Jabuka - uva zdravlje, odmara izmueni probavni sustav

Jabuka - uva zdravlje, odmara izmueni probavni sustav

Skromna jabuka visoko je vrijedna namirnica koja titi zdravlje. Nutricionisti predlau da godinje pojedemo barem 30 do 40 kilograma jabuka, a oni koji se ne hrane pravilno, jo i vie! Jabuka olakava probavu, a sadri mnotvo korisnih tvari koje potiu rad obrambenog sustava, onemoguuju taloenje masti u jetri i tite od karcinoma.

Barem jedna jabuka dnevno!

Nezamjenjiva u dijetama

Protiv povienog kolesterola

Podcijenjena, a dragocjena

Kad je svjea jabuka sama u elucu, probavit e se za 15 do 20 minuta i spasonosno je rjeenje za brzo osvjeenje. Jede li se s drugom hranom, proboravit e u elucu nekoliko sati.

Uzreica "ab ovo usque ad mala" (od jajeta sve do jabuke) potie iz Starog Rima, kad je vei obrok zapoinjao jajetom, a dovravao se jabukom. Za otmjenog Rimljanina, jabuka je bila cijenjen desert, koji ne samo da je lijepo mirisao, imao divnu aromu i slatkou, nego je bio i ukras stola. Sa svime se slaemo i mi danas, no kad je rije o redoslijedu posluivanja, danas mislimo da je bolje jabuku jesti uoi obroka ili nekoliko sati poslije. Naime, svjea se jabuka ponaa u elucu drugaije kad je sama, a drugaije kad je u drutvu druge hrane. Jabuka sadri i po 90 posto vode, u kojoj su otopljene razliite tvari te prolazi kroz eludac u roku 15 do 20 minuta, pa se sve brzo resorbira. Treba li brzo osvjeenje - jabuka je pravo i spasonosno rjeenje. Jede li se jabuka s drugom hranom, osobito masnom i bogatom bjelanevinama, zajedno s njima proboravit e u elucu nekoliko sati, dok se sve ne probavi i ne krene prema crijevima. U toplim uvjetima poeti e fermentirati, pa e najbolja svojstva jabuke propasti. Zbog toga se, eto, preporuuje jesti pola sata jabuku uoi obroka ili nekoliko sati poslije.

Barem jedna jabuka dnevno!

Voe i povre imaju izuzetno mjesto u prehrani: na njih se organizam bioloki priviknuo kroz tisue godina, pa nae tijelo vapi za njima. No, meso, eer i masnoe zauzeli su prostor gotovo sve ostale hrane: naa je hrana postala rafinirana, kalorina i loijeg sastava nego prije, kad hrane nije bilo uvijek dovoljno. Lo sastav hrane optereuje probavni sustav i zahtijeva razmjerno vie probavnih sokova. Njezinom preradom u organizmu stvaraju se kiseline i gomilaju produkti razgradnje, to zahtijeva pojaan rad organa i mnogo vode da se isperu otpaci. Pravilna prehrana, koja se temelji na ugljikohidratima, a tu su glavne itarice, voe i povre, ne stvara organizmu takve tekoe. Zbog toga nije udo da se preporuke svjetskih strunjaka za prehranu sabiru u jedan savjet: pet puta dnevno ugradite voe i povre u va jelovnik, pa je mala mogunost da obolite od raka! Jabuka je bogat i zanimljiv plod. Vodenasta je, a u organizmu djeluje lunato, pa slui za "ispiranje" i uravnoteenje kiselo-lunate reakcije. Popularno reeno, pomae ienje organizma. U nesigurnim uvjetima opskrbe vodom, jabuka je higijenski besprijekorne kvalitete za gaenje ei. Osim toga, sadri veliko bogatstvo prikupljeno iz zemlje na kojoj raste: da sazri, treba joj ak 16 mikro i makronutrijenta. U njoj se tad nalaze eeri (glukoza, fruktoza i saharoza), organske kiseline (omjer eera i kiselina odreuje slatkou), zatim sve esencijalne i neesencijalne aminokiseline (ali u vrlo malim koliinama), aromatine tvari, boje (klorofil, karoteonidi i antocijanidin), vitamini i minerali (osobito ima dosta kalija), pa ak i masnoe: iz sjemenka jabuka u nestaicama se moe iscijediti ulje, jer ga sadre i do 24 posto.

Nezamjenjiva u dijetama

Jabuka je redovit dio dijeta za mravljenje i to s razlogom. Jedan kilogram jabuka ima otprilike 600 kalorija, koliko i litra mlijeka, ali s jabukama je kudikamo lake izdrati dijetu jer sadre pektin, koji bubri i stvara bolji osjeaj sitosti. Novija istraivanja pokazuju da taninska kiselina znaajno utjee na metabolizam masti i onemoguuje njihovo taloenje u jetri. To saznanje otvara nove mogunosti za primjenu tanina u redukcijskim dijetama i opravdava narodnu mudrost da jabuka pomae pri mravljenju.

Jabukom se unosi mnogo vode (to je poeljno u redukcijskim dijetama), vitamina i minerala, vlakna, koja pomau regulaciji stolice i daju osjeaj sitosti, a pojaava se i luenje mokrae.

Zbog toga to sadri tanin i "stee" stolicu, vrlo je poeljna u dijetama protiv proljeva. Na poetku lijeenja proljeva, bolesniku se daje nezaslaen indijski ili ipkov aj, a zatim, u prvim danima dijete, slijede riina sluz i odstajale, ribane jabuke, koje su poprimile smeu boju. Tek nakon toga dolazi na red svjei kravlji sir i sve ostalo. Jabuka je pravi odmor za izmueni probavni sustav, a osim toga vraa tekuinu, koja je izgubljena i treba je to prije nadoknaditi.

Dvije djelotvorne tvari u jabuci pomau u sniavanju povienog kolesterola: pektin i tanin. Pektin je rezultat zrenja ploda: lako je topiv u vodi i stvara gel, elastian je i vrst. Bubrei, zarobi u svoje mree kolesterol te ga odvodi iz organizma, onemoguujui mu da se apsorbira u krv.

Protiv povienog kolesterola

Istraivanja o taninu su novija i jo se provode.'Zasad, saznanja su sakupljena samo u laboratorijskim istraivanjima na takorima, kojima je umjetno izazvano povienje kolesterola i triglicerida u krvi, pa ih se pokuava sniziti raznim sredstvima. takori s povienim masnoama tretirani su 10 tjedana taninskom kiselinom. Rezultati su bili zanimljivi: ukupni kolesterol je nakon desetog tjedna tretmana taninskom kiselinom pao 33 posto, LDL kolesterol 30 posto, a trigliceridi ak 65 posto! Ovi se rezultati provjeravaju na ljudima i moda emo uskoro imati jo jedno sredstvo protiv povienog kolesterola! Za sada, i zdravim ljudima, a osobito onima, koji moraju drati kolesterol u granicama normale, preporuuje se da svakodnevno jedu jabuke.

Tanin je samo jedna zanimljivost jabuke i jedan od polifenola, koji otkrivaju tajne prirode. Polifenoli su i bioflavonoidi, zapravo pigmenti ili boje, koje svijet oko nas ine arobnim.

Zbog njih je voe ili vino crveno, a citrusi bijele boje. Zbog bioflavonoida neto moe biti gorko i trpko ili ba naprotiv, slatko, pa ak i ubojito za mikroorganizme. Kava, aj, banana ili vanilija zbog bioflavonoida imaju tako poseban okus ili je zbog njih paprika tako estoke udi. Polifenoli imaju i vrlo poeljnu sposobnost lovaca slobodnih radikala. Slino kao vitamini C JE, imaju hidroksilne grupe, koji uvaju hranu od neeljene oksidacije. Evo, zato naribana i narezana jabuka stajanjem posmei. Izolirani i koncentrirani poliflavonoidi slue kao skupa bojila za hranu (potpuno su nekodljivi) ili su lijekovi za prevenciju i lijeenje bolesti: alergije, astme, malignih i sranih bolesti ili ak i AlDS-a.

Od svih bioflavonoida u jabuci je najvie antocijanidina, koji je koncentriran u kori i daje jabuci crvenu boju. Koru jabuke, dakle, bolje je pojesti nego baciti zbog antocijanidina, a ne zbog sadraja C vitamina, koji je ravnomjerno rasporeen po cijelom plodu.

Antocijanidini imaju protuupalno djelovanje; djeluju zatitno na jetru i srce te oteavaju nastanak karcinoma,. a djeluju i stimulativno na obrambeni sustav. Bioflavonoidi pojaavaju djelovanje C vitamina, a ta je poeljna kombinacija ba u jabuci.

Jabuka je visoko vrijedna namirnica koja titi zdravlje, pa je treba ukljuiti u svakodnevnu prehranu.

ak 1 najizbirljiviji kupac nai e onu pravu Izmeu 8.000 vrsta jabuka, koliko ih danas poznajemo. A pojesti treba -koliko su nam nutricionisti izraunali - 30 do 40 kilograma godinje. Oni koji se ne hrane idealno, i vie!

Podcijenjena, a dragocjena

Najbolje je jabuku gristi ili popiti svjee istisnut sok, koji ne smije stajati dulje od pola sata! Prema strogom bontonu, jabuka se jede tako da se prsti nikad ne dotaknu ploda: jabuka je na tanjuru, vilica zabodena u nju, a noem se jabuka raspolovi, pa se svaka polovna raetvori, a smije se odrezati i kora (ako vam to uspije).

Kora je vrijedna i jede se samo kad na njoj nema nikakvog ostatka zatitnih sredstava. Ne znate li podrijetlo jabuke, bolje je da je ogulite.

U osvit ljudske civilizacije ovjek je preivljavao lovei ivotinje i skupljajui divlje plodove i korijenje. Meu plodovima svakako je bio i divlji umski plod -jabuka, koju je Bog, prema Bibliji, stvorio tri dana prije ovjeka. Pougljenjeni ostaci drvenih naselja, crtei iz Egipta i spominjanje jabuke u svim mitovima starih civilizacija, dokazuju da je jabuka bila stalni pratilac ovjeka. No, pri tome i sama se mijenjala: od divlje, nastajala je polupripitomljena vrsta, dok nisu stigla u ruke starih Grka. Tek tada postaje pripitomljena, uzgaja se i iri po Mediteranu. Rimsko carstvo poznavalo je 36 vrsta jabuke. Rimljani su nas zaduili time to su napravili skladita u kojima su uvali jabuke, da bi u njima uivali cijele godine. Iz Rima jabuke su se irile u zemlje dananje zapadne Europe, a najbolje ih je prihvatila Francuska, tonije Normandija: tu se proizvodnja jabuka unaprijedila i poveala, a zapoela je i prerada u ponos kraja -jabukovau. Iz Francuske potie i slavno pie kalvados, koji nastaje iz jabunog vina (cider) viestrukom destilacijom, pa je konani proizvod neto izmeu vrlo jakog vina i vinjaka. Iskustva Francuske primijenjena su diljem Europe i ona je postala najvei svjetski proizvoa jabuka.

Jabuku su nai preci nali ovdje, bilo da je stigla iz Grke ili je dospjela s Rimljanima. Uz ljivu, bila je najrasprostranjenije voe naih krajeva. Od 19. stoljea zapoinje jai utjecaj Zapada na proizvodnju, koja se ogleda u uvoenju programa voarstva u narodne kole i gospodarska umarska uilita u Krievcima te u poljoprivredne kole u Poegi. Jabuka dobro rodi, skromna je voka, ali i u nas podcijenjena. Svake godine propadaju velike koliine uroda, iako se moe iskoristiti na mnogo naina: skladitenjem, proizvodnjom soka i octa, preradom u demove, kompot i marmeladu. Jabuka se moe suiti, ueeriti (kandirati) i pripremiti kao ele. Vrenjem jabuke, dobiva se dobro vino jabukovaa. Industrijski se od jabuke dobiva pektin i jabuna kiselina.

AJ KOLESTEROLA ZA NASTANAK SRANIH BOLESTI

Danas oko pola stanovnitva razvijenih zemalja svijeta ima povieni kolesterol u krvi to znai da su na putu da dobiju sranu bolest. Danas su bolesti srca i krvoilja odgovorne za 50% svih smrti.

Kolesterol je tvar slina masti, od neophodne vanosti za ovjeka. Sastavni je dio svake stanice u ljudskom tijelu, potreban za sintezu vitamina D, neophodan je za apsorpciju masnih kiselina iz naeg tankog crijeva, a bez njega nema sinteze spolnih hormona. Kolesterol u naoj krvi potjee iz dva izvora: iz jetre gdje se stvara (endogeni) i iz hrane (egzogeni).

Meutim, visoki krvni kolesterol ne uzrokuje nikakve simptome i znakove, pa je jedini nain da to otkrijete testiranje krvi. Kolesterol i trigliceridi noeni bjelanevinama kao lipoproteini cirkuliraju krvlju. Glavni tipovi lipoproteina su: LDL kolesterola ili "lo" kolesterol koji prenosi kolesterol kroz tijelo do mjesta gdje se ili deponira ili se koristi za obnovu stanine membrane te potie taloenje kolesterola u zidovima arterija te HDL kolesterol, ista vika kolesterola iz tijela ili "dobar" kolesterol.

Niska razina LDL kolesterola i visoka razina HDL kolesterola se smatra poeljnom, dok se visoki LDL i niski HDL smatraju rizinim za nastanak naslaga na arterijama te pojavu ateroskleroze.

Dva su glavna imbenika koji dovode do poveanja LDL kolesterola: nasljee i prehrana bogata mastima. Prekomjerna tjelesna teina i fizika neaktivnost su slijedei imbenici koji doprinose poveanom nivou LDL u krvi. Odreeni znaaj u stvaranju vee razine LDL kolesterola imaju "trans" masne kiseline u hrani, koje su stvarno nezasiene, ali se ponaaju slino zasienim mastima. Koliki je njihov doprinos poveanju LDL u krvi jo se istrauje.

Poeljna razina kolesterola

Redovito testiranje je jedini nain da se otkrije visoki kolesterol u krvi dovoljno rano. Preporuuje se testiranje na ukupni i HDL kolestrol te trigliceride. Vrijednost LDL moe se izraunati od prethodne tri vrijednosti. Mjerenje samo ukupnog kolesterola je nedovoljno jer on moe biti moe biti normalan, dok s druge strane moe biti nizak HDL ili povean LDL pa rizik od srane bolesti postoji. Poeljna razina kolesterola varira ovisno o godinama, spolu, obiteljskoj anamnezi i zdravstvenom stanju. Nema maginog broja koji odvaja rizik od sigurnosti. Poeljne vrijedosti su: ukupni kolesterol: ispod 5,2 mmol/L; ukupni trigliceridi: ispod 1,8 mmol/L za mukarce, ispod 1,5 mmol/L za ene; HDL kolesterol: iznad 1,4 mmol/L za mukarce, iznad 1,7 mmol/L za ene; LDL kolesterol: ispod 3,9 mmol/L (Izvor: D. voriec i A. Stavljeni-Rukavina).

Osnovni test poeljno je uiniti u 20-tim godinama a zatim svake 3 - 5 godine. Ako vrijednosti nisu zadovoljavajue, va lijenik e vas uputiti na ea testiranja.

Promjena stila ivota je najbolja prevencija srane bolesti

Poeljna razina kolesterola smanjuje rizik od srane bolesti. Da bi se to ostvarilo potrebno je njegovati odreeni ivotni stil koji se sastoji od nekoliko koraka. Ovi koraci su: poboljanje prehrane, fizika aktivnost i nepuenje.

Zdravo se hranite!

Smanjenje unosa zasienih masti. Ograniite masti na 30% od ukupnog dnevnog kalorijskog unosa. Zasiene masti ne bi trebale biti zastupljene vie od 10% ukupnog kalorijskog unosa. Ovakva prehrana odrava LDL u krvi na niskoj razini ili sprjeava njegov porast. To se postie zamjenom punomasnih mlijenih proizvoda s proizvodima sa smanjenim ili vrlo niskim mastima, zamjenom masnog mesa mravim, uklanjanjem vidljivih masti iz crvenog mesa i svinjetine te uklanjanjem koe (i masti neposredno ispod nje) peradi. Takoer je potrebno promijeniti naine pripreme hrane (prenje i peenje u penici u masti zamijeniti peenjem na grilu bez dodatka masnoe, pirjanjem na vodi ili na malo ulja, kuhanjem u vodi ili na pari). Samo povremeno mogu se jesti slastice i tzv. fast food. Korisno je zamijeniti maslac s nezasienim margarinom kao i krute masti s nezasienim uljem za kuhanje.

Ograniite kolesterol u prehrani. Ogranienje kolesterola je na 300 mg, stoga izbjegavajte koncentrirane izvore kao to su meso, jaja i punomasno mlijeko i mlijeni proizvodi.

Riba a osobito masna iz hladnih mora sadri velike koliine jedinstvene viestruko nezasiene masti poznate kao "omega 3" koja smanjuje rizik od srane bolesti sniavanjem triglicerida. Riba i druga morska hrana jednom tjedno ili ee je povezana sa znaajnim smanjenjem rizika od srane bolesti.

Iako voe i povre (ukljuujui mahunarke kao to su soja, sojini proizvodi, graak, slanutak, grah i lea) nema znaajnijeg uinka na smanjenje LDL, ove grupe namirnica sadre antioksidante koji mogu zatiti LDL od "oksidacije". Antioksidanti sprjeavaju kolesterol da oteuje arterije. To su vitamini C, E i beta karoten. Oksidacija je proces stvaranja slobodnih radikala koji oteuju stanice zamjenom izgubljenih elektrona. Antioksidanti neutraliziraju slobodne radikale donirajui im potrebne elektrone. Oksidacija uzrokuje promjene na masnim kiselinama i LDL kolesterolu. Ove promjene omoguavaju stanicama krvnih ila da apsorbiraju masne kiseline i LDL kolesterol dovodei do izgradnje naslaga i suenja arterija.

Jedite hranu bogatu vlaknima. Vlaknasta hrana je vrlo vana jer sniava ukupni kolesterol. To se osobito odnosi na vlakna topiva u vodi, koja se nalaze u zobi-zrnu i branu, grahu, graku, smeoj rii, jemu, limunskom vou, jagodama i jabukama.

Koristite sojine proizvode. Sojini sastojci izoflavoni djeluju slino ljudskim hormonima koji reguliraju razinu kolesterola, stoga e koritenje soje reducirati ukupni kolesterol, LDL kolesterol i trigliceride a poveati HDL kolesterol.

Postoje dokazi uinkovitosti tvari poznatih kao "biljni steroli" na sniavanje LDL. Oni se danas dodaju margarinu, a prirodno ih ima u biljnim uljima (sezamovo, kukuruzno ili suncokretovo), sjemenkama i oraastim plodovima (sezamove, suncokretove, ljenjak), smeoj rii, zelenom graku i sojinim zrnima te u malim koliinama u vou i povru.

Na deklaraciji nekih namirnica moe se zapaziti oznaka "bez kolesterola" to znai da se radi o biljnom ulju (samo namirnice ivotinjskog podrijetla sadre kolesterol). To ne znai da takva namirnica nema zasienih masti. Mnoga ulja imaju jednostruko i viestruko nezasiene masti za koje se vjeruje da imaju prijateljski odnos prema srcu. To se osobito odnosi na jednostruko nezasiene masti. Takva ulja su maslinovo i suncokretovo.

Ako pijete alkohol, pijte umjereno. Umjerena konzumacija alkohola moe poveati nivo HDL kolesterola, to znai da umanjuje rizik od srane bolesti. Ogranienje se odnosi na 1 do 2 pia dnevno. Ako ne pijete nemojte ni poeti, no nemojte piti ni ako imate poviene trigliceride.

Vjebajte!

Prekomjerna tjelesna teina doprinosi visokom kolesterolu. Gubitkom tjelesne teine moete smanjiti kolesterol. Napravite vlastiti program vjebanja da smanjite tjelesnu teinu:

Izaberite aerobnu aktivnost. Ukljuite se u aktivnosti kao to su brzo hodanje, plivanje, jogging, vonja biciklom, etnja u prirodi i sl.

Odredite vrijeme i uestalost vjebanja. Postepeno vjebajte oko 30 do 45 minuta barem tri puta tjedno. Ako imate prekomjernu tjelesnu teinu ili ste neaktivni due vrijeme poveavajte aktivnost postepeno kroz nekoliko mjeseci. to je vea aktivnost, vei je gubitak teine.

Srodite se sa svojim programom vjebanja. Vjebajte redovito u isto vrijeme. Neka vam vjebanje bude zabavno, ako nije zabavno, neete osjeati potrebu da vjebate redovito. Vjebajte u drutvu odnosno u grupi ili poduzmite druge aktivnosti koje e vas odrati aktivnim.

Ne puite!

Ako puite, prestanite. Ako ne puite, nemojte ni poeti. Puenje oteuju zidove arterija inei ih sklonim taloenju masnih naslaga. Ako ste prestali puiti, HDL kolesterol e se moda vratiti na prijanju razinu.

Dijeta za snienje masnoa u krviitarice

Hrana koja se preporua: sve integralne itarice i njihovi proizvodi (brano, pahuljice, tjestenina) a osobito jeam, zob, ra i ria.Hrana koju treba izbjegavati: prena tijesta, lisnata tijesta.Mlijeko i mlijeni proizvodi, jajaHrana koja se preporua: obrano mlijeko, nemasni sirovi, nemasni fermentirani mlijeni proizvodi, bjelanjak.Hrana koja se moe jesti: polumasno mlijeko, sirovi s malo masnoa (Brie, Camembert, Mozzarella), dva cijela jaja na tjedan.

Hrana koju treba izbjegavati: punomasno mlijeko, vrhnje, punomasni sirovi.

Juhe

Hrana koja se preporua: bistre juhe od mesa ili povra, riblje juhe.

Hrana koju treba izbjegavati: guste, krem i masne juhe.

Riba i plodovi mora

Hrana koja se preporua: sva bijela i plava riba ( s rotilja, kuhana, dimljena, skinute koe napr. sa srdela), jakove kapice.

Hrana koja se moe jesti: riba prena u prikladnom ulju (vidi masnoe!), dagnje.

Hrana koju treba izbjegavati: ikra, kavijar, riba prena u neprikladnom ulju, kozice, rakovi, lignje, hobotnica, sipa.

Meso i mesne preraevine

Hrana koja se preporua: puretina, piletina, teletina, divlja, kuni, mlada janjetina.

Hrana koja se moe jesti: mrava govedina, unka-prut, janjetina (1-2 puta tjedno), telee ili pilee kobasice, jetra (2 puta mjeseno).

Hrana koju treba izbjegavati: patka, guska, sva vidljivo masna mesa, kobasice, salame, mesne pite, patete, koa peradi, slanina.

Masnoe

Hrana koja se moe jesti: suncokretovo, kukuruzno i maslinovo ulje, mekani nehidrogenizirani margarin na bazi ovih ulja.

Hrana koju treba izbjegavati: maslac, salo, svinjska mast, tvrdi margarini, hidrogenizirane masti.

Povre i voe

Hrana koja se preporua: svo svjee i smrznuto povre, posebno mahunarke (grah, lea, graak, mahune), krumpir kuhani ili peen u ljusci, svo svjee i sueno voe, konzervirano nezaeereno voe, oraasti plodovi (orasi, bademi, ljenjaci).

Hrana koja se moe jesti: krumpir pren u doputenom ulju (uklonite suvinu masnou upijajuim papirom), kikiriki, pistaciji.

Hrana koju treba izbjegavati: krumpir i povre preno u neprikladnom ulju ili masti, ips, zasoljevo konzervirano povre, soljeni oraii, indijski oraii.

Kolai i slastice

Hrana koja se preporua: kuhane slastice, voni kolai s malo masnoa, makrobiotiki kolai.

Hrana koja se moe jesti: kolai ili keksi pripremljeni s margarinom ili uljem.

Hrana koju treba izbjegavati: sladoled i puding od punomasnog mlijeka, preljevi na bazi vrhnja ili maslaca, okolada, industrijski kolai i keksi.

Napitci

Hrana koja se preporua: aj, filter ili instant kava, bezkalorijska bezalkoholna pia.

Hrana koja se moe jesti: vino ili pivo u umjerenim koliinama, napitci s nemasnom okoladom.

Hrana koju treba izbjegavati: okoladni napitci, bezalkoholna zaslaena pia kao coca-cola, pepsi-cola, fanta, mirinda i sl.

Zaini, preljevi

Hrana koja se preporua: zainske trave, mirodije.

Hrana koja se moe jesti: preljevi za salate s malo masnoe.

Hrana koju treba izbjegavati: masni preljevi za salatu, majoneza i sl.

Napomena

Hrana koja se preporua: ima malo masnoa i puno vlakana, redovito se nalazi u prehrani.

Hrana koja se moe jesti u umjerenim koliinama sadrava nezasiene masti ili manje koliine zasienih masti. S obzirom na to da se radi o dijeti s malo masti, ova je hrana doputena u malim koliinama.

Hrana koju treba izbjegavati: sadri dosta zasienih masti i / ili kolesterola.

Prilagoeno iz Preporuka Europskog drutva za aterosklerozu

Metaboliki sindrom

Definicija

Metaboliki sindrom je skup poremeaja koji ukljuuje poremeaj regulacije masti u tijelu, neosjetljivost na inzulin, povien krvni tlak i trbuni tip debljine. Bolesnici koji pate od ovog sindroma imaju povean rizik za obolijevanje od bolesti srca i krvnih ila te dijabetesa tip II. Vodee zdravstvene institucije nisu suglasne oko tone definicije ovog poremeaja. Amerika organizacija NCEP (National Cholesterol Education Programs) metaboliki sindrom definira postojanjem triju ili vise od slijedeih kriterija:

- razine glukoze na taste >/=6.1 mmol/L

- serumski trigliceridi >/= 1.7 mmol/L

- serumski HDL kolesterol < 1.04 mmol/L

- krvni tlak >/= 130/85 mm Hg

- opseg struka > 102 cm ili >94 cm kod mukaraca podlonih inzulinskoj neosjetljivosti

Svjetska zdravstvena organizacija definira metaboliki sindrom postojanjem poviene razine inzulina ili glukoze na taste [5.6-6.0 mmol/L]) zajedno s dva ili vise od slijedeih kriterija:

- debljina trbunog tipa

- poremeaj regulacije masti (dislipidemija)

- povien krvni tlak

Nazivi inzulinska rezistencija i sindrom x cesto se koriste za ovo stanje, a u zadnje se vrijeme cesto naziva i smrtonosni kvartet.

Povijest

Sredinom studenog 2000. godine u New Orleansu na znanstvenom simpoziju organizacije American Heart Association objavljeno je kako petina odraslih Amerikanaca boluje od tzv. metabolikog sindroma, tipinog za zapadni svijet. Sindrom se javlja u svim zemljama gdje stanovnitvo konzumira visok udio ugljikohidrata i zanemaruje tjelesnu aktivnost.

Uzroci

Znanstvenici raspolau dokazima o nasljednim i steenim uzrocima ovog sindroma. Steeni uzroci su:

- prekomjerna tjelesna masa

- tjelesna neaktivnost

- visok udio ugljikohidrata u prehrani (vise od 60%)

Nasljedni, genetski uzroci jo nisu precizno definirani.

Stres se smatra jednim od uzronika jer remeti hormonsku ravnoteu i poveava sklonost nakupljanju masnog tkiva u predjelu trbuha te s tim povezanih bolesti.

Prvi znak sindroma je debljina

Pretilost je karakteristina za ovaj sindrom te se radi o karakteristinoj, tzv. centralnoj pretilosti gdje se masno tkivo nakuplja uglavnom oko struka. Indeks tjelesne mase (dobije se dijeljenjem mase u kilogramima i visine u metrima na kvadrat - kg/m2) vei je od 30. Mukarci su skloniji centralnom tipu pretilosti te kod njih opseg bokova ne bi trebao prelaziti 102 cm, dok ene ne bi trebale imati opseg struka vei od 88 cm.

Slojevi masnog tkiva na trbuhu djeluju na vee izluivanje masnih kiselina u jetrenu cirkulaciju i porast koncentracije masnoa u krvi.

Sindrom moe uzrokovati dijabetes

Prva je posljedica metabolikog sindroma slabiji odgovor stanica na inzulin, hormon koji kontrolira razinu eera u krvi. Razvija se inzulinska neosjetljivost (rezistencija), eer ne moe ui u stanice pa raste razina eera u krvi. Raste i razina inzulina i stvara se zaarani krug koji prije ili kasnije dovodi do dijabetesa tipa 2. Kod ovih je pacijenata nedovoljno dobrog kolesterola u krvi, previsok je krvni tlak, cesto imaju poremeaje metabolizma urine kiseline te poremeaje zgruavanja krvi.

Ubojiti sindrom

Porast broja osoba s viestrukim poremeajima metabolizma doveo je do definiranja ovog sindroma i velikog zanimanja znanstvenika zadnjih nekoliko godina. Metaboliki je sindrom postao jedan od najvanijih uzroka ateroskleroze i posljedinih bolesti srca i krvnih ila: angine pectoris, sranog infarkta, bolesti perifernih krvnih ila. To je skup rizinih imbenika za razvoj ovih bolesti i njihov prvi vjesnik. Zadnja istraivanja pokazuju kako sredovjeni mukarci s ovim sindromom imaju vei rizik za umiranje ne samo od sranih bolesti ve i od drugih uzroka.

Poveana razina masti u cirkulaciji i povien krvni tlak dovode do odlaganja masnoa na krvnim ilama koje postaju tvrde te im se stanjuje lumen.

Poguban i za mentalno zdravlje

Dr. Raikkonen, Mathews i sur. nedavno su objavili povezanost metabolikog sindroma i mentalnih poremeaja: depresije, bijesa i napetosti. Istraivanje je pokazalo dvosmjerni tip povezanosti: osobe s metabolikim sindromom ee pate od depresije, nekontroliranog bijesa i napetosti; osobe koje nemaju metaboliki sindrom, a pate od ovih mentalnih poremeaja ee ga razvijaju. Stres se cesto spominje u povezanosti s metabolikim sindromom i tu je zanimljiv rezultat istraivanja po kojem su obrazovanije ene manje sklone obolijevanju od njega.

Procjena vlastitog rizika

Raunanjem indeksa tjelesne mase i mjerenjem opsega struka moe se procijeniti individualni rizik od metabolikog sindroma.

Indeks tjelesne mase se rauna tako da se podijeli masa u kilogramima I kvadrat visine u metrima (npr. ako ste visoki 180 cm, a teki 78 kg Vas raun glasi:

78/1.82 = 78/3.24 = 24 kg/m2

a Vas indeks tjelesne mase (BMI) iznosi 24.

BMI preko 25 pokazatelj je prekomjerne tjelesne mase.

Mukarcima opseg bokova ne bi trebao prelaziti 102 cm, dok ene ne bi trebale imati opseg struka vei od 88 cm.

Prevencija

Redovna tjelesna aktivnost iznimno je vana. Pola sata vjebanja svaki dan ili sat vremena svako drugi dan smanjuje rizik obolijevanja od niza bolesti. Brzo hodanje, biciklizam i tranje aerobne su aktivnosti koje se preporuuju. Vano je normalizirati tjelesnu masu i drati BMI ispod 25. Zdrava prehrana koja ukljuuje velik udio vlakana, mnogo voa i povra, kontrola krvnog tlaka te redoviti posjeti lijeniku smanjuju rizik.

Lijeenje

Osnovni terapijski ciljevi su:

- smanjenje prekomjerne tjelesne mase

- provoenje kontrolirane tjelesne aktivnosti

- lijeenje rizinih imbenika: povienog krvnog tlaka, sklonosti zgruavanju i poremeaja koncentracije masti (lipida) u organizmu

Nema nikakve sumnje da vjebanje moe lijeiti metaboliki sindrom: dobro je poznato da se vjebanjem moe djelovati na inzulinsku neosjetljivost koja je sr ovog problema. Vjebanje i mravljenje neizostavno iziskuju promjenu ivotnog stila i ustaljenih navika, ali zdravlje bi trebalo biti najvanije, zar ne? Ljudi su skloni izjaviti kako je zdravlje najvanije na svijetu. Ali kad je za zdravlje potrebno neto uiniti, obino se radi o razmiljanju u fotelji ispred TV kutije i smiljanju inteligentnih naina mravljenja bez promjene prehrambenih i foteljarskih navika.

Za postizanje ovih terapijskih ciljeva potrebna je suradnja s nekoliko lijenika i velika motivacija. Medicina jo nije toliko mona da bi se sve rijeilo s dvije ute tablete ujutro i dvije plave naveer.

Vjebanje ima dokazano pozitivan uinak na raspoloenje pa se njime osim metabolikog sindroma moe djelovati i na popratne mentalne poremeaje. Vjebanje je, dakle, klju za mentalno i fiziko zdravlje. Dodue vjebanjem vam se vjerojatno nee povisiti kvocijent inteligencije, ali nikad se ne zna cime e nas znanstvenici sutra iznenaditi.

Sva jela s malo masnoe nee vas spasiti od sranih bolesti. eer je, tvrde znanstvenici, postao nova masnoa.

Pokuavate paziti na svoje zdravlje? Jo prije nekoliko godina smanjili ste do maksimuma potronju zasienih masnoa. Nemate previe kilograma, ne puite. Ukratko, ne smatrate se osobom koja ima povien rizik od sranih bolesti. Slijedi razoaranje. Previdjeli ste sindrom X.

Uvod

Jetra krije tajnu sindroma

Okrenuti metaboliki prekida

Stop slatkiima i zaslaenim napicima

Jabuka dnevno...

Uvod

Ovaj lanak preuzet je iz najnovijeg broja "Doktora u kui". Ostali sadraj novog broja pogledajte na naim stranicama.

Naziv, koji je u kasnim 80-ima 20. stoljea iskovao Gerry Reaven sa Stanford University, zvui prijetee, i to s dobrim razlogom. Sindrom X je skrivena, ali po ivot opasna perverzija tjelesnog metabolizma, koja na kraju moe unititi svakoga tko ga ima.

Alarmantno je est. tovie, gomilaju se dokazi da sami sebe moemo dovesti u to stanje jednostavno - jedui. O tim dokazima i pravoj epidemiji sindroma X, piu u britanskom popularno-znanstvenom tjedniku New Scientist.

- Patimo od kroninog trovanja hranom - objanjava Werner Waldhausl, urednik strunog asopisa Diabetologia.

U dijelovima svijeta gdje hrana nije problem, treina stanovnitva moda je ve podlegla, a jo ih je mnogo na tom putu. Veina takvih ljudi nee znati da imaju bilo kakav problem, jer u ranim fazama bolest prolazi nezamijeeno. Ipak, svi su simptomi tu - povien krvni tlak, poviene razine triglicerida u krvi, te otpornost na inzulin, steena otpornost na vitalni tjelesni hormon koji kontrolira glukozu. A dijabetes i srane bolesti ekaju svakoga s tom grupom simptoma skupno nazvanih sindrom X.

- Ovaj je sindrom glavni uzrok bolesti krvnih ila srca - kae Reaven, iako nitko za sada ne moe biti precizan u odreivanju razmjera katastrofe.

Dakle, to izaziva sindrom X? Nakon desetljea istraivanja i ponekad vrlo estokih rasprava, novija istraivanja daju barem neke odgovore. Uobiajeni krivici svi su odavno poznati - debljina, tromost i obiteljska povijest bolesti.

Jetra krije tajnu sindroma

No, neke dobre vijesti o biokemiji sindroma X dolaze iz najnovijih istraivanja. to jedemo i kako jedemo moe napraviti razliku. Kljuno je otkrie da jetra krije tajnu sindroma X. Upravljanje ponaanjem tog organa moglo bi nas sauvati od opasnosti od sranih bolesti i dijabetesa. Druga je vijest da eer moe biti neprijatelj srce ba poput zasienih masnoa.

- Dugo znamo da su prehrana s puno masnoa znai loe vijesti. - kae Victor Zammit, voditelj stanine biokemije na Hannah Research Institute u Ayru u kotskoj - No, ne moramo jesti zasiene masnoe da bi nam tijelo bilo preplavljeno s tim opasnim molekulama.

Kako naa jetra ima posla s proizvodima probave, ona moe poplaviti krvotok sa smrtonosnim zasienim masnoama koje su ve u tijelu. Ono to ohrabruje jetru na takav rad, loe je poput loih masnoa samih.

Dokazi ukazuju da nain na koji jedemo moe dijelom objasniti zato raste broj sindroma X. Zammit vjeruje da preesto posezanje za hranom moe biti jedan od okidaa koji pretvara jetru u bezobziran stroj za izluivanje masnoe.

Evo kako ide pria. Svaki put kada jedemo, u krvotok se izluuje inzulin. Taj vitalni hormon, koji lue specijalne stanice u guterai, potie naa tkiva, posebice miie, da lakomo gutaju glukozu koja nakon jela putuje tijelom kroz krvotok. To je dobro, jer je previe glukoze u krvi opasna stvar. Naime, ona se moe zalijepiti na bjelanevine i sprijeiti ih da obavljaju svoj posao. Sljepoa, oteenja bubrega i amputacije mogu biti posljedica.

No, inzulin ima drugu vitalnu ulogu. Nakon jela, zaustavlja jetru u otputanju masnoa, potencijalnog metabolikog goriva u krvotok. Zato tada? Pokazalo se da su te masnoe, ako su predugo u krvi, opasne poput glukoze. Otputaju se kao trigliceridi, uz molekularnu pratnju poznatu kao very low density lipoprotein ili VLDL, izrazito lo oblik kolesterola. U krvi se biokemijski mijenjaju na takav nain da se lake mogu zalijepiti za zidove arterija. A jednom kada se arterije jako suze zbog masnih naslaga, srani udar nije daleko. Te masnoe su posebno nepoeljne u krvotoku odmah nakon jela, jer enzimi koji ih sigurno mogu ukloniti iz cirkulacije tada imaju drugog posla - bave se masnoama iz hrane koju smo upravo pojeli. Zammit i suradnici tek su nedavno otkrili kako taj proces moe krenuti krivo - zasad samo na takorima.

Zammit vjeruje da put prema sindromu X poinje s estim uzimanjem slatkih, visokoenergetskih grickalica, to izlae jetru inzulinu na dulji rok, bez pristojne stanke za odmor.

Okrenuti metaboliki prekida

U istraivanjima na laboratorijskim takorima, znanstvenici su utvrdili da inzulin, kada je predugo prisutan, okree metaboliki prekida u jetri koji je onemoguava da sprijei izluivanje triglicerida. Umjesto toga, inzulin potie jetru da otputa jo vie triglicerida noenih unutar VLDL molekula. Zammit vjeruje da se isti proces dogaa i kod ljudi.

To je zao krug. Viak triglicerida ini da miine stanice postanu otporne na inzulin, mijeajue se sa signalnim putovima koji im normalno omoguavaju da pokupe glukozu iz krvi. Kao posljedica, mora se izluiti vie inzulina i potpuno razvijen sindrom X je tu.

Napokon, masne stanice, bombardirane dodatnim kalorijama koje trebaju spremiti u obliku triglicerida i glukoze, takoer postaju otporne na inzulin. U zavrnom zaokretu, prenatrpane masne stanice preplavljuju krv masnim kiselinama koje poinju unitavati stanice to proizvode inzulin u guterai. Razine inzulina tonu, glukoza se nakuplja u krvi i meu obrocima, i dobiva se dijagnoza dijabetesa tip 2. Ako pacijent ne promijeni prehranu i ne izgubi viak kilograma, nastavlja se unitenje stanica koje lue inzulin. Na kraju, nune su injekcije inzulina da se pacijent odri na ivotu.

To je zastraujui scenario, no mnogo se toga moe uiniti. Primjerice, moemo vjebati da bismo koristili koliko god je mogue vie miia i pomogli da iskoriste dodatno masno gorivo.

Novo istraivanje fiziologinja Christine Koutsari i Adrianne Hardman s University of Loughborough, otkriva da umjereno svakodnevno vjebanje moe sprijeiti dramatino poveanje triglicerida u krvi, kakvo se dogaalo kada su zdravi dobrovoljci u istraivanju jeli hranu bogatu eerom.

No, Zammit preporuuje jo neto - da jedemo rijetko - ostavljajui etiri do pet sati izmeu obroka i izbacujui grickalice. Smatra da je naa jetra osposobljena da se nosi s rjeim obrocima. Dva na dan bolja su nego stalno grickanje.

Moramo paziti na to kada jedemo, kao i na to to jedemo. Neke namirnice mogu poveati izluivanje masnoa iz jetre i imaju jednak poguban uinak kao zasiene masnoe same. Previe alkohola, primjerice vie od ae ili dvije vina dnevno, potie jetru na izbacivanje masnoa koje pomau nastanku sranih bolesti.

Veliko iznenaenje su zakljuci istraivanja da i slatka hrana moe biti jednako tetna kao masnoe i alkohol.

- Hrana s mnogo fruktoze, a to ukljuuje i obini eer koji je dijelom fruktoza, moe biti jednako loa kao zasiene masnoe. Obje vrste hrane kraljevska su cesta za sindrom X. - tvrdi Zammit.

Trigliceridi zbog previe fruktoze

Tijekom prolog desetljea razna istraivanja ukazala su na injenicu da se tijelo fruktozom bavi znaajno drugaije nego s jednostavnom glukozom. Ono to je zabrinjavajue je da je fruktoza selektivno skrenuta prema jetri, te stvaranju masnoa. Za poetak, ona se metabolizira u jetri kako bi osigurala jedan o graevnih blokova triglicerida. No, ako je prehrana bogata fruktozom, ona i stimulira jetru da lui te opasne trigliceride, na podjednak nain kao bombardiranje jetre inzulinom.

- Fruktoza moe voditi otpornosti na inzulin u miiima, prvom koraku prema sindromu X - kae Zammit.

Ne slau se svi da je fruktoza opasna. Neki kau da je nema dovoljno u prehrani da bi mogla imati kakav zamjetan uinak. No, mnotvo istraivanja na ivotinjama podupire ideju o opasnoj fruktozi. Kada su znanstvenici hranili laboratorijske takore fruktozom, u razinama usporedivim s onima u ljudskoj prehrani, glodavci su razvili otpornost na inzulin, ak i kada su ostali mravi.

Prole godine, znanstvenici s Univeristy of Toronto u Kanadi, hranili su sirijske zlatne hrke hranom bogatom fruktozom. Ti hrci, naime, imaju metabolizam masnoa slian ljudskom. U nekoliko tjedana hrci su razvili sindrom X, ukljuujui visoke razine triglicerida i inzulina.

Prole su godine, pak, objavljeni rezultati znaajnog istraivanja o uincima fruktoze na ljude. Kliniki nutricionist John Bantle i suradnici s University of Minnesota u Minneapolisu, osmislili su za 24 zdrava dobrovoljca jelovnik u kojem je 17 posto ukupne energije potjecalo od fruktoze. Postotak zvui jako visok, no Bantle kae da najmanje 27 milijuna Amerikanaca toliko fruktoze uzima svakodnevno.

ta je holesterol?

Holesterol je normalni sastojak krvne plazme i tkiva (posebno ui i nerava). Holesterol je nerastvorljivi lipid iji je molekul sastavljen od sterolnog jezgra i ne sadri ni jednu masnu kiselinu, a ima jednu OH grupu koja omoguava emulgovanje masti u vodi. Jezgro se sastoji iz 17 C atoma u prstenastom jezgru i bonog lanca koji se sastoji iz 8 C atoma. To je najrasprostranjeniji steroid u organizmu. Prisutan je u slobodnom i vezanom obliku (esterifikovan sa masnim kiselinama, i to najee sa linolnom-75 %). Esterifikacija se vri enzimom LHAT (lecitin-holesterolacil transferaza).

Back to top

Kako se stvara holesterol?

Hranom ga unosimo preko ivotinjskih namirnica (junetina, iznutrice, jaja) i kao takav naziva se egzogeni holesterol. Proseno se dnevno unese 500-1000 mg egzogenog holesterola. U telu se takoe sintetie i to je endogeni holesterol koga uglavnom sintetie jetra i crevna sluzokoa. Sintetie se dva do tri puta vie nego to se unosi hranom.

Back to top

Zato nam je potreban holesterol?

S obzirom da se moe sintetisati u telu holesterol nije esencijalna supstanca, meutim ipak je vaan zbog brojnih funkcija koje obavlja u organizmu:

sastavni je deo strukture membrana u svim elijama tela;

osnovni je sastavni deo ui, vitamina D i hormona (adrenalina i steroidnih hormona kao i seksualnih hormona (estrogena i testosterona);

pomae apsorpciju masnih kiselina (esterifikovani holesterol-70 %);

esterifikovan holesterol transportuje masne kiseline cirkulacijom;

titi kou od isparavanja (precipitira se u ronatom delu koe);

U veim koliinama holesterol se depunuje u nervnom tkivu, utom telu i kori nadbubrega. Takoe, se nalazi u krvi i ui. Prvi put je izolovan iz unog kamenca, pa odatle potie i njegov naziv.

Back to top

ta se deava sa holesterolom u naem organizmu?

Unet hranom, apsorbuje se preko crevne sluzokoe (ileum), a zatim limfnim sistemom holesterol dolazi do Ductus Toracicusa (najvei limfni sud) do venske krvi. Holesterol koji je unet hranom obino je vezan za masne kiseline (esterifikovan holesterol) i masne kiseline se moraju odstraniti pre apsorpcije enzimima u tankom crevu. Ne apsorbuje se sav holestreol unet hranom. To varira od osobe do osobe i kree se od 25-75 % (55 % prosek). Emulguje se u tankom crevu pod dejstvom unih soli na micele. Isto se deava i sa trigliceridima (glicerolom i masnim kiselinama). Trigliceridi i holesterol estri nisu rastvorljivi u vodi, oni se vezuju za fosfolipide i proteine i stvaraju lipoproteine (koji su rastvorljivi u vodi). Oni se sintetiu ne samo u elijama creva, ve i u jetri. Lipoproteini se razlikuju po tome koliko sadre triglicerida, holesterola, fosfolipida i proteina, kao i po tipu proteina.

Back to top

uli ste za HDL i LDL (ta je "dobar", a ta "lo" holesterol?)

LDL holesterol se jo naziva i "lo holesterol" jer on prenosi 75 % masti (50 % holesterola) krvi i glavni je nosac holesterola. HDL holesterol, koji se jo naziva "dobar holesterol" sadri 50 % proteina i samo 20 % holesterola. LDL nosi holesterol u krvne sudove, izazivajui stvaranje ateromatoznog plaka i razvoj sranih oboljenja. Suprotno tome HDL uklanja holesterol iz krvnih sudova i nosi ga prema jetri gde se on putem ui izbacuje iz organizma. Znai da HDL prenosi "lo holesterol iz cirkulacije u jetru, i time isti krv od loeg holesterola i spreava pojavu ateroskleroze.

HDL holesterol osoba moe voljno da povea:

prestankom puenja

upranjavanjem fizike aktivnosti

Na vrednosti HDL-a utie pol (ene ga imaju vie jer estrogen utie na njegovo poveano stvaranje) i nain ishrane.

Smatra se da male koliine alkohola utiu na povisenje HDL-a, ali obzirom na druge tetne posledice alkohola bolje je upranjavti zdravu ishranu i fiziku aktivnost.

Back to top

ta su hilomikroni?

Put holesterola u organizmu zavrava se hilomikronima. To su najvee estice lipoproteina (750-1200 Angstrema) i oni prenose egzogene lipide (naroito trigliceride) iz creva u druge organe, zaobilazei jetru.

Hilomikroni sadre najvie triglicerida, zatim fosfolipida, holesterola, a najmanje proteina. Oni odlaze u limfne sudove, D. toracicus, a odatle u krv. Na tom putu hilomikroni odaju trigliceride miiima i masnim elijama. Hilomikroni se kratko zadravaju u cirkulaciji, svega nekoliko asova posle jela (est sati). Brzo se uklanjaju iz plazme jer dolaze u dodir sa lipoproteinskom lipazom. To je enzim ije luenje omoguava insulin i glukoza, a aktivira ga heparin.

Apsorpcija holesterola iz hrane je u crevima bra nego od uklanjanja holesterola iz krvi, zbog ega nije preporuljivo jesti masnu hranu 6-12 sati pre vaenja krvi. Pod dejstvom lipoproteinske lipaze (LP) hilomikron gubi masne kiseline koje se oslobaaju u perifernu cirkulaciju, gde se koriste kao izvor energije i sintezu drugih lipida. Ostatak hilomikrona (hilomikron koji je izgubio deo lipida na svom putu-remnans) odlazi u jetru. U sluaju nedostatka lipoproteinske lipaze nastaje hilomikronemija. U jetri se od ostataka hilomikrona sintetie endogeni holesterol, tj. lipoproteini koji se po gustini dele na: HDL (High Density Lipoprotein), LDL (Low Density Lipoprotein) i VLDL (Very Low Density Lipoprotein).

Back to top

ta biva sa vikom holesterola?

Holesterolske estice (LDL cestice) delimino odstranjuju hepatociti, ali glavnu ulogu imaju LDL receptori smeteni na povrini elije. LDL estica biva uvuena do lipozoma elije, a receptor se odvaja i kree prema membrani da preuzme nove LDL estice. LDL estica po odvajanju od receptora nastavlja kretanje dublje u eliju i Apo protein se razgrauje na aminokiseline, a estri holesterola se hidrolizuju, oslobaa se holesterol koji slui:

za izgradnju elijske membrane;

reesterifikuje se;

skladiti se u eliji;

napusta eliju (u hepatocitima za sintezu ui);

Koliina holesterola koja e se nai u eliji odreena je brojem LDL receptora to se odvija na principu negativne povratne sprege. Poveana koliina holesterola u eliji spreava sintezu LDL receptora, a smanjena koliina holesterola u eliji nastaje inhibicijom stvaranja LDL receptora. Prema tome LDL receptori su odgovorni za odstranjivanje LDL holesterola iz plazme, a broj LDL receptora je klju za regulaciju LDL holesterola u plazmi.

Brown i Goldstain su 1986. godine dobili Nobelovu nagradu za otkrie lipoproteinskih receptora na membrani jetrinih elija koji odstranjuju holesterol iz cirkulacije i inhibiu sintezu holesterola u jetri. Takoe su otkrili da ako neka osoba ima manje receptora nego to je uobiajeno ili su oni manje osetljivi, nivo holesterola u krvi se poveava. Smatra se da je broj ovih receptora nasledan. Prema tumaenju ovih naunika nivo holesterola u eliji regulie se pomou tri mehanizma:

inhibie stvaranje enzima (hidroksimetilglutaril koenzimA reduktaze) za stvaranje endogenog holesterola;

stimulie enzim (acilholesterolaciltransferaza) i tako nastaju holesterolski estri;

holesterol u eliji pokree feet back mehanizam tako da elija prestaje da stvara nove receptore i time se prekida ulaz egzogenog holesterola u eliji;

Drugi istraivai smatraju da odstranjivanje holesterola iz cirkulacije zavisi da li receptori prepoznaju lipoproteine to zavisi od specifinog proteina koji nose.

LDL estice se uklanjaju iz cirkulacije:

autoregulacijom (80 %), tj. na osnovu tri gore pobrojana mehanizma. To se odvija najee u elijama jetre, nadbubrega, gonada, tj. organa koji se aktivno dele i imaju izuzetno velike potrebe u holesterolu, a ujedno i najvei broj receptora na svojim membranama;

Alternativni put "Skavenger" puta ili tkz. receptora istaa. elije koje koriste ovakav nain uzimanja holesterola nisu zatiene od njegovog prekomernog nagomilavanja (glatke miine elije, endotelne elije i makrofagi), a to su elije koje imaju znaajnu ulogu u aterogenezi;

Opasnost od nagomilavanja holesterola u elijama postoji u situacijama kada ne postoje receptori, kao to je sluaj u porodinoj hiperholesteronemiji ili kada je ishrana bogata mastima i holesterolom.

Back to top

ta utie na poveanje holesterola u krvi?

Faktori koji utiu na koncentraciju holesterola u plazmi:

Preteran unos holesterola u dnevnim obrocima

Povean unos zasienih masnih kiselina u dnevnom obroku (masne kiseline se deponuju u jetri i stvara se vie acetil-koenzima A koji je, kao to smo rekli, glavni faktor za sinetezu holesterola

Nezasiene masne kiseline neznatno smanjuju koncentraciju holesterola;

Nedostatak tiroksina poveava koncentraciju holesterola (hiperholesterolemija kod hipotireoze);

Estrogen smanjuje, a androgeni poveavaju nivo holesterola u krvi;

Back to top

Prevencija holesteronemije

Prestanak puenja

Adekvatna ishrana

Fizika aktivnost

Lekovi

Vitamini

Umereno uzimanje alkohola

Adekvatna ishrana

Smanjiti ukupni energetski unos

Masti ograniiti na 30 % ili manje od ukupnog kalorijskog unosa (50-67 g masti dnevno u dijeti od 1500-2000 kCal)

Zasiene masne kiseline treba da ine 8-10 % u odnosu na ukupnu koliinu masti (15-23 g)

Polinezasiene masne kiseline treba unositi 10 % (15-23 g)

15 % mononezasienih masnih kiselina (15-33 g)

holesterol smanjiti na manje od 300 mg dnevno

2.4 g soli dnevno

ugljeni hidrati (kompleksni) treba da budu zastupljeni 55-60 % ukupne energetske vrednosti

antioksidansi (beta karotin, vitamini C i E)

poveati unos dijetnih vlakana

umerene doze alkohola (120 g vina, 360 g piva ili 25 g viskija)

Danas se zna da ukoliko se eli sniziti vrednost holesterola u krvi manje je znaajno smanjenje holesterola u hrani, dok je daleko vanije smanjiti ukupan kalorijski unos, a posebno unos zasienih masnih kiselina (stearinska i palmitinska). Ranije se smatralo da izbegavanje jaja, naroito umanca (jedno jaje 275 mg holesterola) moe doprineti smanjenju ukupnog holesterola. S obzirom da znamo da se holesterol unet hranom (egzogeni) ne iskoriava u potpunosti, kao i da dugotrajan nedostatak hranljivih materija iz umanceta dovodi do makularne degeneracije i remeti funkciju vida preporuke od jednog do tri jaja nedeljno poveane su na 3-4 jaja.

Back to top

Koliina holesterola u 100 g namirnice

Digerica pilea500mg

Digerica telea370mg

Jaje (tvrdo kuvano)274mg

Digerica svinjska260mg

Morski rakovi195mg

Svinjsko meso121mg

Hamburger120mg

Sir Gauda114mg

Slatka pavlaka111mg

Krem sir110mg

Sir Cheddar105mg

Majonez105mg

Govei odrezak101mg

Virle (pilee meso)100mg

Slanina93mg

Piletina (batak)91mg

Piletina (belo meso)69mg

koljke67mg

Kisela pavlaka (20 %)66mg

Sardine61mg

Pikote60mg

Pateta, svinjska50mg

Sladoled44mg

Tunjevina31mg

Mleko 3.3 % mm14mg

Jogurt13mg

POVEANE MASNOE - OPASNOST ZA ZDRAVLJE

Povien nivo masnoa u krvi poveava mogunost za nastanak infarkta srca, modanog udara, a moe se preduprediti pravilnom ishranom, veim fizikim aktivnostima i naputanjem loih navika - puenja i konzumiranja alkohola

Tokom sistematskih pregleda zaposlenih u JKP "istoa", kao i u svakodnevnom radu sa pacijentima, uoen je u velikom broju sluajeva poremeaj masnoa u krvi. S obzirom da takav poremeaj ne izaziva bol, ovek i ne zna da on postoji. No, dobro je znati da poremeaj masnoa dovodi do pojave arterioskleroze, odnosno zakreavanja krvnih sudova, to je uzrok opasnih oboljenja. Do zakreavanja krvnih sudova najpre dolazi u onim delovima tela koji najvie rade, a to su srce i mozak. Kada se to deava u srcu, tada dolazi do loe cirkulacije u tom vitalnom organu i nastanka angine pektoris, koja se moe leiti. Ukoli ko se ne lei, moe da dovede do infarkta srca, koji esto zavrava smru. Ako dolazi do zakreavanja krvnih sudova u mozgu, kod tih osoba se u poetku javlja zaboravnost, nemogunost pamenja, moe da doe do zaepljenja krvnog suda ili do njegovog pucanja, kada nastaje modani udar. Modani udar se takoe esto zavrava smru, a ako ne - tada ostaju tee posledice u vidu oteanog hodanja i funkcionisanja uopte, odnosno naruavanja radne i ivotne sposobnosti.

Pravilnom ishranom preduprediti poremeaj masnoa

Prema reima prim. mr sci. dr Amalije Tarnocki iz ambulante medicine rada Doma zdravlja "Novi Sad", veoma je vano znati kolike su normal ne vrednosti masnoa u krvi, koje namirnice sadre manje masnoa i kako treba da se hranimo, jer se poremeaj masnoa moe preduprediti pravilnom ishranom.

- U krvi postoji izvesni deo masnoa (holesterola) koje su potrebne za izgradnju elijskog zida naih tkiva, zatim za izgradnju D vitamina, nekih hormona i sokova za varenje. Masnoe (holesterol i trigliceridi) dospevaju u krvotok iz creva vezu jui se za belanevine - da bi se lake transportovale. Ako jedemo hranu koja sadri mnogo hole sterola, on e se vezivati za belanevine i tada e u krvotoku biti mnogo loeg holesterola koji prouzrokuje zakreavanje krvnih sudova. Ako je osoba uz to jo i pua i boluje od eerne bolesti, ili se malo kree, proces zakreenja krvnih sudova e biti bri - naglaava dr Tarnocki.

Ukoliko je poremeaj masnoe blago izraen, tada pravilnom ishranom moe da se pobolja stanje. No, ako je poveanje dva pu ta vee od normale, u tom sluaju, uz odreen reim ishrane moraju da se uzimaju i lekovi za regulisanje masnoa.

Kako treba da se hranimo

Pravilna ishrana podrazumeva korienje crnog hleba umesto belog zato to crni sadri mnogo zrnevlja koje u cre vima zadrava masnoe, te one ne ulaze u krvotok. Pravilno se hraniti znai jesti svee voe i povre, jer ono ne sadri holesterol, a njihova vlakna blokiraju masnoe u crevima.

Treba izbegavati slatkie, med, torte, okoladu, pekmez... jer su puni triglicerida koji prelaze u holesterol. Ne treba jesti svinjsko meso, niti svinjsku mast jer su oni puni "tekih" masnoa koje se ne mogu svariti. U jelovnik treba unositi ribu, ivinsko meso, jagnjetinu i ee jesti bareno nego peeno. Izbegavati testo, krompir ili ne treba jesti krompir i hleb istovremeno.

Normalne vrednosti masnoa u krvi

Ukoliko se pri pregledu krvi utvrdi vrednost triglicerida do 1,7 m.mol/litar, holesterola do 5,2 m.mol/litar, HDL holesterola od 0,97 do 1,50 m.mola/litar i LDL holesterola do 3,0 m.mol/litar, znai da je rezultat uredan i da su naene vrednosti u granicama normale. Ukoli ko su vrednosti poviene, radi se o poremeaju masnoa, a jedino HDL holesterol ne sme biti ispod 0,97 m.mol/litar, jer tada ovaj dobri holesterol ne obavlja svoju zatitnu funkciju.

Najvie holesterola u ureoj digerici

Da bi se stekla slika o masnoi hrane evo nekoliko primera o sadraju holesterola u 100 grama pojedinih namirnica:

Svinjska digerica 500 mg holesterola

Svinjsko peeno meso171 mg

Slanina105 mg

Jaje 274 mg

uretina peena100 mg

urea digerica 626 mg

Pastrmka 50 mg

aran 92 mg

Jagnjetina peena 78 mg

Teletina peena155 mg

Pirina , kupus , beli i crni luk , kao i paradajz , ne sadre holesterol

Mukarci

Koji kilogram manje i malo vie sporta: pravi lek protiv hipertenzije

Tajne zdravog srca

Danas je nauka toliko uznapredovala da oni s povienim krvnim pritiskom mogu da ive bez problema, ali naravno uz neka pravila. Nedavno je ameriki Nacionalni institut za zdravlje prikupio sva biomedicinska istraivanja na ovu temu i izdao neku vrstu vodia za ivot s visokim pritiskom. Po njihovim reima, ovaj poremeaj moe veoma lako da se dri pod kontrolom. Ako bolest nije teka i nije uzela maha, onda je dovoljno samo promeniti loe navike, a kada to ne pomogne, onda treba pribei lekovima.

Svaki dan malo sporta

Bavljenje fizikim vebama iri krvni sudove, a time se smanjuje pritisak za 8-10 mm ivinog stuba. "Idealni sportovi za one koji pate od visokog pritiska su tranje, plivanje i bicikl: treniraju srce i krvne sudove bez mnogo napora". Ali ako niste skloni ovim sportovima, dovoljno je da hodate 30 minuta ali brim korakom.

"Uradite to bar tri puta nedeljno. Idite tada na posao peice, ako moete, ili jedan deo puta. Izbegavajte sportove koji zahtevaju veliki napor kao to su bodi bilding, jer optereuju srce", preporuuje doktor Margonato.

Kontroliite teinu. Oni koji pate od povienog krvnog pritiska moraju da se vrate na normalnu telesnu teinu i da je odravaju. Svako mravljenje od 2-3 kilograma smanjuje pritisak: 4-5 mm ive maksimalno se spusti, a minimalno za 2-3 mm. "Mravljenje je veoma vano", kae Alberto Margonato, kardiolog s amerikog Nacionalnog instituta za zdravlje. "Kada se ugojimo, menja nam se metabolizam, a jedna od posledica je esto hipertenzija, a mogu nastati i drugi problemi. Moe da se javi, na primer, dijabetes, a isto tako u krvi se poveava holesterol i druge tetne masnoe, kao to su trigliceridi".

Ishrana. Koja je najbolja hrana, ta koja moe da se izbori sa hipertenzijom? Pre svega to je povre, kuvano i sirovo: potrebno je da dnevno pojedete makar 200 g povra. Toj koliini povra treba dodati 100 g sveeg voa. Preporuuju se svakodnevno i mleko ili jogurt, ali oni sa najmanje masnoa. Sirevi nisu zabranjeni, ali pod uslovom da se izberu oni nemasni, a tih ima.

Ugasite cigaretu

Osobe s visokim pritiskom morale bi obavezno da prekinu s puenjem. "Cigareta predstavlja istovremeno vie problema", poruuje dr Margonato. "Pre svega oteuje zidove krvnih sudova, pa se masnoe, kao to je holesterol, mnogo lake zakae i taloe na zidovima krvnih sudova i izazivaju tako opasnu aterosklerozu.

Zatim se poveava koagulacija krvi i rizik da se pojave trombi u krvnim sudovima. Na kraju, cigareta smanjuje koliinu dobrog holesterola Hdl i poveava brzinu otkucaja srca, a to stvara probleme na koronarnim arterijama".

Lekovi. Ako i pored svih predostronosti pritisak ne spada, onda pribei lekovima, ali paziti da se uzimaju najnoviji koji ne oteuju bubrege i mozak.

Zabranjeni su pavlaka i kajmak. A meso je najbolje pilee ili uree i to uglavnom bela mesa, najsiromanija su masnoama.

Smanjite so. Ko jede dosta slano u proseku ima vii pritisak za 7-12 mm ivinog stuba, u odnosu na one koji paze. "Natrijum koji se nalazi u soli ini da organizam zadrava vie vode od normalnog. To poveava koliinu tenosti koja cirkulie u krvnim sudovima i eto pritiska", objanjava doktor Margonato. Prava doza soli, pored koliine koja se unosi namirnicama, ne sme da pree 4-5 g dnevno. ta uiniti da se ne pretera sa solju? Potrebno je nauiti da se jela zaine na drugi nain a ne samo solju. Recimo salatu ne bi trebalo soliti, ali je zainiti meavinom ulja, limuna i aromatinim travama, kao to su miroija, perun, origano, ili je jednostavno preliti jogurtom.

Za letnje vruine veoma osveavajue. Biber, alfija, perun i druge trave uinie meso ukusnim i bez soli, pogotovu to u mesu ve ima soli. Ako ve ne moete da se odreknete veoma slanih jela, onda koristite dijetetsku so iz apoteke.

Savet: najbolje bi bilo da potpuno izbacite namirnice kao to su suhomesnati proizvodi, kockice za supu i kekseve, jer su puni natrijuma.

etogena dijeta

Prehrana se spominje kao lijek za epilepsiju jo u Hipokratovim zapisima gdje je opisano potpuno izlijeenje oboljeloga od epilepsije uz pomo potpunog suzdravanja od jela i pia.

to je ketogena dijeta?

Kako djeluje ketogena dijeta?

Kome se preporuuje?

Kako izgleda jelovnik ketogene dijete?

Vrlo je vano provoditi dijetu pod strogim nadzorom lijenika i dijetetiara jer i najmanja odstupanja mogu biti uzrokom neeljenih uinaka.

Nedostaci ketogene dijete

to je ketogena dijeta?

Ketogena dijeta je nain prehrane koji podrazumijeva visok unos masti te nizak unos ugljikohidrata i proteina. Cijeli niz istraivanja ukazao je da dijeta siromana ugljikohidratima moe biti znaajna pomo u terapiji epilepsije, posebice u djejoj dobi.

Ideja o primjeni prehrambenih intervencija u terapiji epilepsije rodila se 1920.-ih godina kada je otkriveno da gladovanje moe ublaiti ili u potpunosti ukloniti pojavu epileptikih napadaja. Popularnost prehrane zasjenilo je otkrivanje lijekova novih generacija, meutim dijetoterapija epilepsije doivljava svoju ponovnu potvrdu sredinom devedesetih godina dvadesetog stoljea.

Klasina ketogena dijeta temelji se na tono odreenom omjeru masti i ugljikohidrata koji je obino 2:1 ili ak 4:1. esto se prehrana planira i u ovisnosti o vrsti masti te su u nekim sluajevima primarni izvor masti srednjelanani trigliceridi - MCT. U poslijednje vrijeme sve su popularnije dijete koje obiljeava nizak unos ugljikohidrata, i u populaciji zdravih osoba, te se kao blai oblik ketogene dijete koristi ak i kontroverzna Atkinsova dijeta koja je primarno namijenjena za mravljenje.

Kako djeluje ketogena dijeta?

Prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata u organizmu izaziva neke od uinaka gladovanja. Tijekom gladovanja, prvo se troe uskladitene rezerve glukoze (koja potjee iz ugljikohidrata unesenih hranom) kao izvor energije za odravanje normalnih tjelesnih funkcija. Nakon to se iscrpe rezerve eera, tijelo posee za uskladitenom masti kao alternativnim izvorom energije. Uslijed ovog procesa dolazi do stvaranja ketonskih tijela - tvari koje nastaju u metabolizmu masti, a mnogi vitalni organi u naem tijelu mogu ih koristiti kao izvor energije. Uz to to osiguravaju energiju za miie i mozak, ketoni pomau u otklanjanju epileptikih napadaja u odreenim sluajevima i najee kod djece.

Kome se preporuuje?

Lijenici obino preporuuju ketogenu dijetu za djecu koja ne reagiraju adekvatno na razliite terapije lijekovima. Posebice se preporuuje djeci oboljeloj od sindroma Lennox-Gastaut.

Ketogena dijeta se rijetko primjenjuje u odrasloj dobi. Studije s odraslim uesnicima ne daju niti priblino dobre rezultate u odnosu na studije s djecom. Razlozi ovakvog razliitog djelovanja kod djece i odraslih su nejasni.

Kako izgleda jelovnik ketogene dijete?

Vrlo je vano provoditi dijetu pod strogim nadzorom lijenika i dijetetiara jer i najmanja odstupanja mogu biti uzrokom neeljenih uinaka.

U najnovijem broju asopisa The Lancet Neurology (srpanj 2004), dr. Eric H. Kossoff iz bolnice Johns Hopkins, Baltimore, SAD, opisuje dijetu koja se ve cijelo desetljee prakticira u njegovoj matinoj instituciji.

S dijetom se zapoinje u bolnici, a dan prije zaprimanja dijete treba 24 sata konzumirati prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata te naveer poinje postiti. Slijedei dan dijete se zaprima u bolnicu te se nastavlja s postom koji obino traje 38 sati bez prestanka. Pritom se pazi na adekvatan unos vode i prate se potrebni biokemijski parametri. Nakon toga, provjerava se prisustvo ketona u urinu, te se poinje uvoditi ketogena dijeta. Dijete boravi u bolnici 5 dana, a tijekom njegova boravka roditelji prolaze edukaciju o principu ketogene dijete, nainu mjerenja ketona u urinu i drugim potrebnim detaljima.

Namirnice koje su zastupljene kod ovakvog naina prehrane bogate su mastima i siromane ugljikohidratima. Konzumiraju se namirnice poput maslaca, vrhnja, ulja i jaja u viim koliinama kako bi se zadovoljio visok unos masti. Osnovni izvori proteina su riba, meso i sir, a uz glavne obroke serviraju se male koliine voa i povra. itarice su zastupljene u vrlo malim koliinama.

Kod prehrane koja ukljuuje MCT (srednjelanane trigliceride) kao osnovni izvor masti, umjesto znaajne koliine namirnica bogatih mastima, hrani se dodaje pripravak MCT ili komercijalna formula. Takva vrsta masti bre se apsorbira i bre izaziva stanje ketoze. Budui da ovakav tip dijete dozvoljava malo vii unos ugljikohidrata, djeci je organoleptiki prihvatljivija nego klasina dijeta s visokim unosom masti i niskim unosom ugljikohidrata.

Multivitaminsko - mineralni pripravci esto se dodaju ovakvoj prehrani, budui da je sa zadanim ogranienjima teko izbalansirati jelovnik koji bi osigurao sve potrebne nutrijente.

Vrlo je vano provoditi dijetu pod strogim nadzorom lijenika i dijetetiara jer i najmanja odstupanja mogu biti uzrokom neeljenih uinaka.

Istraivanja su pokazala da se ketogena dijeta moe koristiti za smanjenje ili prevenciju epileptikih napadaja i da moe biti vrlo uinkovita. Moe se koristiti uz terapiju lijekovima ili kao alternativna metoda lijeenja. U vie od polovice djece koja iskuaju ketogenu dijetu uoeno je 50 postotno smanjenje broja napadaja, a u neke djece napadaji u potpunosti izostaju. Istodobno je uoeno znaajno poboljanje budnosti i svjesnosti.

Nedostaci ketogene dijete

U svjetlu dananjih preporuka lijenika i nutricionista o koristi niskog unosa masti, namee se pitanje o dugoronim posljedicama koje bi ovakav nain prehrane mogao izazvati. Poznato je da povien unos zasienih masti uzrokuje kardiovaskularne bolesti, te poveava opasnost od pretilosti i dijabetesa.

Vaan segment u provoenju dijete ini neprestano praenje razina kolesterola i triglicerida u krvi. U djece kod koje se pokae znaajan porast ovih parametara, treba razmotriti promjene udjela proteina i masti te dati prednost nezasienim mastima, poput maslinovog ulja, masne ribe i oraastih plodova.

Prilikom uvoenja dijete ponekad se javljaju munina i konstipacija, ali se ti simptomi s vremenom povlae. U periodu navikavanja na dijetu mogu se javiti i pospanost i nemir.

Rijetko se mogu javiti komplikacije poput zaostajanja u rastu zbog nutritivnih deficita ili nakupljanja urine kiseline u krvi to moe izazvati nastanak bubrenih kamenaca. Vrlo rijetko moe doi i do opasne komplikacije - upale pankreasa.

Iako se sve spomenute komplikacije javljaju rijetko, one samo ukazuju na vanost strunog nadzora ketogene dijete.

Dosadanja saznanja i pretpostavke treba dobro odvagnuti prije nego to se odluimo za ovakav nain terapije. Ipak, injenica da prehranom moda moemo utjecati na tijek i ishod ove neugodne bolesti djeluje ohrabrujue i ne treba je zanemarivat

Koliko masnoa u redukcijskoj dijeti?

Koliina masnoa u razliitim dijetama za mravljenje uveliko se razlikuje. Dok se kod nekih dijeta izbjegavaju sve masnoe (npr. Ornish-ova dijeta), u drugima je unos daleko vei (npr. Atkins-ova dijeta). Masnoa iz hrane je jedan od rizinih faktora za razvoj kardiovaskularnih bolesti, te se radi toga u zdravoj prehrani preporuuje unos u rasponu od 20 do 35% ukupne energetske potrebe.

No, koliko bi trebalo unositi masnoa u pokuaju skidanja suvinih kilograma?

Ovoga tjedna je objavljena studija (American Journal of Clinical Nutrition) u kojoj je prouen utjecaj masnoa iz redukcijskih dijeta na masnoe u krvi. U studiji je sudjelovalo 53 zdravih osoba kojima je indeks tjelesne mase iznosio oko 29. Sudionici su podijeljeni u dvije grupe, od kojih je prva konzumirala nisko-masnu dijetu sa 18% masti, a druga grupa umjereno-masnu dijetu sa 33% masti, s time da je prevladavao unos mononezasienih masnoa. Dijeta je trajala 6 tjedana, nakon ega je uslijedilo jo 4 tjedna odravanja postignute teine. Ova studija je posebno znaajna po tome to su svi obroci pripremljeni za sudionike, tj. svaki je sudionik dobio potpuno jednaku hranu, a energetska vrijednost jedne i druge redukcijske dijete bila je jednaka. Nakon 10 tjedana dijete, obje su grupe postigle gotovo identino smanjenje teine.

Mogli bi pretpostaviti da dijeta bez masnoa uzrokuje nastanak boljeg lipidnog profila, ali ova studija pokazuje suprotno. Dakle, redukcijska dijeta sa umjerenom koliinom masti (33%), postigla je bolje promjene u lipidnom profilu. Ukupni kolesterol je ostao na istoj razini, trigliceridi su smanjeni, udio HDL (dobrog) kolesterola je porastao. U grupi sa nisko-masnom redukcijskom dijetom (18% masti), porasli su trigliceridi, a HDL (dobar) kolesterol je smanjen.

to trebate znati?

Prema rezultatima ove studije, u redukcijskoj dijeti bi svakako trebalo ukljuiti umjerenu koliinu masnoe, i to u mononezasienom obliku koji moemo pronai u maslinovom ulju, bademima, avokadu, canola ulju i kikirikiju. Takva e masnoa povoljno djelovati na odravanje dobrog lipidnog profila krvi, te e se smanjiti rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti.

Koliko je to masnoa?

Uz pretpostavku da redukcijska dijeta sadri 1000-1200 kcal, umjereno-masna dijeta sadravala bi oko 30% masti. Dakle, maksimalna dnevna koliina masnoa izraena u energetskoj vrijednosti iznosi 300 do 360kcal. Koji su to ekvivalenti hrane? To su 3 do 4 lice maslinovog ulja, canola ulja (uljana repica), ulja kikirikija, bademovog ulja i ulja avokada; zatim 200 do 250g maslina; 3 do 4 lice maslaca od kikirikija; 50 do 60 g kikirikija i badema, te 250 do 290g avokada. Naravno, neemo unositi samo jednu od ovih masnoa, ve se one mogu kombinirati. Drugo, ne smiju se zaboraviti skrivene masnoe iz ostale hrane, koje e takoer pridonijeti udjelu od 30%, te se onda ovdje navedeni ekvivalenti trebaju i korigirati ovisno o ostaloj hrani koju koristimo u redukcijskoj dijeti.

Kolesterol, trigliceridi, ateroskleroza

to je kolesterol?

Gdje kolesterol nastaje?

Kako se kolesterol prenosi krvlju?

to je to LDL-i HDL-kolesterol?

to su to trigliceridi?

to je to ateroskleroza?

Koja je normalna razina kolesterola?

to je kolesterol?

Kolesterol je masnoa koje najvie ima u namirnicama ivotinjskog podrijetla. Bez kolesterola, veina ivih bia ne bi mogla ivjeti. Prvenstveno, rije je o tvari koja je normalan gradivni sastojak svake stanice tijela (stanine membrane). Osim toga, u ljudskom organizmu kolesterol je potreban za mnoge metabolike procese u izmjeni tvari. Iz njega nastaje vie vrsta hormona, i to enskih i mukih spolnih hormona (npr. testosterona, estradiola) te hormona nadbubrene lijezde (npr. kortizol). Takoer, dio je i molekule vitamina D. Kolesterol je i tvar iz koje nastaju une kiseline koje se putem ui izluuju u crijevo i bez kojih je nezamisliva normalna probava, poglavito masti.

Gdje kolesterol nastaje?

Ova za ivot vana tvar mora u tijelu uvijek biti na raspolaganju pa koliina kolesterola u tijelu ne smije ovisiti o njegovom unosu samo putem hrane. Zato se kolesterol stvara i u tijelu. Glavno mjesto gdje nastaje je jetra. U njoj nastaje oko 1 do 2 grama kolesterola dnevno. On se krvlju prenosi do svake stanice i u njima se zatim dalje prerauje, ovisno o potrebama. Zapravo hranom uope ne bismo trebali unositi kolesterol.

Kako se kolesterol prenosi krvlju? to je to LDL- i HDL-kolesterol?

Kako je kolesterol masnoa topljiva samo u mastima, a krv se sastoji prvenstveno od vode, on se ne bi mogao krvlju prenositi iz probavnog sustava i jetre do svih tkiva u kojima se iskoritava. Stoga kolesterol zajedno s posebnim bjelanevinama ini estice koje se nazivaju lipoproteini. To su prenosnici kolesterola i drugih masnoa u krvi. Postoji vie vrsta lipoproteina, a najvanije su dvije: LDL-estice koje prenose kolesterol i odlau ga u pojedina tkiva i organe, i HDL-estice koje sakupljaju na sebe i prenose suvian kolesterol iz raznih tkiva u jetru. Lipoproteini se razlikuju prvenstveno prema svojoj gustoi: LDL su estice niske gustoe, a HDL su estice visoke gustoe. LDL-estice sadre kolesterol koji se naziva "loim kolesterolom" jer te estice prenose kolesterol koji se iz njih odlae u tkiva pa i stijenke krvnih ila. HDL-estice nazivaju se "istaima", a kolesterol iz njih "dobrim kolesterolom". One odnose taj suvian kolesterol iz tkiva gdje ga ima previe i njegova via razina u krvi upuuje na manji rizik za nastajanje kardiovaskularnih bolesti.

to su to trigliceridi?

Trigliceridi su masnoe, spojevi alkohola glicerola i masnih kiselina. Unosimo ih hranom, ali se nalaze pohranjeni i u masnim stanicama tijela. Kada organizam eli iskoristiti mast iz hrane ili masnih priuva, mora trigliceride najprije razgraditi enzimima na glicerol i masne kiseline. Razgradni proizvodi iskoritavaju se u metabolizmu - glicerol se pretvara u glukozu (krvni eer) koja se moe iskoristiti za stvaranje energije ili izgradnju drugih tvari, a masne se kiseline razgrauju do jednostavnijih pri emu takoer nastaje energija. Obrnuto, ako jedemo previe hrane koja sadrava ugljikohidrate, suviak se pretvara preko glicerola u trigliceride i pohranjuje u masnom tkivu kao tjelesna mast. Zato je osnova dijete, ako je razina triglicerida u krvi poviena, prvenstveno smanjenje unosa hrane koja sadrava ugljikohidrate (alkohol, slatkii, kruh, tijesto i sl.) i masti. Naime, i poviena razina triglicerida rizik je za aterosklerozu, no manje snaan nego li je to poviena razina kolesterola. esto iste osobe imaju poveani i kolesterol i trigliceride u krvi, osobito ako se namirnice iz kojih te masnoe nastaju neumjereno unose.

to je to ateroskleroza?

Suvian kolesterol tijelo ne moe iskoristiti pa se on zbog toga zadrava u krvi i odlae u stijenkama krvnih ila.

Ateroskleroza je sloen proces oteenja krvnih ila, prvenstveno arterija. Stijenka arterije sastoji se od tri sloja: od unutarnjeg tzv. endotela, srednjeg kojeg ine miine stanice i od vrste vanjske ovojnice.

Aterosklerotski proces mijenja unutarnji sloj arterija u kojem se nakupljaju upalne stanice, masnoe i vezivna vlakna.

Tome pogoduje:

prisutnost vee koliine lipoproteina bogatih kolesterolom u krvi;

oteenje unutarnjeg sloja arterija visokim krvnim tlakom;

tetne tvari koje dolaze krvlju (nikotin).

Na taj nain nastaje niz bolesti koje imaju zajedniko svojstvo: suenje promjera krvnih ila (vidi sliku). Iako se taj proces zbiva u svim ilama i u svim organima, najoitije i najopasnije bolesti uzrokovane aterosklerozom su modani udar i koronarna bolest srca.

Suavanje arterija nogu zbog ateroskleroze uzrokuje bolove i greve u potkoljenicama prvenstveno pri hodu (to valja razlikovati od greva koji se javljaju u mirovanju, npr. naveer u postelji i koji imaju drugi uzrok), sve do tekih promjena koje se oituju odumiranjem dijelova udova (gangrena). Kao posljedica ateroskleroze moe se pojaviti zatajivanje funkcije pojedinih organa (bubreg, oi).

Ateroskleroza je bolest koja moe zapoeti ve u djetinjstvu! Zato je to tako jo uvijek nije jasno i to je predmet velikog zanimanja znanstvenika. U poetku dolazi do nakupljanja kolesterola u nekim stanicama unutarnjeg sloja arterije u obliku ukastih masnih toaka i pruga. One mogu nestati, ali ako je u krvi mnogo LDL-estica bogatih kolesterolom, promjene napreduju i nastaju ateromi ili plakovi. Oni suavaju promjer arterije. Na tom mjestu dolazi do kovitlanja u protoku krvi, to pak pridonosi daljnjem oteenju unutarnje stijenke ile. Zbog nakupljenih masti i vezivnog tkiva smanjena je elastinost stijenke ile pa se poveava mogunost njezina pucanja na mjestu plaka (moe nastati i tzv. aneurizma). Ako pukne vezivna kapa ateroma, na tome mjestu dolazi do stvaranja krvnog ugruka, to moe znatno ili potpuno zaepiti arteriju i izazvati npr. infarkt srca ili ishemijski modani udar. No, najee ateromi postupno rastu mjesecima i godinama te sve vie suavaju promjer krvne ile, stvarajui sve izraenije simptome (anginu pektoris obiljeenu bolovima u prsima, bolove u nogama i sl.).

Koja je normalna razina kolesterola?

Preporuena vrijednost ukupnoga kolesterola trebala bi biti manja od 5,0 mmol/l, a vrijednost LDL-kolesterola manja od 3,0 mmol/l. S HDL-kolesterolom je drugaije, za njega je bolje da je to vii i on mora biti barem 1,0 mmol/l.

Va e Vam lijenik, ovisno o Vaem zdravstvenom stanju (postojanje drugih bolesti i/ili imbenika rizika) odrediti za Vas poeljne vrijednosti masnoa u krvi. (Vrijednosti koje se navode kao normalne na nalazima veine laboratorija predstavljaju najee prosjene vrijednosti u nekoj sredini i ne upuuju na povezanost s boleu.)

eerna bolest (Diabetes mellitus)

Definicija:

eerna bolest je bolest metabolizma izazvana viestrukim uzrocima, a obiljeena stalno povienim vrijednostima eera u krvi, te poremeajima u mijeni ugljikohidrata, masti i bjelanevina. Sve se to javlja kao posljedica smanjenog luenja inzulina ili nedostatnog djelovanja inzulina na oboljelog, ili obojega.

To je najea endokrina bolest, od koje boluje oko 150 milijuna ljudi. U Hrvatskoj na 1000 stanovnika - 32 ima eernu bolest (ukupno oko 150.000 tisua). Glavni je uzrok sljepoe u zapadnim zemljama, uzrok polovice amputacije nogu, etvrtina osoba podvrgnutih dijalizi boluje od eerne bolesti.

Podjela:

Tip I (neophodno potreban insulin)

Tip II (staraki dijabetes, insulin neovisan)

Gestacijska eerna bolest (eerna bolest trudnica)

Poremeena regulacija glukoze (eera)

Tip I - osobine:

O insulinu ovisna eerna bolest, insulinsko lijeenje neophodno za ivot

Obino zapoinje prije 35 godine ivota

Simptomi se razvijaju naglo, kada je uniteno vie od 90% stanica koje lue insulin - Bolest je autoimuna - bolesnik razvija protutijela na vlastite stanice u guerai koje lue insulin i na taj nain dolazi do njihovog unitenja.

Bolesnici naglo mrave

Sklonost bolesnika ketoacidozi- komatoznom stanju zbog loe regulacije eerne bolesti

Tip II - osobine:

Bolest se ne mora (ali moe!) lijeiti insulinom

Obino se javlja u ljudi starijih od 40 godina

Bolest je obino genetski predisponirana, ponajee kod debljih osoba

Simptomi se razvijaju polagano- bolest se zbog toga vrlo eto dijagnosticira prekasno

Oko 30% bolesnika u trenutku postavljanja dijagnoze ve ima kronine komplikacije

Teka je i progresivna bolest koja razvija kronine komplkacije

Najbolji nain spreavanja kroninih komplikacija je dobra regulacija eerne bolesti.

Desetogodinje praenje bolesnika sa tipom II eerne bolesti pokazuje da dobra regulacija smanjuje za:

12 % sve dijabetike komplikacije

25 % komplikacije na sitnim krvnim ilama

16 % infarkt srca

24 % mrenu

21 % retinopatiju (bolest one pozadine)

33 % albuminuriju (bolest bubrega)

Tip II - posljedice:

2 x ee krvoilne bolesti

30 x ea amputacija noge

4-10 x ei modani udar

5 x ea nefropatija

2-3 x vea smrtnost

Gestacijski dijabetis - osobine:

hiperglikemija za vrijeme trudnoe

potreban je poseban nadzor trudnoe zbog poveana rizika perinatalnih komplikacija

testiranje izmeu 24 i 28 tjedna trudnoe - obavezno

poveana opasnost za razvoj tipa 2 eerne bolesti u buduem ivotu ene

Poremeena regulacija eera:

stanje izmeu uredne regulacije glukoze i eerne bolesti

stanje sa poveanim rizikom razvoja eerne bolesti i krvoilnih bolesti u sklopu smanjene osjetljivosti na insulin: debljina, poviene masnoe u krvi, visok krvni tlak, itd

zahtjeva redovitu kontrolu GUK-a (eer u krvi) i OGTT jednom godinje

Dijagnoza eerne bolesti:

kliniki znakovi: uestalo mokrenje, eanje (suhoa usta), pojaan tek za jelom, gubitak na teini, umor, itd.

Odreivanje glukoze u krvi (GUK vii od 7,8 mmol/L u najmanje dva odvojena mjerenja)

Test oralnog optereenja glukozom (OGTT)- GUK vii od 11,1 mmol/L nakon oralnog optereenja sa 75 grama glukoze u prahu.

Ciljevi lijeenja eerne bolesti:

poboljati kvalitetu ivota

prevenirati - odgoditi akutne i kronine komplikacije eerne bolesti

normalizirati glikemiju i ostale biokemijske parametre

postii i odravati idealnu tjelesnu teinu

smanjiti smrtnost

lijeiti pridruene bolesti

Dobra regulacija eerne bolesti znai:

guk natate ili prije obroka do 6,1 mmol/L

guk nakon obroka do 8,0 mmol/L

HbA1c