ANTROPOLOŠKA OBILJEŽJA

ANTROPOLOŠKI STATUS = SKUP ANTROPOLOŠKIH OBILJEŽJA

Zdravstvena obilježja Sociološka obilježja Konativna obilježja (osobine) – crte

ličnosti Morfološka obilježja (osobine)

Motorička obilježja (sposobnosti) Funkcionalna obilježja

(sposobnosti) Kognitivna obilježja (sposobnosti)

LJUDI SE RAZLIKUJU PO ANTROPOLOŠKIM OBILJEŽJIMA I ZATO U

KINEZIOLOGIJI TREBA POŠTIVATI SLJEDEĆE PRINCIPE:

Individualizacija i primjerenost opterećenja

Precizno planiranje i programiranje kinezioloških procesa

Homogenizacija kinezioloških grupa

ZDRAVSTVENA OBILJEŽJA

Skup pokazatelja o zdravstvenom stanju

Za kineziologiju su posebno važne oni pokazatelji koji se odnose na sustave organizma koji neposredno sudjeluju u kretanju (mišići, krvožilni sustav, ....)

Također posebno su važne informacije o zdravstvenom stanju i bolestima koje su kontraindicirane za bavljenje kineziološkim aktivnostima

SOCIOLOŠKA OBILJEŽJA

OBJEKTIVNI SOCIOLOŠKI STATUS POJEDINCA U KINEZIOLOŠKOJ GRUPI

Objektivno vrednovanje vrijednosti i sposobnosti pojedinca unutar grupe u odnosu na funkciju

Ovaj aspekt definiraju npr. odgovori na pitanja: tko najbolje igra, s kim najbolje surađuješ u igri, tko je najkorisniji igrač itd.

SOCIOLOŠKA OBILJEŽJA

SUBJEKTIVNI SOCIOLOŠKI STATUSPOJEDINCA U KINEZIOLOŠKOJ GRUPI

Subjektivno vrednovanje osobina pojedinca unutar kineziološke grupe

Ovaj aspekt definiraju npr. odgovori na pitanja: tko ti je najdraži u ekipi, tko najljepše igra, s kim se najradije družiš itd.

KONATIVNE OSOBINE

Osobine ličnosti - crte ličnosti U velikoj mjeri genetski uvjetovane Značajno određuju uspješnost u

kineziološkim aktivnostima, posebno sposobnost motivacije i psihološka stabilnost

Kineziološkim aktivnostima moguće je pozitivno utjecati na konativni status

Neki od izoliranih faktora: neurotizam, psihotizam, aksioznost, opsesivnost,...

MORFOLOŠKA OBILJEŽJA

Osobine koje određuju tjelesnu građu čovjeka

Izuzetno su važne za uspješnost u kineziološkim aktivnostima

Različite kineziološke aktivnosti zahtijevaju specifičnu tjelesnu građu (košarka - visinu, bacanje kugle - mišičnu masu, gimnastika - niži rast, itd.)

MORFOLOŠKA OBILJEŽJA

POSTOJE 4 GLAVNE MORFOLOŠKE DIMENZIJE:

Longitudinalna dimenzionalnostTransverzalna dimenzionalnostVoluminoznostMasno tkivo

LONGITUDINALNA DIMENZIONALNOST

Označava rast kostiju u duljinu Najčešće mjere: tjelesna visina,

dužina ruke, dužina noge, ... Nasljedno je determinirana Kineziološkim aktivnostima nije

moguće utjecati na ovu dimenziju

TRANSVERZALNA DIMENZIONALNOST

Označava rast kostiju u širinu Najčešće mjere: širina (dijametar)

koljena, širina (dijametar) lakta, ... Nasljedno je determinirana i Kineziološkim aktivnostima moguće je

samo u manjoj mjeri utjecati na ovu dimenziju

VOLUMINOZNOST

Označava tjelesne opsege

Tjelesni opsezi ovise o mišićnoj masi, količini masnog tkiva i transverzalnoj dimenzionalnosti skeleta

Najčešće mjere: tjelesna težina, opseg nadlaktice, opseg struka, opseg potkoljenice, ...)

Djelomično je genetski predisponirana

Kineziološkim aktivnostima moguće je u velikoj mjeri utjecati na ovu dimenziju

MASNO TKIVO

Označava količinu potkožnog masnog tkiva

Najčešće mjere: kožni nabor trbuha, kožni nabor leđa, kožni nabor nadlaktice, ....

Djelomično je genetski predisponirana

Kineziološkim aktivnostima moguće je u velikoj mjeri utjecati na ovu dimenziju

MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

Sposobnost učinkovite provedbe motoričke aktivnosti u odnosu na fizikalne parametre (prostor, vrijeme, sila)

Motoričke sposobnosti su dakle mjerljive.

Na motoričke sposobnosti utječu svi fiziološki i anatomski čimbenici: genetski potencijal, razina motoričke informiranosti (znanja), morfološke značajke, energetski potencijal, kognitivne sposobnosti, konativne osobine, ...)

S obzirom na njihovu složenost, najteži zadatak koji se postavlja pred kineziologe jest kako efikasno razvijati ove sposobnosti

MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMU ZA REGULACIJU INTENZITA PODRAŽAJA

Tzv. NEURO-MUSKULARNE sposobnosti:

brzina jenokratnih pokreta eksplozivna i maksimalna snaga fleksibilnost podražaj traje kratko, a cilj je generirati maksimalnu

silu, brzinu ili amplitudu u što kraćoj jedinici vremena ove sposobnosti pretežno ovise o anatomskim i

fiziološkim značajkama živčanog i mišićnog sustava

SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMU ZA REGULACIJU TRAJANJA PODRAŽAJA I ENERGETSKU REGULACIJU

Tzv. NEURO-ENERGETSKE sposobnosti:

repetitivna snaga

statička snaga

agilnost

brzina frekvencije pokreta

Podražaj se ponavlja duže vrijeme ili u ritmu

Ove sposobnosti u velikoj mjeri ovise o energetskim potencijalima i nekim konativno-kognitivnim značajkama

MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMIMA ZA REGULACIJU PODRAŽAJA, SINERGIJSKU REGULACIJU I REGULACIJU TONUSA

Tzv. INFORMACIJSKE sposobnosti:

koordinacija

preciznost

ravnoteža

Podražaj se stalno regulira i korigira

Ove sposobnosti u velikoj mjeri ovise o nervnom sustavu i nekim kognitivnim sposobnostima

SNAGA

MAKSIMALNA SNAGA EKSPLOZIVNA SNAGA REPETITIVNA SNAGA STATIČKA SNAGA

MAKSIMALNA SNAGA

Sposobnost apsolutne eksitacije maksimalnog broja

motornih jedinica u cilju stvaranja maksimalne sile za savladavanje vanjskog otpora (npr. dizanje utega)

U velikoj je mjeri genetski uvjetovana

Razvija se maksimalnim opterećenjima

EKSPLOZIVNA SNAGA

Sposobnost apsolutne eksitacije maksimalnog broja motornih jedinica u jedinici vremena u cilju jednokratnog maksimalnog ubrzanja vlastitog tijela ili vanjskog objekta

U velikoj je mjeri genetski uvjetovana

Razvija se submaksimalnim opterećenjima

REPETITIVNA SNAGA

Sposobnost ponavljanja eksitacije određenog broja motornih jedinica kroz duže vrijeme

Slabo genetski uvjetovana

Razvija se srednjim i velikim opterećenjima uz veliki broj ponavljanja

STATIČKA SNAGA

Sposobnost održavanja visoke razine podraživanja motornih jedinica za određeno vrijeme tijekom savladavanja vanjske sile pri čemu se mišić ne skraćuje

Slabo genetski uvjetovana

Razvija se statičkim izdržajima

FLEKSIBILNOST

Sposobnost izvođenja pokreta maksimalnom amplitudom

Postoji dinamička, statička i pasivna fleksibilnost

Djelomično genetski uvjetovana Ovisi o anatomsko-fiziološkim

značajkama mišićnog tkiva i veza Na fleksibilnost je moguće utjecati

u većoj mjeri putem kinezioloških operatora

PRECIZNOST

PRECIZNOST CILJANJEM (sposobnost pogađanja vanjskog objekta vođenim pojektilom)

PRECIZNOST GAĐANJEM (sposobnost pogađanja vanjskog objekta izbačenim projektilom)

U velikoj mjeri je genetski uvjetovana Razvija se dugotrajnim vježbanjem i

velikim brojem ponavljanja Uvjetovane su kontrolom eksitacije i

pravovremenosti aktiviranja motornih jedinica

RAVNOTEŽA

RAVNOTEŽA OTVORENIM OČIMA (sposobnost održavanja ravnotežnog položaja korištenjem kinestetičkih i vidnih informacija)

RAVNOTEŽA ZATVORENIM OČIMA (sposobnost održavanja ravnotežnog položaja korištenjem isključivo kinestetičkih informacija)

U velikoj mjeri je genetski uvjetovana Razvija se vježbama održavanja ravnoteže u statičkim i dinamičkim položajima (kretanje) Uvjetovane su kontrolom eksitacije i pravovremenosti aktiviranja motornih jedinica

BRZINA JEDNOSTAVNOG POKRETA

Sposobnost maksimalnog savladavanja puta u jedinici vremena

Genetski visoko uvjetovana Uvjetovana prvenstveno neuro-

muskularnim značajkama Razvija se isključivo vježbama u kojima

dominira maksimalna brzina pokreta

BRZINA FREKVENCIJE POKRETA

Sposobnost maksimalnog višekratnog savladavanja puta u jedinici vremena

Uvjetovana prvenstveno pravovremenošću i ritmičnošću eksitacije agonističkih i antagonističkih mišićnih skupina

U većoj mjeri genetski uvjetovana Razvija se vježbama u kojima dominira maksimalno brzo ponavljanje

jednostavnih pokreta (npr. taping rukom ili nogom)

AGILNOST

Sposobnost brze promjene smjera kretanja u ograničenom prostoru

Ovisi značajno o brzini, brzini frekvencije pokreta i eksplozivnoj snazi

U većoj mjeri genetski uvjetovana Razvija se maksimalno intenzivnim kretanjem i promjenom smjera

kretanja u ograničenom prostoru

KOORDINACIJA

Sposobnost racionalnog izvođenja motoričkog zadatka (prostorno, vremenski i energetski)

Dijeli se na koordinaciju cijelog tijela, ruku i nogu

U velikoj mjeri genetski uvjetovana, a značajno ovisi i o količini prethodno usvojenih motoričkih programa

Razvija se učenjem što većeg broja i što različitijih i složenijih motoričkih zadataka, sa što češćim izmjenama načina i uvjeta provedbe zadataka

FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

Sposobnosti odgovorne za transport i iskorištavanje energije u ljudskom organizmu (“izdržljivost”, “kondicija”)

Dijele se na: AEROBNE FUNKCIONALNE

SPOSOBNOSTI ANAEROBNE FUNKCIONALNE

SPOSOBNOSTI

AEROBNE FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

Sposobnost organizma da dopremi i potroši

maksimalnu količinu kisika za dugotrajan mišićni rad

Djelomično genetski uvjetovana Ovisi o fiziološkim značajkama

organizma (biokemijska sposobnost iskorištenja kisika u stanicama, respiracijski kapaciteti, ...)

Moguće je u većoj mjeri utjecati na razvoj ove sposobnosti putem kineziološke aktivnosti

Razvija se dugotrajnim cikličkim aktivnostima malog i umjerenog intenziteta

ANAEROBNA FUNKCIONALNA SPOSOBNOST

Sposobnost organizma da maksimalno iskoristi neanaerobne izvore energije za kratkotrajniji mišićni rad, dakle bez prisustva kisika

Djelomično genetski uvjetovana Ovisi o količini neaerobnih spojeva u organizmu

i biokemijskoj sposobnost iskorištenja ovih spojeva.

Anaerobna sposobnost javlja se kada je mišićni rad takvog intenziteta da nije moguće osigurati dovoljno energije iz aerobnih procesa (tzv. kisikov dug)

Moguće je utjecati na razvoj ove sposobnosti putem kinezioloških aktivnosti velikog intenziteta putem

intervalne metode rada

KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI

Intelektualne (mentalne) sposobnosti-sposobnosti snalaženja u novonastalim situacijama

Odnose se na sposobnost prikupljanja, obrade, memoriranja i interpretacije informacija

Neki od izoliranih kognitivnih faktora: brzina percepcije, vizualizacija, spacijalizacija, verbalno razumijevanje, logičko procesiranje, kratkoročno memoriranje, numeričko rezoniranje, ...

KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI

Znatno genetski uvjetovane Kineziološkim aktivnostima moguće je

samo u manjoj mjeri utjecati na neke vidove kognitivnih sposobnosti

Za uspješnost u kineziološkim aktivnostima, naročito u sportskim igrama posebno je važna tzv. motorička inteligencija-sposobnost procjene prostorno-vremenskih odnosa i simultane obrade kinestetičkih informacija