32
Green Garden • broj 77 • studeni / prosinac 2011. • godina XI • cijena 3,50 KM www.sjemenarna.com [email protected] Amarilis Crna rotkva Suzbijanje žohara Curafora segentrange Virusne paralize pčela Bosnia an d Herzegovin a s C hoice 2 0 1 1/ 12 2 0 1 1/ 12

Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

G r e e n G a r d e n • b r o j 7 7 • s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 1 1 . • g o d i n a X I • c i j e n a 3 , 5 0 K M

www.sjemenarna.com

[email protected]

AmarilisCrna rotkvaSuzbijanje žoharaCurafora segentrangeVirusne paralize pčela

Bosnia and Herzegovina’sChoice

2011/122011/12

Page 2: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

Saznaj više na unicreditbank.ba

S našim kreditima dobar START vam je zagarantovan.START i GOLD dugoročni krediti za poduzetnike

Neki krediti su manje mobilni od ostalih.

BANKARSTVO ZAPODUZETNIKE

Page 3: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

Veliko nam je zadovoljstvo obavijestiti Vas da je na izboru SUPERBRANDS Bosna i Hercegovina za 2011./2012. naša tržišna marka/naš brand GREEN GARDEN izabran među vodeće tržišne marke u Bosni i Hercegovini i da je osvojio status Superbrands u BIH, čime je još jednom potvrđena prepoznatljivost, kvaliteta i dugotrajnost Sjemenarna branda Green Garden.Također 2012. godina je godina u kojoj Sjemenarna obilježava 20. godina svog postojanja i rada, i u ovoj jubilarnoj godini koja je pred nama biti će pregršt zanimljivih aktivnosti za naše članove Kluba Green Garden jer već 20. godina Green Garden je sa Vama od sjetve do žetve, za bolji urod i daje Vam više.Green Garden je Vaš uspjeh!!!Kako postati član Kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno - preuzmete pristupnicu, ispunite i pošaljete/dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici.Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo u Klubu Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: [email protected]

Sretne Blagdane, dobro zdravlje, mir i blagostanjeneka vas prate u 2012. godini

3

B RO J 7 7 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

Urednikova riječ

Božićna zvijezda ......................................................................................420. godina Sjemenarne i Superbrand status za Green Garden .... 5Božić u znaku crvene boje ....................................................................6Amarilis - snježna ljepotica .................................................................. 7Zima u povrtnjaku ...................................................................................8Crna rotkva - obilje vitamina tijekom zime .....................................9Višegodišnje folije za prekrivanje plastenika ................................ 10Diavolina spazzacamino - za začepljene dimnjake ...................... 11ŽOHARI - nepoželjni gosti u kuhinjama i ostavama ....................12Bezsjemene sorte vinove loze na području Hercegovine ........... 14Zima u voćnjaku .....................................................................................15Curafora segentrange izrazito otporan hibrid iz skupine Citrusa... 16

GlasiloGREEN GARDEN Nakladnik:SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected]@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić

Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.

Lektor: Blanka Kraljević, prof.

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić

Mišljenjem Federalnog ministarstva obra-zovanja,, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Kumkvat - izrazito aromatična biljka ...............................................17Raspored oprašivača u voćnjaku ....................................................... 18Jabuke – za dobar ocat ......................................................................... 19Pitanja i odgovori .................................................................................. 20Rogač – pomalo zaboravljena voćna vrsta ......................................21Čuvanje plodova šljive ..........................................................................22Kaki - zimski ukrasi vrta .....................................................................23Kesten – ukusna i zdrava poslastica ................................................24Crna košćela ili koprivić ......................................................................25Virusne paralize pčela ......................................................................... 26Zanimljivosti .......................................................................................... 30Nagradna križaljka ............................................................................... 30Sadr

žaj

Editor’s wordPred Vama se nalazi novi, zimski, broj stručnog glasila Green

Garden koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih članaka iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, povrćarstva, cvjećarstva i zaštite bilja. Ovaj broj stručnog glasila Green Garden obiluje člancima iz voćarstva koji obrađuju različite aspekte u ovoj grani poljoprivre-de. Svakako treba istaknuti članak o Curafori segentrange, novom hibridu iz skupine agruma čije se sadnice mogu nabaviti u herce-govačkim rasadnicima. Tu su prilozi i o kumkvatu i rogaču, voćnim vrstama koje nisu baš česte na području Hercegovine.

Kako se bliži sadnja vinove loze, za vinogradare smo pripremili prilog o besjemenim sortama vinove loze koje se mogu uzgajati na ovom području.

Pčelari mogu pronaći prilog o paralizama kod pčela koje uzrokuju različiti čimbenici.

Ni ovaj put nismo izostavili ljubitelje cvijeća kojima preporučuje-mo priloge o božićnoj zvijezdi i božićnoj pšenici koje uz adventske vijenčiće obilježavaju mjesec prosinac, te iznimno zanimljiv članak o amarilisu, raskošnoj lukovičastoj cvjetnoj vrsti.

Ovo je samo dio zanimljivog sadržaja posljednjeg broja Green Gardena u ovoj godini te Vam toplo preporučujemo da naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate.

Uredništvo

In front of you is a new, winter, edition of Green Garden whe-re you may find number of interesting articles in the field of fruit growing, viticulture, vegetable growing, and floriculture and plant protection. This issue of Green Garden is rich with articles covering various aspects in field of fruit growing. Article about Curafora se-gentrange needs to be pointed out, it’s a new hybrid from the group of citrus fruits whose seedlings can be purchased at nurseries in Herzegovina. There are also articles about Fortunella and Carob tree, fruit species that are not very frequent in the area of Herze-govina.

Soon will be time to plant grape wine, so we prepared article about varieties without seed that can be grown in this area.

Beekeepers can find article about paralysis in bees that are cau-sed by different factors.

For florists we recommend reports about Christmas Star and Christmas Wheat that marks December together with Christmas Wreath, and extremely interesting article about amaryllis, lavish spring bulb.

And this is only a part of everything that you can find in this issue of our and your Green Garden newsletter, so we recommend that you read it carefully.

Editor’s office

Page 4: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

Sama tradicija adventskog vjenčića seže u daleku proš-lost kada su germanski na-

rodi koristili vjenčić ukrašen svijećama, koje bi palili za hladnih i tamnih prosinačkih noći kao znak nade u nadolazeću sunčevu svjetlost i toplinu pro-ljeća. U srednjem vijeku su pak kršćani preuzeli tu tradiciju te su vjenčić sa svijećama počeli koristiti kao dio svoje duhovne pripreme za najdraži nam blagdan Božić. Inače, prema predaji izrađen od zimze-lenih grančica adventski vjenčić simbolizira neprekidan, neprola-zan život. Pored toga, u njemu se kao dekorativna biljka često nađe i lovor koji predstavlja pobjedu nad

mučenjem i patnjom te božikovina i tisa koji su pak simbol besmrtno-sti. S druge strane, prisutnost cedra u vjenčiću označava snagu i izlje-

čenje dok je sami kružni oblik vi-jenca, koji nema ni kraj ni početak, simbol vječnosti Božje te besmrt-nosti duše. A sami češeri i razni

Matea Pehar, dipl.ing.

plodovi kojima vjenčić često bude pomno okićen predstavljaju naš budući život, odnosno uskrsnu-

će dok četiri svijeće označavaju četiri tjedna adventa ili do-

šašća, vrijeme pripre-me za veliki blagdan kršćana. Stoga ni ove

godine nemojte zabo-raviti ukrasiti ulazna vrata i stolove adventskim vjenčićem jer on prije dolaska samog Božića stvara pose-ban ugođaj u našim domovima te na poseban način i u našim srcima.

Božićna pšenica se uobi-čajeno sije od svete Barbare do svete Lucije-13.prosinca. Sjetva se obavlja u posebne posude koje su nešto šire od standardnih ali i dublje. Prije same sjetve pšenica se najčešće namače u mlakoj vodi (de-setak sati). Nakon

toga pšenica se vadi iz vode i rav-nomjerno raspoređuje u posudu u sloj debljine 2-3 cm. Zalijeva-

nje se obavlja svaki dan raspršivanjem vode po pšenici.

Sa zalijevanjem ne treba pretjerivati jer

može doći do propada-nja pšenice.

Matea Pehar, dipl.ing.

Božićna zvijezda

Prema vjerovanju prasta-novnika Meksika odakle biljka potječe, svoj izgled zahvaljuje asteškoj boginji kojoj je zbog ne-uzvraćene ljubavi puknulo srce i iz kapljica njezine krvi izrastao je «vatreni» cvijet.

Oplemenjivači su se malo «poigrali» pa danas imamo bi-jele, krem i ružičaste primjer-ke. Najtraženije su jarkocrvene. Botanička znanost nam otkriva da Božićna zvijezda zapravo ima sićušne, prilično neugledne žute cvjetiće, a ono što nazivamo cvijetom, obojeni su pricvjetni listovi (brakteje). Prigodom kup-nje izaberite čvrstu Božićnu zvi-jezdu, bez žutog lišća, s nekoliko otvorenih cvjetova, dok joj ostali još trebaju biti i pupu.

Legenda o nastanku Božićne zvijezde

Prema staroj Meksičkoj legen-di, prva Božićna zvijezda nastala je iz molitve dvoje seoske djece, djevojčice Marije i njezina bra-ta Pabla. Bili su toliko siromašni da nisu mogli kupiti dar malom Isusu. Na Badnjak, na putu u cr-kvu, ubrali su buket poljskog bi-lja umjesto dara. Kad su ubrane biljke stavljali oko jaslica, nekim čudom njihovi zeleni listovi pre-tvorili su se u sjajno crvene latice.

Matea Pehar, dipl.ing.

Božićna zvijezda

4

B RO J 7 7 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

Page 5: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

20. godina Sjemenarne iSuperbrand status za Green Garden

Klub Green Garden i glasilo Green Garden dodatno su učvrsti-li poziciju Green Garden branda i širokog asortimana proizvoda ovoga branda na tržištu Bosne i Hercegovine te ga učinili još pre-poznatljivijim i bližim kupcima.

U siječnju 2012. god. Sjeme-narna obilježava dvadeset godina postojanja i rada kao

vodeći distributer sjemenske robe, sredstava za zaštitu bilja, hrane i opreme za kućne ljubimce i robe široke potrošnje u Bosni i Hercego-vini.

Već dvadeset godina Sjemenarna kroz distribuciju i svoje reprezenta-tivne Agrocentre u Širokom Brijegu, Mostaru, a od ove godine i u Gruda-ma, nastoji zadovoljiti sve potrebe svojih kupaca, partnera i suradnika, te kontinuirano radi na unaprjeđe-nju i poboljšanju svojih proizvoda i usluga koje nudi.

Pored svojih brandova Green Gar-den (brand za hobiste i robu široke potrošnje) i Pro Garden (brand za profesionalne poljoprivredne pro-izvođače) koje zajedno sa svojim partnerima proizvodi i distribuira, Sjemenarna ujedno i zastupa mno-ge renomirane svjetske tvrtke na ovom tržištu kao što su Nestle Pu-rina, BASF, Syngenta, Chromos Agro, Agrico, HZPC, Franchi Sementi i dr.

Brand Green Garden je brand Sje-menarne koji je već dugi niz godina poznat na području cijele Bosne i Hercegovine kao robna marka koja je uspjela objediniti veliki broj kvalitetnih proizvoda iz različitih programa. Počevši od sjemenskog i sadnog materijala, parkovskih tra-va, preko gnojiva i sredstava za za-

štitu bilja, do proizvoda namijenje-nih za kućnu uporabu brand Green Garden je tržištu Bosne i Hercego-vine ponudio prepoznatljive proi-zvode koji su se svojom kvalitetom već dokazali na izbirljivom tržištu europskih zemalja.

Prepoznatljivost, kvalitetu i du-gotrajnost branda Green Garden potvrđuje i status Green Gardena kao Superbranda koji je osvojio na izboru SUPERBRANDS BIH za 2011./2012.godinu gdje je Sjemenar-nina tržišna marka GREEN GAR-DEN izabrana među vodeće tržišne marke u Bosni i Hercegovini.

Proces izbora i glasanja j organi-zirao i nadgledao Superbrands, glo-balni i neovisni branding autoriteta koji provodi predstavljanje i imeno-vanje najjačih tržišnih marki u 88 zemalja svijeta. Glasovi stručnog vijeća koje čini priznati poslovni i marketinški stručnjaci iz bosan-skohercegovačkih medija, agencija, domaćih i stranih korporacija, aka-demskih institucija i stručnih orga-nizacija, upotpunjeni su glasovima potrošača što daje dodatnu važnost rezultatima.

Za najbolje se glasalo na osnovu kvalitete, prepoznatljivosti, dugogo-dišnje dosljednosti i emotivnog na-boja. Superbrand status je potvrda svih postignuća i motiv za daljnje napredovanje u poslovanju i razvoju Sjemenarne i njezinih brandova.

Sjemenarnin Agrocentar u Mostaru

Veliki izbor roba u AC Mostar

Pogled na AC u Širokom Brijegu

Upravna zgrada i AC u Širokom Brijegu

5

B RO J 7 7 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

Bosnia and Herzegovina’sChoice

2011/122011/12

Page 6: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

Božić u znaku crvene bojeDolaze nam božićni i novogodišnji blagdani, vrijeme pomirenja i darivanja. Ali, iako smo zaokupljeni svojom svakodnevnicom nipošto ne smijemo zaboraviti iznenaditi svoje najmilije. Stoga u tu svrhu možete odabrati jednu od atraktivnih božićnih lončanica

Matea Pehar, dipl.ing.

I dok se velik broj sobnog i vrt-nog cvijeća nabavlja, prodaje i sadi tijekom proljeća, dolaskom

zime kao da je u tom pogledu vri-jeme stalo. Međutim, pogrešno je mišljenje kako se izbor cvijeća pred božićno-novogodišnje blagdane svodi samo na božićnu zvijezdu. A objasnit ćemo i zašto! Naime, ukoliko se uputite u malo veće pro-dajne centre lako ćete uočiti kako, osim božićne zvijezde, svojom cvatnjom također dominiraju aza-leje, ciklame i drugo cvijeće.

AZALEJA Puna cvjetnih pupova azale-

ja može cvjetati nekoliko tjeda-na dvostrukim ili jednostavnim cvjetovima bijele, crvene boje ili u nijansama ružičaste. Međutim, treba znati kako ova cvjetna vrsta zimi zahtijeva puno svijetla i ne-što nižu sobnu temperaturu, od 10 do 15 stupnjeva C. Na takvom, po-mno odabranom mjestu azaleja će dugo cvjetati. Ali, treba znati kako

ova prekrasna biljka ne podnosi tvrdu vodu koja odlikuje većinu naših vodovodnih mreža. Zato bi, u skladu s mogućnostima, azaleje poželjno bilo zalijevati kišnicom ili prokuhanom vodom. Nadalje, u vrijeme aktivnog rasta i cvjetanja biljku ne zaboravite prihraniti te-kućim gnojivom za cvjetnice.

CIKLAMA Poput zimzelena, bršljana, tra-

tinčica i ciklama će u vašem vrtu uspješno pokriti golu zemlju i, ako joj položaj odgovara, cvjetati lije-pim ružičastim krunicama iznad bršljanova lišća. Međutim, ciklama

• Ciklame vole dnevne tem-perature između 13 i 15C dok noćne moraju biti između 5 i 8C. Vole izravno svjetlo i obil-no zalijevanje svaki dan tokom cvatnje. Ciklame se uvijek za-lijevaju preko podloška. Tije-kom cvjetanja potrebno ih je prihraniti, ako joj listovi venu, treba zalijevanje. Ako listovi žute,biljka je na premračnom mjestu a ako se na listovima pojave smeđe žute mrlje, mo-guća je siva plijesan.

je i jedna od najtraženijih zimsko cvjetajućih lončanica koja se redo-vito i uzgaja u unutarnjim ambijen-tima. Dovoljno je smjestiti na pro-zorsku dasku, odnosno na svijetlo mjesto na koje ne dopire izravna sunčeva svjetlost. Ipak, oprez! Cva-tuće ciklame nikako ne podnose topli i suhi zrak u prostorijama s centralnim grijanjem i klima ure-đajima. Osim toga, treba znati kako optimalna temperatura za njezinu dugotrajnu cvatnju iznosi od 10- 16 stupnjeva C. I još nešto-dok su biljke aktivne i dok su u cvatu ne zaboravite im svaka dva tjedna do-davati namjensko tekuće gnojivo.

Cvjetovi ciklame različitih boja

6

B RO J 7 7 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

6

Page 7: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

Raskošni, krupni cvjetovi purpurne, narančaste, crvene i bijele boje te oni dvobojni čine ovu biljku iznimno privlačnom. A ljepota ovoga uistinu prekrasnog cvjeta skoro da se i ne može usporediti s cvjetovima ostalih ukrasnih biljaka. Naime, cvjetovi amarilisa jednostavno dominiraju tijekom zime, u vrijeme kada nas napuste šarene latice različitih sobnih biljaka

Ova lukovičasta sobna bilj-ka, pravog naziva prugasti sunovrat, vitezova zvijezda

ili zvanika, pripadnica je obitelji sunovrata, srodnih narcisa i visiba-ba. Sadi se u razdoblju od studenog do siječnja, i to tako što lukovicu do pola utisnemo u supstrat, pažljivo zalijemo te ostavimo na tamnom i toplom mjestu. A da bi se posađena lukovica što bolje ukorijenila, mo-ramo voditi računa da optimalna temperatura u prostoriji iznosi od 20-25 stupnjeva C.

Osim toga, iznimno je važno da u toj fazi biljku ni u kojem slučaju obilno ne zalijevamo a sve kako ne bi došlo do pojave truljenja luko-vica. Jer mnogi ljubitelji amarilisa, nerijetko iz neznanja, upravo kod zalijevanja koriste velike količine vode kojom čak prskaju i samu lu-kovicu. To je dakako pogrešno jer

smo time našu novu sobnu biljku osudili na propadanje. A ukoliko poštujemo navedena pravila, za kratko vrijeme, iz sredine lukovice ubrzo će potjerati snažna cvjetna stabljika. Kada se to pak dogodi, lonac premještamo na svijetlo mje-sto, i to postupno, kako bi biljci dali vremena da se što bolje prilagodi. Na svakoj od cvjetnih stabljika, kojih ponekad može biti i nekoliko razvit će se, obično u paru, od dva do šest veličanstvenih zvonastih cvjetova. Spomenimo i kako se dugi sabljasti listovi razvijaju tek u vrijeme cvjetanja biljke. Međutim, tijekom cvatnje potrebno je biljku obilnije zalijevati, a svaka dva do tri tjedna i prihranjivati tekućim gno-jivom za cvjetajuće biljke. Prijeko potrebna vlažnost zraka osigurava se finim raspršivačima a tijekom cjelokupnog vremena cvjetanja dobro je lonac s biljkom staviti na vlažne kamenčiće ili odgovarajući

treset. Premjestimo li na samom početku cvjetanja biljku na hladni-je mjesto duže vremena moći ćemo i uživati u njezinim raskošnim cvjetovima.

Što nakon cvatnje?Nakon što biljka ocvate potreb-

no ju je smjestiti na sunčano i pro-zračno mjesto jer će listovi, koji još uvijek rastu, opskrbiti lukovicu prijeko potrebnim hranjivima. A pravilno i odgovarajuće njegovane lukovice svake se godine pove-ćavaju za 1-2 cm. Stoga nastavite sa zalijevanjem i prihranjivanjem biljke, a stabljiku s ocvalim cvje-tovima odrežite na otprilike 20-tak cm visine. Od sredine svibnja ama-rilis možete slobodno stavit u vrt ili na terasu. U kolovozu prorijedite zalijevanje i prihranu, a od listopa-da pa do početka prosinca potpuno je i obustavite, a sve kako bi lukovi-ca mogla mirovati.

Ovako njegovana biljka, bit će potkraj prosinca spremna za pre-sađivanje, u nešto veću posudu sa svježom i hranjivima bogatom zemljom. Na ovaj način pravilno prihranjivana i uredno zalijevana biljka, koja je na vrijeme presađe-

Stanislava Rotim, dipl. ing.

na u drugu posudu, dat će cvjetove kakve smo upravo željeli.

Korisni savjeti za velike i raskošne cvjetove

Ako ste kupili rezani cvijet ama-rilisa, prije nego ga stavite u vodu, dugu cvjetnu stabljiku ojačajte dr-venim štapićem, kako se ona u vazi ne bi prelomila.

Pored toga, u loncu svakodnevno mijenjajte vodu jer iz biljke izlazi sluz koja ju redovito i zaprlja te za-muti. A ukoliko ne budete mijenjali spomenutu vodu kratko ćete moći i uživati u cvjetovima amarilisa. Bitno pravilo kod njegova uzgoja iz lukovice odnosi se na činjenicu da veliku mesnatu lukovicu uvijek za-sadite tako da njezina gornja treći-na izviri iz komposta. Posadite li je preduboko doći će do njezina brzog propadanja. I na kraju, biljke koje u prethodnoj sezoni nisu dobile odgovarajuću njegu, dat će samo li-stove. No to se rijetko događa u ko-mercijalnom uzgoju lukovica, što znači da ih u obližnjim trgovinama sa sadnim materijalom i sobnim cvijećem uvijek imate na raspo-laganju. Drugim riječima, čarobni amarilisi su u ponudi neizostavni

Atraktivni cvjetovi amarilisa

7

B RO J 7 7 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

Page 8: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

Mario Ćubela, dipl.ing.

Dolaskom hladnijih dana intenzitet radova u povrtnjaku naglo se smanjuje. Zapravo, tijekom studenog i prosinca sjetva, odnosno, sadnja povrća potpuno izostaje. Izuzetak predstavljaju toplija, južna područja u kojima klimatski čimbenici omogućuju proizvodnju jednog dijela povrtlarskih kultura

Zima u povrtnjaku

Ulaskom u hladniji dio go-dine, sjetvu i sadnju povr-tlarskih kultura značajnije

ograničavaju klimatski čimbenici. Međutim, kako bi se održao konti-nuitet proizvodnje, povrtlari zbog hladnog, kišnog i snježnog vreme-na prelaze s otvorenih površina na uzgoj povrća u zaštićenim prosto-rima. Ipak, uz primjenu odgovara-jućih zaštitnih mjera pojedine vrste povrća možemo sijati i na otvore-nom, s tim da moramo računati na nešto niže proizvodne rezultate. Jer iz godine u godinu zbog promjene klime i naglih temperaturnih ra-zlika, opasnost od šteta izazvanih mrazom sve je veća. A s druge stra-ne, u ovo vrijeme snijeg nam ne bi trebao biti posebno iznenađenje. Ipak, za tek zasijane i posađene povrtlarske kulture koje se još nisu privikle na nešto oštriju klimu, na-gli pad temperature svakako može biti priličan šok. I dok je snježni pokrivač još i koristan, jer pred-

stavlja svojevrstan izolator, mraz je puno opasniji jer izaziva proble-me za sve vrste povrtnih kultura. Dobro nam je poznato kako mraz nerijetko izaziva pucanje biljnog tkiva, pucanje tla i izbacivanje ko-rijena na površinu te čak dovodi do potpunog ugibanja biljaka.

Ali, hladnije razdoblje godine svakako možemo iskoristiti i za jesensku obradu tla u povrtnjaku, ukoliko to već nismo i učinili. Na taj način tlo ostaje grubo obrađeno tijekom zime, te se pod utjecajem smrzavanja bolje mrvi i time dobi-va bolju strukturu. Dakle, u prolje-će se takvo tlo prije i lakše obradi, čime se povrtnjak adekvatno i pri-premi za sjetvu tj. sadnju povrća. A posljednjih godina, zahvaljujući promjeni klime, povrtnjake mo-žemo obrađivati i početkom stu-denoga jer zima, izgleda pohodi Hercegovinu tek koncem siječnja i veljače. Barem je takav slučaj po-sljednjih godina.

Organsko i mineralno gnojivoMeđutim, uz duboku obradu u

tlo ne smijemo zaboraviti unijeti organsko gnojivo, i to organ. Od or-ganskog gnojiva, obično u tlo uno-simo peletirana gnojiva i to: Biorex i Fruttorto, neposredno pred sadnju povrtnih kultura - rajčice, paprike, patlidžana, krumpira, kupusa ke-

VRSTA POVRĆAKOLIČINA

SJEMENA (m2)VRIJEME SJETVE

MRKVA 4 g 01.11.-20.11.PERŠIN 3 g 01.11.-20.11.ŠPINAT 3 g 01.11.-31.12.

GRAŠAK 20 g 15.11.-31.12.BOB-MAHUNAR 40 g 15.11.-31.12.

lja, cvjetače, lubenice, dinje, tikve, krastavca, celera i poriluka. S druge strane, mrkva, peršin, pastrnjak, češnjak, luk, špinat i salata uzgaja-ju se druge godine nakon unošenja organskog gnoja, dok se tek treće godine na tim površinama mogu uzgajati grah, mahune i grašak.

Ovakav raspored kultura prema osjetljivosti na organski gnoj nazi-va se tropoljni plodored ili tropolje. Zbog svega navedenog, prije same gnojidbe organskim peletiranim gnojem važno je znati na kojim je površinama gnojeno prošle, a na kojima pretprošle godine.

Sjemegraška

i špinata

Fruttorto - novoorgansko gnojivo

Bio-rex - organsko gnojivo za široku primjenu

B RO J 7 7 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

8

Page 9: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

CRNA ROTKVA- obilje vitamina tijekom zime

Rotkva je stara povrtlarska kultura, što potvrđuju i slike pronađene u hramovima drevnih Egipćana. Njezina je ljekovitost neupitna još su je stari Grci i Rimljani koristili za liječenje dišnih organa i ublažavanje kašlja.

Ivica Doko. dipl. ing.

Domaći sirup protiv kašlja od crne rotkve s bonusom

Kupite svježu zdravu crnu rot-kvu. Dobro je operite četkicom, ne mora se guliti. Izdubite rotkvu tako da dobijete veliku rupu u njoj, neka stijenke rotkve budu oko 1 – 1, 5 cm debele

Čačkalicom ili štapićem za ra-žnjiće načinite rupicu na samo-me dnu rotkve

U sredinu nalijte bagremov ili bilo koji med koji imate. Ako ne-mate meda, ili ste na njega aler-gični, može i šećer, bijeli ili smeđi. Ostavite preko noći na toplome, da se cijedi u čašu

Ovaj domaći pripravak koji se iscijedio, uzimajte jednu veliku žlicu ujutro i navečer.

Kod težih napada kašlja uzi-mamo svako malo žlicu ovog soka. Na kraju dana bismo mogli pojesti i rotkvu. Svaki put napra-vite novi sirup, jer se ne može dugo čuvati.

Inače, rotkva predstavlja dobar izvor vitamina C, posebice ako se konzumira u svježem stanju.

Pored toga, obiluje i nizom važnih minerala kao što su kalij, kalcij, željezo, fosfor i mangan dok speci-fičan miris i okus rotkve potječe od eteričnih ulja. Ipak, zanimljivo je da i pored izvrsnog okusa i hranjive vrijednosti rotkvu gotovo nikako i ne koristimo u prehrani. Uzrok tomu svakako možemo tražiti u ustaljenim prehrambenim navika-ma i nedovoljnoj informiranosti jer crna rotkva predstavlja dragocjen izvor C vitamina, toliko potrebnog u zimskim mjesecima.

Način proizvodnjeKako bi tijekom zime uistinu

mogli i uživati u pikantnom okusu crne rotkve, uzgojene u vlastitom povrtnjaku, sjetvu je potrebno obaviti izravno na gredicu koncem srpnja tj. početkom kolovoza. A o rokovima sjetve moramo strogo voditi računa jer ukoliko zimsku crnu rotkvu posijemo prerano može doći do formiranja grubog i neukusnog korijena. Sjetva se obavlja na dubinu od 1-1,5 cm, uz utrošak sjemena od 4 grama po četvornom metru. Zimske se sorte siju na razmak redova od 30-40

cm i to u prethodno pripremljenu i pognojenu zemlju (stajski gnoj nije potreban pa se dodaje samo NPK 15-15-15 u količini od 50 grama po četvornom metru).

Vrijeme je za berbu crne rotkveZimsku rotkvu beremo prije ja-

čih mrazeva i s četvornog metra možemo ostvariti prinos od 2-2,5 kg. Za razliku od rotkvice, rotkva

može dugo ostati na gredici, a da ne izgubi na svojoj svježini. Na taj način, korijenje možemo vaditi po-stupno, po potrebi i to neposredno prije korištenja, čime zadržavamo njezina ljekovita svojstva. Pošto dobro podnosi niske zimske tem-perature (i do minus 6 stupnjeva C) na ovaj način je možemo, bez promjene njezine kakvoće koristiti tijekom cijele zime.

Izuzetna ljekovitost crne rotkve

9

B RO J 7 7 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

Page 10: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

Višegodišnje folije zaprekrivanje plastenika

Slobodno možemo reći kako je trend podizanja plastenika u velikom porastu. Sukladno s tim raste i potražnja za plasteničkom opremom, od koje glavno mjesto zauzima višegodišnja folija. Kako i ne bi kada od nje u velikoj mjeri ovisi i sami uspjeh plasteničke proizvodnje povrća i cvijeća

Velimir Lasić, dipl. ing.

• Današnje polietilenske folije za pokrivanje plastenika traju od 2-4 godine ovisno o udjelu UV stabilizatora u sastavu. No dvo-godišnja ili trogodišnja folija od 150 ili 180 microna ostat će i duže vremena čitava, ali nakon dvije odnosno tri godine nema više UV zaštitu za biljke, smanjena je propusnost količine svje-tla, postaje mutna i neprozirna. Osobito kod plastenika koji se zalijevaju vodom loše kvalitete (voda s puno željeza) uočavamo žuto-smeđu prevlaku na foliji. Prolaz količine svjetla je znatno smanjen a o tome ovisi kvalite-ta plodova i prinos u plasteniku. Dolazi do zakašnjele berbe, a plodovi su uglavnom nejedna-ki-deformirani i lošije kvalitete (zbog toga se u staklenicima po-stižu daleko veći prinosi).

Nakon isteka roka UW sta-bilnosti preporuka je zamijeniti foliju novom (iako je još uvijek cijela) Time ćemo povećati pri-nos i kvalitetu plodova, odnosno dobivamo raniju berbu, a samim time postižemo višu cijenu pro-izvoda.

Želja svakog proizvođača odu-vijek je bila da se sa svojim poljoprivrednim proizvo-

dima na tržištu pojavi što ranije, odnosno,izvan glavne sezone dos-pijevanja povrća, jer se time ostva-ruju i daleko veće tržišne cijene. A upravo primjena plastične folije omogućuje poljoprivrednicima da se praktično tijekom cijele godine, pod vedrim nebom, organizira in-tenzivna proizvodnja povrća i cvi-jeća. Dakle, cilj je osuvremenjivanje poljoprivredne proizvodnje kojom bi se po jedinici površine ostvario mnogostruko veći dohodak. Upravo tu, bitnu ulogu odigravaju plasteni-ci i ostali tipovi zatvorenih prostora čiji je nezaobilazan element i kvali-tetna višegodišnja folija.

Vrste folijaVlasnici plastenika možda to ne

znaju ali kvalitetan plastični ma-terijal, kao pokrivač zaštićenog prostora, treba propuštati vidljivi dio spektra najmanje 80 posto, ul-traljubičasti dio spektra najmanje 20 posto i infracrveni najviše 10 posto. Pored toga materijal mora biti otporan prema kiselinama, ba-zama, ulju, niskim temperaturama, ultraljubičastim zrakama (UV sta-bilan), zatim treba biti otporan pre-ma djelovanju mikroorganizama, da ne gori, ne propušta vodu i da u

najmanjoj mogućoj mjeri mijenja dimenzije pri promjeni temperatu-re. Ti materijali nose naziv po poli-meru od koga su i sačinjeni. Dakle, pri izboru folije za plastenike nije dovoljno voditi računa da je ona cijenom pristupačna već da ona dosta i vrijedi. U tu svrhu najviše se koriste mutne žutozelene polie-tilenske folije, nepropusne za vodu i djelomično propusne za CO2 i O2. Na ovoj foliji led se ne zadržava što znači da dugo ostaje elastična. Pro-pušta 80-90 posto vidljivog dijela spektra i 75 posto ultraljubičastog što je povoljno za rast i razvoj bilj-ke. Vijek trajanja ove folije iznosi 3-4 godine i to za foliju debljine 0,15 do 0,20 mm, te 12 mjeseci za

foliju debljine 0,04 do 0,10 mm. Na tržištu danas postoje i nove vrste folija čija trajnost iznosi čak 5-6 godina. Inače, polietilenska folija je hidrofobna, pa se vodena para kondenzira u kapi vode na unutar-njoj strani folije. To umanjuje nje-zinu providnost, a kapi ne otječu po površini folije, već padaju na biljku što, pak, često izaziva ozljede i ože-gotine. Stoga se danas najviše ko-riste stabilizirane hidrofilne folije, kao i folije od linearnog polietilena (LDPE). Iz svega gore navedenog da se zaključiti kako među folijama ima velikih razlika te se pri njihovu izboru svakako trebate posavjeto-vati s nekim od kolega agronoma upućenih u ovu problematiku.

• Sjemenarna Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama u svojoj ponudi nude i višegodišnje folije dimenzija od 2-12 metara širine.

Višegodišnja folija za plastenike

10

B RO J 7 7 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

Page 11: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

Tijekom zimskih mjeseci, u vrijeme intenzivnog korištenja štednjaka na čvrsto gorivo ili pak kamina, veliki problem predstavljaju začepljeni dimnjaci. Kako bi se riješio taj problem, predlažemo preventivnu primjenu pripravka Diavolina Spazzacamino.

Stari dimnjačari sa zaprljanom odjećom i plućima punim čađi prisutni su još samo u

našim mislima i sjećanjima. Ali, kada je zanat malo po malo po-čeo izumirati najzadovoljniji su bili sami dimnja-čari-jer sačuvali su svoje zdravlje. Ipak, malo tko zna da je iščezavanju dimnjačara prido-nio revolucionarni proizvod koji FACCO danas predstavlja u novom i boljem iz-danju. Dakako, riječ je o proizvodu Dia-volina Spazzacami-no koji se nalazi u praškastom stanju. Tajna praha leži u ke-mijskoj reakciji koja se aktivira kada proizvod dospije u kontakt s toplotom uglje-na razvijajući na taj način paru koja odmah pročišćava dimnjak tako da nema potrebe za fizičkim

uklanjanjem čađe. Dakle, jednim jednostavnim pokretom i bez pr-ljanja Diavolina Spazzacamino omogućuje dobar protok zraka, što je neophodno kako bi se spriječi-lo zadržavanje dima u domaćem ambijentu i kako bi uživali samo u lijepom ugođaju kamina. S druge

strane, ukoliko nema-te vremena svratiti do prodajnih centara Sjemenarne kako bi nabavili Diavolinine proizvode, preosta-je vam da pozovete dimnjačara, ukoliko ga eventualno uspi-jete pronaći.

Osim toga, primje-na ovoga učinkovitog praškastog proizvoda prilično je jedno-stavna jer dovoljno

je nekoliko sati prije same primjene upaliti

vatru u pećima na drva ili kaminima kako bi se cijevi ili ka-nal dimnjaka dobro ugrijali. Nakon što rasplamsamo vatru, trebamo otvoriti do pola poklopac za pro-tok zraka i posuti Diavolina prah po vrelom žaru. Nakon nekoliko minuta potrebno je ponovno otvo-riti poklopac. Razumljivo je da se uporaba Diavoline preporuča prije nego što se cijevi previše zatrpa-ju ili budu potpuno začepljene od čađe. Dakle, važna je preventivna primjena proizvoda čije se količine od jednog pakiranja preporuču-ju za peći, peći na drva ili kamine srednjih dimenzija svakih 20 dana.

Ukoliko se proizvod ispravno i redovito koristi Diavolina Spazza-camino vam jamči čistoću dimnja-ka i kanala.

Osim toga, primjenom ovoga re-volucionarnog i jedinstvenog pro-izvoda u velikoj mjeri umanjujete rizik od nastanka opasnih požara.

Dado Marić, dipl. ing.

Neobični plodovi iz vrtaGdin. Efad Skorupan (Potoci, Bijelo Polje) dugogodišnji je član

Kluba Green Garden i redoviti kupac u Agrocentrima Sjemenarne. Prilikom jedne kupovine u Agrocentru Mostar kupio je i hibridno sjeme tikve Lunga di Napoli. Sjeme je posijao u vrtu, nije primjenji-vao nikakva kemijska sredstva ili dodatke prilikom uzgoja. Nakon tri mjeseca vegetacije u njegovu vrtu je izrasla tikva teška 28 kg. Ovo je još jedan pokazatelj kvalitete sjemena Franchi koje možete pronaći u svim Agrocentrima Sjemenarne.

Ovim putem pozivamo i sve ostale članove Kluba Green Garden da nam se javljaju sa zanimljivostima iz svog vrta.

Matea Pehar, dipl. ing.S Diavolinom manje poslaza dimnjačare

Diavolinom protiv začepljenja dimnjaka

11

B RO J 7 7 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

Page 12: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

ŽOHARI - nepoželjni gosti u kuhinjama i ostavamaPremda žohari ne pričinjavaju neposredno veće štete, zagađivanjem živežnih namirnica oni posredno prave štete, budući se takve živežne namirnice obično bacaju i ne koriste za hranu. Pored toga, upalivši svijetlo u kuhinji, ostavi ili nekoj drugoj prostoriji gdje ima hrane, vidjevši mnoštvo crnih, smeđih ili crvenkastosmeđih kukaca, domaćice dožive mali stres.

Među kućnom gamadi koja živi ili se privremeno zadr-žava u kuhinjama, ostava-

ma ili nekim drugim prostorijama često su prisutni i žohari. Premda žohari ne pričinjavaju neposredno veće štete, budući se takve živežne namirnice obično bacaju i ne kori-ste za hranu.

Žohari izbjegavaju svjetloŽohari su fotofobni kukci, znače

ne podnose svijetlo. Jako su plašlji-vi i bježe na najmanji šum. Danju se skrivaju na različitim mračnim za-klonjenim mjestima, a aktiviraju se tijekom noći. Po režimu prehrane žohari su svejedi i za hranu kori-ste proizvode biljnog i životinjskog podrijetla. Nisu izbirljivi i jedu sve što od svježih do suhih živežnih na-mirnica. Isto tako grizu kožu, vunu, platno, papir, i slične proizvode. Njihova prisutnost je nepoželjna i u knjižnicama, odnosno prostori-jama u kojima ima knjiga, jer rado jedu škrobni ljepak koji se koristi kod povezivanja knjiga. Žohari, glavne štete pričinjavaju time što svojom prisutnošću, odnosno iz-metom zagađuju živežne namirni-ce i prostorije u kojima žive.

SuzbijanjeOsnovna mjera suzbijanja jeste

stroga prevencija. Prije svega treba onemogućiti da žohari uđu u stan ili kuću. Prostorije u kojima se na-laze živežne namirnice, kao i osta-le prostorije u kojima bi se mogli zadržavati žohari, treba što češće provjetravati. Provjetravanje je po-sebno djelotvorno kada se provodi u dane kada su temperature niske. Primjerice, crni žohar koji je najče-šći kod nas, prestaje s aktivnostima već na temperaturi od 10ºC , a na +

4ºC ugiba. Prostorije koje su podob-ne za život žohara treba što češće pregledavati, da se slučajno nije uselila koja jedinka, jer ako se to ne ustanovi na vrijeme žohari će se veoma brzo namnožiti. Jedna ženka crnog žohara za 10-15 dana odloži 18 ooteka, tj. bjeličastih kožnatih paketića, a u svakom paketiću se nalazi po 16 jaja. Praktično dovoljno je da se useli samo jedna ženka, pa da u stanu za veoma kratko vrijeme bude stotine žohara.

Mehaničko suzbijanje žoharaMehaničko suzbijanje žohara

podrazumijeva primjenu različitih mjera kojima se populacija žohara može značajno smanjiti. Kada broj žohara nije velik može se u pro-storiju u kojoj su primijećeni žo-hari pred večer staviti vlažne krpe. Nakon noćne aktivnosti žohari se povlače na mračna i vlažna mje-sta. Kako vlažne krpe osiguravaju mrak i vlagu, to će se najveći broj žohara zavući pod mokre krpe. Ga-ženjem takvih krpa pod njima se veoma lako uništavaju žohari. To treba ponavljati više dana uzasto-pno kako bi se uništile sve jedinke, jer je dovoljno da na životu ostane samo oplođena ženka, pa da se žo-hari ponovno namnože.

Izgleda da žohari vole pivo, pa se i pivo može korisno upotrijebiti

za njihovo suzbijanje. U tu svrhu, u plitke posude, natoči se pivo koje se pred večer razmjeste po mjestima gdje se tijekom noći najčešće za-državaju žohari. Privučeni mirisom piva, žohari ulaze u te posude i uta-paju se. Pored ovih, za svaku do-maćicu lako primjenjivih metoda,

Velimir Lasić, dipl. ing. za suzbijanje žohara moguće je pri-mijeniti specijalne klopke koje se mogu nabaviti u poljoprivrednim ljekarnama. To su zapravo ljepljive klopke koje pored ljepila sadrže neki atraktant, tj. miris hrane koji privlači žohare.

Kemijsko suzbijanje vrlo učinkovito

Žohari se mogu suzbijati poseb-nim kemijskim pripravcima koji se mogu nabaviti u svakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarni. Naime, radi se o gotovim pripravcima koji su namijenjeni za uporabu u kuća-ma, stanovima uredskim prostori-ma i drugim prostorima u kojima borave žohari. Svakako, prije svake uporabe potrebno je pročitati uputu koja se nalazi uz svako pakiranje.

Ekološke klopke za suzbijanje žohara

12

B RO J 7 7 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

Page 13: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

na zemlji.

znu snagu do 35% i ravno-mjerno je raspoređuje kroz cijeli postupak rezanja.Noževi su premazani slojemPTFE-a radi manje lo-mljivosti.

Za čišćenje opalog lišća tu su genijalne Fiskars grablje za lišće, kod kojih na jednu dršku možete montirati 4 različite glave, pomoću je-dnostavnog, sigurnog siste-ma zaključavanja. Glave na-mjenjene sakupljanju lišća su izrazito fleksibilne, pa se teško može desiti da dođe do loma, a ne korodiraju i jedno-stavne su za čišćenje. Geome- zubaca sprječava zapinjanje grana i lišća u zupcima.

Bliži se sezona orezivanja voćaka, a gore prikazana shema će vam biti od pomoćiu odabiru pravog alata za po-jedine poslove.

Rijetko je pametno penjati se na vrhove stabala, ali ako že- lite da krošnje vaših stabalabala budu jednako uređene kao i ostatak drveta, onda vam

penjanje preostaje kao jedina mogućnost…

Fiskars univerzalni rezači tajizazov savladaju s lakoćom, i to na način da grane na 6 metara visine skratite, a da vam obje noge čvrsto ostanu

Sa Fiskars univerzalnim re-začem možete rezati grane iznad glave bez ljestvi i sa razine zemlje, bez klečanja i izvijanja u ergonomski nepo-dobnim pozicijama. Alat je dizajniran da omogući ugo-dno vrtlarsko iskustvo, obzi-rom da pravilno držanje sprječava nepotrebno opte- rećivanje leđa.

Priroda je rijetko predvidljiva pa su stoga glave unive-rzalnih rezača dizajnirane da se mogu rotirati za 230 stu-pnjeva, kako bi se omogućio podoban kut rezanja.

Mehanizam za lako rezanje omogućuje brzo, jednosta-vno i sigurno rezanje , ge-nerirajući dovoljno snage da prereže i tvrde grane jedno-stavnim povlačenjem meha-nizma.

Fiskars nudi i klasične škare za rezanje grana u tri razli-čite veličine i tri različita mo-dela, ovisno o vašim potre-bama. Anvil model škara za grane dizajniran je za rezanje suhih i tvrdih grana. Anvil noževi su dizajnirani na način da se gornji nož probija kroz drvo, dok donji nož podupire granu i raspo -

djeljuje pritisak dok se rez ne završi.

Bypass model škara za gra- ne sa glavom u obliku kuke se preporučuju za teško re- zanje zelenih grana. Pogo-

dne su i za rezanje živice, grmlja i većih grana.

Bypass model sa glavom u obliku škara je podoban za precizno rezanje, a čak i vrhovi noževa efikasno režu drvo. Bypass noževi su dizajnirani na način da se oba noža probijaju kroz drvo, kako bi se postigao čist rez, sa minimalnim oštećenjem drveta. Omo-gućuje rezanje jako blizu stabljike i preporučuje se za svježe drvo.

Tu je i unikatni Power Gear mehanizam Fiskars škara za grane koji povećava re-

OBARANJA I CIJEPANJA

KOJI ALAT ZA KOJI ZADATAK

Odabir pravog alata za rad znači manjeposla za vas, a vašimbiljkama omogućava dabrže zacjeljuju.

Voćarske škare su dobreza manje poslove kod

Voćarske škare su dobre

za manje poslove kod

Voćarske škare za dvije ruke su idealne zaorezivanje bodljikavih

Škare za grane su naj-bolji izbor za veće stabljike.

Univerzalni rezači suidealni za teško dostupnegrane.

Pile se u osnovi koristeza sječu grana koje sušire od Ø 50 mm.

Sjekire su za obaranjedebljih grana ilicijepanje trupaca.

111270

111440

111340

115360 115400

112290

112580

112590

123850

16 mmØ

16 mmØ

Ø 20 mm

111540 26 mmØ

111640 22 mmØ

32 mmØ

Ø 38 mm

Ø 50 mm

50 mmØ

Ø 120 mm

122480

orezivanja.

biljaka i penjačica

orezivanja.

FISKARS UNIVERZALNI VRTNI REZAČI Jednostavno dosegnite grane na 6 m visine, s obje noge na zemlji

Page 14: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

14

B RO J 7 7 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze postaju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju tako i kao sorte za sušenje. Na tržištu postoji veći broj sorti, ali na području BiH najviše su prisutne Sultanina, Beogradska besemena i Sublima.

Mladen Karačić, dipl. ing.

SULTANINAStolna sorta grožđa bez košti-

ca, vodeća sorta u svijetu za pro-izvodnju suhoga grožđa. Poznata je i pod nazivima: Sultanina bijela, Kišmiš bijeli, Keshmich blanc, Sul-tanine blanche, Sultanina bianca, Thompson seedless…. i dr. Kod nas je došla iz Azije. Najpoznatija i najviše uzgajana besjemena stol-na sorta. Ime je dobila po Williamu Thompsonu, škotskom emigrantu, koji je 1876. godine donio ovu sor-tu u Merysville u Kaliforniju gdje se brzo proširila i danas zauzima oko 40% ukupnih površina pod vi-nogradima. Na većim površinama uzgaja se i u Turskoj, Grčkoj, Južnoj Africi, Iranu, Maroku.

Važnije botaničke i fiziološke značajke

Razvija bujan čokot. Cvat funk-cionalno hermafroditan. Zbog de-

fekta u ženskome dijelu cvijeta ne dolazi do zametanja sjemenki, zato je bezsjemena sorta grožđa. Bobice su sitne do srednje veliči-ne, duguljaste, pokožica debela, zelenožute boje. Grozd je velik, često sa dva krilca – prigrozdoma, mase od 250 – 450 – 800 grama, ponekad se pojave grozdovi te-žine i preko 2 kg, koji dosegnu na rastavama u Sloveniji, najveću te-žinu među stolnim sortama grožđa. Sultanina je rodna sorta. Rezidba je mješovita, a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj. Za uzgoj su najpogodnija propusna, duboka i topla tla. Sultanina dozrijeva kon-cem rujna mjeseca, a grožđe sadrži 20–24 % šećera i 6-8 % ukupnih kiselina. Tipična besjemena stol-na sorta, zobatica. Bobice su uku-sne za potrošnju u svježem stanju. Osjetljiva je na truleži vrlo osjet-ljiva na niske temperature. Dobro podnosi transport.

BEOGRADSKA BESEMENANovostvorena bezsjemena

sorta podrijetlom iz Srbije. Na-stala je križanjem Smederevke sa smjesom polena od Sultani-ne, Sultanije i Italije. Stvorena je na Radmilovcu, oglednoj stanici Poljoprivrednog fakulteta u Ze-munu. Priznata je 1972. Autori su L. Avramov i suradnici. Ova sor-ta se vrlo brzo proširila u Srbiji, Makedoniji i Bosni i Hercegovini. Formira bujan čokot s neured-nim porastom mladica. Grozd je velik, izdužen, srednje zbijen. Bobice su krupne, izdužene, žuto zelene boje, čvrste, hrskave pul-pe, neutralna ukusa. Sjemenke su sitne i meke. Redovito i obilno rađa. Poželjno je reducirati rod-nost, uklanjanjem svake treće cvasti, čime se značajno pobolj-šava kvaliteta.

SUBLIMASorta proizvedena u Vivai Coo-

perativi Rauscedo u Italiji. Vršak mladog izbojka zelene boje, lagano vunast. List srednje – velik, pete-rokutan, više peterodijelan, rubo-vi lagano uzdignuti, gornja strana srednje zelena, gola, donja strana svjetlo zelena,gola. Grozd je srednje krupan, piramidalan, osrednje ra-stresit, težine oko 800grama. Bo-bica je srednje krupna, besjemena, jajolika oblika, zlatnožute boje, pro-sječne težine oko 5,5 grama. Meso je hrskavo i sočno. Sadržaj šećera kre-će se oko 15 %, a ukupne kiseline 4,2 o/oo. Sorta je besjemena, daje velike prinose.

Zahtjeva uzgojne oblike velike ekspanzije i rezidbu srednje dugu. Sorta jako zanimljiva za svježu po-trošnju ili kao rana sorta i zbog ve-likih prinosa.

Bezsjemene sorte vinove loze na području Hercegovine

Bezsjemena sorta Sultanina Beogradska besemena

Page 15: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

I dok se dolaskom zime intenzitet radova u voćnjacima smanjuje, postoji još niz važnih operacija koje u predstojećim hladnim danima nipošto ne smijemo izostaviti. Jer sad je idealno vrijeme za provođenje plavog prskanja, bijeljenja voćaka kao i zaštite od štetnih glodavaca

Zima u voćnjakuIvan Perić, dipl. ing.

Suzbijanje mahovine i lišajevaPrije svega, početkom zime po-

željno je obijeliti debla voćaka kako bismo ih zaštitili od pucanja kore. A za bijeljenje voćaka rabi se suspenzija dobre mazivosti koja se priprema na sljedeći način: u 5 litara vode dodaje se 5 kg gašenog vapna, 0,3 kg kuhinjske soli i 0,5 kg močivog sumpora (Chromosul 80 ili Tiovit jet). Premazivanje se obavlja običnom četkom, s tim da se, osim debla premazuje i donja račvišta grana. A kako se voćke na-laze u stanju mirovanja tako mogu i izdržati dosta niske temperature. Međutim, za vedrijih i sunčanijih dana kora se počinje lagano zagri-javati čime ona ponovno počinje i «raditi». Drugim riječima, zbog kolanja sokova pokrenutih tijekom sunčanih dana, dolaskom noći voć-ke bivaju nezaštićene što dovodi do opasnog pucanja njihove kore. S druge strane, bijeljenjem debla odbijamo sunčeve zrake pa se kora ne zagrijava te time i ne dolazi do njezina pucanja. Spomenimo kako navedeno bijeljenje voćaka poma-že i uklanjanju mahovine s debla i donjih dijelova krošnje.

Voćke zaštitite od štetnih glodavaca

I dok ranijih godina zečevi nisu činili štetu, zahvaljujući obnovi lovišta i svojoj velikoj reproduk-cijskoj moći, u posljednje vrijeme postali su prava prijetnja mladim voćnjacima. Naime, u zimskim mjesecima sve češće se rado hrane mladom korom voćaka što dovodi do sušenja i propadanja stabala, posebice u mlađim nasadima do pet godina starosti. Stoga, tamo gdje nije moguće ograditi voćnjak, što iziskuje i ne baš tako malu inve-sticiju, voćari se dovijaju različitim metodama zaštite. U tu svrhu rabe razne metalne mreže, slamu i ku-kuruzovinu, drvene letvice, papir i plastične folije, što traži dosta tru-da i materijala te poslije i čest nad-zor. Međutim, danas na tržištu mo-žemo nabaviti namjenske mreže za zaštitu od štetnih glodavaca, ali i od ostale divljači (zec, srna, divlje svinje i dr.). Navedene mreže se po-stavljaju doslovce u jednom potezu a kasniji nadzor gotovo da i nije po-treban. Naime, mreže su fleksibilne pa se s rastom debla širi i navedena zaštitna mreža. Dakle, jednom po-

stavljena daje trajnu zaštitu a nije je potrebno čak ni pričvršćivati, odnosno, vezati. Nadalje, mreža ne pruža utočište štetnim kukcima koji kod primjene organskih mate-rijala (slama, kukuruzovina, letvice i sl.) lako prezime u njima.

Voćarski vosak-neizostavan pri rezidbi

Često prilikom rezidbe i cijeplje-nja u voćnjaku, vinogradu ali i na ukrasnom bilju zaboravimo sani-rati rane koje predstavljaju idealno ulazno mjesto za patogene gljivice. Osobito su opasne rane koje nasta-ju kao posljedica lomova debljih grana. Stoga, kako bi izbjegli zarazu patogenim gljivicama, osim što re-zidbu trebamo obavljati oštrim ala-tom, nužno je oštećena mjesta pre-mazati i specijalnim sredstvima za tu namjenu tj. voćarskim voskom. Pored toga, što onemogućava po-javu gljivičnih oboljenja, voćarski vosak sprječava i štetno djelovanje hladnog zraka i vlage na ranjeno mjesto. Ukoliko nam navedeni vo-sak nije pri ruci, ranu možete pri-vremeno sanirati i dezinficirati pet postotnom otopinom modre galice. Ipak, znajte kako je u suvremenom voćarstvu uloga voćarskog voska nezamjenljiva. A zimsko doba je vrijeme kada se zaštitni vosak uče-stalo i primjenjuje!

15

B RO J 7 7 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

Bjelenje voćaka sprječava pucanje kore

Mreže za zaštitu mladih voćaka

Kalemarska smola

Premazivanje rana kalemarskim voskom

Page 16: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

CURAFORA SEGENTRANGE izrazito otporan hibridiz skupine Citrusa

• Hibrid Curafora ali i ostale

vrste agruma, možete

nabaviti u Sjemenarna

Agrocentrima u Mostaru,

Širokom Brijegu i Grudama.

Ivan Čuljak, dipl. ing.

Od prastarih vremena, želja mnogih ljudi bila je po-maknuti uzgoj biljaka iz

roda ”Citrus” (mandarina,naranča limun…) što dalje na sjever. Na tom pitanju radili su mnogi svjet-ski znanstvenici. Rađena su mno-gobrojna križanja (hibridizacije) raznih vrsta roda ”Citrus” sa vr-stom ”Poncirus trifoliata” u nadi da će uspjeti svojstvo otpornosti na niske temperature koje nosi

”Poncirus trifoliata” prenijeti na novonastali hibrid a istodobno zadržati svojstva ishodišne vrste. Tako su nastajali mnogi hibridi: ”Citradarin”,”Citrange”, ”Citran-gequat” itd. Međutim, novonastali hibridi nisu opravdali očekiva-nja, naime nije postignuta željena otpornost na niske temperature a izgubila su se i organoleptička svojstva koja su inače bila karak-teristična za ishodišnu vrstu. Neki od njih, zbog dominantnog utjecaj “Poncirusa” uopće nisu jestivi ali su poslužili kao vrlo kvalitetne podloge za cijepljenje (kalemlje-nje) mnogih vrsta iz roda “Citrus”. Međutim, gore navedena želja kako običnih ljudi tako i znanstvenika nije dopustila da se odustane. Po-novno se krenulo sa križanjem (hi-bridizacijom). Ovaj put križani su hibridi takozvane prvog naraštaja s raznim vrstama roda “Citrus” i tako su dobiveni takozvani hibridi drugog naraštaja koji su napravi-li veliki pomak kako u otpornosti na niske temperature tako i u pre-nošenju organoleptičkih svojstava karakterističnih za ishodišne vrste a pritom je gorak okus “Ponciru-sa” sveden na minimum. Jedan od tih hibrida drugog naraštaja koji je opravdao očekivanja je “CURAFO-RA SEGENTRANGE”.

Curafora segentrange

Radi se o hibridu drugog nara-štaja (Citroncirus F2 x [(x Poncirus C. sinensis trifoliata) x C. reticula-ta?]. Curafora razvija srednje bujno stablo , lišće je tamno zelene boje i monofoliat. Izboji su dugački i vitki s bodljama.

Plodovi su veličine Clemen-tine i oblika naranče, uglavnom bez sjemenki. Kod određenog postotka plodova na dnu ploda može se primijetiti ‘’pupak’’ što je inače značajka naranči iz grupe ‘’Pupčarke’’(Naveline Orange). Kora

je tanka i lako se odvaja od pulpe, koja je umjereno sočna s okusom koji je zapravo mješavina okusa vrsta od kojih je nastala . Ubraja se u skupinu srednje kasnih sorti tako da su plodovi spremni za branje u

drugoj polovici studenog. Odlično podnosi niske temperature. Mi smo je provjerili na -15 °C, međutim, postoje podaci da je s vrlo malim oštećenjima preživjela -24°C ,na-ravno, riječ je o odrasloj biljci.

Sadnica hibrida Curafora segentrange Rodno stablo hibrida Curafora segentrange

16

B RO J 7 7 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

Plod hibrida Curafora segentrange

Page 17: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

KUMKVAT - izrazitoaromatična biljka

• Pošto posljednjih godina fortunela pobuđuje sve veće zanimanje kod ljubitelja eg-zotičnog voća ove godine u Agrocentrima Sjemenarne U Mostaru, Širokom Brijegu i Gru-dama pored “standardnih” vrsta citrusa nalaze se i dovoljne ko-ličine sadnica kumkvata.

• Plodovi se jedu cijeli, za-jedno s korom i sjemenkama. Okus im je poput onog u naran-če, lagano gorkast. Ako tražite pomalo egzotičnu biljku koja je u isto vrijeme ukrasna i jestiva, a živite u toplijim područjima ili imate mogućnost primjerene zaštite zimi, kumkvat je sigurno biljka za vas.

• Znanstvenici ističu da se re-dovitom konzumacijom citrusa, a posebno kumkvata koji žva-kanjem u usnu šupljinu polako otpušta svoje hranjive tvari, može spriječiti rak usta, ždri-jela, jednjaka i želuca. Citrusi mogu i smanjiti pretkancerozne lezije (oštećenja) usne šuplji-ne i obnoviti radnu sposobnost normalnih stanica. Zbog svojih ugodnih aroma i svježega aro-matičnog mirisa, kumkvat je također izvanredan borac pro-tiv lošeg zadaha iz usta.

Mladen Karačić, dipl.ing.

Sve ljubitelje citrusa u koje ubrajamo mandarinu, limun, naranču i grejp zasigurno

je obradovala vijest da u vrtnim centrima možete nabaviti, za naše krajeve još uvijek neobičnu voćnu vrstu-kumkvat ili fortunelu. Riječ je novoj ukrasnoj i jestivoj vrsti agruma koja se može uzgajati na

otvorenim i zatvorenim prostori-ma južne Hercegovine. U susjednoj nam Dalmaciji kumkvat se uzgaja, istina sporadično, već 20-tak godi-na. Navedena voćka je dobila naziv po engleskom istraživaču Robertu Fortuneu koji je kumkvat prenio iz Kine u kraljevski vrt u Londo-nu davne 1846. godine. U matičnoj zemlji kumkvat nosi naziv zlatna mandarina ili po kineski ki-kan. Međutim, pošto se svi mi danas ravnamo po SAD-u gdje ova voćka slovi kao kumquat tako je i kod nas pravilan i udomaćen naziv KUM-KVAT.

Otporniji na hladnoću!

I doista riječ je o vrsti agruma koja može izdržati i nešto niže tem-perature, čak i do – 100 C. U Dal-maciji je kumkvat čuvene i hladne 1985. godine izdržao i – 150 C zbog čega mu na otvorenom treba dati prednost u odnosu na ostale vr-ste agruma. U pravilu se kumkvat može uzgajati u svim našim kraje-vima gdje uspijevaju i mandarinke.

Kumkvat se ističe svojim sitnim, žućkastonarančastim plodovima glatke kore. Meso ploda je također žućkastonarančaste boje, jaka mi-risa i blago gorkog okusa. Ali, zbog svog specifično-ugodnog okusa plod je vrlo cijenjen i jede se za-

jedno s korom. Inače, plod je kao i cijelo stablo vrlo ukrasno zbog čega se njegov uzgoj preporučuje i u izrazito dekorativnim varijanta-ma vrtova. Međutim, zbog niskoga ukrasnog stabla čini vrlo lijep ures i svih vrsta kućnih prostora.

Atraktivni plodovi kumkvata

17

B RO J 7 7 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

Page 18: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

Raspored oprašivačau voćnjakuPri kupovini sadnica za voćnjak mnogi se povode samo željom da nabave sortu koja im se najviše sviđa, zaboravljajući pri tom na oprašivače bez kojih nema rodnosti stranooplodnih voćaka, a i one samooplodne uz njih daju plodove bolje kakvoće.

Prof. dr. sc. Tomislav Jemrić

Pčelari – saveznici voćaraOprašivanje je tek prvi korak u

nastanku ploda i ono podrazumije-va samo prispijeće polenovog zrn-ca na njušku tučka. Taj posao u više od 90% slučajeva obavljaju pčele pa su pčelari oduvijek najbolji sa-veznici voćara. Samo rijetke voćke oprašuju se vjetrom (npr. lijeska i orah).

No, oprašeni cvijet ne mora uvi-jek donijeti i plod jer je za razvoj ploda potrebno da dođe do oplod-nje odnosno da polen proklije i da se polenova cjevčica probije do sjemenog zametka i uspješno ga oplodi.

Premda je oplodnja moguća uglavnom među sortama iste vrste, ona može biti uspješna i između sorata dviju različitih vrsta. Tako polen višnje može oploditi cvijet trešnje, a polen europskih sorti krušaka može oploditi cvijet azij-skih (nashi) sorata.

Postoje i međubesplodne sorte koje zahtijevaju polen samo odre-đenih drugih sorata. Takve su, pri-mjerice, starije sorte trešanja.

Osim odgovarajuće genetske strukture, za uspješnu oplodnju potrebno je da u vrijeme cvatnje vlada lijepo vrijeme s umjerenom temperaturom zraka (15-20 °C). Jači vjetar, pogotovo onaj suhi nije povoljan jer isušuje njuške tučka otežavajući klijanje polena. Hlad-no i kišovito vrijeme tijekom cvat-nje nepovoljno djeluje na klijanje polena i ispire njušku tučka pa je oplodnja slaba.

Ucijepljeni oprašivači u krošnjiU velikim voćnjacima sorte

oprašivači se sade u zasebne re-dove, pazeći pri tome da se posa-de najmanje dva reda oprašivača na svaka četiri reda glavne sorte. Ovisno o udjelu sorata u voćnjaku moguć je i drukčiji raspored (4 reda glavne sorte i 4 reda oprašivača). Važno je da broj redova jedne sorte bude uvijek paran kako bi se lakše

obavljale rezidba, zaštita i berba.Problem oprašivanja je posebice

izražen u malim voćnjacima gdje za sadnju oprašivača često nema dovoljno mjesta. Tada si možemo pomoći tako da na nekoliko grana u krošnji ucijepimo sorte oprašiva-ča. Najbolje je postaviti najmanje dvije, a po mogućnosti i tri sorte oprašivača.

Raspolažemo li većim prostorom na kojem želimo uzgajati više sta-bala jedne sorte, a ne želimo gubiti previše prostora na uzgoj oprašiva-ča, osim ucjepljivanja oprašivača u krošnju možemo kao svako peto ili deseto stablo posaditi sortu opraši-vača. To je uzgoj u tzv. šahovskom rasporedu. Ovaj raspored nije pri-kladan za komercijalne voćnjake

jer je otežana i neracionalna njega oprašivača zbog njihove raštrka-nosti.

Istodobna cvatnjaPrilikom odabira oprašivača po-

trebno je voditi računa da on cvate u isto doba kada i sorta koju želimo oploditi, da daje puno polena dobre klijavosti i da se i sam oprašivač može oploditi polenom oprašivane sorte. Također je poželjno da ima plodove dobre kakvoće.

Za dobru rodnost nije potrebno da svi cvjetovi budu oplođeni. Ako je cvatnja uobičajenog intenziteta, za voćne vrste koje imaju velike plodove, dovoljno je da se oplodi 3-5% cvjetova, dok je za one koji imaju sitnije plodove potrebno oko 20% oplođenih cvjetova.

Oprezno s rasporedom oprašivača u nasadu

18

B RO J 7 7 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

Page 19: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

JABUKE – za dobar ocatImate višak jabuka, a ne znate što s njima, naravno ne želite da propadnu, iskoristite ih na dobar način – napravite jabučni ocat. Smatraju ga čuvarem zdravlja iz više razloga kao dodatak jelima i kao prirodno sredstvo koje pomaže kod zdravstvenih tegoba.

Ivan Perić, dipl. ing.

Postoji više načina na koji možemo iskoristiti to omi-ljeno voće mnogih. Znamo

da se jabuka ubraja u voće koje ima mnoštvo sorata koje su prila-gođene svima samo treba izabrati. Mnogi voćari jedan dio jabuka po-troše odmah, a drugi dio uskladište na tamno i hladnije mjesto, gdje ih konzumiraju tijekom zime. Svaka-ko jedan dio nije za jelo i ostane ne iskorišten ili propadne. Naravno, to ne želimo, pa stoga ih treba iskori-stiti na pravi način, pripravljanjem jabučnog octa. Čovjek je skupljao i skladištio jabuke još od davnina i prije 5000 godina, a vjeruje se da su podrijelom iz jugozapadne Azije odakle se dalje širile.

Kako napraviti jabučni ocat?Prerada jabuka u jabučni ocat

odvija se kroz nekoliko faza. Na početku je potrebno prebrati, od-nosno odvojiti zdrave i zrele plo-dove jabuka koje je potrebno oprati vodom. Odabir sorti nije bitan, a može se upotrijebiti nekoliko u kombinaciji. Čiste i oprane jabuke narežu se na komade ili se same-lju na mlin. U posudu s jabukama dodaje se voda da prekrije jabuke.

Pošto su jabuke lakše od vode po-trebno ih je potisnuti u vodu ute-gom koji se postavlja na poklopac bačve. Najbolje je koristiti bačve za vino od rostfrei s plivajućim poklopcem. Nakon toga jabuke od-leže oko 2 mjeseca, s tim da bačve ne smiju biti hermetički zatvorene, zbog neophodnog prisustva zraka. Poslije se jabuke odvoje od tekući-ne – jabučnog vina kojem se dodaje kultura octenih bakterija ili već na-pravljeni jabučni ocat. Da bi se što prije stvorila jabučna matica, (sivi tanki sloj koji pluta na površini) jabučno vino treba biti na toplom i bačve moraju biti potpuno otvo-rene zbog prisustva zraka. Vrijeme koje je potrebno da se jabučno vino pretvori u ocat je nekoliko mjeseci (do 5 mjeseci). Nakon prvog pre-takanja, kasnije će se opet stvoriti tzv. sloj na površini, na kojeg treba paziti da ne padne na dno (potone), u suprotnome ocat treba pretočiti, inače će dobiti neugodan miris. Na kraju sloj treba pažljivo izvaditi i osušiti gdje ga možemo opet kori-stiti za poticanje vrenja. Zatim ocat ostavimo da miruje kako bi se ista-ložio sam ili možemo koristiti jed-no do bistrila za vino. Kada budete zadovoljni kvalitetom, odnosno kiselošću octa možete ga spremiti u

bačve ili u boce zatvoriti i ,naravno, početi koristiti.

Jabučni ocat-čuvar zdravlja Pored toga što jabuke povoljno

djeluju na organizam kada ih jede-mo, svježe jabuke su korisne i kao prerađevine.

Jabučni ocat ne treba gledati samo kao začin u hrani, nego i kao ljekovito sredstvo čije vrijednosti vidimo iz sastava. Sastav jabuč-nog octa je sličan sastavu jabuke, pa tako sadrži: vitamine, minerale, pektine, enzime, a najvažnije lje-kovite vrijednosti leže u organskim

kiselinama (jabučna – octena, li-munska i mliječna kiselina) kojih ima do 5 % u odnosu na jabuke 1 %, neobično je bogat kalijem koji pomaže jačanju organizma u borbi s bakterijama koje štetno djeluju na organizam. Jabučni ocat pomaže kod raznih upala, gripe i prehlada, preporučuje se za jačanje kostiju i zglobova, kao i kod probavnih te-goba, a osobito djelovanje ima kod regulacije kolesterola u krvi, kao i pri održavanju količine šećera u granicama. Mnogi ga koriste i pri mršavljenju, odnosno regulaciji tjelesne težine.

Proizvodnja octa prolazi kroz nekoliko faza

19

B RO J 7 7 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

Page 20: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

Rauola-manje poznata biljkaMožete li mi nešto više reći o biljci

zvanoj Rauola. Ako ste u mogućnosti navedite i njen latinski naziv kako bi podatke mogao pronaći i na internetu. Unaprijed zahvalan!

Riječ je o manje više nepoznatoj biljci latinskog naziva Raphanus sa-tivus var. oleifere. Navedena biljka se ranije sadila u sklopu velikih po-ljoprivrednih kombinata na području Slavonije i to ponajviše u eksperimen-talne svrhe. Naime, utvrđeno je kako rauola ima tzv. nematocidno djelova-nje zahvaljujući kojem zaustavlja ne-matode u razvoju. Za više informacija najbolje je da se obratite Agronom-skom fakultetu, odjelu ratarstva jer oni svakako imaju više podataka o ovoj malo poznatoj biljnoj vrsti.

Mladen Karačić, dipl.ing.

Gdje nabaviti hrčka?Proteklog mjeseca dobili smo ne-

koliko upita naših sugrađana, koji nas pitaju o mogućnosti kupovine hrčka kao i ostale potrebne opreme za nje-govo držanje u kući.

Sjemenarnin Agrocentar u Mostaru u svom Zoo shopu pored ostalih kuć-nih ljubimaca, nudi i hrčke. Na istom mjestu svi ljubitelji ovih životinja mogu pronaći i svu potrebitu opremu kao i hranu. Osim toga naši djelatnici pružit će vam sve potrebne savjete, o držanju i njezi hrčaka u kući.

Mladen Penavić

Zimska rezidba ružaU svom vrtu, pored različitoga

ukrasnog grmlja, imam i nekoliko ruža. Zanima me smiju li se ruže ore-zivati tijekom kasne jeseni, odnosno, početkom zime?

Glavna rezidba ruža ne obavlja se tijekom jeseni, odnosno, početkom zime nego rano u proljeće, što znači početkom ožujka ili travnja prije nego što izbiju same mladice. Iznimku pak čini rezidba prilikom jesenske sadnje. Inače se na jesen ne provode druge mjere rezidbe osim prijeko potrebnih korektura, bez kojih ne bi bilo moguće osjetljive sorte zaštititi od mraza. Bilo kako bilo, grane i grančice ne smijemo skraćivati drastično jer time riskiramo da se nakon zimskih mjeseci, tijekom kojih se na jakom mrazu neke gra-ne mogu smrznuti, krošnja drastično reducira i ruža sljedećeg ljeta mnogo slabije cvate. S druge strane, divlje izdanke trebamo uklanjati čim se po-jave, a riječ je o izdancima koji izbijaju izravno iz podloge ispod mjesta ka-lemljenja. Lako ih možete raspoznati jer imaju drugi oblik lista i boju kore a moraju se uklanjati jer ruži nepo-

trebno oduzimaju hranu. Dakle, sada tijekom jeseni ruža se orezuje samo u nuždi!

Velimir Lasić,dipl.ing.

Zaštita voćaka od divljačiU svom nasadu voćaka, na područ-

ju Popova polja, prošle zime primijetio sam oštećena stabla (jabuka i bresa-ka) od divljači ,mislim zeca, pa me zanima što je najbolje poduzeti da bi zaštitio osobito mlađa stabla koja su jako osjetljiva?

U potrazi za hranom zečevi, srne, divlje svinje i druga divljač, zimi, če-sto oštećuju mlade voćke. Štete koje pričine su najčešće na mladoj kori i tanjim granama koje mogu biti potpu-no ogoljene. Kao mjeru zaštite voćari poduzimaju različite mehaničke, ali i kemijske mjere. Najsigurnije je ogra-diti voćnjak žičanom ogradom. Osim zaštite cijelog nasada mogu se štititi i pojedinačna stabla. Voćna stabla tre-ba zaštititi prije snijega. Na mladim sadnicama postavljaju se PVC mreže oko debla koje dosta dobro štite sad-nicu od divljači. PVC mreže nisu sku-pe i možete ih nabaviti u Sjemenarni-nim agrocentrima u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama.

Velimir Lasić,dipl.ing.

Otklanjanje neugodna mirisa kod rakije

Molim vas da mi pomognete savje-tom-kako ukloniti miris i okus raki-je po nagorjelosti i ako postoji način uklanjanja neželjena mirisa, da mi to podrobnije i pojasnite. Unaprijed za-hvalan!

Miris i okus po nagorjelosti može se ukloniti na dva osnovna načina. Kao prvo, rakiju možemo tretirati tako što upotrijebimo aktivni ugljen koji se i dodaje manjoj količini rakije (2-3 li-tre) i zatim dobro promiješa. Potom dobivenu smjesu ulijemo u preostalu količinu rakije i tako ostavimo 3-4 dana. Za to vrijeme ugljen se slegne na dno posude, dok se bistri dio rakije otoči. Međutim, napominjem kako se dodatkom aktivnog ugljena uklanja-ju i aromatične tvari. Osim toga, bit-no je znati kako će za 30 litara rakije biti potrebno 30-50 grama aktivnog ugljena, što pak ovisi o samom in-tenzitetu stranog mirisa. Miris i okus po nagorjelosti može se ukloniti i na drugi način i to tako što se nagorjela rakija pomiješa s većom količinom prevrelog masulja tj. masulja od kojeg je rakija i pravljena (šljivinog i dr.), a koja se nakon odležavanja u trajanju od 2 do 3 dana obvezno i destilira. Po-red svega, kako ubuduće ne bi došlo do zagorijevanja, šljivin masulj (kom)

prethodno možete razrijediti običnom vodom.

Ivan Perić,dipl.ing.

Gdje pronaći sadnicu žižule?Zanima me je li moguće u našim

vrtnim centrima pronaći vrlo rijetku voćnu vrstu zvanu žižula. Osim toga, nije mi poznato može li se ova voćka uzgajati na području Čitluka te kako podnosi sušnija i oskudnija tla. Pošto planiram posaditi više sadnica žižule interesira me i razmak sadnje, vrijeme rezidbe te način pripreme sadnica za sadnju.

Žižula je doista rijetka ali ništa ma-nje vrijedna voćna vrsta. Vrlo dobro podnosi uzgoj na sušnim tlima koja su siromašna hranjivim tvarima. Ra-zumljivo, ukoliko planirate podignuti nasad žižule trebate voditi računa da je tlo bogato organskom tvari te da je potrebno osigurati i navodnjavanje, posebno u kritičnim fazama razvoja žižule. Međuredni razmak sadnje tre-ba iznositi 5 m, koliko iznosi i razmak u samom redu. Ipak, u novije vrijeme

prakticira se i nešto gušća sadnja, i to na razmak 3 x 3 metra. Što se tiče samih termina rezidbe, prakticiraju se ljetna i zimska, ali je važno napo-menuti da sa zimskom rezidbom nije potrebno žuriti jer postoji opasnost od šteta koje mogu izazvati niske tempe-rature na samom početku vegetacije. Što se tiče same pripreme sadnica za sadnju, ona je ista kao i za ostale voćne vrste s tim da ne smijemo za-boraviti prikratiti sadnicu na visinu od 30 cm. Spomenuto prikraćivanje je posebno važno provoditi na našim terenima jer na taj način povećavamo otpornost posađenih sadnica na sušu i vjetrove čime izravno povećavamo postotak primljenih biljaka. Spome-nimo još da je žižula prilično toleran-tna voćka koja uspijeva i na terenima nepodobnim za većinu ostalih voćnih vrsta te je stoga bez ikakvih poteškoća možete uzgajati i na području Čitluka. U Sjemenarninim Agrocentrima u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama, možete nabaviti sadnice žižule.

Mladen Karačić dipl.ing.

20

B RO J 7 7 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

20

Dubrovnik

Split

Šibenik

Podgorica

HRVATSKA

CRNA GORA

SRBIJA

Stolac

Neum

Grude

Konjic

RamaSarajevo

KiseljakKreševo

Travnik

Banja Luka

V. Kladuša

Cazin

BihaćBijeljina

Bugojno

Odžak Orašje

Brčko

Zenica

Vareš

Fojnica

Goražde

DrvarŽepče

Tuzla

Jajce

Livno

Kupres

Čapljina

Ljubuški

Široki Brijeg

Gradačac

Gornji Vakuf -

Uskoplje

Kakanj

Maglaj

Živinice

DobojSanski Most

Prijedor

Gradiška

Usora

Novi Travnik

Čitluk

Vitez

Mostar

Busovača

POSLOVNE JEDINICE

Prodajno mjesto

Direkcija

Podružnica

Tomislavgrad

Posušje

www.croatiaosiguranje.ba

Page 21: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

ROGAČ – pomalo zaboravljena voćna vrsta

Rogač je zimzelena spororastuća i dugovječna mediteranska voćka kojoj se pridaje vrlo malo pažnje. Uglavnom se uzgaja sporadično, što je ovu zanimljivu voćnu vrstu dovelo do šumske zapuštene biljke, prepuštene utjecaju prirode.

Nino Rotim, dipl. ing.

Iako je u našim krajevima rogač više-manje nepoznata voćna vrsta, u prošlosti se daleko više uzgajao duž dalmatinske obale. U to vrije-me pažnju dalmatinskog voćarstva zaokupljale su masline, smokve, bajami, višnje i rogači. Dakle, agru-mi i orasi su se počeli uzgajati puno kasnije i oni su uostalom glavni

«krivci» što je ova vrijedna voćna kultura potpuno zanemarena. A u današnje vrijeme rogače možemo uočiti, osim u bolje opskrbljenim prodavaonicama, jedino još po oto-cima (Brač, Hvar, Lastovo i Vis) te u okolici Dubrovnika. Spomenimo da ga na našoj morskoj obali tj. na području Neuma, uopće i nema, a kako bi ga i bilo kada je naša obala velikim dijelom komercijalizira-na- izgubila je svoj izvorni izgled. A rogač dolazi isključivo u sponta-noj vegetaciji uzduž Sredozemnog mora te se vrlo rijetko iznova i sadi. Jer prednost, dakako, dobivaju pal-me i ostale ukrasne mediteranske vrste.

Idealan za opožarena područjaPrigodom posjeta Izraelu uoče-

no je kako ondašnje vlasti rogač uglavnom koriste za pošumljava-nje planinskih (izraelska toplija klima), krševitih i sušnih područja. Naime, rogač je u svrhu pošumlja-vanja puno poželjnijih od borova jer se njegovom sadnjom doslovce isključuje opasnost od šumskih požara. A riječ je o voćki koja doživi i preko 200 godina i koja u odnosu

na ostale voćne vrste može dose-gnuti gigantske razmjere. Tako je rogačevo drvo obično visoko 5-10 metara, ponegdje i 20 m, a odlikuje ga snažna okruglasta krošnja. Sta-blo u 18 godina može narasti i do 80 cm u promjeru. Cvatnja rogača po-činje u kolovozu, dok još nisu obra-ni plodovi tekuće godine, a završa-va u studenome. Oni dozrijevaju 11 mjeseci, dakle sve do iduće jeseni, pa se na stablu istodobno mogu uočiti i cvatovi i plodovi. A plod je kod rogača blago savinuta mahuna, duga oko 20-tak cm. U mahuni se nalazi 10 do 13 tvrdih ovalnih ta-mnih sjemenki, uklopljenih u svje-tlosmeđu spužvastu pulpu.

Rogač-dragocjeno voćeMahune rogača vrlo su hranjiva

i zdrava namirnica. Tako 100 gra-

ma mljevenog rogača sadrži samo 11 posto vlage, 4,5 posto proteina, 1,5 posto masti, 80 posto ugljiko-hidrata (saharoza, glukoza, fruk-toza, maltoza). Od minerala sadrži i dosta kalcija te fosfora. Međutim, prisutna je i značajna količina ta-nina i pektina. Sjemenke sadrže i dosta proteina (60 posto), masti s oleinskom, linolenskom i pal-mitinskom kiselinom. A rogač se najčešće koristi kao brašno koje se dobiva mljevenjem suhih mahuna. U starija vremena rogačevo brašno se miješalo s pšeničnim te bi tako nastajao izvrstan kruh dok su po-morci na svojim dugim putovanji-ma uvijek bili opskrbljeni s njego-vim suhim mahunama. Jer one nisu lako kvarljiva roba pa su im mogle dugo koristiti kao dragocjen izvor ugljikohidrata i bjelančevina.

Pored toga, biblijske priče nam navode istinitu tvrdnju kako je Ivan Krstitelj u pustinji preživio upravo zahvaljujući rogaču te se, iz zahval-nosti, on se u Njemačkoj i danas kupuje pod nazivom Johanisbrot (Ivanov kruh).

A u novije vrijeme rogač se ite-kako dobro može iskoristiti za po-šumljavanje krševitih, sušnih te vrlo erozivnih terena, vrlo je deko-rativan pa obogaćuje hortikulturni pejzaž a zanimljiv je i za pčele jer predstavlja iznimno dobru medo-nosnu biljku. Kada nam je poznato da jedno stablo može dati urod i od 150 kg postavlja se pitanje zašto rogač u našim toplijim područjima uopće i ne pokušavamo uzgojiti!

Rogač i povijestSpomenimo i kako arapska riječ

quirat u prijevodu znači rogačeva sjemenka i iz nje je nastala riječ karat - mjera za dragocjene meta-le. Naime, rogačeve sjemenke su u dalekoj prošlosti bile prve mjerne jedinice u razmjeni roba na Istoku kada je jedna rogačeva sjemenka označavala vrijednost jednog ka-rata.Mahune rogača

21

B RO J 7 7 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

Page 22: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

Uzgoj šljiva u našoj zemlji ima dugu tradiciju. Međutim, kako je ove godine prinos bio izrazito dobar pojavili su se stanoviti problemi prouzročeni viškom njezinih plodova na tržištu. Sukladno tomu pozornost se sve više naglašava na odgovarajući smještaj te čuvanje njezinih suhih i svježih plodova.

Velimir Lasić. dipl. ing.

Nekada se šljiva intenzivno uzgajala na našim prosto-rima. Centri njezine proi-

zvodnje nalazili su se u sjeveroi-stočnoj Bosni (područje Majevice, Bijeljine, Brčkog, Gradačca, Dobo-ja, Srebrenika, Tuzle i Zvornika) i sjeverozapadnoj Bosni (Potkozarje) na 200 do 600 metara nadmorske visine. Osim toga, šljiva se dosta proizvodila na području Prozora i Rame, oko Konjica i u istočnoj Hercegovini (Nevesinje). Ali, iako se danas uzgoj ove cijenjene voćne vrste znatno smanjio ipak je na na-šem tržištu višak njezinih plodova lako uočljiv. Tim više što je uglav-nom riječ o relativno starim nasa-dima koje odlikuje iznimno velika rodnost a koji su u ovoj, za nju do-broj godini, ostvarili prosječan urod od oko 15-18 kg po stablu. Dakako, riječ je o prosječnom urodu iz razlo-ga što su u praksi po jednom stablu domaće šljive zabilježeni prinosi od nevjerojatnih 100, pa čak i 150 kg.

Berba plodovaBerba plodova šljive odvija se u

ovisnosti od sorte, podneblja, po-ložaja i nadmorske visine šljivika kao i od namjene plodova. Tako ukoliko ćemo plodove šljive trošiti u svježem stanju ili za preradu u kompote i slatka, berba se provodi prije tehnološke zrelosti. Drugim riječima radi se o zrelosti u kojoj su plodovi domaćih šljiva plavi i prekriveni svojstvenim pepeljkom, dok meso poprima karakterističan

harmoničan okus, sočnost i ugodan miris. U to vrijeme plodovi šljiva su izrazito čvrsti zbog čega se mogu lako prevoziti i na udaljenija tržišta. Međutim, ukoliko se njezini plo-dovi koriste za proizvodnju rakije šljivovice, za preradu u pekmeze i marmelade ili se pak podvrgava-ju sušenju tada se šljiva isključivo bere u tehnološkoj zrelosti. U toj fazi plodovi sadržavaju najveću ko-ličinu šećera ali i drugih hranjivih i aromatičnih sastojaka zbog čega su

šljive izrazito sočne, ukusne i miri-šljave. Kod ove berbe moramo pra-vodobno procijeniti njezin poče-tak-trenutak berbe, jer s njezinim odugovlačenjem plodovi obično lako i prezru. A takvi plodovi nisu toliko pogodni za preradu te uz to prekomjerno opadaju sa samog stabla. Berba šljiva u svrhu proi-zvodnje rakije ili za svrhu sušenja provodi se trešnjom stabala, bilo da se to radi ručno ili putem odgo-varajućeg stroja, dok se za stolnu

upotrebu berba provodi isključivo ručno i po mogućnosti u nekoliko navrata.

Čuvanje suhih plodova šljivaOsnovni uvjet za sigurno i kva-

litetno čuvanje suhih šljiva po-drazumijeva da vlažnost suhih plodova bude između 18 i 22 posto. Osim toga važna je i temperatura u skladištu koja treba da bude ispod 10 stupnjeva C dok relativna vlaga zraka treba biti manja od 70 posto. Međutim, za vrijeme čuvanja, suha šljiva se mora zaštititi i od vlage, svjetla, zagrijavanja, stranih mirisa i štetnika. U tom pogledu najopa-snije su grinje koje su jedva uoč-ljive golim okom. Ima ih više vrsta a najopasnije su grinje suhog voća i brašnena grinja. Prva isključivo napada nedovoljno osušene plo-dove šljiva koji po naborima ima-ju karakterističan bjeličasti prah. Ipak da to nisu ušećereni plodovi najbolje podsjećaju neugodni mi-risi. Brašnena se pak grinja obično javlja u skladištima u kojima su prije suhih šljiva skladištene žita-rice. Kao posljedica njezina napada u cijelom skladištu se brzo primje-ćuje neugodan miris, što je siguran znak zagađenosti i neupotrebljivo-sti suhih plodova. Zbog svega toga plodove šljiva moramo smjestiti u prethodno očišćene i odgova-rajućim sredstvima dezinficirane prostorije, što je obvezna mjera i za sav ostali inventar, ambalažu kao i vozila koja plodove šljiva dopre-maju do same prostorije za njihovo čuvanje.

Suhe šljive traže posebne uvjete za čuvanje

B RO J 7 7 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

22

Page 23: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

KAKI – zimski ukrasi vrta

Ivana Markota, dipl. ing.

U Hercegovini svi znaju za japansku jabuku ili kaki jabuku čiji ukusni plodovi redovito postižu dobru cijenu na našem tržištu. Ali, kaki predstavlja i pravo ukrasno stablo s kojim itekako možemo uljepšati svoju okućnicu

U okolici Mostara i južnije, naročito u doba kasne je-seni, pažnju privlače stabla

s obiljem plodova intenzivne na-rančaste boje. Vrlo su atraktivna, posebice nakon opadanja lišća, kada na stablu ostanu samo plo-dovi. Stoga se najčešće i uzgajaju na okućnicama, kao pojedinačna stabla i sudeći po tome, više služe kao ukras nego u druge svrhe. Me-đutim, ova voćka je vrlo korisna što najbolje i potvrđuje činjenica kako u prevodu s japanskog jezika nje-no ime znači božanski plod ili bo-žansko voće. Inače, ova zanimljiva voćka potječe s dalekog istoka (Ja-pan i Kina) a u Europu je unesena 1870. godine.

Velika potražnja za sadnicamaI doista, redovito svake godine

u vrtnim centrima vlada velika potražnja za sadnicama japanske jabuke. Istina, jednim dijelom ob-navljaju se stabla koja je u okolici Mostara uništila bura tj. jaki sje-verni vjetrovi te vrlo opasni jesen-ski mrazevi. Ali, s druge strane čini nam se kao da ne postoji okućnica u Hercegovini ispred koje ponosno svoje mjesto ne zauzima kaki ja-buka. Ovo vrlo dekorativno stablo koje naraste 6-12 metara visine svojom lijepom čunjastom kroš-njom jednostavno dominira pro-

storom. Uostalom, vrlo često se kaki jabuci daje prednost nad smo-kvom, šipkom i maslinom iz razlo-ga što tijekom zimskog razdoblja može podnijeti niske temperature, čak i do minus 20 stupnjeva C. S druge strane, za dobar rast i rodnost kaki traži dosta vlage u tlu te ga nije dobro uzgajati na pjeskovitim tlima iz razloga što na njima jako trpi od suše. Ukoliko mu osiguramo ade-kvatan položaj i redovito natapa-nje u našim uvjetima uzgoja može doživjeti i stotinu godina premda u Kini postoje stabla stara čak i do 500 godina. Jedina mana japan-ske jabuke, ako je tako i možemo nazvati, jeste nešto veća cijena sadnica u odnosu na ostale voćne vrste. Ali, moramo u obzir uzeti či-njenicu da se ova zanimljiva voćka

razmnožava jedino navrtanjem (ci-jepljenjem) koje ne uspije baš u ve-likom postotku. Drugim riječima, sok drva i kore sadržava dosta gor-kastih tvari (tanina) koji na zraku brzo mijenjaju boju tj. oksidiraju te se stoga i navrtanjem postižu vrlo skromni rezultati. Zbog toga ni oži-ljavanje zrelih ili poluzrelih reznica nije zadovoljavajuće.

Značaj plodova kaki jabukePlodovi se u ishrani uglavnom

koriste u svježem stanju i sadr-žavaju obilje pektina. Saharoza je pak prisutna u malim količinama

zbog čega se kaki smatra dijetetskim voćem. Zreli plodovi obiluju i većim brojem vitamina C, P, B, kao i karoti-nom (provitaminom A), dok se u me-dicini ovi sočni plodovi preporučaju za slabokrvne osobe, osobe oboljele od čira, želuca, srca i niza drugih bo-lesti. A pošto se vrijeme sadnje bli-ži dobro razmislite jer kaki jabuka dobro uspijeva kako u južnim tako i u našim kontinentalnim krajevi-ma. A pošto cvate kasno (u svibnju) nema opasnosti od kasnih proljet-nih mrazeva, što je pak čest slučaj s ostalim voćnim vrstama. Uz sve to kaki jabuka je prilagodljiva raznim tipovima tala te je ne napadaju ni štetnici niti bolesti što znači da nema ni potrebe za uvijek neugodnim pr-skanjem. Dakle, vrijeme je sadnje voćaka pa stoga dobro razmislite…

• Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brije-gu i Grudama, među velikim brojem voćnih sadnica nude i cijepljene sadnice japanske jabuke.

Aromatični i ukusni plodovi japanske jabuke

23

B RO J 7 7 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

Page 24: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

KESTEN – ukusnai zdrava poslastica

Miris svježe pečenih kestena daje poseban ugođaj prohladnim i maglovitim jesenskim danima te nas podsjeća da je zima blizu. Jedinstven okus ove namirnice često koriste proslavljeni kuhari, ali je omiljen i kod naših kućanica koje od njega pripremaju razne slatke i slane poslastice.

Marija Kranjčević, dipl. ing.

(članak prenesen iz Gospodarskog lista)

Pitomi se kesten (Castanea sativa Mill.) najčešće spomi-nje kao orašasto voće, a zbog

načina i mjesta rasta i kao listopad-no šumsko drvo. Naraste 20 – 30 m u visinu, ima gustu krošnju, a može dostići starost preko 500 godina. Ta je dugovječnost danas, na žalost, sve rjeđa jer je podložan zaraznoj bolesti poznatoj kao rak kestenove kore.

Pradomovina kestena je Mala Azija, a danas je udomaćen u ve-likom dijelu Europe i u sjevernoj Africi. Smatra se da mu ime potječe od grčke riječi kastanon (=kesten) ili od imena grada Kastana na Cr-nom moru, odakle se kesten izvo-zio u Grčku, a pridjev sativus ozna-čava korisnu, kultiviranu biljku. Danas postoji velik broj kultivara koji se razlikuju po veličini i hranji-vosti plodova.

Kesten raste kao šumsko drvo u mnogim našim krajevima gdje mjestimice čini i čitave šume. Po obroncima Učke, u okolici Lovrana, Opatije i Moščeničke Drage raste oplemenjena sorta pitomog keste-na nastala cijepljenjem plemkama maruna (kestena dubenca). Sad-nice kestena lovranski su pomorci donosili s putovanja iz neke od ze-malja Dalekog istoka, najvjerojat-nije Japana. Lovranski kraj poznat

je po svetkovinama pripravljanja i kušanja jela od maruna, takozva-nim „marunadama“, koje svake godine sredinom listopada privla-če u taj kraj na tisuće posjetitelja. Lovranski maruni iznimno su ci-jenjeni, slađi su i veći od običnih kestena.

U gradskim sredinama kesten se teško uzgaja jer ne podnosi oneči-šćeni zrak i loše tlo. Kora mladih stabala je sjajna, maslinastosmeđa do srebrnopurpurna, a u starosti smeđesiva i pravilno uzdužno is-pucala.

Kestenovo drvo cijenjena je si-rovina u građevinarstvu. Koristi se i za izradu mlinova, bačava za vino i pivo, namještaja (ima lijepe, jednolične godove pa donekle sliči hrastovini), poljoprivrednih alatki, kolaca za vinograd itd. Otporno je na truljenje pa se prije pojave im-pregniranih smrekovih i betonskih stupova upotrebljavalo za izradu električnih i telefonskih stupova.

Listovi kestena izrastu na pe-teljkama dugim do 3 cm. Kožasti su i sjajni, na naličju malo dlakavi, dugi do 23 i široki do 8 cm, s trna-stim zupcima razmaknutim oko 1 cm. U narodnoj se medicini kori-ste za izradu čaja kod upale grla, jakog kašlja, bronhitisa i astme te za jačanje otpornosti organizma i protiv infekcija. Listovi se beru u lipnju i srpnju, a suše se na sjeno-

vitu i zračnou mjestu. Od ljekovitih tvari sadrže trjeslovine, flavonoide i C vitamin.

Pripravljanje čaja: 1 čajnu žlicu suhih, usitnjenih listova preliti s 3 dl hladne vode, zagrijati do vrenja i lagano kuhati 3 – 5 minuta. Tije-kom dana piti 2 šalice čaja ili ga ko-ristiti za grgljanje. Okus čaja za pi-jenje dodatno će se poboljšati ako ga zasladimo medom od kestena.

Čaj pripremljen kao oparak (1 čajnu žlicu lista preliti s 2,5 dl ki-puće vode, poklopiti i procijediti nakon 5 – 10 min.), uz dodatak li-muna, može se piti i kao zamjena za ruski čaj. Kestenovi listovi kori-ste se i kao prostirka u stajama, a u nedostatku stočne hrane i kao hra-na za stoku u zimskim mjesecima.

Medonosna biljkaCvjetovi se pojavljuju početkom

lipnja, kad su listovi već potpuno razvijeni. Muški cvjetovi skupljeni su u uspravne cvatove duge 10 – 30 cm, nalik na klasove, a ženski se nalaze pri bazi tih cvatova sku-pljeni (po tri do sedam) u zajednič-kom omotaču. Kako kesten cvjeta kasnije od ostalog voća, smatra se značajnom medonosnom biljkom. Med je karakteristična pomalo opora okusa, a osobito je pogodan za osobe sa želučanim tegobama (čir na želucu i gastritis), bolestima jetre i lošom cirkulacijom.

Kestenovi plodovi su prepoznat-ljive smeđe boje i glatke površine, a rastu unutar bodljikave košuljice, tj. tobolca koji se raspukne u jesen kad plod sazrije. U tobolcu se naj-češće nalaze 1 – 3 ploda. Kesteni su omiljena poslastica još iz vremena starih Grka i Rimljana. U srednjem vijeku osušeni plodovi mljeveni u brašno bili su važna namirnica u prehrani siromašnijih slojeva. Ima-ju visoku energetsku vrijednost (100 g pečenih kestena sadrži 245 kcal) najviše zahvaljujući znatnom udjelu škroba (oko 44%). Stoga se posebno mogu preporučiti osoba-ma izloženim većim tjelesnim na-porima te onima koji se oporavljaju nakon bolesti. Bogati su kalijem, a siromašni natrijem pa su pogodni za bubrežne bolesnike i osobe s kardiovaskularnim oboljenjima.

Zahvaljujući prehrambenim vla-knima, bit će od koristi pri regula-ciji probave. Kesteni sadrže i nešto vitamina B skupine, vitamin A i C. Iako ih najčešće jedemo kuhane ili pečene, od njih se pripremaju ra-zne slane i slatke poslastice: juhe, gulaši, umaci, nadjevi, kesten pire, kolači, torte i druge slastice. Nadje-vom se pune purice, patke, teleći odresci, a umaci se najčešće ser-viraju uz divljač. Kesteni se dobro slažu s gljivama, a rižoto s povrćem dobit će poseban izgled i okus ako mu na kraju pripreme dodate šalicu očišćenih, pečenih kestena.

Juha se može pripremiti na više načina, a jedan je da se pola kilo-grama kestena na šiljastom kraju zareže u križ i stavi peći u pećnicu ugrijanu na 250 °C oko 20 minuta, dok ljuske ne popucaju. Oljušteni kesteni kuhaju se u temeljcu od mesa ili povrća oko 40 minuta, a zatim se sve izmiksa ili propasira i vrati u lonac. U juhu se zbog gu-stoće može dodati malo usitnjene, rahle sredine kruha i začini, te se na kraju pospe listovima peršina. Od kuhanih kestena pomiješanih s brašnom mijese se kroketi i druge vrste tjestenine. Kuhani, protisnuti kesten u obliku pirea pogodan je za čuvanje u zamrzivaču pa nam je tako dostupan čitave godine.

Divlji kesten (Aesculus hippoca-stanum) koji se često sadi po drvo-redima i parkovima nije botanički nimalo srodan pitomom kestenu. Slični su samo po izgledu plodova, no plodovi divljeg kestena nisu za jelo.

Plodovi kestena

24

B RO J 7 7 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

Page 25: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

Crna košćela ili koprivićRiječ je o nepravedno zapostavljenom grmu ili drvetu iz porodice brijestova (Ulmaceae). Rod obuhvaća 15 vrsta od kojih u nas prevladava Celtis australis. Rasprostranjen je na našim toplim, kamenitim obroncima premda ga susrećemo i vidu dekorativnih drvoreda u užim gradskim područjima

Matea Pehar, dipl. ing.

Mostarske košćeleVeći broj ulica u gradu Mostaru krase drvoredi od košćela koje

tijekom ljetnih mjeseci pružaju ugodnu hladovinu za prolaznike. Zadnjih godina bilježi se značajnija sadnja košćela koje sve više zamjenjuju platane, koje za razliku od košćela, u vrijeme cvatnje, stvaraju probleme velikom broju ljudi.

Kada u Hercegovini bilo koga pitate za košćelu spremno će vam odgovoriti kako je

riječ o drvetu čije plodove oni naj-mlađi rado konzumiraju tijekom srpnja i kolovoza. Dakle, košćelu uglavnom pamtimo po okruglastim mesnatim koštunicama, veličine zrna graška koje u zrelom stanju poprimaju crnkastosmeđu boju. Plodovi vise na peteljci dugoj oko 2 cm i prepoznatljivi su po svojoj mrežasto izbrazdanoj koštici. I do-ista, na području šire mostarske regije svi poznaju košćelu kao de-korativno-jestivu biljku. Međutim, istu tu prepoznatljivu košćelu malo gdje možete nabaviti kao ukrasno drvo (sadnicu), te o njoj posto-ji malo podataka, a malo se o njoj piše u stručnoj literaturi te bismo rekli da je više nego ijedna druga biljna vrsta prepuštena zaboravu. Ali, i pored toga košćela se svejedno ne da i ponosno prkosi godinama i vremenu koje je neumoljivo tare.

Košćela sinonim za dugovječnostKošćela je zapravo listopad-

no drvo koje može narasti i do 20 metara visine, a odlikuje je jako deblo čiji promjer doseže i preko 2 metra. Formira široku krošnju koja je nekako simetrično zaokru-žena i prozračna. Kora drveta je po izgledu slična bukovoj zato što je dosta debela i što ima pepelja-stosivu boju. Međutim, zamjetno je da kod starijih primjeraka ove listopadne biljke kora sitno ispuca i potamni. Što se pak starosti tiče malo je poznato kako košćela može doživjeti i duboku starost tako da su uočeni primjerci stari čak 800 godina. Ali, sukladno tomu raste vrlo sporo s tim da može opstati i u najnepovoljnijim uvjetima uzgoja. Tako je možemo susresti i uz samu morsku obalu gdje dobro razvijeni korijenov sustav prodire prilično duboko pronalazeći neophodne hranjive tvari u surovome obalnom kršu. Stoga, košćela slovi za jedno od najžilavijih drveća. Spomenimo kako preferira laka, rastresita pje-

skovita tla na krečnjaku što je i ra-zlog njezina prostiranja duž doline Neretve. Međutim, nemojte se za-čuditi ukoliko ovu žilavu biljku su-sretnete i na nešto većim nadmor-skim visinama jer uspješno raste i pri 900 metara nadmorske visine.

Idealna za pošumljavanje kršaU našoj zemlji možemo susresti

još i žutu košćelu (Celtis tourne-fortii) koja se uglavnom koristi za pošumljavanje ljutog krša s obzi-rom na činjenicu da je izvanredno otporna na sve ekstremne uvjete surovog podneblja. Koristi se i kao dekorativna vrsta premda u poje-dinim parkovima i nasadima ne-

rijetko možemo zamijetiti i običnu američku košćelu (Celtis occiden-talis) čije je lišće jajoliko izduženog oblika. Iako je američka košćela vrlo dekorativna biljka kod nas se ipak prednost daje njezinoj «crnoj rodici» čiji su nam asimetrični li-stovi, raspoređeni u dva reda i po rubu oštro testerasti nekako uobi-čajeniji i prirodniji. Iako je površina tih listova gruba i hrapava te s na-ličja prekrivena mekim dlačicama koje kod najmlađih izazivaju svo-jevrsne odbojne reakcije na takvu košćelu smo itekako navikli a nje-zini su mesnati koštičavi plodovi ipak ukusna nagrada za sve slado-kusce željne ljetnog osvježenja.

Stabla košćele idealna za hladovinu

Plodovi košćele

25

B RO J 7 7 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

Page 26: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

Za toplih ljetnih mjeseci mogu se ispred košnica zapaziti pčele koje se čudno i neuobičajeno kreću. Ozbiljnim promatranjem možemo zaključiti radi li se o slučajnosti, ili je problem ozbiljniji.

Kruno Lažec, dr. vet. med.

Djelomičnu ili potpunu pa-ralizu odraslih pčela mogu prouzročiti različiti čim-

benici. Jedan od njih su i virusi. Napretkom medicine, medicin-skih pomagala i metoda otkriveno je nekoliko pčelinjih bolesti koje prouzročuju virusi. Osnovne dvije skupine su bolesti legla i bolesti odraslih pčela. Većina virusa stal-no je prisutna u pčelinjoj zajednici. Znakovi bolesti postaju vidljivi pri slabljenju pčelinje zajednice, što u ljetnim mjesecima može biti prou-zročeno nedostatkom paše. Velika je uloga u stresu i slabljenju zajed-nice i prisutnost varoe. Najčešće vidljivi i do sada najbolje opisani oblici virusnih paraliza pčela su akutna i kronična pčelinja paraliza, uz koje se laboratorijski mogu do-kazati i pridruženi virus kronične paralize, kao i virus polagane pa-ralize.

Akutna paraliza pčelaVirus ove bolesti otkriven je pri

laboratorijskom istraživanju kro-nične paralize pčela. Pčele brže oštećuje na nižoj temperaturi, što se razlikuje od virusa kronične parali-ze. Nalazi se u velikim količinama i u zdravim pčelinjim zajednicama, bez nekih vidljivih znakova bolesti. Ako je u zajednici ujedno i mnogo varoa, može doći do pojave bolesti. To se događa zbog toga što pri sisa-nju hemolimfe varoa svojom sisalj-kom prenosi i virus, pa kad prelazi s pčele na pčelu ona postaje aktiva-torom i prenositeljem virusa, jer u drugu pčelu unosi dodatne količine virusa, koje dovode do pojave bo-lesti. Tako je kod povećanog broja varoa u košnici moguća i pojava ove bolesti od koje obolijevaju i ugibaju mlade pčele radilice. Bole-sne pčele lutaju ispred košnice, ne mogu letjeti i ugibaju za nekoliko dana. Budući da se virus nalazi i u sekretima oboljele pčele, događa

se da pri hranjenju legla mliječne žlijezde pčele hraniteljice izlučuju s matičnom mliječi i virus te tako za-raze leglo. Ako ličinke na taj način prime veliku količinu virusa, ugi-baju prije poklapanja legla, a ako prežive mogu se razviti u oštećene pčele. Uklanjanjem, odnosno dr-žanjem varoe na prihvatljivu broju smanjujemo mogućnost pojave ove bolesti.

Kronična paraliza pčelaSimptomi ove bolesti bili su po-

znati i prije 20. stoljeća pod nazi-vom paraliza pčela. Riječ je o za-raznoj bolesti koja napada odrasle pčele. Njezina pojava moguća je ti-jekom cijele godine, ali je najčešća

u kasno proljeće i ljeti. Uzročnik je virus veličine 20x30 do 20x60 µm, kojeg se najviše nalazi u živčanom tkivu u glavi pčele, žljezdanom tkivu i mednom mjehuru. Bolje se razmnožava na 30 nego na 35 stup-njeva C, ali pčele oštećuje brže na višoj temperaturi. Virus se nalazi i u zdravim pčelinjim zajednicama. U organizam pčele može ući hra-nom, ali je za razvoj bolesti potreb-na puno veća količina virusa. Ako su ulazna vrata kroz oštećenja na tijelu pčele, infekcija je mnogo lak-ša i učinkovitija. Najčešća ulazna vrata su oštećenja koja nastaju na mjestu s kojeg su ispale dlačice sa pčele ili opet ubodi varoa. Bolest se može redovito pojavljivati na jednom pčelinjaku u istim zajedni-cama više godina, pa se zaključuje da ulogu igra i nasljedna sklonost. Pčelinje zajednice koje su selekcio-nirane na otpornost prema američ-koj gnjiloći, prijemljivije su za virus kronične paralize. Budući da se virus nalazi i u zdravim zajednica-ma, za aktiviranje bolesti potrebno je djelovanje nekih stresogenih čimbenika koji oslabljuju pčeli-nji organizam i zajednicu u cjelini. Najčešće je to slaba peludna i pre-jaka nektarna paša. Uz hranidbene Varoa pospješuje razvoj bolesti kod pčela

26

B RO J 7 7 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

Page 27: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

uvjete, razvoju bolesti pogoduju i loš smještaj košnica na jakom cje-lodnevnom suncu, nedostatno pro-zračivanje uz preuska leta i visoka temperatura zraka. Uz slabiju pašu zajednica stagnira u razvoju, mati-ca polaže manji broj jajašaca, broj pčela opada što znači da broj varoa po pčeli raste, što također pogo-duje razvoju svih bolesti odraslih pčela, pa tako i kronične paralize. Kronična paraliza pčela javlja se u dva oblika, iako u jednoj zajednici prevladava najčešće jedan oblik. U prvom obliku bolesti javlja se nenormalno treperenje i podrh-tavanje krila i tijela pčele uz širo-ko razmaknute noge. Takve pčele gube sposobnost letenja, padaju i puze ispred košnica, zadržavaju se na vlatima trave pojedinačno ili u skupinama dok ne uginu. Zadak je povećan, izdužen i ispunjen vo-denastim sadržajem. Osim ispred košnica, bolesne pčele s povećanim zatkom mogu se u nakupinama pronaći i unutar košnica na okviri-ma udaljenijim od legla, gdje češće balegaju pa izmetom uprljaju saće, slično kao kod nozemoze. Od poja-ve bolesti do uginuća prolazi neko-liko dana. Kada pčelinju zajednicu gledamo kao cjelinu uviđamo da se život pčela radilica skraćuje za po-lovicu, što prouzročuje njezino sla-bljenje, pa se može svesti na šaku mladih pčela i maticu.

Drugi oblik kronične paralize je karakterističan baš za ovu bolest po kojem je dobila i dodatni naziv. Očituje se pojavom naoko manjih pčela sa sjajnim crnim zatkom, pa se naziva i crna bolest pčela. Pčela-ri najprije opaze zdrave pčele kako iz košnica izvlače male sjajne crne pčele koje se opiru i pokušavaju se vratiti u košnicu. Kad im to ne us-pije, zadržavaju se na poletaljci ili padaju ispred košnica gdje se kre-

ću gotovo isto kao i u prvom obliku bolesti. Razlika je u tomu što su im crijeva prazna, pa se čine manjima od ostalih pčela. Crna boja zatka potječe od hitina, koji nije prekriven dlačicama. Dlačice se gube zbog djelovanja virusa, ali je utvrđeno i da zdrave pčele u istoj zajednici prepoznaju bolesne i grizu im dla-čice s tijela. Poneke crne pčele još neko vrijeme mogu i letjeti, često gube orijentaciju i pokušavaju ući u druge košnice. Pri mikroskopskom pregledu preparata virusa kronične paralize mogu se gotovo uvijek naći i čestice promjera 12 µm, koje se se-rološki razlikuju. Ako se pri pokusu one same ubrizgaju u zdrave pčele, ne dovode ni do kakvih znakova bolesti već je za njihovo umnažanje potreban virus kronične paralize, pa se naziva pridružen (satelitski) virus kronične paralize.

Načini suzbijanjaZa suzbijanje ovih bolesti naj-

važnije je spriječiti njezinu pojavu, odnosno treba ukloniti nepovoljne uvjete koji oslabljuju zajednicu kada stalno prisutni virusi mogu buknuti i prouzročiti pojave znako-va bolesti. Košnice za ljetnih vrući-na ne smiju biti izložene izravnom sunčevu utjecaju, leta trebaju biti otvorena što je više moguće s obzi-rom na bespašno razdoblje i snagu zajednice, a dobro je povremeno dodati manje količine rijetke še-ćerne otopine. Treba biti osigurana svježa i higijenski ispravna voda. Za jakih nektarnih ili medljikovih paša, treba obratiti pozornost na pelud, pa ako ga nema dovoljno treba ga dodati u okvirima iz pri-čuve ili dodavati zamjene peluda (sojino brašno, mlijeko u prahu, kvasac ili gotove tvorničke priprav-ke). Prema podacima u literaturi, moguće je bolesnim zajednicama

dati 1 gram modre galice u litri še-ćerne otopine. Također su određeni rezultati postignuti i dodavanjem enzima ribonukleaze ili drugih antivirusnih pripravaka, budući da lijeka protiv virusa zasad nema.

Stalna zaštita protiv varoe i njezino zadržavanje na broju podnošljivom za pčelinju zajednicu jedan je o glavnih preduvjeta za održavanje dobroga zdravstvenog stanja i jači-ne pčelinjih zajednica.

(članak prenesen iz Gospodarskog lista)

27

B RO J 7 7 • S T U D E N I / P RO S I NAC 2 0 1 1 .

Page 28: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]
Page 29: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]
Page 30: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

Postanite i Vi član Kluba Green Garden te ostvarite sve pogodnosti koje Vam pruža.

Za sve informacije obratite se nabroj telefona 039/700-000 ili na

e-mail: [email protected]

Plava vanda – biljka zbog koje se ide u zatvorPlava vanda (Vanda coerulea) neobična

biljka iz porodice Orchidaceae raste na nad-morskim visinama iznad 1000 metara (1000 – 1700). Autohtona je vrsta na južnim obron-cima Himalaje od sjeveroistočne Indije pa do južne Kine kao i jugoistočne Azije.

Plava vanda je u prirodi postala toliko rijet-ka da u međunarodnom Sporazumu o zaštiti vrsta (CITES) potpada pod najstrožije uvjete. Njezino je posjedovanje kažnjivo ako se ne može dokazati da zakon-ski potječe iz uzgojenih nasada. Većinom se uzgaja zbog svojih plavih cvjetova izrazito neuobičajenih za orhideje, no postoje i druge boje, od ružičaste do sive boje škriljavca.

Brunfelzija – protiv zmijskog ugrizaKao mnoge pomoćnice i brunfelzija (Brunfelsia pauciflora) je

otrovna. Prastanovnici su od nje pripremali opojne droge, a ekstrakt njezina korijena smatrao se lijekom protiv zmijskog ugriza. Svoj engleski naziv zahvaljuje brzoj promjeni boja cvjetova. Kratko vrijeme nakon otva-ranja oni su tamnoljubičasti, potom sve svjetliji. Bijeli su najkasnije treći dan, neposredno prije no što otpadnu. U vrtovima se prvenstveno susreću

dva uzgojena oblika: oblik «Floribunda» rijetko naraste do visine čovjeka. Ovaj oblik ima male listove duge do 7 cm i široke 2 cm, te mnogo malih cvjetova. Oblik «Macrantha» u svim je dijelovima veći, listovi su dugi do 25 cm i široki 7 cm. Cvjetovi su promjera 5-10 cm.

Pustinjska ruža ne podnosi voduPustinjska ruža (Adenium obesum) omiljena ukrasna biljka u Aziji

i Africi; prvobitno rasprostranjena u istočnoj Africi ,od Etiopije do južne Afrike. Dok se druge ukrasne biljke moraju zalijevati, pustinjska ruža se mora čuvati od suviška vode. Ona potječe iz vrlo suhih područja i ono malo potrebne vode akumulira u svojim deblima. Ako dobije više vode nego joj je potrebno, gubi listove. Iako se biljka smatra otrovnom te se njezin mliječni sok čak koristi kao otrov u strelicama, njome se hrane mnoge afričke divlje životinje, očigledno zbog zaliha vode.

Vodena salata – pokrivač za jezeraVodena se salata pretežno razmnožava izdancima i to tako brzo da

često veliku vodenu površinu prekrivaju mladice jedne jedine biljke. Dlačice na njezinim listovima ne mogu se ovlažiti. Između njih se stoga zadržava vrlo mnogo zraka što biljci daje jak uzgon. Stoga po pokriva-ču od vodene salate mogu trčati i veće močvarne ptice. Koristi se tradicionalno kao hrana za patke i svinje, no već je bilo i pokušaja iskorištavanja u postrojenjima za dobivanje bioplina. Kod nas se vo-dena salata često koristi u akvari-jima, a ljeti u ukrasnim jezercima.

30

Zanimljivosti Nagradna križaljka

Autor:Mariofil

Soldo1 Izvor 2

“Mini-starstvo vanjskih poslova”

Makedon-sko kolo

Uteg

Meksičkinačin

navijanja

Gradić kod Buzeta u Istri

Kradljivac, lopov Italija

Lagan sportski čamac

Ubojitteniski servis

Dušik

Znanost o moralu

Švic. Rom.pučanstvo

Naglašeni dio stope

Sportska vedeta

Membrana

Američka glumica,

Diane3

“Opće trgovačko poduzeće”

Glodavac kitnjasta repa

Austrija

Koji je pun soka

Španjolska

Izrael

Uštavljene ovčje kože,

irhe

Pridjevak M. Jordana

Organski spojevi

Bećari

Lovro KaraulaPjevač

Rahimovski

Nazivi

UrugvajJapanski redatelj, Yasujiro

KalcijVojnički

logor, taborAluminij

Raščla-njivanja

Rastavni veznika(neka bude

ovako ... onako)

Rožnata ploča na

nepcu kita

Page 31: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]
Page 32: Green Garden [broj 77, novembar-decembar 2011.]

e-mail: [email protected]

Vinograd: količina: 60-70 kg/dulum Voćnjak: količina:80-100 kg/dulum Povrće: Količina 80-120 kg/dulum

Organsko + mineralno gnojivo NPK 6:8:15 + MgOPHENIX