KULTPUT [broj 3, novembar 2010.]

8/3/2019 KULTPUT [broj 3, novembar 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/kultput-broj-3-novembar-2010 1/20

B 3 • Nvb 2010.

BesplataN primjerak

t b:

koNfereNcija

o kulturNom ideNtiteturegije sreBreNica

zz z {



2

Srebrenica ima dugu tradiciju rok

bendova.ako smo imali bend „Fendi“,bend „Ajkula“, “Hertz“, „Inat“, „Garld“itd., da bi danas imali „Sase“, „Posled-nji popis“, „Stari Grad“, „Silver Stones“i najmlađi i najinteresantnijiženski bend koji već ovih danasnima svoj prvi singl u studijuu Sarajevu. Znači, cijela ple-

jada mladih entuzijasta, ak-tivista, volontera, zaljubljenikapa i sanjara koji rade i djelujuu smislu kulture. Može se sasigurnošću reći da je Srebreni-ca kolijevka talenata.

Manje mjesto, a da ima če-tiri-pet bendova, na ovakvom

vremenu je za svaku pohvalu.Neupitno je, da li je rok

kultura? Mislim, ne samo da je kultura, nego i način života, jer mnogimladi podržavaju bendove, a i žive u rok stilu.

Šta reći za bendove koji danas žive idjeluju u Srebrenici?

eško je odgovoriti na ovo pitanje

kada se na nivou države, a isto tako i unašoj opštini, vrlo malo ili skoro nikako,izdvaja sredstava za djelovanje bendova.Naprotiv, bendovi rade, bolje reći egzi-stiraju koristeći svoje resurse, sredstvakoja zarade na svirkama, od raznih do-natora koje pronalaze kako umiju i zna-

ju. Znači prepušteni su sami sebi.Recimo, bend “Stari Grad” je krajem

oktobra snimio svoju treću po redu pjes-mu, a priprema se za ulazak u studio danastavi snimanje preostalih pjesama i

kompletira svoj prvi CD.Album bi trebao ugledati svjetlo

dana polovinom naredne godine. I prijebi da ljudi na položajima, koji mogu da”poguraju’’ taj projekt, imaju više sluhaza takve stvari tj. kulturu uopšte.

Ne mogu a da ne pomenem Omla-dinski centar koji okuplja talente, ustupa

IZ MOG UGLA

ROK JE NAÎN @IVOTAPiše Ahmed Ustić

im prostor za vježbu i svirke.akođe, tu je i nevladina organizacija „Crea Tera“na čelu sa gospodinom omasom, koja

je „abrika“ za mlade talente u muzici. Izte „abrike“ je izrastao novi bend „Silver

Stonesi“ te najinteresantniji bend dje- vojaka. Još mnogo je mladih i djece kojirade i uče u toj organizaciji.

Kada se sve sabere i oduzme, rok bendovi i mladi ljudi uopšte rade, dje-

luju bez obzira na nutno stanje, odnonedaće i preprekekoje nailaze. Stvar

trude se i rade komogu, a uvijek ptoji publika koja ćeto konzumirati. Mmišljenje je da rok kultura ponovo pos

preokupacija mladih. akođe, sve zauzima prostora na radiostanicamregiji i našoj opštini. o je dobro.znak da se polako vraća svijest kod mdih, te da slušaju prave stvari tj. ROC

Povodom 5. decembra Međuna-rodnog dana volonterizma, srebrenič-ko Akcionarsko društvo „Guber“ „za-poslilo“ je na jedan dan 20 volonteračlanova Udruženja „Prijatelji Srebren-ice“ koji su radili određene poslove zapotrebe ove kompanije. AD „Guber“ jeUdruženju „Prijatelji Srebrenice“uplatilo određeni iznos sredstavaza angažovanje volontera, a kom-

pletan iznos volonteri će darovatiza četiri najugroženije porodicekoje žive u srebreničkim kolek-tivnim centrima.

AD „Guber“ realizuje proje-kt izgradnje punionice ljekovite

vode Gubera i hotelski kompleksi iako je od nedavno prisutno na

ovom prostoru, uključilo se u pružapodrške mnogim aktivnostima u brenici.

Ovim povodom, volonteri su pro visali volonterske dnevnike, značaj voterizma, kao i doprinos volontera u razoblastima društvenog života i rada.

Izgled budućeg hotelskog kompleksa nizvori{tu Gubera

AD „Guber” angaòvao volonter

Ahmed Ustić

Članovi benda „Stari grad“ i „Fendija“



U perioduizmeđu dva bro-

ja KULPUa,organizovana jeKonerencija okulturnom iden-titetu regije Sre-brenica koja jeokupila novinare, radnike u javnimkulturnim institucijama, predstavnikeopštinskih administracija, i nevladinogsektora.

Poseban utisak ostavilo je učešćeumjetnika koji žive i rade u našoj regiji.Mladi muzičari, okupljeni u sjajne ben-dove, slobodno mogu reći, nosioce kul-turnog života u našoj regiji, pisci, glumci,

skromno su izrazili želju da lokalna zajed-nica više pažnje posveti razvoju kulture ipotrebama umjetnika. Entuzijazam, stva-ralačka žica, kreativnost, događaji bili sutema razgovora.

Dokumentarni lm Ivane Neškovići Ade Hasanovića je ostavio sve prisutnebez daha. Hronologija kulturnih dešava-nja tokom prošle godine je jasno pokazalada su mogućnosti brojne - od muzičkihi lmskog estivala, smotri olklora i po-zorišnih predstava, koncerata, do promo-

cija knjiga.Ostalo je pitanje posjećenosti i polu-

praznih sala - čast izuzecima. Nameće sepitanje – da li je problem nezaposlenosti isiromaštva tako veliki da ljudi ne mogu dase bave „nadogradnjom“, da li smo tolikozaokupljeni preživljavanjem svih ovih go-dina, da duša više ne znači mnogo? Ili ni-smo navikli da neko igra, glumi i pjeva zanas i našu dušu? Čini mi se da smo zabo-ravili da uživamo u tome da se neko trudida zadovolji naš ukus, izaziva nas, radi sa

nama, da je tu zbog nas, zbog našeg osmi- jeha, zbog kvaliteta našeg života.

Ovo je samo jedno od mogućihtumačenja...

Pozdrav za sve one koji pjevaju i pišu,i za nas, koji smo vrijedni njihove pažnje...

Do slijedećeg broja,Dragana Jovanović

Poštovani čitaoci,

Pitanje, kako kulturna dešavanjapribližiti građanima, bila je tema „Kon-erencije o kulturnom identitetu regijeSrebrenica“, koju je početkom novem-bra organizovalo Udruženje „PrijateljiSrebrenice“. Ovaj skup je samo dio pro-

jekta „Mediji kao instrument kohezijelokalne zajednice“ koji će biti realizovando kraja avgusta iduće godine.

Na konerenciji su predstavljenipodaci istraživanja kulturne ponude uregiji Srebrenica koje je tokom oktobraove godine sproveo tim za istraživanjeovog Udruženja.

Građani regije Srebrenica, nj50,2 odsto povremeno posjećuje kuturne događaje u svojoj opštini, a 62ispitanih građana sa područja opštinSrebrenica, Bratunac i Milići spremsu platiti ulaznicu ukoliko kulturni događaji ne bi bili besplatni.

-Cilj je da se poboljša komunikacijda se ukaže na taj problem, da je potrebno da svi radimo na promociji identiteregije kao i da planiramo zajedničke aktivnosti u budućnosti. Ovaj program nam omogućiti da radimo zajedno nizdavanju magazina kulture, pomoći

•Kulturna dešavanja približiti građanima, obogatiti kulturnuponudu i sačuvati kulturno nasljeđe

•Značajna uloga medija u podizanju kulturne svijesti građana iarmaciji kulture

•Kultura povezuje ljude i zbog toga joj je značajno posvetiti

posebnu pažnju i realizovati projekte iz te oblasti

Konferencija

o kulturnomidentitetu regije

Poznati režiseri i glumci – gosti festivala



4

počnu zajedno sa organizovanjem naktivnosti, jer mi, kao pojedinci, ne žemo da uradimo mnogo, rekao je DSekulić, jedan do članova benda „SiStones“.

Vildana Stanišić je takođe slobo

stvaralac iz Srebrenice. Bavi se pisanpjesama i skečeva. Napisala je i jeroman, ali zbog nedostatka nansijsredstava nije u mogućnosti da obsvoje rukopise. Kaže da se nedavno nu jednoj nevjerovatnoj situaciji.

-Skoro sam imala primjer sa jedndjevojkom koju sam pozvala na vpoezije, i djevojka mi je rekla: - Jmogu da dođem, ja ne znam da

vam. Ostala sam bez teksta, da tužno bilo bi smiješno, kaže Vildan

Ona dodaje da je neophodna sanja svih slobodnih stvaralaca kakzajednički zainteresovali veći broj đana Srebrenice za kulturne sadr

jer, kako kaže, u Srebrenici ima zdosta talenata, ne samo onih koji p

već i muzičara, kompozitora, slikara.Projekt u okviru kojeg je održ

ova konerencija je podržan od strAmbasade Kraljevine Holandije u BPredstavnici Ambasade koji su pritvovali ovom skupu nisu krili svojedovoljstvo projektom koji realizuju „

jatelji Srebrenice“.-Razlog što mi podržavamo ovaj

jekt je to što vjerujemo da kultura mda bude povezujući elemanat. Kultura

vodi ljude da budu zajedno, ona olakstvaranje identiteta i pomaže društvusamo sebe izgradi, kazala je Jantine Bakel iz Ambasade Kraljevine Holan

Predstavnici medija, javnih inscija i nevladinih organizacija kroz u grupama, kao potrebna kultudešavanja u regiji Srebrenica identi

vali su pozorišne predstave, izložbeoskopske predstave i kvalitetne olklokoncerte. Realizacijom jednogodišprojekta korist će imati lokalne zanice u cjelini, ali i pojedinci koji ćezasigurno, istaći i armisati u pojedioblastima kulturnog stvaralaštva.

Dean Petr

nam da se upoznamo radeći zajedničkiradioemisije i takođe će nam pomoćida izgradimo kapacitete kako medijatako i institucija kroz treninge koje će-mo obezbijediti, rekla je Dragana Jova-nović, predsjednica Udruženja „Prijate-

lji Srebrenice“.Projekt treba da doprinese boljojpromociji kulturnih dešavanja u regiji.

Predstavljeni Magazini radioemisije „Kult put“Na Konerenciji je predstavljen prvi

broj magazina „Kultput“ i radioemisije koje sedmično pripremaju novi-nari iz Srebrenice, Bratunca i Milića,okupljeni u ovom udruženju. Putemovih medija, novinari će direktnoučestvovati u razvoju i armaciji kul-turnog stvaralaštva.

-Do sada nismo imali ovakav vidsaradnje. Sada imamo priliku da novi-nari u jednoj mreži zajedno sarađujuu organizaciji kako radioemisije tako imjesečnog magazina, istakao je Ne-nadPetrović, novinar iz Bratunca.

Organizatori napominju da se maga-zin „Kultput“ bavi nama, našom kultu-rom i kvalitetom našeg života.

Među ciljevima ovog projekta sumedijska predstavljanja kulturnog nas-ljeđa ovog područja i publikovanje kul-turnih aktivnosti, promocije mladih stva-ralaca i njihovih radova kao i predstav-ljanje javnosti umjetnika i amatera kojise bave iz hobija nekim oblicima umjet-ničkog stvaranja.

-U prvom broju smo imali nekolikotekstova iz Srebrenice, Bratunca i Milićakoji armišu mlade umjetnike. Vjeru-

jem da će to podstaći i druge umjentikeiz ovog kraja da se aktivnije počnu bavitinekim segmentom iz kulture i da izađu

iz anonimnosti, a mi ćemo im u tomepomoći. Vjerujem da će Srebrenica,Milići i Bratunac imati šta da pokažusvojim sugrađanima, da će umjetnici na-praviti nove programe koje će predstavitisvojim sugrađanima, ali i šire, u drugimgradovima, naglasio je Sadik Salimović,urednik magazina „Kult put“.

Dokumentarni film o kulturnojponudi privukao pažnjuMnogi kažu da jedna slika vrijedi

hiljadu riječi. Omladinski inormativnicentar Udruženja „Prijatelji Srebrenice“

je pratio kulturne događaje u regiji Sre-

brenica koji su predstavljeni u dokumen-tarnom lmu na ovoj konerenciji.-U ovom lmu, prije svega, bilo je

riječi o Muzičkom estivalu „Silvertownshine“, Festivalu kratkog lma „Srebrenatraka“, isto tako o „Danima Srebrenice“kao i maniestaciji „empus Argenti“

koja je prvi put održana prošle godine.Što se tiče Bratunca i Milića, jako je slabaponuda kulturnih dešavanja. U lmusmo za područje ovih opština predstavi-li samo „Đurđevdanske dane“ u opštiniBratunac, i „Avgustovske dane kultu-re“ u opštini Milići, objasnila je IvanaNešković jedan od autora lma.

Konerenciji su prisustvovali mladi islobodni umjetnici iz sve tri opštine regijeSrebrenica. Nezadovoljni su ponudomdogađaja iz kulture na ovom području,ali svojim radom i trudom pokušavaju dapromijene svakodnevicu svojih sugrađa-na kojima, kako kažu, kultura malo znači.

Mladi umjetnici planirajuoživjeti kulturu u regijiKonerenciju su pratili i mladi čla-

novi benda „Silver Stones“.-Naš bend je nastao prije skoro god-

inu dana. rudimo se da organizujemošto više koncerata u Srebrenici kako bimladi imali priliku da posjete što višedogađaja, da izađu malo iz kladionica ida prisustvuju kulturnom životu. Voljelibismo da se mladi malo više angažuju i



Članovi projektnog tima za rješa- vanje pitanja zaštite i konzervacijearheoloških ostataka samostana i crkveSvete Marije u Srebrenici nedavnosu posjetili ovaj lokalitet, uvjerili se ukvalitet započetih radova i dali sugesti-

je za nastavak uređenja i konzervacijeovog arheološkog nalazišta iz 13.vijeka.

Fra Martin Antunović, župnik za Zvornik i Srebrenicu, koji je članovog tima, izjavio je da se u dokumen-tima iz 1291. godine pominje crkva iranjevački samostan na lokalitetu Kli-sa u Srebrenici i po tome je Franjevačkaprovincija Bosna srebrena dobila imekoje i danas nosi.

-Ostaci crkve i samostana otkrivenisu 1991. godine i tada je Zavod za zaštituspomenika BiH obavio istraživanjai zaštitu ovog nalazišta, a te godineobilježeno je i 700 godina od dolaskaFranjevaca u BiH. Prošlo je 20 godinai usljed atmoserskih uticaja došlo je do

oštećenja pa se pristupilo novoj zaštitinalazišta, rekao je Antunović.

On je podsjetio da su se lani u Sre-brenici okupili svi Franjevci iz BiH

ZA[TITA KULTURNOG NASLJE\A

Zavr{ena restauracija ostataka

i obilježili 800 godina od osnivanja

Franjevačkog reda u svijetu.Vjekoslava Perković, predsjednica

srebreničkog Udruženja „Klisa“, kažeda ovo udruženje u saradnji sa Cen-

trom za promocijucivilnog društva iz Sa-rajeva realizuje pro-

jekt „Franjevci Bosnesrebrene na ishodištuu Srebrenici“ koji jedio šireg projekta „Iz-gradnja dobrog up-

ravljanja zajednicomkroz građansko uklju-čivanje“.

Podršku od 5.000KM za realizacijuovog projekta, u okvi-ru kojeg je obavljenakonzervacija i restau-

racija postojećih zidina crkve i samo

stana, dala je Švedska agencija zmeđunarodni razvoj.

Vlada Hrvatske takođe je izdvojioko 10.000 KM za završetak restaurac

je ovog arheološkog nalazišta, sanacistaza i prilaza kapeli te postavljanju ra

vjete na ovom lokalitetu i ti radovi ovih dana započeti, a predviđeno je dse završe na proljeće.

-Ovim projektom prvi put se izlzi u javnost sa rješenjem problemzanemarenosti i zapuštenosti kulturn

istorijskih potencijala mjesta i to je dprinos očuvanju kulturnog nasljeđa ovsredine, izjavila je Perkovićeva ističuda će se na proljeće pristupiti drugazi radova koja će obuhvatiti uređenkompletnog prostora ovog arheološkonalazišta.

M. Pej

crkve i samostana

Projektni tim za konzervaciju arheolo{kog nalazi{ta



6

Direktor arheološkog muzeja „Rim-ski Municipium – Skelani“ Dragić Gli-šić saopštio je da su eksponati iz rim-skog perioda, koji su prije dvije go-dine otkriveni na području Skelana,dislocirani u adaptirani prostor bivšeškole u Crvici.

u je otvorena privremena muzej-

ska izložba do izgradnje nove muzejske zgrade koja će obuhvatiti centralnoarheološko nalazište sa jedinstvenimpodnim mozaicima iz rimskog doba(od prvog do petog vijeka) u Skelanima.

-Arteakti su bili privremeno de-ponovani u ruiniranoj zgradi bivšegzadružnog doma i privatnim objekti-ma. Uz saglasnost i nansijsku pomoćMinistarstva prosvjete i kulture Re-publike Srpske adaptirali smo prostoru bivšoj školi u Crvici, nedaleko od

Skelana, gdje su eksponati izloženi idostupni su zainteresovanim posjeti-ocima, rekao je Glišić.

Ovim aktivnostima prethodila jeprimopredaja ovog nalazišta izmeđuNarodne biblioteke Srebrenica, u čijem jesastavu bilo, jer je ona pokrenula projektarheoloških istraživanja koja su dovelado otkrića ostataka iz rimskog doba i no- voormirane Javne ustanove Arheološkimuzej „Rimski municipium-Skelani“koja će ubuduće gazdovati ovim kultur-

no-istorijskim nasljeđem i organizovatinjegovo uređenje i konzervaciju.

Nastavak radova nakonrje{avanja imovinsko-pravnihodnosa

Prema Glišićevim riječima, u to-ku je rješavanje imovinsko-pravnih

odnosa za tri lokaliteta kojisu proglašeni prvom zonomzaštite arheoloških nalazištai kada se riješi to pitanje izemljište otkupi, moći će sepristupiti izgradnji muzejai uređenju i konzervacijiotkrivenih ostataka rimske

arhitekture u Skelanima,koje je Narodna skupštinaRepublike Srpske proglasilaspomenikom od izuzetnogznačaja za Srpsku i na os-novu toga Vlada je ormiralaJavnu ustanovu „Rimski Municipium-Skelani“.

Glišić je izrazio zabrinutost dabi zategnuti porodični odnosi među velikim brojem nasljednika i naglopovećanje cijene zemljišta, zbog pora-

slih apetita za zaradom, mogli usporitirješavanje imovinsko-pravnih odnosana tri identikovane lokacije.

-Očekujem pomoć Opštine i vlastiRepublike Srpske pri provođenju pro-cedure utvrđivanja opšteg interesa zazemljište na kojem se nalaze ostacirimske arhitekture kao i u postupkulikvidacije skelanske zadruge, koja go-dinama ne radi. Međutim, u njenom vlasništvu je ruinirana postojećazgrada, koje nema u zemljišnim do-

kumentima, a treba se ukloniti jer sepod njom nalazi dio carske palate ina toj lokaciji predviđena je izgradnjamuzeja i natkrivanje iskopina i mozai-ka kako bi se zaštitili od atmoserskihpromjena i uticaja, konzervirali i bilidostupni za posjetioce. Nadam se daće sudski parnički postupci oko izu-

zimanja i otkupa zemljišta do prolbiti riješeni da bismo pristupili rušezadružnog objekta ispod kojegnalaze ostaci carske palate i zapoizgradnju savremenog muzejskog jekta za koji je projekat već urađ

predstavljaće jedan multidisciplinkulturni centar u kojem će se mpriređivati različiti kulturni sadrrekao je Glišić.

Potrebno uraditi noviregulacioni plan za Skelane

Prema njegovim riječima, ponuta je inicijativa da Opština Srebnica u saradnji sa nadležnim intucijama izradi novi regulacioni p

za Skelane, koji bi ukomponoarheološki kompleks, muzej u p jektovanim gabaritima i Park prir„Drina“ koji je takođe predviđen duredi u tom naselju.

Vlada Republike Srpske obe jedila je milion maraka za izradu p jekta, rješavanje imovinsko-pra

Arheolo{ko nalazi{te Skelani (2)

BIV[A [KOLA

PRIVREMENI MUZEJ

Dragić Gli{ić



odnosa i obavljanje ostalih predradnjiza početak izgradnje muzjeske zgrade,konzervaciju i zaštitu arheloških na-lazišta i uređenje prostora za Park pri-rode „Drina“.

-Zbog vrijednosti i značaja ovog na-

lazišta u kulturno-istorijskom smis-lu, ali i kao potencijala za podsticajrazvoja turizma i zapošljavanja uovom kraju, očekujem da će sve pre-preke biti riješene do proljeća i da ćeiduće godine započeti izgradnja muzejai pristupiti se kvalitetnoj zaštiti i konz-ervaciji jedinstvenog arheološkog nala-zišta u Skelanima kao spomenika odizuzetnog značaja, zaključio je Glišić.

Miro Pejić

Jedan od vjerskih objekata uovom kraju, koji predstavlja kulturnonasljeđe i duhovno bogatstvo je ma-nastir Svete rojice u Sasama.

Izgrađen je u prvoj polovini 13.vi-

jeka kao zadužbina srpskog kraljaUroša prvog, sinovca prvog srpskogučitelja i arhiepiskopa Svetog Save.

Manastir je u toku svoje sed-movjekovne istorije više puta razarani obnavljan. Nedavno je završenaobnova crkve i manastirskog kom-pleksa, a izgrađen je i novi manastir-ski konak gdje će se posjetioci ovog vjerskog i kulturnog izvorišta moćiodmoriti, prenoćiti i po potrebi višedana boraviti.

Manastir u Sasama ima neobičani skoro jedinstven izgled međupravoslavnim hramovima i prili-kom obnove sačuvana je njegovaautentičnost.

Ovu bogomolju oduvijek je po-sjećivao veliki broj vjernika iz ovog

kraja, ali i ljubitelja starina iz raznihkrajeva.

Kako pričaju monasi, koji ovdježive i služe, sve više stranaca raznih vjeroispovijesti dolazi u manastir

Kulturno nasljeđe

Manastir Svete Trojice u Sasamakao turisti, ljubitelji ikonograje ilikao vjernici koji prisustvuju bogo-služenjima u ovoj srednjovjekovnojduhovnoj kolijevci.

M.P

Manastir Sase

Muzej Crvica



8

Prije nekoliko dana završeno je renoviranje prostora Zavičajnogmuzeja u srebreničkom Kulturnomcentru i počele su pripreme za vraćanjeeksponata u taj prostor i uređenjestalne muzejske postavke.

Vesna Kočević, direktorica Narod-ne biblioteke Srebrenica, u čijem jesastavu Zavičajni muzej, kaže da jezamijenjen dio krova na objektu i pla-oni u muzeju, obavljeno malterisanjeoštećenih zidova i plaona te krečenjekompletnog prostora za što je sredstvaod 10.000 KM izdvojilo Ministarstvocivilnih poslova BiH.

Prema riječima Kočevićeve, muzej-ski prostor je usljed ratnih oštećenjaprokišnjavao, što je dovelo do uruša- vanja plaona i predstavljalo opasnostza oštećenja i uništenja eksponata kaoi za bezbjednost zaposlenih i posjeti-laca ove ustanove.

AMBASADORI U MUZEJU RUDARSTVAMuzej rudarstva Milići

Dio kulturnog identiteta opštineMilići, uz to što na slikovit i autentičan

način simboliše period industrijskogi urbanog stasavanja ove rudarskeopštine, je i Muzej rudarstva koji je

Obnova objekata kulture

Renoviran Zavi~ajni muzej

otvoren krajem prošle godine zajednosa “Rajkovim tornjem” u okviru jed-

instvenog turističko-istorijskog kom-pleksa.

Kompleks je već postao mjestokoje rado posjećuju brojni putnicinamjernici, kao i gosti Milića, a samou toku novembra, uz redovne posje-tioce, Muzej rudarstva obišla su i dva visoka zvaničnika stranih ambasadaakreditovanih u Bosni i Hercegovini,ambasador Kraljevine Norveške JanBratu i ambasador Slovačke MiroslavMojžita.

Visoki gosti u Milićima su boraviliu organizaciji Evropskog pokreta uBiH, koji u ovoj opštini, u saradnji sa

lokalnim omladinskim organiz jama, realizuju projekt “Čas zaropu”, koristeći priliku da se, u pra

domaćina, upoznaju i sa kultursadržajima koje nudi opština MilićG. P

-Sa ovom sanacijom, koja jeurađena za dvadesetak dana, stvorenisu uslovi za normalan rad, propisnoodržavanje muzejske zbirke te za bez-

bjednost posjetilaca i radnika zaplenih u ovoj kulturnoj ustanovi, izjla je Kočevićeva.

M.P



Ado Hasanović je ovih danazavršio još jedan dokumentarnilm. Riječ je o kratkom igranomlmu pod nazivom „ Anđeo Sre-brenice“ . Ovo je prvi Adin pro-esionalni lm u vlasitoj režiji iprodukciji.

„Cijeli lm je snimljen i zavr-šen sa specijalnim eektima. Sni-manje lma je nansijski podržala

njemačka Fondacija Schüler Hel-en Leben SHL sa sjedištem u Sara-

jevu. Produkciju lma je radila jed-na od najpoznatijih marketinškihagencija Via Media iz Sarajeva. Projek-cija anđela je bila u liku balerine SamreMlinar iz Sarajeva“, kaže Ado.

Film govori o jednom savršenomdanu u Srebrenici danas, gradu koji idanas pati od posljedica rata. „Anđeo“nam svojim baletskim plesom ipokretima otkriva prepoznatljive di-

jelove grada, kao i Memorijalni centar

u Potočarima, te tako stvara imagi-narnu sliku života u Srebrenici, nekadai sada.

“Razlog snimanja lma je mojaželja da kroz umjetnost doprinesemrazvoju Srebrenice, te želim ići u korak sa svjetskim trendovima. Zbog tema-tike lma, nužno je da ga vidi publika

širom Evrope i svijeta. Svjetsku, inter-

nacionalnu, europsku i balkansku premijeru lma ću pokušanapraviti na nekom prestižnolmskom estivalu. akođe

veliku podršku za realizaclmu dao je Berin uzlić i zah

valjujem mu se na podršconome što je unio u ovaj mlm, rekao je režiser lma AdHasanović.

Ado Hasanović živi u Srbrenici i radi u Udruženju «Pr

jatelji Srebrenice» . Kreativni direktor estivala kratkog lm

“Srebrena traka” u Srebrenici, koji ove godine održao po četvrti put organizaciji Udruženja “Prijatelji Srbrenice”. Za prvi lm “Ja sam iz Srbrenice” dobio je specijalno priznanu kategoriji studentskog lma na VI Internacionalnom estivalu kratkog lmu Mostaru 2008. godine .

S.Salimov

Kulturni projekti

Direktor Narodne biblioteke uBratuncu, Slavoljub Mlađenović na- javio je da će ova ustanova od 1.mar-

ta iduće godine raditi u novim pros-torijama u rekonstruisanoj zgradiDoma kulture.

-Već pet godina radimo u iznaj-mljenom neuslovnom prostoru,u bivšem ugostiteljskom objektu,zbog čega nismo u mogućnosti da

organizujemo normalan rad, rekao jeMlađenović.

On je dodao da će do 1.marta 2011.

godine biti uređen i opremljen prostorpovršine oko 180 metara kvadratnih, ukojem je predviđena i čitaonica.

Mlađenović je naveo da bibli-oteka raspolaže sa oko 35.000 knji-ga različitih žanrova i istakao da seknjižni ond obogaćuje svake godine,

zahvaljujući donatorima i opštiniBratunac, koja izdvaja sredstva zanabavku novih knjiga.

-renutno imamo 1.086 učlanje-nih čitalaca, od kojih je najvećibroj učenika. Imajući u vidu teškuekonomsku situaciju u našoj opštiniodlučili smo da u ovoj godini be-splatno učlanimo sve zainteresovanečitaoce, istakao je Mlađenović.

K. Ćirković

Narodna biblioteka Bratunac

U nove prostorije do 1.marta

Ado zavr{io drugi

dokumentarni film



10

Još jedan kišan dan... ne znam očemu bih trebalo da razmišljam...o

vremenu, školi, društvu ili o tome gdeživim, gde rastem već punih petnaest

godina.Hm, kad shvatim i osvrnem se na

prošlost i trenutke oko mene pitam se– da li je uopšte dobro što mi srce tre-

peri poput žica i puca poput bombekad god kročim na tlo ovog izbledelog,sumornog i malog grada. Napuštene i

potonule kuće, igralište kod škole, park– sve sama neispunjena mesta, prostori

za zaborav, samo se još u nekoj zgradiili javnoj ustanovi čuju tračevi ženakoje uz pijuckanje kae i po koju ciga-retu opišu svakog prolaznika (madaih je zaista malo) ... u školi ili u nekojkući možete naslušnuti graju dece i gro-hotan smeh nekog okupljenog društvasa svim svojim orama i azonima, kojevam posle ispijenog truda i zamora

greju srce i umiruju signale u vašim glavama. Plaši me ta neprisutnost utim ljudima, plaši me to što znam da

su u kućama poput lenjivaca, poput ogromnog, debelog i izmišljenog čovekakoji samo leži u kući, gleda TV i jede.Volela bih da ih vidim kako šetaju,kako uživaju dok posmatraju malestvari na malom, skučenom prostorukojem dugujemo mnogo. Ali ne, nijetako... u stvarnosti moj grad je prazan,crn poput zatvorene kutije. Svi oni ljudi– oni ne postoje, samo su senke, oni nežive, ne uživaju, ne vole jedni druge,ne vole svoj grad. Prepiru se, svađaju,uništavaju slobodu i mir ovog mesta,mesta koje ja toliko volim, poštujem,mesta koje je deo mene. Oni kidaju

parče po parče, razdiru ga, razdirumene, moj detinjasti svet, moje snove inadanja. Nije savršen, mali je, nikakav,nabacan je, usamljen je, a ja ga toliko

volim jer je naš ljudi !!! Mi ga krojimo,stvaramo za sebe, po svom ukusu. Mi ga

pretrpavamo na nama svojstven način,mi radimo sve što je u našim malim,nedostupnim glavama, i na kraju os-tade samo rupa, a mi kao insekti, kaomravi gurkamo se po toj rupi koju sa

ponosom i zadovoljstvom nazivamo– dom !!! Jedemo se, grizemo, a njega

izdižemo toliko iznad nas. Gleda nas,sva brda dobijaju oči, motre na nas, aon je i dalje daleko, daleko iznad nas.Osećam, i on nas voli, ali je nemoćan

pred masom izgladnelih i uzburkanihmozgova, on ne može da nam po-mogne iako želi, njegovo srce kucaza nas, uprkos svemu, uprkos sivim itrulim, kišnim danima. Hej, pa moždase on nama sveti ?! Pa evo već nekolikodana plače, a njegove suze u obliku kiše

probadaju nas, jer nam je nepojmljivoda naš grad, naš ponos plače i kudi nas.

Ali razumem ja, mi smo kao varvari,rušimo sve što nam on pruža... možda

je to zato što ga volimo, možda se

plašimo da ga ne upropastimo pa zne izlazimo na ulice, prašnjave, pu

oronule od samoće. On nam čupa svojom osvetom i neljubaznošću, al

ga i dalje zovemo svojim, i dalje gadamo, jer mora da bude tako, sam

je ispravno.Na kraju, on je samo mala ta

na mapi, samo mali prostor u drž

a mi ga lomimo i lomimo. Puca nu rukama ! Pitamo se da li ćeikad izaći, pobeći iz ove rupčage, aželimo, noge i srca nam ne dopušda bežimo, da kupimo stvari i ideVezani smo, želimo da ostanemo,

gracije nam ne idu od ruke ... donam je ovde, navikli smo se, mali u svetu, ali zajedno u našim mislimsa našom ljubavlju i odgovornosti pma njemu čimino najveći grad i zajnicu u celom kosmosu. Mi smo najj

Možda je prazno, crno i tmurno, aduboko u nama, duboko, jako dub– PRAVI SAN !!!

Tijana Trifović Ig2 SŠC Srebre

SREBRENICA, MOJ GRAD



1

ZIMAStigle su pahulje bijeleNa kočiji sa plavog nebaI prekrile dvorišta našaI donijele radost djeci, što treba

Padajte pahulje bijelePrekrijte ulice i brijeg

Jer djeca veselo skačuDok pada prvi snijeg.

Prekrijte pahulje bijeleKuće, brda i dolineUlice, gradove i selaVisoke šume i planine.

Zekira HalilovićVII 1 OŠ „Petar Petrović Njegoš“

Srebrenica

RUŽNO PAČE

Ima jedno ružno pačeKoje samo, samo plačeRazmaženo, lijeno,rasplakano, nikad umiveno.

Jelena SavićVII 1 OŠ „Petar Petrović

Njegoš“ Srebrenica

Poslije toplog ljeta, za nas đake, nejljepšeg doba, dolazi jesen. Jesen znabiti tako lijepa, da je nazivamo i zlatnom jeseni.

Ja volim jesen. Posebno kad me, dok sam još u krevetu, probudi suncekoje me kroz prozorska okna svojim zracima miluje. Volim da sjednem naterasu odakle mogu da uživam u lijepom pejzažu svakodnevno, do početkadecembra, ja posmatram promjene na drveću, odnosno lišću koje ga krasi. Izdana u dan lišće mijenja boju. Posebno mi zaokupi pažnju jedno staro stablookićeno lišćem raznih boja. Ispod tog stabla u jesen se može vidjeti najljepši

ćilim od opalog lišća. Volim hodati po tom mekanom, šuškavom ćilimu iuživati u tišini koju poremeti samo pucketanje opalih suvih grančica.

Svake jeseni, pa i ove, često razmišljam kako samo priroda može stvoritite razne boje koje se utapaju jedna u drugu. Ni najboljim slikarima to ne bipošlo za rukom.

Aleksa CvjetinovićVII 1 OŠ „Petar Petrović Njegoš“ Srebrenica

U Srebrenici je prije nekolikodana održano književno veče nakojem su se brojnim ljubiteljimaknjiževnosti predstavili mladiknjiževni stvaraoci iz ovog mjestai Bratunca.

Svoje priče i pjesme čitali suijana rifović, Filip Jokanović,eodora Košarac, Sedina Mura-tović i Vildana Stanišić.

Neki od ovih mladih stvaralaca

nagrađivani su na književnimkonkursima Republike Srpske, BiH iSrbije, neki već imaju objavljene zbirkepjesama ili su njihove pjesme uvršteneu neke od objavljenih zbirki mladihpjesnika.

Organizator ove književne večeribio je „Dijalog centar Srebrenica-Bra-tunac“ uz nansijsku pomoć Amba-sade Norveške i USAID-a.

Knjièvno ve~e

mladih stvaralaca

Organizator je mladim stvaraoci-ma uručio zahvalnice i nagradio ih knji-gama za podsjećanje na ovo književno veče koje je bilo obogaćeno pratnjomakustične gitare pa je ovo nesvaki-dašnje druženje mladih i ljubiteljaknjiževnosti potrajalo nekoliko sati.

M.P.

Jesenji pejsa`Sara Timoti} V1

O[ ”Branko Radi~evi}” Bratunac



12

Dobrila Madžarević, prije pola vijeka dala naziv OŠ “Vuk Karadžić“ u Bratuncu

Dobrila Madžarević (1928) iz Čačka,bila je prvi direktor osnovne škole uBratuncu, kojoj je prije pola vijeka dalanaziv „Vuk Steanović Karadžić“ že-leći, kaže, da ova škola živi vječno naovim prostorima i da za obrazovanjeima značaj kakav je imao ovaj velikireormator jezika. Davno penzionisa-na nastavnica matematike i pjesnikinjanašla se među brojnim gostima, koji su8.novembra prisustvovali obilježavanju

Dana ove bratunačke škole. Obraćajućise đacima i nastavnicima podsjetila jena vrijeme siromaštva „kada su u ra-zredu bila 2-3 šestara i lenjira“.-Vladalo je tada veliko siromaštvo uovom kraju. Bilo je đaka koji su kana-pom stezali pantalone starije braće, jersvoje nisu imali. Sjećam se da je većinadjece dolazila u školu oskudno odjeve-na. Ali, Bratunac je imao dušu i taj duhzajedništva koji sam ponijela odavde ši-rila sam kasnije u drugim, bogatim sre-

dinama, rekla je Madžarević. Podsjetila je da je u Bratuncu radila ukupno pet

godina i istakla da ni u jednom kolek-tivu, poslije bratunačkog, nije osjećalatoliko ljubavi i poštovanja.Kaže, da biti prosvjetni radnik znači,prije svega, bezgranično voljeti djecu,ali i njihove roditelje i kolege. Znala je

to nastavnica Dobrila i njene kolege,koji su davali sve od sebe da njihovi

đaci postignu štobolje rezultate, aroditelji shvateznačaj obrazova-nja.-Pripremali smose za nastavu, ali,posebno za rad sroditeljima, koji sunam vjerovali, po-

štovali nas i volje-li, te su u takvomduhu i djecu vas-pitavali. Osjećalose zajedništvo i svismo znali da je je-dan cvijet lijep, alida je buket mnogo

ljepši, pričala je nedavno Dobrila džarević bratunačkim osnovcima.Kada je 1959.godine došla u Bratunjen prvi utisak je, kaže, bio da svi i nastavnici stanuju oko škole i dastalno zajedno, kao jedna porodica-U takvoj atmoseri svako se trudiošto bolje odgovori svom zadatku. Imsmo savršenu ekipu savjetnika iz Tukoji su nas pripremali za nastavu iditeljske sastanke. Na proesionaln

društvenom i socijalnom planu nikonije više pružio od Bratunca, istaklMadžarević dodajući da je iz ove msredine otišla u Beograd, te da je ra

vijek provela u školama u Srbiji.Škola je bila i ostala njena najvećaspiracija. Već godinama se ne drudnevnicima, ali, škola i đaci žive u nim pjesmama, koje i danas objavlj

Krstina Ćirk

Jedan cvijet je lijep, ali je

buket mnogo ljep{i

Dobrila me|u u~enicima

Ivana Milovanovi} III razredOsnovna {kola “Kosta Todorov

Skelani



1

Ljubav darovana slikarstvuU slobodno vrijeme mno-

gi ljudi se bave nekim ho-bijem. Neko iz dokolice,a neko iz ljubavi. Jedanod onih koji su ljubavpoklonili umjetnosti

je Senahid Ahmetović,zvani Najćo, povratnik uPotočare kod Srebrenice.On se bavi slikarstvom iduborezom.Većinu svojih„umjetničkih djela“ radiu drvetu. Ljubav prema

ovoj vrsti umjetnosti ima još od osnovne škole, aSrebrenica mu je neiscr-pna insipracija.Senahid nije išao u likov-nu umjetničku školu. On

je kako se u narodu kažesamouki slikar - naivac.Teme za svoje radove vidisvugdje oko sebe.„Bavim se duborezom,crtnjem, raznih slika, pri-

rode, predmeta, životinja,mrtve prirode, svega što vidim golim okom i što semože slikati, što mi se svi-di, drvorez u drvetu, tzv.lemilicom kojom se možeraditi bolje u drvetu.Oskudijevam tim alatimakoji su mi potrebni za bo-lji i uspješniji rad. Bavimse ovim čisto iz ljubavi“.Najćo kaže da je prot od slikarstva u

Srebrenici gotovo nemoguć, ali ne odu-staje od stvaranja novih „umjetničkih“djela. Svoje radove daruje porodici iprijateljima.„Što se tiče slika, neku izložbu nisampripremao, nisam se ja puno ni davaou javnost do sada. Ovo je naivno sli-karstvo i ovo radim za sebe i prijatelje.

Neke slike prodam, neke poklonim,mada ovdje, što se tiče prodaje to je

rijetko i slabo ide, pretežno poklonimprijateljima, jaranima i koje znam i kojene znam“Sretan bih bio kada bi bar jedno od nje-govo troje djece naslijedilo ljubav pre-ma slikanju.„Ovo radim iz ljubavi i imam želju dami bar jedno dijete naslijedi ovo što

radim. Nekako je čovje

drugačiji kada se banekom umjetnošću, da bio glumac, slikar, novnar, jer svaki kadar komene zainteresuje ja slkam aparatom i probada ga prenesem u priroili negdje u kući, da gprenesem na sliku. Im

još vremena, možda zainteresujem neko od svodjece za ovu moju umje

nost“.Senahid se u Potoča

vratio sa suprugom i trodjece. U porodici niko nradi, i uglavnom žive opoljoprivrede.

„Imamo jednu kravovim putem se zahvljaju

jem volonterima iz Amrike koji su mi doniraštalu i kravu. Neku većobavezu nemam, radi

sve što stignem, za pasve radim, ali uvijek nđem vremena i prostoda mogu da uradim neštšto je dobro, što će moda i da ostane iza menmožda će to neko i dspominje“.Ovaj umjentik iz Potočra se bavi i prikupljanjeantičkih predmeta, staro

kovanog novca i nekadašnjih poljopr

vrednih alatki.Težak život na selu ne sprečava ovočovjeka da svoje slobodno vrijemutroši na umjetničko stvaralaštvo koće se, vjeruje Senahid , kad-tad ispltiti.

S. Salimov



14

„Isprekidana stvarnost“naziv je prve samostalneizložbe otograja mladogsrebreničkog umjetnikaDavorina Sekulića.Njegova ljubav prema o-tograji traje još od malih

nogu, kada je starim očevimotoaparatom snimao prijatelje, komšije i porodicu.Slobodna umjetnost je neštočemu je Davorin oduvijek težio, ali nikada nije bježaoni od zadataka, koji su pone-kad znali biti i teški.-Uglavnom sam otogra-

je čuvao za sebe. Nisam ihnikome pokazivao, a otoa-parat sam počeo koristiti uosnovnoj školi otograšući svoje prija-telje. Kasnije sam počeo da slikam nekedetalje, koji bi mi bili interesantni itako sam se počeo malo ozbiljnije bavi-ti otograjom, kaže Davorin i dodaje,da kada je iza otoaparata zaboravi nasve oko sebe.-Obratim pažnju na ono što gledam krozobjektiv, i jednostavno nemam tih pro-blema da mi nešto odvlači pažnju, to jeskroz drugi svijet kada se nađeš iza oto-aparata, objašnjava ovaj mladi otogra.

Finansijski problemi velika preprekaumjetnika

Kao i većina otograa i Davorin imaprodukcijskih problema. Međutim,nada se da će se njegova upornost iistrajnost isplatiti, te da će svoj tale-nat usavršiti u nekoj od stranih zema-

lja, gdje bi volio da započne i karijeruuspješnog otograa.

-Trenutno se vrlo teško snalazim, ne-mam nekih prihoda od otograje.Nekad se desi da prodam sliku, ali to je

veoma teško, pogotovo danas u vrijemerecesije. Mlad sam i takoreći još uvijek sam amater, nisam se još progurao utom svijetu da mogu da zarađujem i ži-

vim od otograje, kaže Davorin.Njegov san je da postane poznati proe-sionalni otogra.-Volio bih da se proslavim, da snimimneku značajnu otograju po kojoj ću

biti poznat. Mislim da je teško graditikarijeru u Bosni i Hercegovini, ali tonije i nemoguće. Ovdje se može dostatoga uraditi, samo, potrebno je i mno-go više razumijevanja okoline i samihljubitelja otograje, čega danas manjkana ovim prostorima. Ipak, mislim da se

karijera može bolje izgrana drugim teritorijama, če mladi umjetnik.U svom radu Davorinimao i pikantnih situakako ih otogra nazi„da čovjek ne povjeruje“

-Uvijek možeš naletjetineke stvari koje su nevj vatne i koje se dese samsekundi, i ako u tom trenku imaš otoaparat, uspda ih snimiš. Ja sam ukvim situacijama presreMeđutim, ima i potresituacija, što je i normasve zavisi na koji se nbavite otograjom. Nda to može biti potre

nekada interesantno. Ja recimo, pstvaram na licu mjesta, u svoje slobno vrijeme, kada izađem vani u šetkada sam s društvom na nekom drunju. Jednostavno, ne idem da otogršem s nekim ciljem.Davorinovu prvu izložbu otogrposjetili su njegovi prijatelji, porodali i građani Srebrenice koji imajuteresovanja za otogtaju ili su svoradom uključeni u organizovanje turnih događaja u Srebrenici.Na kraju razgovora Davorin nam

rekao da odmah nakon ove izložbestavlja raditi na stvaranju novih graja, koje će, kako se nada, probučula i osjećaj za otograju i kod oljudi koji ranije nisu iskazivali ljubaovoj vrsti umjetnosti.

Dean Petr

„Isprekidana stvarnost”–

ostvareni san mladog fotografaDavorina Sekuli}a

Sa otvaranja fotoizložbe



1

Milićani Branko Petrović u konkurenci-

ji starijih i Stean Madžarević u konku-renciji mlađih izvođača, pobjednici suregionalnog takmičenje pjavača, koji jeu Milićima održan u subotu, 20. novem-bra, u okviru estivala “Viva muzika”.Milenko Lakić, predstavnik banjalučkeagencije “Primera”, koja je sa Centromza edukaciju i rad sa djecom i omla-dinom iz Banja Luke organizovala ovotakmičenje, rekao je da je ovo prvi re-gionalni skup u Milićima, koji će bitirealizovan i naredne tri godine.

“Imali smo priliku da vidimo tride-setak takmičara iz Milića i Vlasenice.Sami ste vidjeli da nismo imali strog

kriterijum koja će djeca da nastupe,

pošto je bilo vidljivo da su se svi trudi-li i da su se vrijedno pripremali. Ipak,bilo je uočljivo da je desetak izvođa-ča jako napredovalo. Milići imaju triodlična pjevača, pri čemu izdvajampobjednika u starijoj kategoriji kojidobro pjeva, međutim, ono što nas jeposebno iznenadilo su djeca uzrastado 12 godina”, rekao je Lakić.Osam prvoplasiranih takmičara iz-borilo je pravo direktnog nastupa nanalnom takmičenju u Zvorniku, dok

će još šestoro, uz saglasnost pokrovi-telja takmičenja, dobiti priliku da uče-stvuje na smotri pjevača.

Takmičenje je održano u dvije starosn

kategorije, od sedam do 12 i od 12 d17 godina. Najbolji duet u mlađoj katgoriji činile su Anđela Mišić i Julija Lkač, treće mjesto ravnopravno su pod

jelile Dunja Lazarević iz Milića te MaVučinović i Anastasija Laketa iz Vlsenice, drugo mjesto pripalo je MarijProdanoviću iz Vlasenice, a pobjedn

je Stevan Madžarević iz Milića.U starijoj grupi najbolji duet su činiAnastasija Golić i Ljiljana Dukić, drugo mjesto osvojila je Isidora Laketa

Vlasenice, a pobjednik je Branko Ptrović iz Milića.G. Per

Muzički festival “Viva muzika”

Osam najboljih ide u Zvornik

Nova izdanja

„Narodni kuhar Poto~ara”Iz štampe je nedavno izašla publikaci-

ja pod nazivom „Narodni kuhar Poto-čara“.

Izdavač publikacije je neormalna gru-pa žena iz Potočara, a štampana je uznansijsku pomoć švajcarskog Progra-ma za kulturu u okviru projekta „Kul-tura u ruralnim zajednicama“, koji unekoliko opština realizuje Fondacija„Mozaik“.

Pomoć u pripremi materijala pružilo je i srebreničko Udruženje mladih ižena „Sara“.

Kuvar govori o načinu ishrane seoskogstanovništva u ovom kraju u prošlosti isadrži recepte za pripremu starih jela,ukupno 51-og jela, koja su se nekadaspremala za ishranu.

Neka su se spremala češće, a ona kojaiziskuju više troškova spremana su rje-

đe i to u bogatijim domaćinstvima iliprilikom svečanosti.

Veći broj jela, za koja su dati recep

skoro da su zaboravljena i vrlo rijetkse spremaju pa su na ovaj način saču vana od zaborava i iščezavanja zahvljujući nekim starijim ženama, ko

još pamte kako su se neka od tih jepripremala za trpezu i ponekad ih jouvijek spremaju.

Očuvanje načina spremanja tradiconalnih vrsta jela kao tradicionalnkulture ishrane Potočara, ali i širegije je značajan je doprinos ove publikacije.

Dvadesetak žena, ali i nekoliko mukaraca prikupilo je recepte i dalo doprinos objavljivanju ove knjižice bogato ilustrovane otograjama jela koja su navedeni recepti.

M.Pej



16

Održana promocija monografije o starom bratunačkom selu

Kravica u slici i rije~i

Šaljiva priča o

majstorima

Gradnju kuća pratile su razne dogo-

dovštine, nastajale mnoge priče, pa i

jezik su svoj imali, jezik banjački. Ko-

ristili su ga da ih domaćin ne bi razu-

mio, kad žele nešto sakriti od njega.

Majstori (banjaci) bili su ljudi od hu-

mora, šaljive priče kako bi što lakše

obavljali težak zidarski posao.

Gradili Mandićani (selo kod Kravice,

pim.aut) kuću negdje u planini oko

Japage iza Han Pijeska. Ozidali što

se zidati moglo, pa došli do krova.

Dosadilo im mjerenje i rezanje, pa

odahnuše kad viđoše da su do krova

stigli. Stigao im jedan drugar od kuće

i donio malo one „mučenice“, te oniuzmu po jednom, pa krenu rezati gre-

de. Svi uglas hvale rakiju. Izmjere, pa

izrežu velikom žagom. Poredaju gre-

du do grede. Bijahu umorni a „mu-

čenica“ izvjetrila. Tek tada vidješe da

su grede kratke. Ne mogu da prekriju

tavanicu. Uhvati se majstor za glavu

od čuda. Ali, jedan, koji se pojavi iz

ćoška gdje je ostala prazna faša, povi-

ka: „Ne brini majstore, nategnućemogredu, ima da bude taman“. Majstor

je vidio koliko je sati, ali bješe kasno.

Ostala je u narodu izreka za ono što

se uradilo nepažnjom „nategnuće ko

Mandićani gredu“.

U prostorijama Udruženja žena „Maja“,

početkom novembra, održana je pro-mocija knjige „Monograja o Kravici- Kravica u riječi i slici“, koju je uradilaneormalna grupa građana iz ove bratu-načke mjesne zajednice. Izradu mono-graje su nansijski podržali FondacijaMozaik iz Sarajeva, opština Bratunac imještani Kravice.-Cilj izrade ove monograje je pove-ćanje znanja mladih o istoriji i tradi-ciji ovog kraja , čime će se obezbijeditiprepoznatljivost mjesta Kravica. Ona

promoviše kulturu življenja, nastanak i razvoj obrazovanja u Kravici, običajei tradiciju ovog kraja, rekla je Jelika Jo-

vanović, jedan od četiri autora i izdavačamonograje.Na izradi knjige radila je neormalnagrupa koristeći tekstualne i video zapi-se, te živu riječ, ilustrovanu prigodnimotograjama.U monograji Kravice je sabrano svešto je važno za ovo mjesto, od nastankanjegovog imena i početka obrazovanja,do porodičnih i narodnih običaja.Autori i izdavači monograje su, poredJelike Jovanović, Savo Milošević, JovanNikolić i Neđo Nikolić.„Kravica je dobila ime po rijeci na čijim

je dolinskim stranama smješteno selo.Prema legendi naziv potiče još iz vreme-na kada su se stari rudari iz Dubrovnika,Sasi selili prema Srebrenici, gdje se da-nas nalazi rudnik Sase. Sa sobom su vo-dili stoku, nosili prtljag i kada su bili naprostoru današnje Kravice, naišli su na

veliku poplavu usljed nadolaženja rijeke.Rijeka je toliko nadošla da se nije vidioni most i pokušavajući da je pređu, nji-ma se udavi jedna krava i tako je nase-lje dobilo ime Kravica“. Ovo je, izmeđuostalog, zapisano u monograji sa ciljemda se legenda prepričava mlađim gene-racijama, te tako otrgne od zaborava.

Jelena Radović V 1 OŠ “BrankRadičević” Bratunac

Tekst i Krstina Ćirk



1

Najmla|i prire|uju mno{tvo

sadràjaKulturnom životu u Milićima, sa neko-liko maniestacija u toku školske godine,značajno doprinose najmlađi Milićani izpredškolske ustanove „Poletarac“. Sadr-žajima poput organizovanja maskemba-la, priredbi, do posjeta kulturno – isto-rijskim znamenitostima, mališani se odmalih nogu uče da njeguju kulturne vri-

jednosti.Direktorica „Poletarca“ Milka Madža-rević kaže da je godišnjim Programomrada predviđeno pet svečanosti.„Prvu sedmicu u oktobru mjesecu, obi-lježavamo kao Nedjelju djeteta i ovegodine smo je obilježili različitim aktiv-nostima. Jedan dan smo bili na izletu uŠekovićima , gdje smo posjetili manastirLovnica, drugi dan smo organizovali ma-skembal koji je zaista bio maštovit, imalismo izlet i ovdje u Milićima, odlazak uNarodnu biblioteku gdje su naši mališanipostali članovi biblioteke, te likovnu ko-loniju“ navodi Madžarevićeva.

Obilježavanju Nedjelje djeteta prethodi-lo je učešće na „Smotri predškolaca“ uZvorniku, koje je organizovano povodomobilježavanja 600 godina postojanja gra-da Zvornika. Naši mališani su izveli dvijetačke koje su bile izuzetno zapažene.„Na smotri su učestvovala predškolskadjeca iz 13 opština RS, Srbije pa čak iSlovenije. Naša su djeca imala zapažennastup iako su učestvovala samo sa dvijetačke – ističe direktorica Madžarević.“Veoma zanimljiva aktivnost je organizo-

vanje „Jesenje svečanosti“ gdje mališanidan provode u prirodi i od sakupljenihplodova jeseni i lišća izražavaju svojukreativnost.„Lišće ispresujemo, sačuvamo i ostavi-mo kaže Madžarević i dodaje da nakon„Jesenje svečanosti“ u „Poletarcu“ obilje-žavaju novogodišnje i božićne praznike.

Za tu priliku okitimo jelku, pozovemoDjeda Mraza koji dijeli novogodišnjepaketiće , kako mališanima iz obdaništatako i djeci koja nisu uključena u pro-gram obrazovanja u ovoj predškolskojustanovi. Za 8.mart, zajedno sa djecom

radimo na izradi poklončića za njihovemajke, to su uglavnom čestitke koje ma-lišani ukrase nekim crtežom“.Ipak predškolcima je najzanimljive uče-šće na priredbama koje se organizuju po-

vodom obilježavanja Sv. Save i na krajuškolske godine.„U ovim maniestacijama, učestvujemozajedno sa osnovcima, a priredbe se or-ganizuju u Domu rudara“.Direktorica Madžarević ističe da sve oveaktivnosti imaju značajnu ulogu u razvo-

ju ličnosti djeteta, posebno u malim sre-dinama, gdje su kulturne maniestacijerijetkost„Svi mi volimo da se predstavljamo, ek-sponiramo, da pokažemo ono što znamoi da na taj način skrenemo pažnju nasebe . To je djeci veoma bitno, oni se ra-duju, da čak i kad griješe nemaju pojma

da su pogriješili, njima je i tada lijepooni stvarno uživaju u tome jer su se dkazali, pokazali, predstavili rodteljimšto je veoma bitno za razvoj samopoudanja koje je važan segment u njihovompsihozičkom odrastanju.“

U „Poletarcu“ imaju želju i volju da oganizuju veliki kulturni događaj ponazivom „Dječije stvaralaštvo“. Ukolikuspiju da realizuju ideju, obdanište Milićima ugostilo bi oko 300 mališana predškolskih ustanova Srpske.

S.Brajović-D.Bač

Milići

Ognjen Babić, V 1 OŠ “BrankoRadičević” Bratunac



18

ôvjek sa dva cekeraSrebreničani se i danas sjećajusvojih nekadašnjih „šaljivdži-

ja“, koji su između dva minu-la rata popunjavali kulturnuprazninu.Između dva minula rata, kadasu kulturni događaji u Srebre-nici bili rijetkost, na sijelimau restoranima, lovu i drugimokupljalištima Srebreničanisu svojim „ukusnim“ šalamapopunjavali kulturnu pra-

zninu. U tome su prednjačilesrebreničke „šaldžije“, koje suiza sebe ostavile ugodne, ne-zaboravne šale, koje se danasu Srebrenici vrlo često prepri-čavaju.Tako se ovih dana Srebreniča-ni sjetiše „šaldžije“, srebrenič-kog obućara Hasana Gušića,koji je svako jutro oko osamsati u rukama nosio (zimi)dva cekera. U jednom su biladrva, a u drugom hrana za taj dan.Hasan je svakog pazarnog dana imaoobičaj zastati na uzvišenju kod grad-ske pijace. Spustio bi dva cekera, stavioruku iznad očiju i dugo gledao u Bojnu,brdo koje se kao gusti oblak nadnijelonad južni dio grada.Gledao bi Hasan u Bojnu, sve dok sepored njega ne okupi velika grupa ra-doznalih, a zatim bi uzimao cekere ikrenuo ka svojoj radnji. Jednog dana,neko upita Hasana. Šta vidi u brdu? On

veli da ga interesuje čiji lovački kerovi

krstare Bojnom, a kerova nigdje.Saznavši da se Hasan iz hobija bavipčelarstvom, poznate srebreničke„šaldžije“ Saet Salimović i veterinarHazim Huremović nagovoriše neisku-snog lokalnog novinara i autora ovogteksta da s Hasanom napravi intervjuo njegovom hobiju i navodno, velikoj

proizvodnji meda. Intervju započe uHasanovoj radnju, a on se raspričaokao da ima stotinu košnica, a ne tri. Upo intervjua u radnju ulaze Salimović iHuremović.Počeše novinara zapitkivati ko je, izkoje je novinarske kuće. Hasan je brzoshvatio da je intervju njihovo „maslo“.Njih sa psovkom istjera iz radnje, mla-dom novinaru kaza: „Jedi ti, novinaru,g....“. Svi akteri ovog događaja su kasni-

je popili piće. Zbog uspjele šale, koja sebrzo pročula gradom, častili su Saet iHazim.

Kao čest gost srebreničkih restoranaSaet Salimović je znao pozabaviti gostetako što na pod stavi slamku, uhvati seza palčeve noge i preskoči je. Ko pono-

vi njegovu radnju, on ga časti mezom ipićem. Ljubitelji kapljice s plitkim dže-povima skakali su cijeli dan, ali umjestonagrade od padanja bi „dobili“ razbije-

no lice. Saetov rekord u Srebrenicniko nije oborio.Ne mogavši dana bez šale, veterHazim Huremović je teleonom iz Bne Bašte na kau pozvao svog prijaŠaćira Begića, koji je radio u magacpreko puta Veterinarske stanice. Š

je odmah otišao. Vidjevši da se Hane pojavljuje u kući, upita njegovuprugu Mensuru za Hazima. On jeslužbenom putu, veli Mensura. Vidši da je prevaren, Šaćir je odmah izaiz kuće, a Mensura ga upitala: „Je opet prevario?“.

Ovakvih i sličnih dogodovština u brenici je, između dva minula rata mnogo. Šale ne bi uspjele da se odmnisu pročule gradom. U šalamastrogo vodilo računa da one nikoguvrijede i omalovažavaju.

S. Smajl

Prisjećanje



1

POÊO ZIMSKI POZORI[NI

FESTIVAL

Srebrenica

U Srebrenici je u toku održavanje tra-dicionalnog, šestog po redu, pozoriš-nog estivala pod nazivom „Srebrenica,kulturni pump-UP“ koji će trajati od 5.do 10. decembra.

Festival je otvoren muzičko-teatar-skim perormansom „Podrum odba-čenih igračaka“ Dječijeg muzičkogpozorišta iz ovog mjesta. Tokom ma-niestacije nastupaju pozorišne grupe

iz BiH i Srbije, a priređuju se različitepozorišne i muzičke radionice kao ineormalna druženja mladih nazvana„Kultura za doručak“, a organizuju se idrugi zabavni sadržaji s ciljem pokre-tanja inicijative za izradu omladinskestrategije.

U okviru estivala obilježiće se Među-narodni dan volontera kao i Međuna-rodni dan ljudskih prava.

Na dan ljudskih prava 10. decembrbiće izvedena prva sevdah opera „Rzlike u rušenjima“ u produkciji britanske kompanije „Opera cirkus“.

Organizator ove kulturne maniestaci je Savjet mladih iz Srebrenice u saradnji sa Muzičarima bez granica BiHkompanijom „Opera cirkus“.

M.

Milica Ćirković OŠ “Vuk Karadžić” Bratunac

Dejana Sando V1 OŠ “Branko Radičević” Bratunac

Mersiha Dudić VI 1 OŠ “PetarPetrović Njegoš” Srebrenica



KULTPUT, glasilo iz kulture za opštine Srebrenica, Milići i Bratunac. Izdavač: Udruženje „Prijatelji Srebrenice“. Za izdavačaDragana Jovanović. Glavni urednik: Sadik Salimović. Redakcija: Miro Pejić, Sakib Smajlović, Dejan Petrović, KrstinĆirković, Goran Perić, Dalibor Bačić i Slađana Brajović. Adresa Trg Mihajla Bjelakovića bb Srebrenica. Tel. 056 440-465Tiraž 2000. Kultput izlazi mjesečno i besplatno se distribuira. Štampa: Haro-gra Tuzla. Za štampariju: Zinka Ponjavić

Milan Arsenović II 1OŠ “Branko Radičević” Bratunac

Radislavka Krsmanović

OŠ “Kosta Todorović Ske

Tatjana Šepur V 1OŠ “Branko Radičević” Bratunac

Kristina Stanišić II 1OŠ “Branko Radičević” Bratunac

Milica Tomić“OŠ Branko Radičević” Bratunac

Documents

KULTPUT [broj 3, novembar 2010.]