Green Garden [broj 89, novembar-decembar 2013.]

8/13/2019 Green Garden [broj 89, novembar-decembar 2013.]

http://slidepdf.com/reader/full/green-garden-broj-89-novembar-decembar-2013 1/52

- Božićna drvca- Čuvanje plodova jabuke- Kalifornijska štitasta uš- Zimski pak- Pčele kroz zimu

www.sjemenarna.com

[email protected]

G r e e n G a r d e n • b r o j 8 9 • s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 3 . • g o d i n a X I I I

B o s n i a a n d H e r z e g o v i n a ’ s C h o i c e

2 0 11/ 1220 11/12



BRZO, JEDNOSTAVNO I BESPLATNO D 1. KORAKIspunite bodovnu pristupnicuvjerodostojnim podacima

2. KORAKPreuzmite Vašu privremenubodovnu karticu

3. KORAKPrikupljajte bodove i koristiteraspoloživi iznos u KM

Ako već imate magnetnu karticuKluba Green Garden, odmah možete početi s prikupljanjem bodova!

*tablica boniteta može biti varijabilnakroz bonitetna razdoblja*proizvodi označeni kao akcijski/

sniženi ili pojedini posebno označeni proizvodi ne podliježu obračunu bodova

TABLICA BODOVANJA

POTROŠENIH 5 KM = PRIKUPVrijeme trajanja bonitetnih razdob

od 01. 10. do 31. 03od 01. 04. do 30. 09.

NOVO!!! Bodovna Green Garden kartica



Glasilo GREEN GARDENNakladnik:SJEMENARNA d.o.o.Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572;[email protected]@sjemenarna.comwww.sjemenarna.comGlavni urednik:dr. Ivan OstojićRedakcijski kolegij:Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, MatPehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica DoVelimir LasićMarketing:Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.Andrea Šaravanja, mr. oec.Lektor:Blanka Kraljević, prof.Fotograja na naslovnici:Ivan OstojićMišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04od 31. 12. 2004. godine časopis Green Gardenoslobođen je plaćanja poreza na promet.

Pred Vama je zadnji broj stručnog glasila Green Garden uovoj godini, koji na svojim stranicama, kao i u prethodnimbrojevima, donosi niz zanimljivih priloga iz oblasti voćarstva,vinogradarstva, povrćarstva, cvjećarstva i zaštite bilja. Ovajbroj stručnog glasila Green Garden obiluje člancima iz voćar-

stva koji obrađuju različite aspekte u ovoj grani poljoprivrede.Svakako treba istaknuti članak o naranči, kumkvatu, jabuci, tečlanak o skladištenju jabuka. Tu je i prilog o sortama šipkakoje se mogu uzgajati na području Hercegovine.

Ni ovaj put nismo izostavili ljubitelje cvijeća kojima prepo-ručamo priloge o božićnoj zvijezdi i božićnoj pšenici koji uzadventske vjenčiće obilježavaju mjesec prosinac, te vrlo inte-resantan članak o božićnim drvcima.

Ovo je samo dio, vrlo interesantnog sadržaja, posljednjeg

broja Green Gardena u ovoj godini te vam toplo preporučamoda naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate.

Uredništvo

Riječ urednikaIn front of you is the last edition of Green Garde

year, where you, as well as in the previous editionsnumber of interesting articles in the eld of fruit viticulture, vegetable growing, oriculture and plation. This issue of Green Garden is rich with articl

various aspects in eld of fruit growing. Articles abkumquat, apple, and article about storing apples, nepointed out. There is also article about different pomvarieties that can be grown in Herzegovina.

For orists we recommend articles about Christand Christmas Wheat that marks December togetChristmas Wreath, and extremely interesting articChristmas Trees.

And this is only a part of interesting content, in t

number of Green Garden in this year, so we strongmend that you read it carefully.

Editor’s ofce

Editor’s word

Sadržaj

U tijelu zdravlje, u duši mir, u mislima radost, u srcu mladost, a u raduuspjeh….puno sreće i lijepih snova neka Vam donese godina Nova!I u 2014. godini uživajte u pogodnostima koje imate kao član kluba GreenGarden.Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kaonjegov član: jednostavno – preuzmite pristupnicu, ispunite i pošaljite/dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici.Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo Vam do-nosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pi-tanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail:[email protected]

Sretne Blagdane, dobrozdravlje, mir i blagostanjeneka Vas prate u 2014.

Novosti, obavijesti, najave!!!

Adventski vjenčići ...............................................4Božić u znaku crvene boje .................................6Odabir božićnog drvca ........................................7

Povrtnjak tijekom zime ....................................10Crna rotkva za duge zimske dane ....................11Povratak boba u povrtnjake.............................12Poriluk - povrće nježnog okusa .......................13Zimski pak odlično rješenje zazimsku zaštitu voćaka i vinove loze ...............14

Primjena agrila u proizvodnji povrća ..............16Zaštita voćaka od zečeva .................................18Kumkvat - ukras u vrtu, poželjen na trpezi ...20Zimska zaštita voćaka ......................................21

Jabuka - voće kroz cijelu godinu .....................22Defolijacija s ureom u voćnjacima ..................23Kalifornijska štitasta uš - sve većiproblem u voćnjacima .....................................24Naranča - zimski čuvar zdravlja ......................28Čuvanje plodove jabuka u kućnim uvjetima ...29

Curafora segentrange - izrazito otporanhibrid iz skupine Citrusa ................................Najpoznatije hercegovačke sorte šipka ......... Jesensko-zimska sadnja voćakai vinove loze ..................................................Pitanja i odgovori ..........................................Ne upotrebljavajte pljesnivi kukuruz ............Žitarice u zimskom razdoblju .......................Čašicom do zdravlja ......................................Med – izvor životne energije.........................Pčele kroz zimu .............................................



M P , . .

Adventski vjenčići

Sama tradicija adventskog vjenčićaseže u daleku prošlost kada sugermanski narodi koristili vjen-

čić ukrašen svijećama, koje bi palili zahladnih i tamnih prosinačkih noći kaoznak nade u nadolazeću sunčevu svje-tlost i toplinu proljeća. U srednjem vije-ku su pak kršćani preuzeli tu tradiciju,te su vjenčić sa svijećama počeli koristitikao dio svoje duhovne pripreme za naj-draži nam blagdan, Božić. Inače, premapredaji izrađen od zimzelenih grančicaadventski vjenčić simbolizira nepreki-dan, neprolazan život. Pored toga, unjemu se kao dekorativna biljka čestonađe i lovor koji predstavlja pobjedunad mučenjem i patnjom te božikovinai tisa koji su pak simbol besmrtnosti. Sdruge strane, prisutnost cedra u vjen-čiću označava snagu i izlječenje dok jesami kružni oblik vijenca, koji nema nikraj ni početak, simbol vječnosti Božjete besmrtnosti duše. A sami češeri irazni plodovi kojima vjenčić često budepomno okićen predstavljaju naš budućiživot, odnosno uskrsnuće dok četiri svi- jeće označavaju četiri tjedna adventa

ili došašća, vrijeme pripreme za velikiblagdan kršćana. Stoga ni ove godine

nemojte zaboraviti ukrasiti ulazna vra-ta i stolove adventskim vjenčićem jeron prije dolaska samog Božića stvaraposeban ugođaj u našim domovima, tena poseban način i u našim srcima.

Božićna pšenicaBožićna pšenica se uobičajeno sije

od svete Barbare do svete Lucije-13.

prosinca. Sjetva se obavlja u posebnposude koje su nešto šire od standar-dnih ali i dublje. Prije same sjetve pše

nica se najčešće namače u mlakojvodi (desetak sati). Nakontoga pšenica se vadi izvode i ravnomjerno ras-poređuje u posudu u slojdebljine 2-3 cm. Zalijeva-nje se obavlja svaki danraspršivanjem vode popšenici.

Sa zalijevanjem netreba pretjerivati jermože doći do propada-nja pšenice.

Božićna zvijezdaPrema vjerovanju pra-

stanovnika Meksika oda-kle biljka potječe, svoj izgled zahvaljuasteškoj boginji kojoj je zbog neuzvrćene ljubavi puknulo srce i iz kapljicnjezine krvi izrastao je «vatreni» cvije

Oplemenjivači su se malo «poigralipa danas imamo bijele, krem i ružičastprimjerke. Najtraženije su jarkocrvene. Botanička znanost nam otkriva dBožićna zvijezda zapravo ima sićušn

prilično neugledne žute cvjetiće, a onšto nazivamo cvijetom, obojeni su prcvjetni listovi (brakteje).

Legenda o nastankuBožićne zvijezde

Prema staroj meksičkoj legendi, prvBožićna zvijezda nastala je iz molitv

dvoje seoske djece, djevojčice Marije i njezina brata Pabla. Bili sutoliko siromašni da nisu mogli

kupiti dar malom Isusu. Na Bad-njak, na putu u crkvu, ubrali su bukepoljskog bilja umjesto dara. Kad suubrane biljke stavljali oko jaslica, nekčudom njihovi zeleni listovi pretvorilise u sjajnocrvene latice.

4

BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013.



Potražite u:

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 70Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661

Bo s n i a a n d H e r z e g o v i n a ’ s C h o i c e

2011/122011/12

Božićna pšenica se uobičajeno sije 13 dana prije Božića. Sjetva se obavljau posebne posude koje su nešto šire od standardnih ali i dublje. Prije samesjetve pšenica se najčešće namače u mlakoj vodi (desetak sati).Nakon toga pšenica se vadi iz vode iravnomjerno raspoređuje u posudu u

sloj debljine 2 do 3 cm.Zalijevanje se obavlja svakidan raspršivanjem vode popšenici. Sa zalijevanjemne treba pretjerivatijer može doći dopropadanja pšenice.



Božić u znaku crvene bo6


Dolaze nam božićni i novogodišnji blagdani, vrijeme pomirenja idarivanja. Ali, iako smo zaokupljeni svojom svakodnevnicom ni-pošto ne smijemo zaboraviti iznenaditi svoje najmilije. Stoga u tusvrhu možete odabrati jednu od atraktivnih božićnih lončanica

Idok se veliki broj sobnog i vrtnog cvi- jeća nabavlja, prodaje i sadi tijekomproljeća, dolaskom zime kao da je u

tom pogledu vrijeme stalo. Međutim,pogrešno je mišljenje kako se izbor cvi- jeća pred božićno-novogodišnje blag-dane svodi samo na božićnu zvijezdu.

A objasnit ćemo i zašto! Naime, ukolikose uputite u malo veće prodajne centrelako ćete uočiti kako, osim božićne zvijezde, svojom cvatnjom također domi-niraju azaleje, ciklame i drugo cvijeće.

AZALEJAPuna cvjetnih pupova azaleja može

cvjetati nekoliko tjedana dvostrukim ili

jednostavnim cvjetovima bijele, crveboje ili u nijansama ružičaste. Među

tim, treba znati kako ova cvjetna vrstzimi zahtijeva puno svijetla i nešto nižsobnu temperaturu, od 10 do 15 stupnjeva C. Na takvom, pomno odabranomjestu azaleja će dugo cvjetati. Altreba znati kako ova prekrasna biljkne podnosi tvrdu vodu koja odlikujvećinu naših vodovodnih mreža. Zatbi, u skladu s mogućnostima, azaleje poželjno bilo zalijevati kišnicom prokuhanom vodom. Nadalje, u vrijemaktivnog rasta i cvjetanja biljku ne zaboravite prihraniti tekućim gnojivom cvjetnice.

CIKLAMAPoput zimzelena, bršljana, tratinči-

ca i ciklama će u vašem vrtu uspješnpokriti golu zemlju i, ako joj položodgovara, cvjetati lijepim ružičastimkrunicama iznad bršljanova lišća. Mđutim, ciklama je i jedna od najtra-ženijih zimsko cvjetajućih lončanickoja se redovito i uzgaja u unutarnjimambijentima. Dovoljno je smjestiti nprozorsku dasku, odnosno na svijetlmjesto na koje ne dopire izravna sunčeva svjetlost. Ipak, oprez! Cvatuće cikme nikako ne podnose topli i suhi zrau prostorijama s centralnim grijanjemklima uređajima.

Osim toga, treba znati kako optimal

na temperatura za njenu dugotrajnucvatnju iznosi od 10 do 16 stupnjevC. I još nešto-dok su biljke aktivne dok su u cvatu ne zaboravite im svakdva tjedna dodavati namjensko tekućgnojivo.

Ciklame vole dnevne temperature između 13 i 15C dok noćne moraju biti među 5 i 8C. Vole direktno svjetlo i obno zalijevanje svaki dan tokom cvatnjCiklame se uvijek zalijevaju prekpodloška. Tokom cvjetanja potrebno i je prihraniti, ako joj listovi venu, trebzalijevanje. Ako listovi žute,biljka je premračnom mjestu a ako se na listovima pojave smeđe žute mrlje, moguća jsiva plijesan.

M P , . .





Dvostruko veselje!Poklon uz kupljenu STIHL pilu!

S TIHL MO TORNE PILE VEĆ OD

35 9,00 KM

A K C I J S K A P O N U D A

Ekskluzivni uvoznik i distributer firme STIHL

Mostar, Bišće polje bb.Tel.: 036 352 560www. unikomerc.ba, E-mail: [email protected]

Novogodišnja prodajna akcija od 20.11. do 31.12.2013.



Odabir idealnih voćarskih škara za VasOrezivanje je ključan zadatak za održavanje zdravlja Vaših biljaka, kontroliranje ili upravljanjerasta. Također je bitno i za berbu i povećanje rodnosti te kvalitete cvijeća i voćaka. Obzirom da suvoćarske škare vjerojatno najvažniji alat u Vašem vrtu, tako se za njihov izbor morate koristiti svimraspoloživim informacijama.Ono što morate znati – bypass ili anvil?

Postoje dvije vrste voćarskih škara: bypass i anvil. Najpopularnije su bypass škare, kod kojih seoštrice mimoilaze kao kod običnih škara, s tim da jedna oštrica grančicu hvata, a druga sječe.Bypass voćarske škare omogućavaju čist rez i posebno su podobne za svježe drvo. Bypassvoćarske škare režu te pri tome ne sabijaju granu koja se orezuje, zbog čega su izuzetno podobneza radove na održavanju i oblikovanju.

Anvil voćarske škare imaju jednu reznu oštricu i jednu u obliku nakovnja, pri čemu rezna oštricavrši pritisak na anvil oštricu, baš kao na nakovanj. Anvil voćarske škare su dizajnirane za robusnijezadatke pri orezivanju, kao što je rezanje gušće vegetacije, te suhog i mrtvog drveta.Odabir idealnog alata za Vašu rukuNakon što ste odlučili koji tip voćarskih škara odgovara Vašim zadacima, najvažnija stvar je

odabrati one voćarske škare koje su ugodne u ruci. Trebali biste testirati što je moguće više škaraprije nego što se odlučite za kupnju. Fiskars izrađuje široki asortiman voćarskih škara kako biodgovarao različitim rukama i financijskim mogućnostima. Povećana snaga rezanja

Ako imate mnogo biljaka za orezivanje, onda Vam se isplati odabrati voćarske škare sa nekimoblikom dodatnog mehanizma, posebno ako je snaga u Vašoj ruci iz nekog razloga umanjena.Fiskars PowerGear™, PowerLever ™ ili PowerStep voćarske škare, sve pružaju dodatnusnagu rezanja.

™

Fiskars PowerGear™ serija uključuje tri modela voćarskihškara, dvoje sa baypass te jedne sa anvil oštricama. Ovi alati su

jedinstveni na tržištu, obzirom da rotacija donje ručkeomogućava oko 25% više rezne snage u usporedbi savoćarskim škarama sa običnim reznim mehanizmom (pivot).Rotirajuća ručka također omogućava i manje napora u ruciprilikom otvaranja i zatvaranja oštrica, što minimalizira rizikozlje da uzrokovanih opetovanim pokretima, te umanjujeutrnulost ruku.

Fiskars SingleStep™ asortiman je prikladan i za ljevorukekorisnike te hobi vrtlare. Njihove lagane ručke velike snage ipremaz protiv lomljenja na oštricama od karbon-čelika, čine gaprikladnim i za najotpornije grane i izdanke. Nagrađeniasortiman također uključuje i dvije različite oštrice koje sudizajnirane za različite zadatke rezanja, kao što su plastičneplate, mreže, plastične cijevi, konop i crijevo.

Alternativno za one koji vole voćarske škare klasičnog dizajna Fiskars Garden Pro voćarske škare P90 sa prepoznatljivomoprugom i dugom drškom za dodatnu snagu rezanja ismanjenim opterećenjem ruke, su idealan izbor.

™

Fiskars PowerStep™ anvil voćarske škare P83 su odličan izborza rezanje čak i debljih grana. Radi svoje, sredstvom protivpucanja premazane, oštrice, anvil načina rezanja i pametnogmehanizma koji prepoznaje debljinu grane, te rezanja u jedan,dva ili tri koraka, deblji izdanci će pružati vrlo malo otpora.

Izvor: Fiskars



M Ć , . .

Povrtnjak tijekom zime

Ulaskom u hladniji dio godine,sjetvu i sadnju povrtlarskihkultura značajnije ograničavaju

klimatski čimbenici. Međutim, kako bise održao kontinuitet proizvodnje, po-vrtlari zbog hladnog, kišnog i snježnog

vremena prelaze s otvorenih površinana uzgoj povrća u zaštićenim

prostorima. Ipak, uz primjenu odgova-rajućih zaštitnih mjera pojedine vrstepovrća možemo sijati i na otvorenom, stim da moramo računati na nešto nižeproizvodne rezultate. Jer iz godine u go-dinu zbog promjene klime i naglih tem-peraturnih razlika, opasnost od štetaizazvanih mrazom sve je veća. A s druge

strane, u ovo vrijeme snijeg nam ne bitrebao biti posebno iznenađenje. Ipak,za tek zasijane i posa-

đene povrtlarskekulture koje se još nisu priviklena nešto oštrijuklimu, nagli padtemperature sva-kako može bitipriličan šok. I dok je snježni pokri-vač još i koristan, jer predstavljasvojevrstan izola-tor, mraz je punoopasniji jer izazivaprobleme za sve

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVE

MRKVA 4 g 01.11.-20.11.PERŠIN 3 g 01.11.-20.11.ŠPINAT 3 g 01.11.-31.12.

GRAŠAK 20 g 15.11.-31.12.BOB-MAHUNAR 40 g 15.11.-31.12.

vrste povrtnih kultura. Dobro nam jpoznato kako mraz nerijetko izazivpucanje biljnog tkiva, pucanje tla i izbacivanje korijena na površinu te čadovodi do potpunog ugibanja biljaka.

Ali, hladnije razdoblje godine svakako možemo iskoristiti i za jesenskobradu tla u povrtnjaku, ukoliko to ve

nismo i učinili. Na taj način tlo ostajgrubo obrađeno tijekom zime, te se poutjecajem smrzavanja bolje mrvi i timdobiva bolju strukturu. Dakle, u proljese takvo tlo prije i lakše obradi, čime povrtnjak adekvatno i pripremi za sjetvu tj. sadnju povrća.

Organsko i mineralno gnojivoMeđutim, uz duboku obradu u tlo

ne smijemo zaboraviti unijeti organskgnojivo. Od organskog gnojiva, običntlo unosimo peletirana gnojiva i to: Birex i Fruttorto, neposredno pred sadnjpovrtnih kultura - rajčice, paprike, patlidžana, krumpira, kupusa kelja, cvjetače, lubenice, dinje, tikve, krastavccelera i poriluka. S druge strane, mrkvperšin, pastrnjak, češnjak, luk, špinatsalata uzgajaju se druge godine nakonunošenja organskog gnoja, dok se tektreće godine na tim površinama moguzgajati grah, mahune i grašak. Zbosvega navedenog, prije same gnojidborganskim peletiranim gnojem važno znati na kojim je površinama gnojenprošle, a na kojima pretprošle godine.

10


Dolaskom hladnijih dana intenzitet radova u povrtnjaku naglo se smanjuje. Zapravprosinca sjetva, odnosno, sadnja povrća potpuno izostaje. Izuzetak predstavljaju tu kojima klimatski čimbenici omogućuju proizvodnju jednog dijela povrtlarskih k



Crna rotkvaza

duge zimske daneI D , . .

Inače, rotkva predstavlja dobar izvorvitamina C, posebice ako se konzu-mira u svježem stanju. Pored toga,

obiluje i nizom važnih minerala kao štosu kalij, kalcij, željezo, fosfor i mangandok specičan miris i okus rotkve po-tječe od eteričnih ulja. Ipak, zanimljivo je da i pored izvrsnog okusa i hranji-ve vrijednosti rotkvu gotovo nikako ine koristimo u prehrani. Uzrok tomusvakako možemo tražiti u ustaljenimprehrambenim navikama i nedovoljnojinformiranosti jer crna rotkva predstav-lja dragocjen izvor C vitamina, tolikopotrebnog u zimskim mjesecima.

Način proizvodnjeKako bi tijekom zime uistinu mogli i

uživati u pikantnom okusu crne rotkve,uzgojene u vlastitom povrtnjaku, sjetvu je potrebno obaviti izravno na gredicukoncem srpnja tj. početkom kolovoza.A o rokovima sjetve moramo strogovoditi računa jer ukoliko zimsku crnurotkvu posijemo prerano može doći doformiranja grubog i neukusnog korije-na. Sjetva se obavlja na dubinu od 1-1,5cm, uz utrošak sjemena od 4 grama po

četvornom metru. Zimske se sorte sijuna razmak redova od 30-40 cm i to uprethodno pripremljenu i pognojenuzemlju (stajski gnoj nije potreban pa sedodaje samo NPK 15-15-15 u količini od50 grama po četvornom metru).

Vrijeme je za berbu crne rotkveZimsku rotkvu beremo prije jačih

mrazeva i s četvornog metra možemoostvariti prinos od 2-2,5 kg. Za razlikuod rotkvice, rotkva može dugo ostati nagredici, a da ne izgubi na svojoj svježini.Na taj način, korijenje možemo vaditipostupno, po potrebi i to neposred-no prije korištenja, čime zadržavamonjezina ljekovita svojstva. Pošto dobro

podnosi niske zimske temperature (i dominus 6 stupnjeva C) na ovaj način jemožemo, bez promjene njezine kakvo-će koristiti tijekom cijele zime.

Domaći sirup protiv kašljaod crne rotkve

Kupite svježu zdravu crnu rotkvu.Dobro je operite četkicom, ne mora seguliti. Izdubite rotkvu tako da dobi- jete veliku rupu u njoj, neka stijenkerotkve budu oko 1 – 1, 5 cm debele

Čačkalicom ili štapićem za ražnjinačinite rupicu na samome dnu rotkv

U sredinu nalijte bagremov ili bilokoji med koji imate. Ako nematemeda, ili ste na njega alergični, možei šećer, bijeli ili smeđi. Ostavite preknoći na toplome, da se cijedi u čašu

Ovaj domaći pripravak koji se is-cijedio, uzimajte jednu veliku žlicuujutro i navečer.

Kod težih napada kašlja uzimamosvako malo žlicu ovog soka. Na krajdana bi mogli pojesti i rotkvu. Svak

put napravite novi sirup, ne može sečuvati dugo.

11




I P ć, . .

Povratak boba u povrtnja

Bob je jednogodišnja biljka kojapotječe s Kaspijskog mora, izPerzije i Tibeta. Obrazuje ma-

hunu koja se koristi u prehrani a kojaobiluje ugljikohidratima i vitaminima(B1 i B2), a uz mineralne tvari visokogsadržaja kalcija i fosfora čini više negozdravu hranu. U prehrani se mahunaupotrebljava kao mlada (nezrela), ze-lena i mesnata, te krhka u stadiju kad je tek počela stvarati sjemenke različite

veličine, boje i oblika. Sve to nas navodina zaključak kako se kod boba razlikujučetiri varijeteta od kojih su na našim

terenima obično prisutna dva: mali bobili bovac s oblim mahunama i debelimokruglastim sjemenkama (a koji sekoristi za hranidbu stoke) i krupni bobsa širokim mahunama i spljoštenim bu-brežastim sjemenkama koji se uzgajakao klasično povrće.

Zimska sjetva bobaMalo je poznata činjenica kako se

bob odlikuje velikom otpornošću pre-ma niskim temperaturama pa se stogamože gajiti čak i u brdsko-planinskom

području. Biljka bez problema izdržitemperature od minus 5 stupnjeva Cdok sjeme počinje klijati na 5-6 stup-njeva C. Spomenimo, ipak, kako je opti-malna temperatura za rast i razvoj boba22 stupnja C. Dakle, pogrešno je mišlje-nje kako je bob isključivo biljka toplijihkrajeva i da samo uspijeva na područjususjedne nam Dalmacije. Međutim, uz-goj boba u takvoj klimi uvjetovan je injegovim redovitim zalijevanjem jer seradi o povrću vlažnog klimata. A sjetvaboba mahunara u našim toplijim po-dručjima obavlja se u kasnu jesen, od-nosno, od listopada pa sve do ožujka. Uhladnijim područjima bob se pak sije urazdoblju od veljače pa sve do početka

travnja. Praksa je pokazala kako kasnisjetva daje slabije razvijene stabljike ptime i nešto manji urod mahuna. Sjetvse provodi u redove ili kućice na rast janje 45-65 x 20 cm (u kućice se sij3-5 sjemenki) i na dubinu od 6-7 cm uutrošak sjemena od 150-300 grama na10 četvornih metara. Daljnje mjere njge su istovjetne kao i za grašak.

Berba bobaBerba boba obavlja se tijekom

dva tjedna, svakih 3-5 dana i to či

mahune dostignu veličinu ¾ svojdužine.Uostalom, tada su mahune najkvalitetnije. Prinos mahuna izno5 kg, a zrna 3 kg po četvornom metU pravilu, bob treba obrati prije nešto otvrdne. Najbolje je ako poberemmahune prije, dok je sjeme još mekano. A u mahuni se nalazi puno sjmenki koje možemo jesti cijele godiSvježe zrno koristimo odmah, a suposlije. Također, svježe zrnje možempripremiti u ukusnim i jakim salatam juhama ili prilozima. Nadalje, bobkombinaciji s mesom, domaćim čvcima ili slaninom predstavlja pravu pslasticu, koju bez oklijevanja možemnazvati domaćim specijalitetom.

12




Rijetki su oni koji će na listu omiljenog povrća staviti poriluk. Na-ime, jela od tog bliskog rođaka luka izazvala su nemali broj svađaza obiteljskim stolom još od vremena drevnih civilizacija. A uz malostrpljenja poriluk gotovo cijele godine može biti na našem jelovniku

PORILUK- povrće

nježnog okusa

Poriluk ili kako ga skraćeno na-zivaju prasa, dugogodišnja jepovrtlarska vrsta pordrijetlom iz

Sredozemlja. To je jedna od najstarijihpovrtlarskih kultura. U prehrani ga ko-ristimo u svježem stanju, tijekom cijelegodine, pa i u razdoblju kada ostalogasvježeg povrća imamo vrlo malo (tije-kom zime i ranog proljeća). Međutim,njegovi malobrojni ljubitelji reći će da seporiluk mora znati i pripremiti, premdanema sumnje da osvježava siromašan jelovnik u nadolazećim hladnim dani-ma.

Uvjeti uzgojaPoriluk raste na gotovo svim vrsta-

ma tala. Ali, vodite računa da na tomistom mjestu ranije niste imali zasađenluk, češnjak ili možda neki od ukrasnihlukova jer pojedine vrste gljivica kojeprežive u tlu mogu uništiti kulturu koja

slijedi tj. poriluk. Stoga na takvim tlimatreba napraviti četverogodišnju pauzu.Nadalje, dobro je znati kako suho i pje-skovito tlo nije dobro za uzgoj poriluka jer će on ostvariti dobre prinose samona plodnim tlima s dovoljnom količi-nom vlage.

Način proizvodnjePoriluk se najčešće proizvodi iz uz-

gojenih presadnica, a manje izravnomsjetvom sjemena. Presadnice se uzgajaju na dobro pripremljenim gredicamačije razdoblje od sjetve do sadnje traje70-80 dana. Sadnja se obavlja čimpresadnice imaju razvijena 3-4 pravalista ili visinu od 15-20 cm. Prije same

sadnje poželjno je presadnicama, radišto boljeg primitka, prikratiti korijen naduljinu od 2,5 cm dok se listovi skraćujunožem na ¼ dužine. Sadi se na među-redno rastojanje 25-50 cm i rastojanjeu redu 10-15 cm. Kod izravne sjetve, sje-me se sije na dubinu od 2 cm, a utrošise 5-10 grama sjemena na 10 četvornihmetara. Potom se u fazi 1-2 lista biljkeprorjeđuju na željeno rastojanje. Njegasamog usjeva sastoji se u zaštiti od ko-rova i redovitom navodnjavanju, s tim

da je biljke potrebno i ogrnuti nekolikoputa (1-3), a sve kako bi lažno stabloostalo bijelo.

Berba porilukaBerba se vrši ručno i to čupanjem ci-

jele biljke. A u uvjetima južne Hercego-vine poriluk se može brati tijekom cijele

zime. Najčešće se beru pojedini listova ako se bere za tržište onda se desetakili više biljaka čupa i slaže u buntovBerba se provodi kada biljke dosegnveličinu 1-3 cm u promjeru i kada lišnaraste 20-40 cm visoko. Poriluk seinače vadi za suha vremena stoga što svlažan teško čuva. Ubrane biljke pototreba očistiti od starih listova a korijeprikratiti na 2-3 cm. Nakon berbe biljse pripreme za tržište ili se obavlja njhovo trapljenje u podrume, pri čemu s

biljke slažu jedna do druge u redove i najčešće u vlažan pijesak.I na kraju, da se lako zaključiti kak

je poriluk svojevrsna igra za strpljive,čemu se ima u vidu način njegove prozvodnje. Ipak, uz malo strpljenja porilse može naći na našem jelovniku tijekom cijele godine.

M Ć , . .

13




Gotovo da i nema voćne vrste na kojoj zaštita protiv štetnih organizamaprovedena tijekom zime neće biti od manje ili veće koristi. Čak štoviše poja-vu nekih gljivičnih bolesti tijekom vegetacije, primjerice kovrčavost lista nabreskvi i nektarini, jedino je moguće spriječiti tretiranjem tih voćnih vrsta zavrijeme njihova zimskog mirovanja.

ZIMSKI PAKodličnorješenje za zimsku zaštituvoćaka i vinove loze

Zaštita tijekom zime kod većinevoćnih vrsta se s razlogom smatravrlo bitnom zaštitnom mjerom,

jer u voćnjacima u kojim se pravodob-no provede kvalitetna zaštita tijekomzime, tada tijekom vegetacije ima da-leko manje problema s mnogim štetnimorganizmima. Gotovo da i nema voćnevrste na kojoj zaštita protiv štetnih or-

ganizama provedena tijekom zime nećebiti od manje ili veće koristi. Što više,pojavu nekih gljivičnih bolesti tijekomvegetacije, primjerice kovrčavost listana breskvi i nektarini jedino je mogućespriječiti tretiranjem tih voćnih vrsta zavrijeme njihova zimskog mirovanja.

Zimskom zaštitom protivvećine bolesti

Na trešnji se zimsko tretiranje sred-stvima na osnovi bakra pridonijeti ma-

njoj pojavi šupljikavosti ili rešetavostilista, a time spriječiti i njegovo prijedob-no opadanje. Isto tako to tretiranje ćespriječiti sušenje listova i pojavu gorketruleži plodova. Na višnji će zimsko pla-vo tretiranje smanjiti pojavu kozičavostilista i šupljikavosti lista. Primijenjeno našljivi zimsko plavo tretiranje će takođerdoprinijeti manjoj pojavi šupljikavostilista i rogača ploda šljive, te smanjitipojavu monilije i bakterioza. Isto tako

ako se zimsko plavo tretiranje obavina šipku, tada će tijekom vegetacije nastablima manje biti šupljikavosti lista, teneće doći do prijedobnog opadanja lišća.

Osim zimskog tretiranja pripravcimana osnovi bakra ona se mogu provoditii s pripravcima koji pored bakra sadržei mineralna ulja u kom slučaju se po-red spomenutih bolesti suzbijaju i nekištetnici kao što su lisne i štitaste uši,te grinje. Zimsko tretiranje voćaka izvo-di se i u cilju sprečavanja ili smanjenja

• Najčešća kombinacija koja se kori-sti u zimskoj zaštiti voćaka i vinoveloze je preparat „Zimski pak“ (kom-binacija mineralnog ulja i bakra).Preparat se prodaje u pakiranju koje je dostatno za 10-15 lit. vode.

• Tijekom zimskih mjeseci na čokoti-ma vinove loze prezimljava veći brojštitastih ušiju (primjerice breskvinai šljivina štitasta uš) ali i grinje šiš-karice koje u pojedinim godinamamogu pričiniti ozbiljne štete.

V L ć, . . pojave štetnika, prije svih štitastih ui grinja. Međutim, za razliku od veouspješnog djelovanja bakarnih fungda na razne uzročnike gljivičnih bokoje se tijekom zime nalaze na voćkaza suzbijanje štetnika tijekom zime našem tržištu nema tako djelotvorninsekticida.

Kupanje voćakaDa bi zimska tretiranja bila učink

vita, trebaju se kvalitetno obaviti. treba štedjeti na pesticidnoj tekućiPored dobro natopljenih pupova, tre ju biti dobro oprskane sve rodne grčice, tanje i deblje grane, kao i deblase na svim tim dijelovima stabla nalmnoštvo spora otkuda ih vjetar ili kace kiše odnose na pupove. Stoga statreba doslovce okupati, što većina vora uglavnom i radi, zbog čega se zimtretiranje obično naziva zimsko kupavoćaka.

14








NAM J E N S K O g no j i vo z a v i nog r a de



I P ć, . .

Zaštita voćaka od zečev

Štete od zečeva u voćnjacima se javljaju tijekom kasne jeseni pasve do ranog proljeća. U tom je

razdoblju ovoj životinji dostupno malohrane, a površina tla s vegetativnimpokrovom obično je smrznuta ili je po-krivena snijegom.

Zečevi glođu koru na bazi stabla, okokorijenova vrata te uzduž glavnog ko-rijenja. Ovako izglodane površine moguoslabjeti voćke, a ujedno su pogodnomjesto za prodor uzročnika bolesti.Mlađa stabla sa sočnijom, mekšom itanjom korom privlačnija su od starijihstabala s debelom i čvrstom korom,koja unatoč tome svejedno mogu trpje-ti oštećenja. Glodavci, a posebno zečevipreferiraju koru stabala jabuke, dok sustabla kruške manje primamljiva, a tek

potom slijede koštičave vrste. Breskve,a ponekada višnje i trešnje mogu biti

napadnute, dok su marelice i šljive ri- jetko mete ovih životinja.

Zaštita od zečevaZaštita se svodi pretežno na meha-

ničku zaštitu. Trebalo bi svakako na mla-dim voćkama, ako su na otvorenom (po-lja) ili nisu ograđene, prije zime zaštititideblo. Bitno je deblo ili omotati nekimmaterijalom, ili premazati ili poprskati spreparatom koji odbija zečeve. Materijaliza omatanje su većinom ili perforiranefolije, jutene vreće, rešetkaste mreže okodebla bilo od plastike ili žice.

Također se može postaviti zaštit-na ograda ukopana u tlo, da se zec nemože podvući ispod nje, te primjerenevisine koju zec ne može preskočiti ni kadpadne snijeg. Unazad nekoliko godina

na tržištu su postojali pripravci kojimasu se prskala stabla koncem jeseni a koji

su djelovali odbijajuće na zečeve. Dna tržištu nema tih kemijskih pripraka, ali se mogu koristiti neki drugi pravci koji se spravljaju u vlastitoj rZečevi baš ne vole strane mirise, osoorganskog podrijetla. Postoji i nekorecepata na bazi organskih tvari živtinjskog podrijetla (npr. masti i loja) odbijaju zečeve. Ali, najsigurnija jemehanička zaštita, osobito ako je zi jaka i ako ima dosta snježnih padali

Što učiniti s oštećenim stablima?Ako se radi o višegodišnjim voćkam

kojima su jače stradale grane, one semogu rezidbom ukloniti. Ako su manja oštećenja na granama treba ih štoprije premazati kalemarskim voskomVelik problem su mlade sadnice koje

pretrpjele velika oštećenja oko i iznakorijenova vrata.

18




KALEMARSKIVOĆARSKI VOSAK

Potražite u:

Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 70Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661

Bo s n i a a n d H e r z e g o v i n a ’ s C h o ic e

20 11/ 1220 11/ 12

Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja. Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbe,u vrijeme mirovanjavegetacije, kao i za vrijeme

proljetne (zelene) rezidbe.Voćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem grana.Voćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku. Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke, vinova loza, ukrasno grmlje…).



M K ć, . .

KUMKVAT – ukras u vrtu,

poželjen na trpeziSve ljubitelje citrusa u koje ubraja-

mo mandarinu, limun, naranču igrejp zasigurno je obradovala vi-

jest da u vrtnim centrima možete naba-viti, za naše krajeve još uvijek neobičnuvoćnu vrstu-kumkvat ili fortunelu. Riječ je novoj ukrasnoj i jestivoj vrsti agrumakoja se može uzgajati na otvorenimi zatvorenim prostorima južne Her-cegovine. U susjednoj nam Dalmacijikumkvat se uzgaja, istina sporadično,već 20-tak godina. Navedena voćka jedobila naziv po engleskom istraživačuRobertu Fortuneu koji je kumkvat pre-nio iz Kine u kraljevski vrt u Londonudavne 1846. godine. U matičnoj zemljikumkvat nosi naziv zlatna mandarina

ili po kineski ki-kan. Međutim, poštose svi mi danas ravnamo po SAD-ugdje ova voćka slovi kao kumquat tako je i kod nas pravilan i udomaćen nazivKUMKVAT.

Otporniji na hladnoću!I doista riječ je o vrsti agruma koja

može izdržati i nešto niže temperature,čak i do – 100 C. U Dalmaciji je kumkvatčuvene i hladne 1985. godine izdržaoi – 150 C zbog čega mu na otvorenomtreba dati prednost u odnosu na osta-le vrste agruma. U pravilu se kumkvatmože uzgajati u svim našim krajevimagdje uspijevaju i mandarinke. Kumkvatse ističe svojim sitnim, žućkastonaran-častim plodovima glatke kore. Meso

ploda je također žućkastonarančasteboje, jaka mirisa i blago gorkog okusa.

Ali, zbog svog specično-ugodnog oku-sa plod je vrlo cijenjen i jede se zajed-no s korom. Inače, plod je kao i cijelostablo vrlo ukrasno zbog čega se njegovuzgoj preporučuje i u izrazito dekorativ-nim varijantama vrtova. Međutim, zbogniskoga ukrasnog stabla čini vrlo lijepures i svih vrsta kućnih prostora. Poštoposljednjih godina fortunela pobuđujesve veće zanimanje kod ljubitelja egzo-tičnog voća, ove godine u Sjemenarni-nim agrocentrima pored “standardnih”

* Sjemenarnini Agrocentri u Mostarui Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku

u ponudi voćnih sadnica nude i svevrste kontejniranih sadnica agruma(limun, naranča, mandarina, kumkvat,grejp, limeta). Osim standardnihsadnica u ponudi se nalaze i «većesadnice « agruma s plodovima.

vrsta citrusa nalaze se i dovoljne količne sadnica kumkvata.

20




21


Pravovremenim izvođenjem kvalitetnoga zimskog tretiranja voćaka, mnogi uzročci mogu se suzbiti, a ujedno je zaštita voćaka tijekom vegetacije olakšana.

Zimsko tretiranje voćaka je mjerazaštite koje se provodi nakon pre-stanka vegetacije, tj. za vrijeme

zimskog mirovanja voćaka. Ovisno otome protiv kojeg se štetnog organizmaprovodi, može se obavljati od otpada-nja lišća u jesen pa do početka kretanjavegetacije u proljeće.

Zaštita se provodi tijekommirovanja vegetacije

Zimsko tretiranje voćaka uglavnomse provodi protiv uzročnika bolesti,prije svih protivTaphrina deformans,uzročnika kovrčavosti lista breskve inektarine. Zimsko tretiranje se izvodii protiv pojave nekih drugih uzročnikagljivičnih bolesti, ali se isto tako zim-sko tretiranje provodi i protiv štetnikakoji se tijekom zime nalaze na voćnimstablima, primjerice protiv raznih vr-sta štitastih ušiju. Zapravo, kod većine

voćnih vrsta zimsko tretiranje se sma-tra osnovnim tretiranjem. To nije bezrazloga jer u voćnjacima u kojima sepravodobno provodi temeljito zimskoprskanje, tijekom vegetacije obično imadaleko manje problema nego u voćnja-cima u kojima nije obavljeno. Naime,provođenjem kvalitetnoga zimskogtretiranja svaki će voćar sebi olakšatizaštitu voćaka tijekom vegetacije. Go-tovo da i nema voćne vrste na kojoj jeobavljeno zimsko tretiranje protiv štet-nih organizama, posebno protiv uzroč-nika gljivičnih bolesti, koje neće biti odkoristi. To je posebno značajno kada seradi o koštičavim voćkama, prije svih nabreskvi i nektarina, budući je bez pro-

V L ć, . . vođenja zimskog tretiranja fungicidimana osnovi bakra nemoguća proizvodnjatih voćnih vrsta. Međutim, zimsko tre-tiranje fungicidima na osnovi bakra odiznimne je koristi kada se provodi i nanekim drugim voćnim vrstama, primje-rice na šljivi, jabuci i kruški, u zadnjevrijeme plavo zimsko tretiranje je istotako od velike koristi kada se provodina vinovoj lozi.

Najviše se koristebakreni pripravci

Koliki broj tretiranja s fungicidima naosnovi bakra treba tijekom zime obavitina breskvi i nektarini pa da se te voćnevrste dobro zaštite od napada kovrča-vosti lista, nema određenog pravila.To ovisi od više čimbenika, primjericeod intenziteta napada uzročnika ko-vrčavosti lista u prethodnoj vegetaciji,učestalosti i obima padalina koncemzime i početkom proljeća, zatim odkvaliteta obavljenog tretiranja i pra-

vodobne intervencije. Obično se izvodi1 – 2 tretiranja. U slučaju da se izvodedva tretiranja obično se jedno obavi okosredine siječnja, a drugo početkom dru-ge polovice veljače ili u času bubrenjapupova, što je puno bolje.

Plavo kupanje voćakaZimsko plavo tretiranje mora biti

kvalitetno izvedeno. Ne treba štedjetna količini škropiva. Pored dobro «ntopljenih» pupova treba dobro popr-skati sve rodne grančice, tanje i debljgrane kao i debla jer se na svim tim d jelovima stabla nalazi mnoštvo spora konidija otkuda ih vjetar ili kapljice kodnose na pupove. Stoga stablo trebadoslovce okupati, što voćari uglavnoi rade, zbog čega se zimsko tretiranjfungicidima na osnovi bakra nazivplavo kupanje.



M K ć, . .

Jabuka je oduvijek plijenilapozornost, kako uzgajivačatako i potrošača voća. Ipak,posljednjih desetljeća na na-šem tržištu obično se nalazilosamo nekoliko provjerenih,starih sorata dok su brojnedruge bile nepravedno zapo-stavljene. Ali, u novije vrijemetržište sve više osvajaju nekenove, puno kvalitetnije sorte…Unašim voćnim rasadnicima sorti-

ment jabuke uglavnom se svodina nekoliko starih, dobro pozna-

tih provjerenih sorti koje su se više negoudomaćile na području cijele Hercegovi-ne. Ali, pored toga sve više se uočavakako se ukus hercegovačkih potrošačalaganim korakom približava svjetskomtrendovskom ukusu.

Nove perspektivne sorte jabuka

Pink Lady je dakle, kasna sorta začiji je uzgoj potrebno odabrati idealne jabučarske položaje s dugim i toplim jesenima, sa sunčanim ali ne i vrućimdanima, kao i s prohladnim i rosnim

noćima. Voćarski znalci tvrde da takvuvrstu jabuke, odnosno, cijelu paletu jabuka izražene slatkoće, mirisa i bojepreferiraju istočnjačke zemlje te me-diteranska područja u našem širemokružju. Uz to, zamjetno je kako višeodgovara ukusu starijih potrošača, zarazliku od dosadašnje miljenice GrannySmith, koju zelenu, kiselkastu, čvrstui osvježavajućeg mesa i nenametljivamirisa-osobito vole mlađi naraštaji. Idok se svake godine voćari doslovcebombardiraju sa stotinama novih sorti jabuka tek se svakih 15-tak godina pojavi neka velika sorta (poput Zlatnog

delišesa) koja ostavi svjetski trag. Posvim dosadašnjim parametrima PinkLady će postati jedna od njih.

Fuji (Fudži) je sorta stvorena u Ja-panu, kao i većina njezinih mutanata,i to križanjem Crvenog delišesa i sorteRalls Janet. U svijetu je najviše proizvo-de Kinezi premda je rasprostranjena iu Čileu, Francuskoj i Italiji, a laganimtempom dolazi i u naše krajeve. Radise o visokoproduktivnoj plantažnojsorti jabuka koja zrije u drugih desetakdana listopada. Plodovi su joj srednjekrupnoće, obojeni žutonarančastom iprošaranom crvenom bojom, ne tek-sture i slatkog, ali nedovoljno kiselaokusa. Plodovi se mogu dosta dugočuvati zbog čega Fuji postaje sve češća

sorta jabuke na našem tržištu. U svijetunjezine plodove najviše konzumirajuAmerikanci i istočne zemlje dok je unašim krajevima češća u južnim nego ukontinentalnim područjima. Osim toga,navedena sorta je i pogodnija za uzgoju toplijim područjima stoga što imaveoma dugo vegetacijsko razdoblje.Oprašuju je sorte Zlatni delišes, GrannySmith i Royal Gala.

Braeburn novija sorta pronađena1950. godine kao slučajni sjemenjak,vjerojatno sorte Lady Hamilton u No-vom Zelandu.

Stablo Breaeburna je srednje bujnorasta i srednje obrasle krošnje. Cvatsrednje rano i dobro je oprašuje Zlatni delišes, Idared, Elstar, Gala i drugsorte. Rodnost ove sorte je dobra i dosta ujednačena. Plodovi su joj krupnmanje od polovice površine prugastobojani mutnim crvenilom, tvrdogmesa i slatkokiselog okusa. Dozrijevakoncem listopada tj. tri tjedna poslije Zdelišesa ili tjedan prije Granny Smithšto je svrstava među najkasnije zimsksorte koje imaju vrlo dugačko razdobvegetacije. Stoga za dobru kvalitetu

plodova zahtijeva duge tople jeseni brdovite položaje, s manjim rizikom p jave mraza. Plodovi se u hladnjačamčuvaju do konca travnja a u posebnimkomorama i do konca lipnja.

22


JABUKA - voće

kroz cijelu godinu



Defolijacija s ureomu voćnjacima Jesensko prskanje voćaka s povišenim koncetracijama UREE prven-stveno služi za kemijsko odstranjivanje lišća, ali i dodatnu opskrbudušikom koji će se pohraniti u pričuvnome proteinskom obliku. Naku-pljeni i uskladišteni oblici dušika oslobađaju se u sljedećoj vegetacijskojgodini i omogućuju strukturne i energetske potrebe za novi rani rast.

Voćka s većom količinom pričuvnogdušika u proljeće ima snažniji po-rast novih, ali i odrvenjelih izboja

odnosno debla, sekundarnih te tercijar-nih grana. Poznati je utjecaj rokova i vi-sine davanja dušika na porast i razvitakpojedinih organa. Tako proljetno dava-nje dušika pospješuje rast izdanaka ilistova na štetu rasta korijena. Ljetnodavanje povisuje suhu tvar osnovnogdijela podloge i lišća u jesen i proljeće.

Odstranjenje lišćaNajjednostavnija primjena odstra-

njenja lišća (defolijacija) je putem oto-pine UREE. UREA N 46 ili karbamid jevisoko koncentrirano dušično gnojivo.Sadrži 46% dušika u amidnom obliku.Otopina UREE u vodi služi za prihranubiljaka dušikom preko lista. Pri tometreba voditi računa o primijenjenojkoncentraciji. Kada je riječ o kemijskomodstranjivanju lišća UREOM, ona seprimjenjuje u višim koncentracijama uodnosu na prihranu tijekom aktivnog

rasta i razvoja voćaka i plodova.U većinislučajeva UREA se primjenjuje u kon-centraciji između 5-7 % otopine, što biznačilo otopiti 5-7 kg uree u 100 litaravode. Navedene koncentracije mogu seprimijeniti za jabuke, kruške, višnje,orahe, lijeske, bademe, šljive, breskve,smokvu i dr. Ranijim istraživanjima unas (Petrokemija) vođena su tretiranjado 15 % otopine UREE na jabuci, kruškii vinovoj lozi, s tim da nije bilo vidljivogoštećenja izboja i pupova.

Nakon prskanja s povišenom kon-centracijom UREE, dušik se usvaja ulist i premješta u drvenaste dijelovei korijen te povećava pričuvni dušik unavedenim dijelovima voćke. Na tajnačin voćka koja raspolaže višom kon-centracijom dušika omogućit će inten-zivniji start u proljeće (bubrenje pupo-va, snažniji porast mladica i cvjetova).Prskanja UREOM u listopadu dala sunajviši prinos šljive u usporedbi s pro-ljetnom primjenom u tlu.

Prema istraživanjima izostanak duši-

ka tijekom ljeta na jabuci Golden Deus/Merton 793, rezultirao je ubrzanopadanju lista, nižem ukupnom i topvom dušiku, nižem proteinskom dušfosforu i kalciju te većem udjelu škrukupnog šećera te kalija u latentnivršnim mladicama u usporedbi s pnom primjenom ljetne dušične primjUslijed izostavljene jesenske primjdušika smanjen je broj cvjetnih puppo stablu kao i zametanje plodova.

Zametan je plodova strogo ovisi ovremenu cvatnje. Isto tako istraživanjukazuju na rezidualan učinak na rast hranidbeni status lista u sljedećem vegetativnom razdoblju. Jesenske primjne 5 % i 10 %-tnom otopinom Ureepokazuju da se trajnost (vijek) jajnihstanica i zametanje plodova povećava

Primjenom 5 % UREE u ljetu, smanjuje se proizvodnja askospora gljivinih bolesti čak do 97%. Preporučljiv je tretirati i otpalo lišće na tlu UREOradi brže razgradnje te povećanja humusa u tlu. Lišće na tlu prska se nako

opadanja u jesen ili rano u proljećePrema američkim izvorima raspadanjlišća u studenom ili travnju smanjujrizik od pojave krastavosti za 80-90%

Prskanje voćaka s 5 – 7 % otopinomUREE preporučuje se obaviti prije pmjene boje lišća ili tek nakon promjenzelene boje u svijetlozelenu ili žutu, pak u žutocrvenu, ali svakako prije prvmrazeva.Osim zasebne primjene UREza opadanje lišća (defolijacija), ona smože koristiti u kombinaciji s 1% bakrenim kelatom (Cu EDTA) ili 1,5% sulfatom. U tom slučaju UREA se pmjenjuje kao 3 %-tna otopina.

Mr. sc. Sanja BiškupPetrokemija d.d.

23




Pripada skupini ekonomskivrlo važnih štetnika voćaka.Najradije napada jabuku i

krušku, ali štete čini i na ko-štičavim i bobičavim voćnim

vrstama. Rasprostranjena je usvim područjima uzgoja voća.

KALIFORNIJSKA ŠTIsve veći problem u voćnjac

. . I O ć

Uš siše na deblu, granama, lišću iplodovima mladih i starijih sta-bala, i izaziva njihovo postupno

propadanje. Napadnuta voćka se sla-bije razvija, listovi su sitniji-žuti, a plo-dovi gube tržišnu vrijednost. Posebanproblem predstavlja u rasadnicima, jerako se namnoži i raznese sadnicama,teško se može suzbiti.

Simptomi oštećenjaU slučaju jačeg napada kora debla,

grana i grančica prekrivena je nasla-gama starih i novih štitova. Najčešće ju nalazimo na jabuci i krušci, ali i nakoštičavom i bobičastom voću (poseb-no ribizla). Sišući, uš oslabi voćku tako

da vrhovi grana zbog nedostatka hranepočinju sa sušenjem. Na jednogodiš-njim sadnicama štitovi su na debluiznad spojnog mjesta, a na dvogodiš-njim na vrhu grana. Mlada stabla zakratko vrijeme propadaju.

Plodovi su sitni, neuglednog izgleda ilošeg okusa. Kao reakcija na ubod štet-nika, plodovi reagiraju pojačanim stva-ranjem antocijana, tako da je kora is-pod i oko štitova crvena. Na plodovimase jasno vide štitovi i crveni prsten okonjih, kao znak prisutnosti kalifornijskeštitaste uši.. Ovo je osobito izraženooko čašičnih listića i peteljke.

Morfološke odlike vrsteOdrasla ženka je spljoštenog izgleda,

limunžute do narančaste boje. Štit žen-ke je okruglog oblika, tamnosive boje,veličine 1,7 do 2,1 mm s koncentričnim

krugovima i žućkastim pucem u sredini.Štit mužjaka je nešto manji, tamnosiveboje ali izduženoovalnog oblika.

BiologijaKalifornijska štitasta uš ima dva na

raštaja godišnje, a često se javlja i trećPrezime ličinke prvog i drugog stadirazvoja ispod štita crne boje. Odraslženke formiraju se krajem travnja ipočetkom svibnja. Razvoj mužjaka tranešto brže od ženki, tako da se već opolovine pa do kraja travnja javljaju klati mužjaci. Let mužjaka pada u vrijemcvatnje. Vrlo su aktivni, jer žive samo dana, a u tom razdoblju moraju oplodiženku nakon čega ugibaju. Od oplodnpa do «rađanja» živih ličinki prođe 2035 dana. Ličinke se izvlače ispod majna štita i kreću se po kori 7-8 sati. Kapronađu pogodno mjesto ksiraju se počinju s prehranom. Vrlo brzo ličinformiraju štit. Ličinke prvoga genera je ostaju na granama i deblu, a druggeneracije odlaze na mlade pupoveRazvoj prve (proljetnog) naraštaja traj5-6 tjedana, slično kao i drugog (ljetnog). U godinama kada je jesen izrazitopla u rujnu i listopadu može se javii treći naraštaj.

SuzbijanjeTijekom mirovanja vegetacije kor

se mineralna ulja. Tijekom vegetacij

vrijeme pojave ličinki prvog stadijazvoja, koriste se insekticidi na osnovmetoata (Chromogor 40 ili Perfekthi

24






Arnova

Roko

Pekaro

Faluka

Romano

Arnova, rana,izuzetno rodna sorta

Pekaro, crvena kasna sorta,izuzetno rodna, zamjena za Kondor

Roko, nova kvalitetna sortaza zimnicu, zamjena za Romano

Romano, najkvalitetnijasorta za jelo i zimnicu

Faluka, najrodnija sorta,odlična za kuhanje i pečenje



Monaco

Stirling

Stirling, odlična sorta za kuhanje,zamjena za Kennebec

Monako, izuzetno kvalitetna ranasorta, odlična kao pekarski krumpir,zamjena za Lisetu



NARANČA- zimskičuvar zdravljaD M ć, . .

Ako niste znali, naranča je nekadapredstavljala “luksuzno” voćekoje se darivalo samo u poseb-

nim prigodama. Zbog toga je laganimkorakom ušla i u narodne običaje pase od davnina darivala za Božić i Novugodinu. Osim toga, darivanje naranče

bio je najljepši izraz ljubavi i poštova-nja. Međutim, narančino stablo imalo je i ukrasnu vrijednost, posebice zaBožić, kada bi njegove zimzelene gran-čice prepune plodova dočaravale slikubožićnog drvca. Ali, ukoliko izuzmemodekorativnu vrijednost u predstojećimzimskim danima naranča čini bitančimbenik u borbi protiv prehlada i viro-za. Čak je i liječnici preporučujušto češće na jelovniku,posebice zbog togašto je naranča jedanod zapovjednika

prehrambene vojske koja se bori protivzimskih viroza.

Svježi sok za top-formuIako je najpoželjnije jesti svježe na-

ranče ništa manje nije djelotvoran nisok. Uostalom, čaša svježe iscijeđenasoka sadržava 88 mg C vitamina kojipoboljšava i apsorpciju željeza. Među-

tim, treba napomenuti kako iscijeđenisok trebamo popiti što prije jer je vi-tamin C vrlo osjetljiv, te brzo propadana zraku i svjetlu. Preporučena količinisoka iznosi dvije čaše dnevno i posebi-ce je korisna osobama koje inače lošeprobavljaju voće. Pošto potiče probavumože pomoći i kod otežane stolice. Na-rančin sok sadržava najmanje 20 ami-

nokiselina a bogat je i kalijemte siromašan natrijem

što je pak značajno zaosobe koje provodeneslane dijete kod

srčanih i bubrež-nih bole-

sti te povišenog tlaka. Pored toga, kalc

se iz narančina soka izvrsno apsorbirte ga organizam iskoristi čak 37 postoStoga, ukoliko ste jedan od sretni-

ka koji posjeduju vrt, osim mandarini limuna svakako planirajte i barem jedno stablo naranče. Utoliko više jeznanstvenici tvrde da je i kora narančbogata vitaminom C, betakarotenom bioavonidima zbog čega se prethodnnaribana može koristiti kao dodatakkolačima i raznim salatama. Tada ćeosim arome doslovce dati i zdravlje jsadržava monoterpene, potencijalnetvari u borbi protiv raka. Ali, oprez! K

rištenje narančine kore ilipak njezino žvaka-

nje preporučase samo za

neprskanenarančeili na-ranče izvlastitav r t a ,kod ko-

jih znamopodrijetlo.

28




Čuvanje plodova jabukau kućnim uvjetima

Najčešći razlog propadanja plodo-va poslije berbe je neodgovara- juća zrelost plodova u vrijeme

berbe i držanje plodova u neodgovara-

jućim uvjetima.Osim ovih dvaju osnovnih uvjeta, naduljinu čuvanja plodova utječu i sorta,način berbe i kakvoća plodova.

Način berbeŽelimo li očuvati plodove jabuka,

moramo ih brati isključivo ručno, i topažljivo. Plod treba lagano uhvatiti ru-kom za donji dio (čašku), a vrh kažipr-sta postaviti na spoj peteljke i rodnog

izbojka. Tada polako zakrenemo plod usmjeru kazaljke na satu, istodobno pri-tiskujući vrhom kažiprsta spoj peteljke irodnog izbojka. Na taj način ćemo naj-

lakše ubrati plod i istodobno ga najma-nje oštetiti. Plodove kojima je peteljkaotrgnuta treba odvojiti i potrošiti štoprije jer se čuvaju slabije od plodova

koji imaju peteljku. Odabir plodova za čuvanjei slaganje

Za čuvanje treba odabrati samozdrave plodove, bez vidljivih znakovatruleži ili napada štetočina. Plodove kojinemaju peteljku također treba odvojitii potrošiti što prije jer će oni prije bitinapadnuti uzročnicima truleži.

Plodovi se mogu čuvati u plitkim

letvaricama pažljivo poslagani jednina druge u nekoliko redova. Također semogu složiti na police u plitkom sloju.Imamo li manju količinu plodova, dobro

ih je posložiti u samo jednomsloju, odvojene jedne od dru-gih kako bi se izbjeglo širenjetruleži s jednog ploda na drugi.

Prostorije za čuvanje Jabuke se najbolje čuvaju

u hladnjačama koje imajureguliranu temperaturu zra-ka, vlažnost zraka i sastavatmosfere (pravilan odnosugljičnog dioksida i kisika).To su suvremene hladnjače s

kontroliranom atmosferom namijenjene za čuvanje velikih količina plodoiz komercijalnih voćnjaka. U kućniuvjetima prisiljeni smo koristiti različ

te prostorije, a najčešće su to podrumNo, nije svaki podrum pogodan za čuvanje jabuka.

Idealno je da prostorija u kojoj ćemčuvati plodove ne bude namijenjena nza koju drugu svrhu. Čuvaju li se jabus drugim voćem i povrćem, lako mogupiti strane mirise, a također možedoći i do bržeg kvarenja i propadanjNemamo li drugog izbora, jabuke trebposložiti tako da su, što je moguće viš

udaljene od drugog voća i povrća.Čistoća prostorije je iznimno važnaZidove treba premazati vapnom ili iprebojiti bojom koja ne sadrži jake mrise i organska otapala. Također je potrebno osigurati što bolju ventilaciju temperaturu zraka, što je moguće bližrasponu od 0 do 2°C. Ako je temperatura zraka veća od navedene, čuvanjplodova je znatno kraće. Tako je duljičuvanja plodova na 10°C oko četiri pukraća nego na 0°C. Važna je i odgovrajuća vlaga zraka. Ona bi se trebalkretati u rasponu od 85-95°C.

Prof.dr.sc. Tomislav Jemrić Zavod za voćarstvo

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagreb

29


Veliki se broj voćara amatera svake godine susreće s problemom čuvanja plodova đa da pospremljeni plodovi prebrzo propadnu i tako se izgubi sav trud uložen u njibi događalo, potrebno je poznavati najvažnije čimbenike koji određuju skladišnu



Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivKAMINI I PEĆI NA ČV





I Č , . .

Od prastarih vremena, željamnogih ljudi bila je pomaknu-ti uzgoj biljaka iz roda ”Citrus”

(mandarina,naranča limun…) što da-lje na sjever. Na tom pitanju radili sumnogi svjetski znanstvenici. Rađenasu mnogobrojna križanja (hibridiza-cije) raznih vrsta roda ”Citrus” s vr-stom ”Poncirus trifoliata” u nadi da ćeuspjeti svojstvo otpornosti na nisketemperature koje nosi ”Poncirus trifo-liata” prenijeti na novonastali hibrid aistodobno zadržati svojstva ishodišnevrste. Tako su nastajali mnogi hibridi:”Citradarin”,”Citrange”, ”Citrangequat”itd. Međutim, novonastali hibridi nisuopravdali očekivanja, naime nije po-stignuta željena otpornost na nisketemperature a izgubila su se i organo-

leptička svojstva koja su inače bila ka-rakteristična za ishodišnu vrstu. Neki odnjih, zbog dominantnog utjecaj “Ponci-rusa” uopće nisu jestivi ali su poslužilikao vrlo kvalitetne podloge za cijeplje-nje (kalemljenje) mnogih vrsta iz roda“Citrus”. Međutim, gore navedena željakako običnih ljudi tako i znanstvenikanije dopustila da se odustane. Ponovnose krenulo s križanjem (hibridizacijom).Ovaj put križani su hibridi takozvanoga

prvog naraštaja s raznim vrstama roda

“Citrus” i tako su dobiveni takozvani hibridi dru-gog naraštaja koji su napravili veliki pomak kakou otpornosti na niske temperature tako i u preno-šenju organoleptičkih svojstava karakterističnih zaishodišne vrste a pritom je gorak okus “Poncirusa”sveden na minimum. Jedan od tih hibrida drugognaraštaja koji je opravdao očekivanja je “CURAFO-RA SEGENTRANGE”.

Curafora segentrangeRadi se o hibridu drugog naraštaja (Citroncirus

F2 x [(x Poncirus C. sinensis trifoliata) x C. reticula-ta?]. Curafora razvija srednje bujno stablo , lišće jetamno zelene boje i monofoliat. Izboji su dugačkii vitki s bodljama.

Plodovi su veličine Clementine i oblika naran-če, uglavnom bez sjemenki. Kod određenog po-stotka plodova na dnu ploda može se primijetiti

‘’pupak’’ što je inače značajka naranči iz grupe‘’Pupčarke’’(Naveline Orange).Kora je tanka i lako se odva- ja od pulpe, koja je umjerenosočna s okusom koji je zapra-vo mješavina okusa vrsta odkojih je nastala .Ubraja se uskupinu srednje kasnih sortitako da su plodovi spremniza branje u drugoj polovicistudenog. Odlično podnosiniske temperature. Mi smo jeprovjerili na -15 °C, Međutim,postoje podaci da je sa vrlomalim oštećenjima preživjela-24°C ,naravno riječ je o odra-sloj biljci.

Hibrid Curafora ali i ostale vrsteagruma, možete nabaviti uSjemenarninim agrocentrimau Mostaru, Širokom Brijegu,Grudama i Čitluku.

CURAFORA SEGENTRANGE izrazito otporan hibrid iz skupine

32




Najpoznatijehercegovačkesorte šipkaI M , . .

Šipak (Punica granatum L.) je voć-na vrsta čiji je uzgoj tradicionalnovezan za područje Hercegovine.

Današnja proizvodnja je mala, a zbogsvoje nutritivne vrijednosti zaslužujeveću pažnju. Šipak je skromnih zahtjevau uzgoju i daje visoke prirode. Zadnjihnekoliko godina povećano je zanimanjeza uzgoj šipka zbog njegova dijetotera-peutske vrijednost na ljudsko zdravlje.

Na uzgojnom području Hercegovine

prisutan je veliki broj autohtonih i in-troduciranih sorata koje nisu evaluiraneu odnosu na hladnoću, sušu i bolesti.Pored toga ne postoje sustavna istra-živanja kakvoće ploda, sadržaja šećera,kiselina, avonoida, vitamina C itd.Stoga izbor odgovarajućeg sortimentapredstavlja problem. Današnja glo-balizacija dobra je za tržište kao i zarazmjenu sorata, ali isto tako i opasnazbog moguće eliminacije lokalnog sor-timenta. Introducirane sorte nisu uvijekprikladne za nove agroekološke uvjete.

GlavašSorta Glavaš je najzastupljenija sorta

šipka u Hercegovini, kako u amaterskim

voćnjacima tako i u novim intenzivnimnasadima šipka. Glavaš je sorta šipkavelike rodnosti i bujnosti. Unatoč svevećem trendu preferiranja slatkih sorata,ova sorta i dalje zadržava prvo mjesto pripodizanju novih nasada. Plodovi Glavašapočinju dozrijevati početkom i u prvojpolovici listopada ovisno od lokalitetai klimatskih uvjeta. Oblik ploda je okru-glast, a rjeđe je spljošten. Na polovima je zaobljen dok su rebra slabo izražena.

Plod je velik do vrlo velik, prosječnetežine oko 500g, mada težina dosta

varira uslijed različitog vremena zame-tanja. U uvjetima intenzivne obrade tla,navodnjavanja i gnojenja su zabilježeniplodovi težine od preko 1kg. Boja korevarira od žuto-zelene preko žute do in-tenzivne crvene ili ružičaste

boje. Ipak najčešći su plodovi satemeljnom žutom bojom, dok su sasunčane strane crveni ili ružičasti. Kora je prilično debela, tako da nisu rijetkiplodovi sa debljinom kore na ekvatoruod 5 mm i na polovima od 10mm. Is-punjenost ploda zrnjem je osrednja.Zrna su velika lijepe svijetlocrvene bojekoja u punoj zrelosti prelazi u intenziv-nu crvenu boju, dosta su sočna. Sok jeosvježavajućeg slatko-kiselog okusa,

harmonične, ugodne te Glavašu svojstvene arome. Po kemijskom sastavupripada skupini kiselih sorata. Sadržukupnog šećera kretao se do 9,52 % .

Konjski zubOva sorta je u novije vrijeme intro

ducirana na ova područja i uglavnomse uzgaja na okućnicama, prvenstvenzbog veličine plodova. Sorta je dostbujna, a osrednje je rodnosti.

Konjski zub, u našim uvjetima, dozr jeva sredinom listopada. Plod je okru

glast, a na polovima lagano spljoštenRebra duž ploda su slabo izraženaPlodovi su vrlo veliki i po tome je osorta najpoznatija. Prosječna težina joko 560 g premda ima plodova, u intenzivnom uzgoju, koji dostižu težinudo 1000 grama. Temeljna boja kore jružičasto-crvena, rjeđe žuta, a na osunčanoj strani prelazi u intenzivnu crvenboju. Debljina kore je od 3 do 5mmIspunjenost ploda zrnjem je dobra, randman soka je vrlo velik i po tome seosorta ubraja u najproduktivnije. Zrna svelika,ružičaste, a u punoj zrelosti crvne boje. Jako su sočna. Sok je umjerensladak. Ugodne je arome. Randmansoka je vrlo velik.

33




34


U toplijim južnim krajevima sadnja voćaka i vinove loze može već početi u jesesadnje treba iskoristiti, upravo zbog povoljnih klimatskih uvjeta. Zbog toga posaprimaju i ujedno bolje rastu tijekom prve vegetacijske godine.

M K ć, . .

Sadnja voćaka i vinove lozeProteklih nekoliko godina kasna je-

sen i početak zime su relativno topli ibez veće količine padalina. Upravo ta-kvo vrijeme je idealno za sadnju voćaka

i vinove loze. Već na početku sadnjetreba obratiti pozornost na činjenicu,a koja se najčešće zanemaruje da sesadnice nabavljaju samo od povjerljivihdobavljača. Znači, sadni materijal moraimati deklaraciju o vrsti i podrijetlu sad-nog materijala. Sadnice voćaka trebanabaviti što ranije, odnosno u jesen ilizimu jer je u jesen najbolja ponuda ra-zličitih sorata. U rasadnicima se običnonalaze jednogodišnje ili dvogodišnjesadnice, a prednost se daje jednogo-dišnjim.

Sadnica voćke mora ispunjavati slje-deće uvjete: spoj podloge i plemke morabiti čvrst i bez napuknuća, stablo morabiti ravno, koje mora imati 2 – 4 pravil-no raspoređene primarne grane, korijenmora biti dobro razvijen i nijedan pupna grani ne smije biti otvoren. Prije ne-posredne sadnje predstoji priprema tla,

koja se odnosi na duboko oranje tla uljeto ili početkom jeseni. Uz to se u tlounose neophodna gnojiva, tj. obavlja semeliorativna gnojidba s ciljem pobolj-šanja plodnosti tla. U praksi se običnognojidba obavlja s 300 – 600 dt/hastajskog gnojiva, 2200 kg/ha fosfornihgnojiva, te 1200 kg/ha kalijevih gnojiva.

Prednosti sadnje u jesen i zimuSadnja voćaka i vinove loze se obav-

lja u jesen-zimu i na proljeće, dakle umirovanju vegetacije. Prednosti sadnje

voćaka i vinove loze u jesen i zimu leu više čimbenika. Veoma je važno da tnije smrznuto i da je temperatura iznanule, što je u južnom dijelu zemlje vevjerojatnost. Naime u tom razdoblju jtlo još toplo i vlažno, pa tako posađensadnice imaju povoljne uvjete za ukorijenjavanje u tlu, a s tim i mogućnos

obnove korjenove mreže. Oštećenamjesta na korjenu lakše zacijele i omogućuje se rast obrastajućeg korijenjaPored toga tlo se slegne pa se usposta-vi bolji kontakt između tla i korijena.proljeće, dakle, prije početka vegetacikorijenje nastavlja intenzivan rast i sadnica s tim postane sposobnija da nad-zemni dio bude opskrbljen potrebnimhranjivima i vodom za daljnji rast. S je to razlog više da se posađene sadnicbolje prime, a s tim brže i bolje nastavsvoj razvoj u proljeće.





PITANJA I ODGOVORIAprijum-križanac marelice i šljive

U pretprošlom broju objavili ste zani-mljivu reportažu u kojoj je spomenuta tzv.brazilska marelica, čiji je plod tri puta veći a stablo otpornije u odnosu na klasične sortemarelice. Ali, ima li ta vrsta svoj stručni naziv ili je isključivo riječ o nama nepoznatoj sorti marelice izrazito krupnih plodova?

Prilgodom posjete navedenog rasadnikaodmah sam uočio spomenutu „marelicu“(matično stablo) koju do sada nisam imaoprilike zamijetiti na našim terenima. Istotako, dosadašnjim obilaskom pojedinihvelikih registriranih voćnih rasadnika napodručju BiH, Hrvatske i Srbije «brazilsku

marelicu» nisam mogao uočiti. Jednimdijelom to je i razumljivo stoga što se ovasorta/vrsta ne nalazi na sortnoj listi pa sestoga i ne smije proizvoditi u voćnim ra-sadnicima. Međutim, plodove spomenutemarelice jasno sam vidio i konzumirao, tevam iz prve ruke mogu reći kako se radi ouistinu neobičnoj voćnoj vrsti. Ali, u brojnojstručnoj literaturi koju posjedujem o voć-nim vrstama, o ovoj vrsti nema niti spome-na. Ipak, prateći i proučavajući inozemnuliteraturu da se uočiti sličnost navedenevoćke s križancem marelice i šljive, kojanosi stručni naziv Aprijum. Dakle Aprijum je svojevrstan hibrid nastao križanjima i poukusu podsjeća na obogaćenu mješavinumarelice i šljive. Radi se o voću velike slastikoje sadržava više šećera nego marelica išljiva. Navedeni Aprijum se proizvodi uokviru tvrtke «Zaiger’s Genetic’s» te seplantažno uzgaja na području Kalifornije,zbog čega je jasno kako mu hercegovačkaklima više nego odgovara. Jednu sadni-cu imam posađenu u vlastitom voćnjakuali za prave podatke o njezinoj rodnostii adaptabilnosti našim krajevima moratćemo, nažalost, pričekati nekoliko godina.

Ivan Perić,dipl.ing.

Sadnice žižule?Zanima me je li moguće u našim vrtnim

centrima pronaći vrlo rijetku voćnu vrstu zvanu žižula. Osim toga, nije mi poznatomože li se ova voćka uzgajati na području Či-tluka te kako podnosi sušnija i oskudnija tla.

S obzirom da planiram posaditi više sadnica žižule zanima me i razmak sadnje, vrijemerezidbe te način pripreme sadnica za sadnju.

Žižula je doista rijetka ali ništa manjevrijedna voćna vrsta. Vrlo dobro podnosiuzgoj na sušnim tlima koja su siromašnahranjivim tvarima. Razumljivo, ukoliko pla-

nirate podignuti nasad žižule trebate voditiračuna da je tlo bogato organskom tvari,teda je potrebno osigurati i navodnjavanje,posebno u kritičnim fazama razvoja žižule.Međuredni razmak sadnje treba iznosi-ti 5 m, koliko iznosi i razmak u samomredu. Ipak, u novije vrijeme prakticira se inešto gušća sadnja, i to na razmak 3 x 3metra. Što se tiče samih termina rezidbe,prakticiraju se ljetna i zimska, ali je važnonapomenuti da sa zimskom rezidbom nijepotrebno žuriti jer postoji opasnost od šte-ta koje mogu izazvati niske temperaturena samom početku vegetacije. Što se tičesame pripreme sadnica za sadnju, ona je

ista kao i za ostale voćne vrste s tim da nesmijemo zaboraviti prikratiti sadnicu na vi-sinu od 30 cm. Spomenuto prikraćivanje jeposebno važno provoditi na našim tereni-ma jer na taj način povećavamo otpornostposađenih sadnica na sušu i vjetrove čimeizravno povećavamo postotak primljenihbiljaka. Spomenimo još da je žižula priličnotolerantna voćka koja uspijeva i na tereni-ma nepodobnim za većinu ostalih voćnihvrsta te je stoga bez ikakvih poteškoćamožete uzgajati i na području Čitluka. USjemenarninim Agrocentrima u Mostaru,Širokom Brijegu i Grudama i Čitluku može-te nabaviti sadnice žižule.

Dado Marić,dipl.ing.

Rezidba ružaU svom vrtu, pored različitog ukrasnog

grmlja, imam i nekoliko ruža. Zanima me smiju li se ruže orezivati tijekom kasne jese-ni, odnosno, početkom zime?

Glavna rezidba ruža se ne obavlja tijekom jeseni, odnosno, početkom zimenego rano u proljeće, što znači početkomožujka ili travnja prije nego što izbiju samemladice. Iznimku pak čini rezidba prigo-dom jesenske sadnje. Inače se na jesen neprovode druge mjere rezidbe osim prijekopotrebnih korektura, bez kojih ne bi bilomoguće osjetljive sorte zaštititi od mraza.Bilo kako bilo, grane i grančice ne smijemoskraćivati drastično jer time riskiramo da senakon zimskih mjeseci, tijekom kojih se na jakom mrazu neke grane mogu smrznuti,

krošnja drastično reducira i ruža sljedećegljeta mnogo slabije cvate. S druge strane,divlje izdanke trebamo uklanjati čim sepojave, a riječ je o izdancima koji izbijajuizravno iz podloge ispod mjesta kalemlje-nja. Lako ih možete raspoznati jer imajudrugi oblik lista i boju kore a moraju se

uklanjati jer ruži nepotrebno oduzimhranu. Dakle, sada tijekom jeseni ružaorezuje samo u nuždi!

Mladen Karačić,dipl.ing.

Zapretci na granama jabukeU svom vrtu imam nekoliko stabala ja

ke. Tijekom ljeta primijetio sam na stablneobične pređaste zapretke unutar kojihbile gusjenice. Sada kada je lišće otpalo stablima se uočavaju ti isti zapretci. Štoradim? Vaš vjerni čitatelj iz Rame.

Ove godine na području općine Razabilježena je veća pojava zlatokraja (proctis chrysorrhoea). Radi se o štetn

šuma koji u godinama kada se javi u vbrojnosti može pričiniti i štete na voćvrstama. Najčešće stradaju voćnjaci jabkoji se nalaze u blizini šuma.

Ono što vi treba da uradite jest da škrama odsiječete grane na kojima se nalzapretci i da ih spalite.

Velimir Lasić,dipl.ing.

Suzbijanje vrbotočaOve godine, u voćnjaku sam primje

veliki broj bušotina na deblima jabuka i šanja. Istina, riječ je o manjem broju sta s tim da sam slične simptome uočio i na posađenoj nedaleko od voćnjaka. Je li riistom štetniku i na koji način se on suzb

Najvjerojatnije se radi o vrbotoču knajčešće napada stabla jabuke, krušktrešnje. Međutim, ne ostaju pošteđenaukrasna drveća-lipe, vrbe, javori, platasl. S druge strane, uništavanje navedeštetnika dosta je problematičnostoga švrbotoč buši hodnike prema sredini deMetode suzbijanja se uglavnom svodemehaničko uništavanje ličinki unutar di grana. U tu svrhu najčešće se koristinuta žica. Vrh žice se savije u vidu kuugura u bušotinu te se gusjenica vrbotnastoji izvući van debla i uništiti. Ukovam to ne polazi za rukom, u bušotinu žete ugurati vatu prethodno natopljenueter ili kloroform. Ipak, poželjnije je u na deblu uštrcati insekticid u većoj kontraciji od normalne. Nakon toga, bušose obavezno trebaju zatvoriti kalemars

voćkom. Osim vrbotoča slične štete granama pravi granotoč koji se suzbijaisti način. Ali, za razliku od vrbotoča,napada granotoča imate malu prednostpojedine, napadnute grane možete otpii spaliti.

Ivica Doko,dipl.ing.

36




Bo s n i a a n d H e r z e g o v i n a ’ s C h o i c e

2 0 11/ 1220 11/12

MIŠOMOR

Gotovi mamci za ekasno suzbijanje miševa i štakorZa unutarnju i vanjsku upotrebu.Dostupno u pakiranjima: 100g, 150g; 250g i 500g.



Ne upotrebljavajte

pljesnivi kukuruzKukuruz se kod nas koristi za prehranu ljudi i domaćih životinja. Nazrnu kukuruza u polju tijekom vegetacije, pogotovo kasnije tijekomskladištenja, javlja se veći broj topatogenih gljivica, koje značajnomogu utjecati na urod a osobito na kakvoću ploda.

38


P . . . T M ć

Najvažniji je problem koji se vežeuz te parazitske gljivice stvara-nje određenih spojeva, s izrazito

štetnim djelovanjem na ljude i životi-nje, ako koriste takav zaraženi kukuruzu prehrani. Gljivice koje stvaraju takveštetne spojeve uglavnom dolaze iz ro-dovaFusarium, Aspergillus iPenicillium.Spojevi koji nastaju kao produkt njiho-va metabolizma nazivaju se mikotoksi-ni, i oni mogu prouzročiti vrlo opasnebolesti zvane mikotoksikoze, i na čo-vjeku, ali i na životinjamahranjenima zaraženimkukuruzom. Mikotoksinisu izrazito mutageni, ge-notoksični i kancerogenispojevi, i stoga je vrlovažno uočiti prisutnosttih gljivica i takav kuku-ruz u potpunosti izbacitiiz prerade za hranu ljudi i

domaćih životinja. Kod nasse čini velika pogreška, jer se vrlo čestobaš takav zaraženi kukuruz koristi zahranidbu domaćih životinja, prije svegasvinja, a onda preko mesa koje jedemood životinja hranjenih takvim kukuru-zom, mikotoksini koji se tada već nala-ze u mesu, prouzročuju mikotoksikozei na ljudima. Najčešći mikotoksini kojestvaraju ove gljivice na kukuruzu su izskupine fumonizina, ohratoksina, zea-ralenona, trihotecena i dr.

Što je pljesnivost kukuruza?Pljesnivost kukuruza je zajednički

naziv za bolest na zrnu kukuruza, kojeprouzročuje više vrsta patogenih gljivica

i ova bolest je najštetnija i najopasnijana kukuruzu u našim uvjetima, ali i ucijelom svijetu. Bolest se javlja potkrajvegetacije još u polju, na klipu kukuru-za, ali i poslije u tijeku skladištenja usilosima. Najvažniji uzročnici su gljiviceiz rodaFusarium. Jedna od njih je vrstaFusarium graminearum, koja prouzro-čuje tzv. ruzičastu pljesnivost kukuruza.Obično se simptomi javljaju ili na dnuili na vrhu klipa kukuruza, a izmeđuredova zrna pojavljuje se karakteristič-ni svjetloružičasti micelij, po kojem se

bolest i naziva ruzičastom pljesnivošću

i vrlo lako raspoznaje. Druge vrste pa-razitskih gljivica iz rodaFusarium, kojetakođer uzrokuju pljesnivost suFusa-rium moniliforme i Fusarium subgluti-nans. Obično se bolest koju prouzročujuove dvije gljivice još naziva i fuzarijskapljesnivost. Simptomi se javljaju običnona pojedinačnim zrnima ili skupini zrna,a preko njih se oblikuje karakterističnabrašnasta bijela prevlaka. Time se ovisimptomi razlikuju od simptoma ru-žičaste fuzarijske pljesnivosti, koja sekako smo rekli javlja na dijelovima klipa(vrhu ili dnu), ili čak na cijelom klipu istvara ružičasti micelij. Mikotoksini kojestvaraju gljivice iz ovog roda najčešće

su iz skupine fumonizina. Uz gljivicerodaFusarium pljesnivost na kukuruzumogu izazvati i duge gljivice iz rodo Aspergillus, Penicillium. Obično naselja-vaju mehanički oštećena zrna kukuruzstvarajući karakteristične prevlake. A je riječ o gljivicama iz roda Aspergillus,onda su to crne ili zelenožute prevlake, a ako je riječ o roduPenicillium, onda su to prevlake plavozelene boje Aspergillus vrste uglavnom stvarajumikotoksine iz skupine ohratoksinaaatoksina, patulina i dr.Pencillium

vrste uz ove stvaraju i mikotoksinegrizeofulvin, pencilinsku kiseli-nu i dr. Sve spomenute gljiviceuvijek su prisutne u prirodi napoljima kukuruza, a intenzivni- je se javljaju u uvjetima vlažnogvremena, s tim da je vlažno i to-plo vrijeme pogodnije za širenjebolesti koje uzrokuju gljivice izrodaFusarium, a vlažno i hlad-no vrijeme za druge spomenu-te gljivice. Iz polja ove gljivicnastavljaju razvoj na zrnu kukuruza

tijekom skladištenja, pogotovo ako imuvjeti u skladištima odgovaraju, a to sobično događa ako se skladišti još vlažan kukuruz.

ZaštitaZaštita od pojave ovih izrazito štet-

nih i po zdravlje ljudi i životinja opasngljivica, provodi se uzgojem otpornijkultivara, a najbitnije je da kukuruz pr je prevoženja u skladišta bude s malimpostotkom vlage i da skladišta imajumogućnost prozračivanja, čime se smanjuje mogućnost razvoja ovih gljivicatime i pojave mikotoksina.



Žitariceu zimskom razdo39


M Ć , . .

Zima je karakteristično razdobljemirovanja većeg dijela vegetacije. Jedine zelene oaze na pustim po-

ljima su najčešće usjevi ozimih žitarica.Pošto se one najviše siju u područjima soštrijom kontinentalnom klimom, gdjese temperature često spuštaju ispod00C, bitno je obaviti sve aktivnosti dase usjev što bolje zaštiti tijekom zime.Najveće gubitke u proizvodnji ozimihžitarica izazivaju niske zimske tempe-rature.

Utjecaj niskih temperaturana usjeve

Žitarice se razlikuju po svom genetič-kom potencijalu, pa je tako i otpornostprema niskim temperaturama, različitaza pojedine vrste. Najotpornija je ražkoja izdrži temperature i do – 330C, za-tim pšenica do – 250C, dok ječam i zob

izdrže temperature do – 170

C. Međutim,i unutar pojedinih vrsta, otpornost semože razlikovati od sorte do sorte.

Najčešće izmrzavaju stariji listo-vi, što i nije prevelika šteta ako mladibočni listići ostanu zdravi. Ozimi usjevisu najosjetljiviji na niske temperatureu samom periodu nicanja, i kasnije naproljeće u razdoblju busanja. Osobito je štetan utjecaj niskih temperaturana biljku kad dođe do naglog snižava-nja temperature ispod 00C. Zato je zaozime usjeve žitarica bitan proces tzv.kaljenja koji se odvija kontinuirano ispontano u prirodi. Nakon ove faze ži-tarice su pripremljene za niske zimsketemperature. Snježni pokrivač tijekomzime jedan od najboljih načina zaštiteod niskih temperatura.

Preventivne mjere zaštite usjevaod izmrzavanja

Prigodom odabira sjemena za sjetvupotrebno je voditi računa o genetskojotpornosti sorte prema niskim zimskimtemperaturama, uzevši u obzir klimat

područja na kojem se vrši sjetva.Termin sjetve je također bitan, da sebiljka može na vrijeme pripremiti za na-

dolazeće nepovoljne uvjete. Optimalatermin sjetve za pšenicu je 15-25 listopada, ovisno od podneblja i vremenskuvjeta koji vladaju u vrijeme sjetveOsnovno je da žitarica uspije razviprva 3-4 lista, tj. dostigne fazu busa-nja i završi početnu etapu rasta (prvuetapu organogeneze), prije nadolaskanepovoljnih vremenskih uvjeta.

Opskrba biljke dostatnom količinomhranjiva, također je jedan od preduvjenormalnoga početnog rasta i razvojaZato je bitna osnovna gnojidba žitarickoja se obavlja prije sjetve.

Ostale aktivnosti na ozimimusjevima tijekom zime

Zaštitu usjeva od poljskih miševa-voluharica je također bitno provoditOna se sastoji od uporabe odgovara jućih mamaka. Ako je jesen obilovaoborinama u obliku kiše, moguće je dse na nepropusnim tlima formiraju ba

rice ležeće vode. U takvim slučajevim je vodu potrebno ispustiti otklanjanjemneravnina na tlu.

Također, na tako neravnom tlu, priniskim temperaturama, može doći dostvaranja ledene pokorice od zaostalvode ili otopljenog snijega koju trebodmah razbiti. Ako su česte pojavenaizmjeničnog smrzavanja i otapanjaposebno u krajevima bez snijega, moždoći do isplivavanja mladih biljčica s krijenom iznad tla, tj. da izgube kontaksa tlom. Ako je to masovnija pojavapotrebno je obaviti lagano valjanje tlpod usjevom uporabom glatkih valjakTime će mlade biljčice uspostaviti ponovni kontakt sa tlom.



Suha hrana za pse:Friend Everyday 3kgFriend Mix 3kgFriend Junior 3kg

Suha i mokra hrana za pse

Mokra hrana za pse:Friend 415g govedinaFriend 415g piletinaFriend 1240g govedinaFriend 1240g piletinaFriend 1250g divljač

Friend Everyday 1kgFriend Mix 1kgFriend Junior 1kg

Friend Everyday 10kgFriend Mix 10kg



Suha hrana za mačke:Friend 300g govedinaFriend 300g mixFriend 300g losos

Suha i mokra hrana za mačke

Mokra hrana za mačke:

Friend 415g govedinaFriend 415g piletinaFriend 415g riba

Friend 800g govedinaFriend 800g mixFriend 800g losos



ČAŠICOM DO ZDRAVLVjerojatno niti jedno piće nije pobudilo toliko zanimanje moderne medicine kao vino. Takose pripisuje zaštitna uloga kod nekih bolesti srca, demencije i drugih bolesti starenja. Upit je samo, koliko u svemu tomu ima istine, a koliko želje da se u to vjeruje

M . . N R

Čovjekova ljubav prema grožđu, nesamo zbog pretakanja u pleme-nitu kapljicu, traje više od 8000

godina. O tome govori više od 60 vr-sta i 8000 sorti vinove loze. Vinogradise pak protežu na svim kontinentimapokrivajući površinu od oko 101.200 če-tvornih kilometara. Godišnje se u njimaubere cca 72 milijuna tona grožđa, i toza vino, te razne sokove i jelo. Inače,grožđe se preporuča za konzumaciju jer

je bogato lako probavljivim šećerom (16posto), vitaminima A i C, vitaminima Bskupine, a sadržava i značajne količinekalija i željeza. Bez obzira na to, je li bijelo ili crno, u 100 grama sočnih bobicanalaze se oko 62 kalorije. Osim toga,grožđe je poznat čistač organizma jerpomaže u uklanjanju štetnih tvari, apošto sadržava znatne količine željezapomaže i u suzbijanju anemije.

Vino i zdravljePosljednjih godina puno se priča otome kako ljudi koji umjereno konzu-miraju vino imaju manju učestalostsrčanih udara, te žive dulje u odnosuna potpune apstinente. Tako, najnovija

istraživanja pokazuju da ljudi koji pijuod 1,5 do tri decilitra vina dnevno imajunajniži rizik obolijevanja. Pored toga,postoji nepisano pravilo koliko čovjekmože popiti vina bez štetnijih posljedi-ca za organizam, a da to bude i korisno.Naime, bez posljedica za zdravlje, čo-vjek može konzumirati 1 gram alkoholapo svakom kilogramu težine tijekom 24sata. Drugim riječima, čovjek prosječnetežine od 80 kg koji je uz to izložentjelesnim naporima, može dnevno uzobjed i večeru popiti jednu butelju vina

(0,75 l), jačine između 10 i 12 vol % al-kohola. Za onoga tko se ne izlaže tjele-snim naporima bit će dovoljno 0,3 l vina

dok je za žene i mlađe ljude dovoljnsvega 0,2 litre.

Učimo od Francuza!Iako se u idiličnom nam imenu Her

cegovina, krije pojam vino, njegovkonzumacija i potrošnja ne zauzimani deseti dio francuske potrošnje. Zbosvega toga, znanstvenici su desetljećima upravo i istraživali navike Francute su time došli i do zanimljive teorijDakle, istraživači su godinama pokušodgonetnuti kako je moguće da Francuzi jedu toliko masnoća, a opet nemajusrčanih problema. Pokazalo se da jesamo mali i pomalo upitan dio odgovora na pitanje toga «francuskog pa-radoksa» resveratrol pronađen u crnomvinu. Naime, prehrana u Francuskobogata je mastima i po svojim značajkama rizična za pojavu kardiovaskulanih bolesti. No, pažljivim proučavanjeznačajki i razlika francuske i američprehrane, znanstvenici su zaključilda je osnovna razlika umjereni dnevnunos crnog vina. Tako statistički podanavode kako prosječan Francuz popioko 60 litara vina, i to većinom crnoa za usporedbu prosječni Amerikana

samo 15 litara vina godišnje. Zato s jednostavno nametnuo odgovor kakcrno vino «štiti Francuze».

Zanimljiv je i podatak kako vino sadrži oko 400 sastojaka no njihova jehranjiva vrijednost od 600-700 kalorijpo litri, zbog čega se u nekim zemljamono ubraja u prehrambene artikle.

Bilo kako bilo, činjenica je da susastojci vina preporučljivi za ljudski oganizam, jer upravo neki od njih umanjuju toksičnost alkohola. To je ujedni razlog zašto lakše podnosimo alkohovina u odnosu na ostala žestoka alkoholna pića. Ali oprez. Ipak treba znakako je u umjerenosti spas- barem štose vina tiče!

42




M K ć, . .

MED – izvor

životne energijeNekoć se med koristio za pripravljanje različitih lijekova,ski pripravak koji je omogućavao preživljavanje. Danas su medicinske i kozmetičke svrhe, ali i kao neizostavna cimirnica…

Prvi zimski dani sa sobom donosei opasnosti od prehlada, viroza igripe. Stoga, kako bi ojačali orga-

nizam i time spriječili nastanak i pojavubolesti, ljudi sve češće posežu u boga-tu riznicu prirodnih lijekova. A jedanod najstarijih, spominjan i u drevnojmedicini upravo je med. Tako je još odnajstarijih vremena med služio kao jeloi piće za jačanje organizma i kao lijek zamnoge bolesti. Među istočnim naro-dima se čak smatralo da je med rajskipoklon i svemogući lijek. Rekli bismo dasu ti drevni narodi bili u pravu jer med imedni pripravci pokazali su se više negoizvrsnima u liječenju bronhalne astme,kroničnog laringitisa, dišnih infekcija,upornog kašlja, raznih vrsta alergija, ul-

ceroznog kolitisa, kroničnih probavnihsmetnji i drugih bolesti. A kao ni jedandrugi proizvod, med je sam po sebi od-ličan prirodni konzervans, što znači damu nije potrebno dodavati aditive kojibi ga čuvali od kvarenja. Dokaz za to jeupotrebljiv med stariji od 2000 godinapronađen u antičkim ruševinama u bli-zini Napulja.

Zablude o kristaliziranom medu!Iako je to neupućenim ljubiteljima

meda teško dokazati, kristalizacija tj.zgrušavanje meda potpuno je prirodnapojava. Svjesni da potrošači u većinislučajeva žele kupiti samo tekući med,pčelari na etiketama staklenki često

navode istinitu rečenicu-prirodno svojstvo meda jeda kristalizira. Čak štovi-še, kristalizacija je upravoznak da se radi o pravomekvalitetnom pčelinjemproduktu. Činjenica je i da pojedine vrstemeda brže (repičin i vr-bin) a pojedine sporije(bagremov, vrijeskov ikaduljin) kristaliziraju.Međutim, to je zato štosvaki med ima svoje speci-čnosti. S druge strane, žitki ilitekući med je najčešće manje ljekovit jer ga obično proizvode nesavjesnipčelari koji ga uglavnom dobivaju zagri- javanjem na visokim temperaturama, uodnosu na onu koja vlada u košnici. Nataj način, uslijed visoke temperature,med brzo gubi na kakvoći zbog čegaga uostalom nije uputno ni stavljatiu tople napitke poput čaja. Spomeni-mo kako stručnjaci tvrde da se najviše

korisnih sastojaka iz meda iskoristinjegovim smještanjem u usnu šuplji-nu (ispod jezika) uz njegovo laganootapanje (sisanje). Time je ljekovitostmeda barem za 10 puta uvećana u od-

nosu na njegovo stavljanjeu tople napitke.

Koji je med najbolji?Možemo slobodnoustvrditi kako je svakimed dobar, samo jestvar ukusa kojem ćese dati prednost. Ali,tu je veoma bitna i na-vika pojedinih krajeva.Tako, dok se u Bosni

cijeni bagremov med, uHercegovini kažu da nema

ništa bez kadulje i vrijeska. Pošto sam osobno i kušao različite vrpčelinjih proizvoda prednost svakadajem hercegovačkim vrstama mekoji su protkani tilovinom, biljkom daje poseban «šmek» svim autohtonihercegovačkim proizvodima, počevšmeda pa sve do janjetine. Možda samviše nego subjektivan ali bosanske vmeda su nekako previše blage za mistančani ukus koji itekako zna prep

znati kvalitetu. Međutim, kako kažvrsni hercegovački pčelari: «med s hegovačkih prostora je jedinstven zbogkvoće trava koje možemo pronaći jena ovim krševitim područjima. Stognaš med prava riznica ljekovitih tvaBilo kako bilo, jedno je sigurno- nirazloga za korištenje meda u prehraLako se i gotovo potpuno probavlja je jedna od rijetkih namirnica koja potpunu iskoristivost u organizmu. Jnostavno rečeno, med je najbolji od ugljikohidrata, toliko je probavljiv dnaši organi gotovo bez ikakvog optećenja odmah prenose izravno u krv. Z je tijekom hladnih zimskih dana mepravom hit namirnica mjeseca!

43




Tijekom zimskog razdoblja pčele na pojačanu hladnoću odgovaraju pojačanom proizvodntopline i održavanjem temperature svojeg tijela i unutar košnice.

Pčele kroz zimuK L , . . .

Prodori toplog vjetra i iznadpro-sječne temperature tijekomstudenog s jedne strane su do-

brodošli pčelama za pročisne izlete, as druge strane, gotovo svakodnevnoraspuštanje i ponovno oblikovanje zim-skog klupka prouzročilo je povećanupotrošnju meda i stvaranje većih ko-

ličina vlage. Ta je prekomjerna vlaga ukrajevima s dugotrajnom maglom težeizlazila iz košnica. Zbog toga je i ovezime potrebno češće pratiti zalihe medai provjeravati košnice. Nakon tretiranjaprotiv varoe pčelama moramo osiguratišto veći mir u pčelinjaku tijekom zim-skih mjeseci.

Iako ova zima nije započela uobiča- jenim hladnoćama unutar košnice sesvejedno odvijaju procesi zagrijavanja.Tijekom zimskog razdoblja pčele na po- jačanu hladnoću odgovaraju pojačanomproizvodnjom topline i održavanjemodređene temperature svojeg tijela iunutar košnice. Proizvodnja toplinesagorjevanjem meda ima i određene

popratne produkte, kao što su u ovomslučaju vodena para i ugljikov dioksid.Pčele snižavanje temperature okoline,pa tako i vlastitog tijela mogu podnijeti

samo do određene granice. Kao samostalne jedinke ograničene su i u proizvodnji i održavanju topline. Na niskitemperaturama moraju se međusobno

44




udružiti kako bi mogle preživjeti, a po-četkom kalendarske godine i produže-njem svjetlosnog dana početi njegovatileglo. Upravljanje toplinom tijela kodpčela nije u potpunosti razjašnjeno.One nemaju veliku mišićnu masu nitiobilno krzno koje bi proizvodilo i saču-

valo toplinu. Također razdoblje zime neprovode u stanju sna, nego samo pri-vidno miruju. Jedna od teorija je posto- janje neke vrste kemijske proizvodnjetopline. Sigurno se zna da ugljikohidratikoji su uskladišteni u tkivu i hemolinu kemijskoj reakciji s kisikom, koji seunosi preko spleta dušnika predstavljavisokoenergetsko gorivo za aktivnostmišića. Uslijed te aktivnosti stvara setoplina koju pčele kao zasebne jedinkenisu u stanju zadržati nego veći dio ne-kontrolirano odlazi u okolinu.

Stvaranje topline Jedna pčela samostalno proizvodi

toplinu podrhtavanjem tijela, odnosnostezanjem i otpuštanjem mišića, naj-više letnih. Kada se oni u potpunostistežu i otpuštaju, podižu krila i omo-gućavaju pčeli letenje. U hladno doba

godine pčela te mišiće može brzo ikratko naprezati bez pomicanja krila. Todovodi do vidljive trešnje pčele koja senaziva podrhtavanje, a posljedica toga je potrošnja ugljikohidrata i kisika, testvaranje topline pčele kao jedinke uzotpuštanje ugljikova dioksida.

„Upravljanje“ toplinomAktivnost pčela izravno ovisi o

temperaturnim uvjetima okoline. Pritemperaturi zraka od 8 °C pčele ne ko-municiraju s prirodom, ne izlaze na letoniti iz košnice. Kod viših temperatura,od 9 do 16 °C kretanje je povremeno, aoptimalna je temperatura između 16 i32 °C. Kod snižavanja temperature i do-laskom hladnoća pčele se posebno or-ganiziraju unutar same košnice i stišćuu kuglasti oblik koji se naziva zimskoklupko. Kada temperatura okoline pad-ne ispod 14 do 15 °C počinje okupljanjepčela na jednom mjestu. To mjesto je upočetku hladnijega zimskog razdobljasmješteno u sredini košnice, na dijelusaća iz kojeg je izašlo posljednje leglo.Sa strana je okruženo peludom, a iznadse nalazi poklopljeni med. Oblikuje se u

prostoru praznog saća, rubovima dodi-ruje stanice s medom, a nikada se nenalazi na stanicama s medom. Klupkonajčešće ima oblik nepravilne kugle papodsjeća na izduženu loptu.

Takav je okruglasti oblik najeko-nomičniji za održavanje topline zbog

toga što kugla ima najmanju površinuu odnosu na masu, a svi dijelovi supodjednako udaljeni od sredine pa se jednako hlade, odnosno griju. Smatrase da pčele iz vanjskih dijelova klupkapolagano kreću prema sredini, a oneiz sredine ih zamjenjuju. To kretanje je slabo i jedva primjetno. U početku je klupko rastresito, a svaka pčela po-drhtavanjem mišića krila stvara toplinu.Kod oblikovanja klupka pčele se slažu uodređeni raspored i ostavljaju prolazeza zrak, takozvane ventilacijske kanale.Pri nižim temp. klupko se stišće i na tajnačin smanjuje svoju površinu u odno-su na okolinu. Tako se i zatvara velikbroj ventilacijskih kanala kojima strujihladan zrak. Na rubovima klupka pčelesu najgušće stisnute i čine izolacijskisloj ili koru klupka. Debljina tog slojase mijenja od 25 do 75 mm, što ovisi o

temperaturi okoliša. Na rubovima klup-ka, neovisno o okolišu, temperatura jeprilično stalna i iznosi oko 6 do 9 °C.Temperatura u sredini klupka, dok nemalegla iznosi prosječno 21 °C, a moguć jeraspon od 14 do 29 °C, mjereno izvanaprema sredini. U sredini klupka nalazise matica, ali i pčele koje aktivno proi-zvode toplinu. Stvorena toplina prenosise prema rubovima na pčele koje ju nemogu dovoljno i samostalno proizvesti.

Uz to, oko dvije trećine pčela iz klupprekriju prazne stanice saća i stvoretisuće prostora nepomičnog zraka ko je vrhunski termoizolator. Na taj načštede dragocjenu toplinu.

„Tijekom zimovanja pčele mogu na-pustiti klupko i zbog uznemiravanjTako udarci u postolje, košnicu ili krovuzrokuju naglo pokretanje pčela, komšanje i klupko gubi svoj oblik. Pčele puštene iz klupka lutaju košnicom ko je mnogo hladnija od topline koju pružaklupko. U tom lutanju neke se previ

udalje od klupka, podhlade te takvepromrzle nemaju dovoljno snage zpovratak i ugibaju. Zbog toga se stalnnaglašava potreba za zimskim mirompčelinjaku, jer svako uznemiravanje plikom zimovanja dovodi do nepotrenog kretanja unutar košnice i mogućugibanja pčela zbog hladnoće“.

Na rubovima klupka pčele su glavama okrenute prema sredini, a tijela suim tijesno priljubljena jedno uz drugTako su dlačice na tijelu međusobnoisprepletene i stvaraju nu preprekustrujanju zraka i dodatno gubljnje toplne. Na temperaturama okoliša od 6 do8 °C sve su pčele stisnute u kompaktnklupko. To je i preporučljiva tempertura za zimsko tretiranje protiv varooksalnom kiselinom.

Kada temperatura raste pčele se uklupku ponašaju obrnuto. Promjenomrasporeda pčela, klupko se raspuštaotvaraju se ventilacijski kanali i prestapodrhtavanje kao pojedinačno stvaranje topline. Pri još višim temperaturama pčele počinju napuštati oblik kuglekreću po košnici.

Preneseno iz Gospodarskog lista

45




• hrana za papige tigrice• hrana za kanarince• hrana za ptice - konoplja• mješavina za ptice• crno sjeme za ptice

70% sjeme konoplje





Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju!

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 10,00 KM:— za slučaj smrti uslijed nezgode 5.000,00 KM— za slučaj trajnog invaliditeta 10.000,00 KM— za slučaj 100% trajnog invaliditeta 15.000,00 KM— dnevna naknada za bolničko liječenje 10,00 KM

Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će veće.Dovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja d.d. kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje.

AKTIV PLUS

www.croatiaosiguranje.ba

Stiglo je vrijemepospremanja.

G o t o v i n s k i k r e d i t d o 6 0 0 0 0 K M .B E Z Ž I R AN AT A

Vrijeme je dapospremitei Vaše kredite.Akcija kredita od 01.09.do 31.12.2013.godine.

Vaganska 5., 88220 Široki Brijeg, BiHTel.: 00 387 39 703-841Fax: 00 387 39 700-130

e-mail: [email protected]

LOGOTIP d.o.o.za izdavaštvo i gračku djelatnost


http://slidepdf.com/reader/full/green-garden-broj-89-novembar-decembar-2013 49/52www.sjemenarna.com

[email protected]

WEB SHOPSJEMENARNA

Zadovol jstvo naših kupaca i poslovnih partnera nas vodi

na svim područ jima našeg poslovan ja, zato smo odlučili

od ove godine otvoriti vlastiti web shop i tako

kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost

kupovine naših proizvoda iz udobnosti vlastitog doma.

NOVO!Web Shop

Sjemenarna web shop Vam nudi:

• Preglednu strukturu ponude i proizvoda,• Jednostavno naručivanje,• Sigurno plaćanje

(plaćanje prilikom preuzimanja robe/isporuke rob,

• Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)

Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našo j stranici - shop.s jemenarna.com

Želimo Vam ugodnu kupovin



Z A N I M L J I V O S TIndijska ruža – cijenjeno i omiljeno drvo

Indijska ruža je

drvo visine do 20m, s glatkom korom.Uzgaja se običnokao grm, s ljepljivomsmolom na svim dijelovima. Vrlo čestoima zračno korijenje.

Indijska ruža nije samo omiljena ukrasna biljka, nego je ivrlo traženo njezino crvenkasto drvo. Budući da je vrlo trajno,čak i u tropskoj klimi, često se koristi i za željezničke pragovei za gradnju kuća i čamaca.

Karambola za ugasiti žeđKarambola je nisko drvo ili visoki grm s perasto razdijelje-

nim listovima. Cvjetovi su ružičaste do ljubičaste boje u crve-nim kitičastim metlicama. Plodovi su žute boje.

U Europi se karambola poznajekao dekorativni prilog voćnim sala-tama ili hladnim predjelima, nare-zan na ploške. U Aziji se koristi napuno više načina. Blago posoljenasmatra se izvanrednim sredstvomza gašenje žeđi, no konzumira sei sirova, kuhana, kandirana ili pri-premljena kao žele. Njezin sok daje

koktelima kiselkastu notu. Svoju primjenu nalaze i cvjetovi usalatama. Rjeđe se uzgaja njezin bliski srodnik bilimbi (Averr-hoa bilimbi). Njegovi listovi narastu do 60 cm, s proporcio-nalno većim brojem liski.

Topovsko zrno-hrana za divlje svinjeTopovsko zrno je drvo visine do 35 m s okruglom krošnjom.

Krošnja je s mnogo kratkih bočnih grana bez listova na kojimasu veliki ružičasti cvjetovi i plodovi koji podsjećaju na topov-ska zrna. Biljka cvate skoro cijele godine, gotovo isključivo nagolim granama ispod krošnje. Cvjetovi su veliki 6-10 cm, sa 6tamnocrvenih do ružičastih i žućkastih latica.

Cvjetovi topovskog zrna noću šire intenzivan slatkast miriskoji privlači šišmiše koji ih oprašuju. U južnoj Americi drvoskoro uvijek donosicvjetove i plodo-ve, a u Aziji rijetkodonosi plodove-možda zato jer ne-dostaju oprašivači.Tvrdu koru plodovarazbijaju divlje svi-nje koje se hranemesom plodova.

Kristov trnKristov trn(Eu-

phorbia milli) jedobila naziv zbogasocijacije na straš-nu Isusovu krunuod trnja. Ova vrstato, međutim, nijemogla biti jer je u Kristovo doba još bila nepoznata uzemnom području. Pravi Kristov trn bila je vjerojatnoPaliurus spina-christi koja nosi isti njemački naziv, no izgleda podrukčije. Od ovdje spomenute vrste u međuvremenu su jeni mnogi oblici, među njima i oni patuljasta rasta kadan sa žutim laticama. Usprkos sličnosti, pricvjetni lisuzgojenim vrstama ne odgovaraju organima sjajne mveć se radi o pet žutih žlijezda. Kristov trn prvobitno ptropskih područja, kao i većina vrsta rodaEuphorbia. U suhimpodručjima Starog svijeta mnoge vrste rastu poput kakih se često tako i naziva. Pravi kaktusi, međutim, imajcvjetove s mnogo latica i nikada nemaju mliječni sok.

Kako papigu naučiti govoritiPtica ne zna što govori

nego samo oponaša čovje-kov način komuniciranja. Ito baš u istim prigodamakad i čovjek. Najveća br-bljivica najobičnija je au-stralska tigrica, no brzo učii crvena amazona, tamno-crvena ara, nimfa, žako.

Brbljava papiga Winsto-na Churchilla tek je 4o godina nakon njegove smrti zabpsovati. Papige koje se drže u paru radije se druže ne

uče pričati, a «samicama» morate posvetiti mnogo vremiz dana u dan ponavljati im što ih želite naučiti.

Mrkvom protiv moždanih udaraSvima nam je poznato da se mrkva uzgaja zbog sv

debljalog korijena. Ali, ono što se manje zna obznaznanstvenici sa Sveučilišta Harvard. U njihovim istražsudjelovalo je čak 87.245 medicinskih sestara uz pomo je dokazano da konzumiranje mrkve značajnije umanzik od moždanog udara. Takosu žene koje su uzimale petobroka mrkve tjedno imalečak 68 posto manje možda-nih udara u odnosu na onekoje su mrkvu jele manje oddva puta mjesečno. Pa sad re-cite da zeko ne zna što valja!

50




K L U B

www.sjemenarna.com

[email protected]



Documents

Green Garden [broj 89, novembar-decembar 2013.]