOSTI

Održavanje stručnih radionica za prelaz na ekološku

poljoprivrednu proizvodnju

Pomoć poljoprivrednim gospodarstvima kod

ishođenja eko certifikata

Poticanje korištenja organskih gnojiva

Osnivanje udruga ekoloških proizvođača

Promocija ekološke poljoprivrede i ekoloških

proizvoda

OČEKIVANI REZULTATI

Ekološkom proizvodnjom unaprijedit će se kvaliteta života,

te održivi gospodarski razvitak ruralnih područja. Očuvat će

se prirodno okruženje i zdravlje stanovnika Općine Cernik.

NOSITELJI Općina Cernik, OPG

RAZDOBLJE PROVEDBE 2015.-2020.

POTENCIJALNI IZVORI

FINANCIRANJA

Općina Cernik, Brodsko-posavska županija, Ministarstvo

poljoprivrede, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu

i ruralnom razvoju, EU fondovi i programi

CILJ 1 UNAPREĐENJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI

PRIORITET 1.3. Razvoj i jačanje turizma

MJERA 1.3.1. Razvoj turističke infrastrukture na području Općine Cernik

CILJ MJERE Razvojem i izgradnjom turističke infrastrukture kroz

razvijeno ugostiteljstvo, smještajne kapacitete, planinarske i

65

biciklističke staze, sportske, kulturne, izložbene i druge

programe unaprijedio bi se turizam na području općine te

privukao značajan broj posjetitelja.

AKTIVNOSTI

Izgradnja smještajnih kapaciteta na izletištu Strmac

Adaptacija postojećih i izgradnja novih sportskih

terena na izletištu Strmac

Izgradnja biciklističkih i planinarskih staza

Uvođenje novih programa (škola u prirodi, razni

sportski programi, kulturni, vjerski, zabavni i dr.) s

ciljem unapređenja turizma i privlačenja većeg broja

posjetitelja

Izrada letaka i promidžbenih materijala o ljepotama

općine te raznim programima i događanjima u općini

Prijava turističkih programa i projekata za

sufinanciranje iz državnog proračuna i fondova EU

OČEKIVANI REZULTATI

Povećan broj kvalitetne turističke ponude i smještajnih

kapaciteta rezultirat će velikim brojem turista na području

Općine Cernik.

NOSITELJI Općina Cernik, , OPG, ugostitelji, obrtnici, poduzetnici

RAZDOBLJE PROVEDBE 2015.-2020.

POTENCIJALNI IZVORI

FINANCIRANJA

Općina Cernik, Brodsko-posavska županija, Ministarstvo

turizma, Hrvatska turistička zajednica, EU fondovi i programi

CILJ 1 UNAPREĐENJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI

PRIORITET 1.3. Razvoj i jačanje turizma

MJERA 1.3.2. Očuvanje, revitalizacija i jačanje prepoznatljivosti prirodnih

vrijednosti na području općine

CILJ MJERE

Cilj ove mjere je identificirati, evidentirati i staviti na

korištenje podatke o realnim i potencijalnim turističkim

atrakcijama u vidu prirodnih vrijednosti. Ova mjera

namijenjena je poticanju jačanja održivog korištenja

prirodnih vrijednosti u gospodarskom smislu, odnosno u

svrhu održivog korištenja resursne osnove za stvaranje

novih vrijednosti, novo zapošljavanje i stjecanje prihoda.

AKTIVNOSTI

Valorizirati prirodne vrijednosti i atrakcije općine i

staviti ih u funkciju razvoja različitih oblika turizma:

kulturni, sportski, edukativni, zdravstveni i sl.

Poboljšati marketing i promociju općine kao

turističke destinacije s očuvanim prirodnim

66

vrijednostima

Uspostavljanje suradnje među ključnim dionicima

razvoja turizma sa područja općine i Turističke

zajednice Grada Nove Gradiške

Promocija vrijednosti turističkih proizvod na

području općine (tradicija, čista priroda, učinci na

zdravlje i sl.)

Izrada brošura i letaka

Promocija turističke destinacije na raznim sajmovima

OČEKIVANI REZULTATI

Prirodni resursi i vrijednosti valorizirane i stavljene u

funkciju razvoja turizma i ekološke proizvodnje. Podignuta

svijest o mogućnostima korištenja prirodnih vrijednosti za

razvoj turizma i OPG-a.

NOSITELJI Općina Cernik, , OPG, ugostitelji, obrtnici, poduzetnici

RAZDOBLJE PROVEDBE 2015.-2020.

POTENCIJALNI IZVORI

FINANCIRANJA

Općina Cernik, Brodsko-posavska županija, Ministarstvo

turizma, Hrvatska turistička zajednica, EU fondovi i programi

CILJ 1 UNAPREĐENJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI

PRIORITET 1.3. Razvoj i jačanje turizma

MJERA 1.3.3. Razvoj i unapređenje ljudskih potencijala u turizmu

CILJ MJERE

Općina Cernik planira uložiti sve napore kako bi dodatno

unaprijedila turizam kroz razvoj i unapređenje ljudskih

potencijala u sektoru turizma i tako stvorila veće mogućnosti

zapošljavanja za nezaposlene osobe. Kao bitna stavka razvoja

turizma je stvaranje mogućnosti kreativnim pojedincima iz

malog i srednjeg poduzetništva za uključivanje u turizam.

AKTIVNOSTI

Poticanje dodatnog obrazovanja u svim dijelovima

razvoja turističkog poslovanja

Poboljšanje pristupa zapošljavanju i uključivanju na

tržište rada u sektoru turizma

Provođenje sustavne i kontinuirane edukacije za

buduće djelatnike u sektoru turizma te edukacije o

različitim mogućnostima EU financiranja

OČEKIVANI REZULTATI Razvojem ljudskih potencijala u sektoru turizma područje

Općine Cernik postalo bi poznata kontinentalna destinacija.

NOSITELJI Općina Cernik, , OPG, ugostitelji, obrtnici, poduzetnici

RAZDOBLJE PROVEDBE 2015.-2020.

67

POTENCIJALNI IZVORI

FINANCIRANJA

Općina Cernik, Brodsko-posavska županija, Ministarstvo

turizma, Hrvatska turistička zajednica, EU fondovi i programi

CILJ 2 POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVOTA

PRIORITET 2.1. Razvoj komunalne infrastrukture i usluga

MJERA 2.1.1. Rekonstrukcija i učinkovito korištenje prometne

infrastrukture i usluga

CILJ MJERE

Unaprijeđenjem prometne infrastrukture općine osigurali bi

se uvjeti za daljnji razvoj općine, sigurnost u prometovanju

ujedno vodeći brigu o zaštiti okoliša i prirode. Provedbom

mjere se stvaraju preduvjeti za daljnji gospodarski razvoj

Općine Cernik.

AKTIVNOSTI

Ishođenje građevinskih dozvola i ostale dokumentacije za

rekonstrukciju prometnica na području općine

Rekonstrukcija cestovnih prometnica

Izgradnja i rekonstrukcija nogostupa, javnih

parkirališnih mjesta, autobusnih ugibališta, mostova

Priprema projekata za apliciranje na EU fondove

OČEKIVANI REZULTATI

Izgradnja i rekonstrukcija cestovnih prometnica, nogostupa,

javnih parkirališnih mjesta te autobusnih ugibališta

pridonijet će sigurnosti u prometovanju svim stanovnicima

Općine Cernik kao i većoj kvaliteti življenja na navedenom

području.

NOSITELJI Općina Cernik

RAZDOBLJE PROVEDBE 2015.-2020.

POTENCIJALNI IZVORI

FINANCIRANJA

Općina Cernik, Brodsko-posavska županija, Ministarstvo

pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo

regionalnog razvoja i fondova EU, Županijska uprava za

ceste, EU fondovi

CILJ 2 POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVOTA

PRIORITET 2.1. Razvoj komunalne infrastrukture i usluga

MJERA 2.1.2. Izgradnja vodoopskrbnog sustava

CILJ MJERE

Cilj izgradnje vodoopskrbnog sustava je 100% izgrađen

vodoopskrbni susutav na području Općine Cernik kojim će se

postići isporuka zdravstveno ispravne vode, spriječiti

onečišćenje okoliša, očuvati zdravlje stanovnika te

odgovorno gospodariti s prirodnim resursima.

68

AKTIVNOSTI

Priprema projektne dokumentacije za izgradnju

vodoopskrbnog sustava

Izgradnja vodoopskrbnog sustava u svim naseljima

Općine Cernik u kojima vodoopsrbni sustav nije

izgrađen

Poticanje kućanstava za priključenje na vodoopskrbni

sustav

Rekonstrukcija i poboljšanje postojećeg

vodoopskrbnog sustava

Pripremanje dokumentacije za apliciranje na EU

fondove

OČEKIVANI REZULTATI

Općina Cernik u svim naseljima ima izgrađen vodoopskrbni

sustav te je svim stanovnicima dostupno korištenje

zdravstveno ispravne pitke vode.

NOSITELJI Općina Cernik,

RAZDOBLJE PROVEDBE 2015.-2020.

POTENCIJALNI IZVORI

FINANCIRANJA

Općina Cernik, Brodsko-posavska županija, Ministarstvo

pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo

regionalnog razvoja i fondova EU, EU fondovi

CILJ 2 POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVOTA

PRIORITET 2.1. Razvoj komunalne infrastrukture i usluga

MJERA 2.1.3. Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda

CILJ MJERE

Cilj mjere je daljni razvoj zaštite voda i okoliša na području

Općine Cernik te sigurna opskrba pitkom vodom. Općina

Cernik trenutno nema izgrađen sustav odvodnje otpadnih

voda.

AKTIVNOSTI

Priprema projektne dokumentacije za izgradnju

sustava odvodnje

Izgradnja sustava odvodnje

Zaštita izvora pitke vode te vodoopskrbnog sustava

od onečišćenja

Zaštita podzemnih voda od onečišćenja uzrokovanih

infiltracijom otpadnih voda

Aktivnosti za postizanje standarda u skladu s EU

direktivama za otpadne vode

Priprema projekata za apliciranje na EU fondove

OČEKIVANI REZULTATI 100% zbrinjavanje otpadnih voda i onečišćenih oborinskih

69

voda s kvalitetnom kanalizacijskom mrežom, sustavom

pročišćavanja i drugim prihvatljivim načinima zbrinjavanja

otpadnih voda.

NOSITELJI Općina Cernik,

RAZDOBLJE PROVEDBE 2015.-2020.

POTENCIJALNI IZVORI

FINANCIRANJA

Općina Cernik, Brodsko-posavska županija, Ministarstvo

pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo

regionalnog razvoja i fondova EU, EU fondovi

CILJ 2 POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVOTA

PRIORITET 2.1. Razvoj komunalne infrastrukture i usluga

MJERA 2.1.4. Izgradnja plinoopskrbnog sustava

CILJ MJERE

Ciljevi razvoja plinoopskrbnog sustava obuhvaćaju

plinifikaciju naselja u Općini Cernik s nastojanjem da se

opskrba plinom, kao ekonomski i ekološki prihvatljivog

energenta u odnosu na druge energente, pretvori u glavni

energent široke potrošnje.

AKTIVNOSTI

Priprema projektne dokumentacije za izgradnju

plinoopskrbnog sustava

Izgradnja plinoopskrbnog sustava u svim naseljima

Općine Cernik u kojima navedeni sustav nije izgrađen

Poticaji kućanstvima za priključenje na sustav

plinoopskrbe

Priprema dokumentacije za apliciranje na EU fondove

OČEKIVANI

REZULTATI

100% izgrađen sustav plinoopskrbe u svim naseljima Općine

Cernik te dostupnost svim kućanstvima za korištenje ekološki

prihvatljivog energenta.

NOSITELJI Općina Cernik,

RAZDOBLJE

PROVEDBE

2015.-2020.

POTENCIJALNI IZVORI

FINANCIRANJA

Općina Cernik, Brodsko-posavska županija, Ministarstvo

pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo regionalnog

razvoja i fondova EU, EU fondovi

CILJ 2 POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVOTA

PRIORITET 2.2. Razvoj društvene, socijalne i zdravstvene infrastrukture i

usluga

70

MJERA 2.2.1. Unapređenje kapaciteta i kvalitete u sustavu odgoja i

obrazovanja

CILJ MJERE

Cilj mjere je povećanje kvalitete obrazovanja i odgoja u

predškolskom i vrtićkom sustavu, podizanje razine vještina

kroz sustav obrazovanja i osposobljavanja, osiguravanje

pedagoških standarada u obrazovnim institucijama te

generiranje ponude izvanškolskih aktivnosti i sustava

cjeloživotnog učenja.

AKTIVNOSTI

Rekonstrukcija i opremanje dječjeg vrtića

Rekonstrukcija i opremanje osnovnoškolske ustanove

Rekonstrukcija i opremanje školske dvorane

Sufinanciranje prijevoza učenika iz udaljenijih naselja

Uvođenje novih tehnologija u nastavne procese

Priprema dokumentacije za apliciranje na EU fondove

OČEKIVANI REZULTATI Kvalitetan sustav obrazovanja omogućava podizanje razine

kvalitete življenja stanovnika Općine Cernik.

NOSITELJI Općina Cernik, odgojno-obrazovne ustanove

RAZDOBLJE PROVEDBE 2015.-2020.

POTENCIJALNI IZVORI

FINANCIRANJA

Općina Cernik, Brodsko-posavska županija, Ministarstvo

znanosti, obrazovanja i športa, EU fondovi i programi

CILJ 2 POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVOTA

PRIORITET 2.2. Razvoj društvene, socijalne i zdravstvene infrastrukture i

usluga

MJERA 2.2.2. Unapređenje preventivnih programa i jačanje standarda

zdravstvenih i socijalnih usluga

CILJ MJERE

Poboljšanjem kvalitete zdravstvenih usluga te programa koji

se odnose na osobe kojima prijeti socijalna isključenost,

podići će se razumijevanje i solidarnost svih članova

zajednice prema problemima i životnim okolnostima

socijalno osjetljivim skupinama društva.

AKTIVNOSTI

Program sufinanciranja prijevoza starijih i nemoćnih

do Opće bolnice Nova Gradiška

Poticanje i provođenje volonterskih programa za

skrb za starije i nemoćne osobe

Povećati svijest javnosti o značaju prevencije i

zdravog načina života

Razvoj volonterizma

71

OČEKIVANI REZULTATI Učinkovita i kvalitetna zdravstvena zaštita te socijalne

usluge.

NOSITELJI Općina Cernik, zdravstvene ustanove, socijalne ustanove

RAZDOBLJE PROVEDBE 2015.-2020.

POTENCIJALNI IZVORI

FINANCIRANJA

Općina Cernik, Brodsko-posavska županija, Ministarstvo

zdravlja, EU fondovi

CILJ 2 POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVOTA

PRIORITET 2.2. Razvoj društvene, socijalne i zdravstvene infrastrukture i

usluga

MJERA 2.2.3. Unapređenje društvenih usluga

CILJ MJERE

Poticanje sportsko-rekreacijskih sadržaja, poticanje

stanovništva posebno mlađe dobne skupine na aktivno

sudjelovanje u kulturnom, društvenom i političkom životu

Općine Cernik.

AKTIVNOSTI

Uređenje i opremanje društvenih domova

Uređenje igrališta i sportskih dvorana

Kreiranje novih društvenih sadržaja

Poticanje stanovništva na sudjelovanje u društvenom

životu

OČEKIVANI REZULTATI

Unapređenjem društvenih, sportskih i kulturnih sadržaja

podići će se kvaliteta života lokalnog stanovništva te

spriječiti odlazak mladih sa područja Općine Cernik.

NOSITELJI Općina Cernik

RAZDOBLJE PROVEDBE 2015.-2020.

POTENCIJALNI IZVORI

FINANCIRANJA

Općina Cernik, Brodsko-posavska županija, EU fondovi i

programi

CILJ 2 POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVOTA

PRIORITET 2.3. Jačanje sustava organizacija civilnog društva

MJERA 2.3.1. Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva

CILJ MJERE

Cilj mjere je poticanje razvoja civilnog društva, njegove uloge

i doprinosa razvoju općine te jačanje njegove uloge u

privlačenju sredstava iz nacionalnih i međunarodnih izvora.

AKTIVNOSTI

Potpora radu udruga (savjetodavna, prostorna,

financijska, organizacijska)

Promocija volonterstva

72

Umrežavanje organizacija civilnog društva u svrhu

razvoja zajedničkih inicijativa i projekata

Poticati osnivanje novih udruga civilnog društva u

skladu s društvenim potrebama

Osigurati potrebne prostore i sredstva za rad udruga

civilnog društva (posebno onih koji se bave

humanitarnim i volonterskim radom)

Kreirati nove programe potpore radu udruga civilnog

društva koji će se temeljiti na rezultatima njihovog

rada i potrebama lokalne zajednice

Omogućiti stručnu pomoć u pripremi, i provedbi

projekata koji će se financirati iz EU fondova

Poticati stanovnike na sudjelovanje u radu udruga

OČEKIVANI REZULTATI

Unaprijeđenjem rada civilnih udruga i jačanjem međusobne

suradnje općina stvara visoku vrijednost društvenog

povjerenja koji je osnova za učinkovitiju pripremu,

donošenje i provedbu lokalnih javnih politika razvoja općine.

NOSITELJI Općina Cernik, udruge civilnog društva

RAZDOBLJE PROVEDBE 2015.-2020.

POTENCIJALNI IZVORI

FINANCIRANJA

Općina Cernik, Brodsko-posavska županija, EU fondovi i

programi

CILJ 2 POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVOTA

PRIORITET 2.3. Jačanje sustava organizacija civilnog društva

MJERA 2.3.2. Povećanje transparentnosti financiranja i rada civilnih

udruga

CILJ MJERE

Najveći broj udruga civilnog društva (u kulturi, sportu,

obrazovanju i socijalnim programima) financira se novcem

poreznih obveznika Općine Cernik. Cilj financiranja rada

civilnih udruga i sportskih klubova je da se kroz njihov rad

pridonese kvaliteti života građana, očuvanju kulturne

baštine, okoliša i sl. Udruge i sportski klubovi koji kroz svoj

rad generiraju veći broj društvenih benefita zaslužuju bolje

uvjete rada i prednost pri financiranju. Zato je od iznimne

važnosti povećati transparentnost financiranja njihovog rada

i redovito pratiti rezultate provedenih aktivnosti.

AKTIVNOSTI

Redovito javno objavljivati izvješća o financiranju

rada udruga civilnog društva i sportskih klubova

Redovito pratiti i evaluirati rad udruga civilnog

73

društva i sportskih klubova

OČEKIVANI REZULTATI

Izvješća o financiranju rada udruga civilnog društva redovito

se objavljuju i javno su dostupna te će se na ovaj način postići

veća učinkovitost te bolji rezultati rada civilnih udruga.

NOSITELJI Općina Cernik, udruge civilnog društva

RAZDOBLJE PROVEDBE 2015.-2020.

POTENCIJALNI IZVORI

FINANCIRANJA

Općina Cernik, Brodsko-posavska županija, EU fondovi i

programi

CILJ 3 ZAŠTITA OKOLIŠA

PRIORITET 3.1. Učinkovito gospodarenje otpadom

MJERA 3.1.1. Stvaranje uvjeta za pravilno gospodarenje otpadom

CILJ MJERE

Razvrstavanje otpada na samome mjestu nastanka, pravilno

rukovanje i skladištenje nastaloga otpada od izuzetne je

važnosti za zaštitu zdravlja stanovnika općine i povećanja

potencijala za recikliranje ili energetsko iskorištenje otpada.

AKTIVNOSTI

Provođenje mjera selektiranja otpada

Uspostava zelenih otoka u svim naseljima

Poticanje razvrstavanja otpada u kućanstvima

Nabava opreme i posuda za razvrtsavanje otpada u

kućanstvima

Educirati stanovništvo o važnosti razvrstavanja i

recikliranja otpada u suradnji s osnovnoškolskom

ustanovom

Priprema projekata za financiranje iz EU fondova

OČEKIVANI REZULTATI Učinkovito gospodarenje otpadom pridonijet će zaštiti

okoliša i zaštiti zdravlja stanovnika općine.

NOSITELJI Općina Cernik

RAZDOBLJE PROVEDBE 2015.-2020.

POTENCIJALNI IZVORI

FINANCIRANJA

Općina Cernik, Brodsko-posavska županija, Fond za zaštitu

okoliša i energetsku učinkovitost, Ministartsvo zaštite

okoliša i prirode, EU fondovi

CILJ 3 ZAŠTITA OKOLIŠA

PRIORITET 3.1. Učinkovito gospodarenje otpadom

MJERA 3.1.2. Sanacija ilegalnih odlagališta otpada

74

CILJ MJERE Sanacija ilegalnih odlagališta ima važnu ulogu u zaštiti

okoliša i to prvenstveno zaštiti tla i podzemnih voda.

AKTIVNOSTI

Ukloniti postojeća ilegalna odlagališta otpada koja

nastaju na zapuštenim zemljišnim površinama i u

naseljima u kojima trenutno nema stanovnika

Uređenje zapuštenih zemljišnih površina

Pojačati nadzor i kontrolu kako bi se spriječilo

nastajanje ilegalnih odlagališta

Uvesti odgovarajuće kaznene mjere za osobe koje

odlažu otpad na prostore koji nisu za to predviđeni

OČEKIVANI REZULTATI

Sprečavanjem nastanka ilegalnih odlagališta otpada očuvat

će se okoliš i priroda koji su temelj razvoja gospodarstva

(ekološka poljoprivreda, turizam i sl.) Općine Cernik.

NOSITELJI Općina Cernik

RAZDOBLJE PROVEDBE 2015.-2020.

POTENCIJALNI IZVORI

FINANCIRANJA

Općina Cernik, Brodsko-posavska županija, Fond za zaštitu

okoliša i energetsku učinkovitost, Ministartsvo zaštite

okoliša i prirode, EU fondovi

CILJ 3 ZAŠTITA OKOLIŠA

PRIORITET 3.1. Učinkovito gospodarenje otpadom

MJERA 3.1.3. Podizanje svijesti stanovnika o zaštiti okoliša

CILJ MJERE

Kako bi se učinkovito provodile aktivnosti koje doprinose

zaštiti prirode i okoliša, nužno je educirati stanovništvo.

Ljudi su bitni pokretači razvoja, a samim time i nosioci

promjena u okruženju. Stoga je bitno da spomenute

promjene ne štete prirodi po kojima je općina

prepoznatljiva.

AKTIVNOSTI

Edukacije stanovništva o vrijednostima prirode i

okoliša

Promidžbeni materijali o prirodnim ljepotama općine

te način njihova očuvanja

OČEKIVANI REZULTATI Educirano stanovništvo koje prepoznaje vrijednost i važnost

očuvane prirode na području općine.

NOSITELJI Općina Cernik

RAZDOBLJE PROVEDBE 2015.-2020.

POTENCIJALNI IZVORI Općina Cernik, Brodsko-posavska županija, Fond za zaštitu

75

FINANCIRANJA okoliša i energetsku učinkovitost, Ministartsvo zaštite

okoliša i prirode, EU fondovi

CILJ 3 ZAŠTITA OKOLIŠA

PRIORITET 3.2. Povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i povećanje

energetske učinkovitosti

MJERA 3.2.1. Korištenje OIE u kućanstvima, javnim i društvenim

objektima

CILJ MJERE

Korištenje obnovljivih izvora energije rezultirati će

smanjenjem emisija te većom energetskom i financijskom

uštedom.

AKTIVNOSTI

Pomoć pri ishođenju dokumentacije za prijavu na

natječaje za povećanje korištenja obnovljivih izvora

energije

Poticanje legalizacije objekata radi mogućnosti

korištenja obnovljivih izvora energije

Poticanje korištenja programa sufinanciranja

energetske obnove stambenih i poslovnih subjekata

Priprema dokumenata za apliciranje za financiranje iz

EU fondova

OČEKIVANI REZULTATI Veća energetska i finacijska ušteda energije u kućanstvima,

poslovnim objektima, školama, vrtićima itd.

NOSITELJI Općina Cernik

RAZDOBLJE PROVEDBE 2015.-2020.

POTENCIJALNI IZVORI

FINANCIRANJA

Općina Cernik, Brodsko-posavska županija, Fond za zaštitu

okoliša i energetsku učinkovitost, Ministartsvo zaštite

okoliša i prirode, EU fondovi

CILJ 3 ZAŠTITA OKOLIŠA

PRIORITET 3.2. Povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i povećanje

energetske učinkovitosti

MJERA 3.2.2. Edukacija stanovnika o važnosti korištenja obnovljivih izvora

energije

CILJ MJERE

Potrebno je educirati stanovništvo o važnosti korištenja

obnovljivih izvora energije s ciljem smanjenja štetnih emisija

i zaštite okoliša.

AKTIVNOSTI

Održavanje informativno-edukativnih radionica o

prednostima i potencijalnim modelima financiranja

uvođenja novih energetsko učinkovitih tehnologija

Održavanje informativno-edukativnih radionica o

76

mjerama energetske učinkovitosti

OČEKIVANI REZULTATI

Veliki broj kućanstava koji koristi obnovljive izvore energije.

NOSITELJI Općina Cernik

RAZDOBLJE PROVEDBE 2015.-2020.

POTENCIJALNI IZVORI

FINANCIRANJA

Općina Cernik, Brodsko-posavska županija, Fond za zaštitu

okoliša i energetsku učinkovitost, Ministartsvo zaštite

okoliša i prirode, EU fondovi

77

16. INSTITUCIONALNI OKVIR PROVEDBE STRATEGIJE Preduvjet za uspješno provođenje razvojne Strateškog programa razvoja Općine Cernik

svakako je uspostava kvalitetene provedbene strukture koja će nositit svu odgovornost

za uspješnu realizaciju navedene Strategije. S obzirom na međusobnu ovisnost pojedinih

mjera kao i samu koherentnost dokumenta, uvjet održivosti provedbe nameće potrebu

za primjenom sustavnog i dobro organiziranog pristupa usmjerenog na realizaciju svih

aktivnosti na operativnoj razini Strategije. Cjelokupno upravljanje Strategijom na razini

donošenja odluka odgovornost je Općine Cernik. Općina Cernik na čelu s načelnikom,

odgovorna je za uspješnu provedbu Strategije.

Odgovornosti i uloga Općine Cernik u provedbi Strategije:

uspješna provedba prepoznatih prioriteta i mjera Strategije,

odgovornost za predviđeni utjecaj Strategije na lokalno stanovništvo,

poduzetnike i ostale relevantne dionike,

osigurati sredstva, materijalna i ljudski potencijal, za provedbu mjera

Strategije,

ocjenjivati učinkovitost Strategije na godišnjoj razini,

donositi odluke o promjeni i unaprjeđenju Strategije u skladu s godišnjim

izvještajem o provedbi Strategije,

izvještavati Vijeće općine Cernik o provedbi Strategije,

organizirati redovne javne konzultacije sa svim dionicima o provedbi

strategije,

ocjenjivati učinak strategije na polovini perioda predviđenog za provedbu,

te na njenom završetku.

Načelnik Općine Cernik usklađuje aktivnosti svih dionika provedbe Strateškog programa

razvoja Općine Cernik donošenjem provedbenih akata, predlaganjem mjera njegove

provedbe, nadzorom nad izvršenjem tim mjera, sudjelovanjem u postupku rangiranja

razvojnih projekata te izvještavanjem Vijeća o provedbi i rezultatima provedbe.

U izradi dokumenta sudjelovale su sve strukture i predstavnici interesnih skupina iz

Općine Cernik, predstavnici Općinskog vijeća, načelnik, predstavnici obrazovnog,

civilnog, poduzetničkog, kulturnog sektora. Uspostavljena je Radna skupina za izradu i

praćenje provedbe strategije koja je grupirana prema područjima razvoja.

Institucionalni okvir Strategije predstavljaju svi glavni dionici lokalnog razvoja koji

svojim usmjerenim djelovanjem i koncentracijom sredstava doprinose ostvarenju

postavljenih ciljeva.

78

17. USKLAĐENOST CILJEVA RAZVOJA S EUROPSKIM, NACIONALNIM I REGIONALNIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA Temeljem pretpostavki strateškog planiranja za područje Općine Cernik izrađena je

lokalna razvojna Strategija. Prilikom izrade Strategije, primijenilo se osnovno načelo

koje odražava koncept solidarnosti. Time se izražava moralna dimenzija društvenog

sustava, koncept održivosti te koncept konkurentnosti jedinica lokalne samouprave. S

relevantnim dokumentima na svim razinama planiranja usklađeni su prioritetni ciljevi

razvoja sa svrhom osiguranja vertikalne kohezije razvojnih ciljeva i prioriteta i

ispunjenja zadanih prioriteta. Vremenski period za koje se Strategija izrađuje odnosi se

na programsko razdoblje na razini Europske unije – period 2015. – 2020. godine. Izrada

Strategije namijenjena je prvenstveno za potrebe proaktivnog i odgovornog upravljanja

lokalnim razvojem. To podrazumijeva stvaralačko oblikovanje budućnosti i sistematično

upravljanje aktivnostima u cilju ostvarenja zadanih ciljeva. Odgovorno upravljanje

podrazumijeva odgovornost svih stanovnika općine. Sve aktivnosti poduzete tijekom

izrade Strategije odnose se za osiguranje sukladnosti dokumenta s važnim strateškim

dokumentima na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini.

Na razini Europske unije Strateški program razvoja Općine Cernik usklađen je sa

sljedećim strateškim dokumentima:

Europa 2020

Europski fond za regionalni razvoj

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Erasmus +

Na razini Republike Hrvatske, Strategija je usklađena sa:

Strateški okvir za razvoj 2006. - 2013. godine

Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine

Strategija regionalnog razvoja RH 2011-2013. godine

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.

Strategija razvoja klastera u Republici Hrvatskoj 2011.-2020.

Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2008-2013.

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020.

Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030.

godine

Strategija očuvanja, zaštite, i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine

Republike Hrvatske za razdoblje 2011.-2015.

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije

Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva

od 2012. do 2016. godine

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

79

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

Program ruralnog razvoja 2014.-2020.

Na regionalnoj razini, Strategija je usklađena sa:

Županijska razvojna strategija Brodsko-posavske županije 2011.-2013.

Strategija razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije 2011.-2013.

Lokalna razvojna strategija LAG „Zapadna Slavonija“ 2014.-2020.

80

18. POTENCIJALNI IZVORI FINANCIRANJA

1. Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) European Regional Development Fund

Primarno ima za cilj ojačati gospodarsku i socijalnu koheziju u Europskoj uniji

ispravljanjem neravnoteže između njezinih regija. Između ostalog, doprinosi razvoju

ljudskih resursa i zapošljavanju kroz stvaranje infrastrukturnih preduvjeta. Financiraju

se:

ulaganja koja pridonose stvaranju i očuvanju održivih radnih mjesta kroz

izravne potpore za ulaganja u mala i srednja poduzeća

ulaganja u infrastrukturu pružanja osnovnih usluga građanima u području

energetike, okoliša, prometa te informacijskih i komunikacijskih tehnologija

ulaganja u socijalnu, zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu

tehnička pomoć.

2. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD)

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (Agricultural Fund for Rural

Development, EAFRD) ima za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i

pojednostavljivanje njezine provedbe. Fond se financira sredstvima Zajedničke

poljoprivredne politike (CAP) i pridonosi ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020

promicanjem održivog ruralnog razvoja u cijeloj Europskoj uniji. Pridonosi ekološkoj i

teritorijalnoj ravnoteži, zaštiti klimatskih uvjeta i uvođenju inovacija u poljoprivredni

sektor. Financiraju se:

poljoprivredni gospodarski subjekti, poljoprivredne organizacije, udruge i

sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi

zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi.

ulaganja u malu infrastrukturu poput lokalnih cesta ili kanalizacije , pročišćavanja

otpadnih voda koje predlažu jedinice lokalne samouprave; ulaganja u društvenu i

obrazovnu infrastrukturu. Rekonstrukcija kulturnih i prirodnih dobara u svrhu

turizma, opremanje eko‐sela, druga mala turistička infrastruktura, projekti

osposobljavanja stanovništva za pružanje usluga u turizmu.

ulaganja pojedinačnih poduzetnika u opremanje ugostiteljskih ili smještajnih

kapaciteta, u opremu potrebnu za tradicionalnu obrtničku proizvodnju, u opremu

za prerađivanje.

3. Europski socijalni fond (ESF)

Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF) kao glavni instrument Europske

unije usmjeren je na poticanje poduzetništva, pružanje pomoći posloprimcima u

pronalaženju boljih radnih mjesta i uspostavi pravednijih mogućnosti za sve građane EU

81

prilikom njihovog zapošljavanja. Njegovo se djelovanje temelji na ulaganju u ljudske

resurse – posloprimce, mlade ljude i one koji su u potrazi za poslom. Financiraju se:

osposobljavanje građana, a posebice nezaposlenih i ranjivih skupina za bolji

pristup tržištu rada

projekti poticanja poduzetništva, uključujući samozapošljavanje

stvaranje novih obrazovnih programa u skladu s potrebama lokalnog tržišta rada

poboljšanje sustava obrazovanja na svim razinama; razvoj novih programa,

opremanje učionica i praktikuma, edukacija nastavnog osoblja.

4. Erasmus +

Erasmus+ usmjeren je jačanju znanja i vještina te zapošljivosti europskih građana kao i

unaprjeđenju obrazovanja, osposobljavanja te rada u području mladih i sporta. Posebno

pogodan za škole, nastavnike i učenike.

Uz proračunska sredstva Općine Cernik i sredstva iz strukturnih fondova EU, potrebna

sredstva za provedbu identificiranih projekata i mjera uključuju slijedeće izvore:

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

Ministarstvo turizma, Fond za razvoj turizma, Hrvatska turistička zajednica

Ministarstvo poljoprivrede

Ministarstvo gospodarstva

Ministarstvo poduzetništva i obrtništva

Ministarstvo kulture

Ministarstvo graditeljstva

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

Ministarstvo socijalne politike i mladih

Ministarstvo zdravlja

Hrvatske vode

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Hrvatske autoceste, Županijska uprava za ceste

82

19. PROCJENA O UTJECAJU STRATEŠKIH CILJEVA, PRIORITETA I MJERA STRATEŠKOG PROGRAMA NA ZAŠTITU OKOLIŠA

Europska unija postala je jedan od glavnih aktera politike zaštite okoliša na svjetskoj

razini, uvodeći visoke standarde radi očuvanja prirodnih resursa i smanjivanja

negativnih posljedica ljudskog djelovanja na okoliš, te vodeći brigu o postizanju

ekonomskog rasta koji je održiv i poštuje okoliš, o čemu je postignut konsenzus svih

članica.

Pojedine države članice propisima određuju čak i strože standarde u odnosu na one na

razini Europske unije, na što imaju pravo, vodeći računa o svojim nacionalnim

interesima. Politika zaštite okoliša Europske Unije obuhvaća približno 300 različitih

pravnih propisa i normi koje se odnose na niz područja – gospodarenje otpadom,

onečišćenje zraka, zaštitu i upravljanje vodama, zaštitu prirode i biološke raznolikosti,

zaštitu tla, onečišćenje bukom, kemikalije i klimatske promjene. Očuvanje okoliša

moguće je postići ako se odgovarajuće mjere integriraju u druge sektorske politike

(poljoprivreda, promet, energetika, industrija, gospodarstvo, ribarstvo).

Stoga područje očuvanja okoliša analizira i pitanja održivog razvitka, odnosno postizanja

ravnoteže između socijalnih, ekonomskih i okolišnih interesa. Upravo zbog broja i

složenosti propisa, kao i velikih izazova u njihovoj provedbi, ova se politika smatra

jednom od najzahtjevnijih, kako za članice Europske unije, tako i za kandidatkinje. Za

Hrvatsku je, bez obzira na dotadašnje mjere s ciljem očuvanja okoliša, preuzimanje

pravne stečevine u ovom području predstavljalo veliki izazov, pa je donesen i novi Zakon

o zaštiti okoliša 2007. godine.

Za strategije, planove i programe kojima se određuje uporaba malih površina na lokalnoj

razini te za manje izmjene i dopune strategija, planova i programa Zakonom o zaštiti

okoliša se obvezno provodi postupak u kojem se odlučuje o potrebi provedbe strateške

procjene. Općina Cernik pristupila je postupku ishođenja mišljenja o potrebi provedbe

strateške procjene utjecaja na okoliš za navedenu Strategiju. Nakon provedbenog

postupka Općine Cernik u suradnji s Brodsko-posavskom županijom, Upravnim odjelom

za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša utvrđeno je da provedba Strategije razvoja

Općine Cernik neće imati negativnih utjecaja na sastavnice okoliša.

83

20. ZAKLJUČAK

Izrada dokumenta Strategije razvoja Općine Cernik za razdoblje 2015. -2020.g.

obuhvaća analizu sadašnjeg stanja resursa općine kao podloge za razvoj pretpostavki i

pripremu projekata usklađenih sa razvojnim politikama u EU, definiranje vizije

dugoročnog razvoja te strateške ciljeve, priroritete i mjere koji će svojom provedbom

doprinjeti gospodarskom razvoju općine. Na temelju usporedne analize sličnih jedinica

lokalne samouprave u neposrednom europskom okruženju te interne analize potencijala

s kojima općina raspolaže predloženi su razvojni pravci i strateški ciljevi te glavni

pokretači razvoja.

Ulaskom Republike Hrvatske u EU otvorile su se mogućnosti pristupanju europskim

fondovima za poticanje regionalnog i ruralnog razvoja. Iskustvo drugih zemalja središnje

i istočne Europe, danas punopravnih članica, pokazuje da je ulazak u EU pružio posebno

velike šanse manjim lokalnim zajednicama i nedovoljno razvijenim regijama da u

kratkom roku uz pomoć europskih fondova ostvare ekonomski razvoj za koji bi trebala

desetljeća. Na temelju sveobuhvatne usporedne analize, te analize razvojnih potencijala,

odnosno mogućnosti sufinanciranja razvojnih projekata iz strukturni fondova EU, pred

općinom je veliki izazov pokretanja novog razvojnog ciklusa i ostvarivanja vizije iz ove

strategije.

Krajnja svrha cijelog procesa strateškog planiranja i izrade Strategije je osigurati višu

kvalitetu života za sve stanovnike općine, a to znači unaprijediti prostor i infrastrukturu,

podići razinu gospodarske konkurentnosti, unaprijediti društveni život i čuvati okoliš.

Da bi se to ostvarilo potrebno je kontinuirano i fokusirano raditi na stvaranju pozitivnog

okruženja koje će rezultirati poboljšanjem kvalitete okruženja za život i stvaranjem

pozitivne razvojne perspektive općine. Strategija razvoja općine Cernik za razdoblje

2015-2020.g. je usklađena sa Strategijom EU 2020. Sudionici radionica postavili su jasnu

viziju prema kojoj žele da Općina Cernik bude razvijeno središte u kojem će žitelji moći

jačati i unaprijediti svoje gospodarske, kulturne i druge mogućnosti, uz stvaranje novih

radnih mjesta. Iz ovakvih je stavova određena vizija:

„Općina Cernik biti će gospodarski razvijena općina koja će se prilagoditi novim trendovima razvoja u skladu s Europskom Unijom. Postići će se

ravnoteža između tradicijskih vrijednosti i suvremenog životnog okruženja te će se spriječiti depopulacija i omogućiti egzistencija i

kvalitetan život stanovnicima koji vole svoj kraj i žele u njemu živjeti. “