Kandidatkinja za predsjednicu REPUBLIKE HRVATSKEcevipol.ulb.ac.be/sites/default/files/Contenu/Cevipol/kgk_za_bolju_hrvatsku.pdf · 8 KANDIDATKINJA ZA PREDSJEDNICU REPUBLIKE HRVATSKE

1izborni program za bolju hrvatsku

Kandidatkinja za predsjednicu REPUBLIKE HRVATSKE

ZA BOLJUHRVATSKU

IZBORNI

PROGRAM

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

COVER_naprijed.pdf 1 12/8/14 3:10 AM

32 KANDIDATKINJA ZA PREDSJEDNICU REPUBLIKE HRVATSKE kolinDa grabar-kitaroviĆ izborni program za bolju hrvatsku

Kandidatkinja za predsjednicurEpublikE hrvatskE

IZBoRNI PRogRAm za bolju hrvatsku


uvoD Ustavne ovlasti predsjednice Republike Hrvatske

za sastav Vlade u onim situacijama (nakon provedenih parlamentarnih izbora) kada niti jedna politička stranaka ili koalicija nisu izborile jasnu i čvrstu većinu u Hrvatskom Saboru (čl. 93. al 3. u vezi s čl. 111. Ustava)

Postojeći Ustav jasno potvrđuje, unatoč isključivoj političkoj odgovornosti Vlade Hrvatskom saboru kao bitnom obilježju čistog parlamentarnog sustava, hrvatski ustavni model sa snažnim ustavnim položajem Predsjednice koji znatno nadilazi klasične ovlasti predstavljanja i zastupanja države u zemlji i inozemstvu.

Isto tako, iako prema hrvatskom aktualnom ustavnom modelu Vlada nije podređena Predsjedniku, prema čl. 94. st. 2. ustava, Predsjednica se „brine za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti.” ova izričita ustavna obveza Predsjednice nije postavljena kao fakultativna niti je prepuštena diskreciji nositelja funkcije, nego je imperativne naravi i daje joj širinu predsjedničkog djelovanja i ulogu „arbitra” i stabilizatora ukupnog ustavnog i političkog sustava. Takva uloga ima naročiti značaj u uvjetima hrvatskog kriznog gospodarskog i socijalnog okvira, potenciranog objektivnim posljedicama totalitarnog komunističkog sustava bez razvijene tradicije djelovanja demokratskih institucija i s niskom razinom političke kulture. Političko-svjetonazorski razdor i antagonizmi bitno utječu na polarizaciju temeljnih političko-stranačkih pristupa u Hrvatskom saboru u odnosu s Vladom, na javnoj sceni kroz prisutni populizam i klijentelizam i na ukupno društveno ozračje kojim dominira odbojnost prema politici i nepovjerenje prema političkim i ustavnim institucijama države.

Sukladno tome osobito je značajno nastupanje i djelovanje Predsjednice kao predstavnice svih građana i zaštitnice općeg nacionalnog interesa. Tu joj mogućnost daje Ustav kroz poziciju izvanstranačkog i iznad stranačkog ustavnog čimbenika s izvornim legitimitetom iz neposrednih izbora.

Stoga je naročito nužno respektirati značaj neposrednih izbora na kojima građani izravno biraju Predsjednicu, pa je njezin legitimitet formalnopravno i politički, objektivno jednak legitimitetu saborskih zastupnika, a veći od legitimiteta Predsjednika i članova Vlade koji se biraju u Hrvatskome saboru. Upravo važnost neposrednih izbora Predsjednicu čine predstavnicom narodnog suvereniteta s presudnim autoritetom i političkim značenjem na predsjedničkoj funkciji.

Takav izborni i izvorni legitimitet obvezuje Predsjednicu na djelovanje, sukladno predizbornim najavama i u mogućim okvirima definiranim ustavnim odredbama.

Iako je stvarna politička i gospodarska moć koncentrirana u Vladi i ona je u odnosima najviših ustavnih tijela normativno zamišljena kao dinamična ravnoteža sustava, Predsjednica i u okviru postojećih ustavnih ovlasti ima brojne mogućnosti za djelovanje i poduzimanje različitih inicijativa. Petogodišnja pasivnost sadašnjeg, povremenog i privremenog Predsjednika spram Vlade pokazala je njegovu potpunu nezainteresiranost za gospodarsku i društvenu propast Hrvatske. Štiteći pozicije aktualne vlasti istovremeno je zanemarivao interese građana, a time i kršio svoje ustavne obaveze Predsjednika Republike Hrvatske.

Prema Ustavu, Predsjednica Republike Hrvatske je osnovni čimbenik stabilnosti cijelog upravljačkog sustava, zadužena za njegovu subordinaciju i prosudbu funkcioniranja. Predsjednica je svojevrsni izvan stranački „nacionalni arbitar” koji svojim djelovanjem osigurava redovito obavljanje funkcija svih razina državne vlasti i štiti temeljne državne interese.

predsjednica ima izvorni izborni legitimitet i izričite ustavne ovlasti u područjima:

• sukreiranja vanjske politike u suradnji s Vladom RH, kao bitne sastavnice izvršne vlasti, • suradnje s Vladom u funkcioniranju sigurnosnih službi,

• obnašanja funkcije Vrhovne zapovjednice oružanih snaga vezano s izričito propisanom odgovornošću za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH,

• izravnog prava predlaganja izmjene Ustava,

• izravnog prava pokretanja postupka ocjene ustavnosti zakona,

• prava podnošenja obvezujućeg zahtjeva za izvanredno zasjedanje Hrvatskog sabora,

• isključivog prava predlaganja čelne osobe sudbene vlasti (predsjednika Vrhovnog suda RH),

• ovlasti stvarnog, a ne samo formalnog (nominalnog) odlučivanja o mandataru

Poštovane građanke i građani Republike Hrvatske, drage Hrvatice i Hrvati širom svijeta, bit ću Vaša Predsjednica i Predsjednica svih državljana Republike Hrvatske. Posebno ću se zalagati za dosljednu i stalnu provedbu svih Ustavom definiranih ovlasti Predsjednice, dovoljnih i bez donošenja novog Ustava za obnašanje funkcije. Predsjednica ima sve potrebne instrumente i mehanizme za provođenje Ustavom definiranih ovlasti, kojima može bitno utjecati na društvene, političke i gospodarske procese u Republici Hrvatskoj. Dva osnovna pravca postupanja su zalaganje za razvojni smjer koji žele svi građani Republike Hrvatske i njeni državljani te suradnja s predsjednikom Vlade u svim područjima sukladno Ustavu Republike Hrvatske.


obzirom na aktualno stanje u zemlji (gospodarska i socijalna kriza, masovno nezadovoljstvo načinom upravljanja državom s elementima bunta i prosvjeda), naročit značaj ima ustavna obveza Predsjednice iz čl. 94. st. 2. Ustava: „brine se za stabilnost državne vlasti”. Navedena obveza objektivno implicira posljedičnu dužnost Predsjednice poduzimanja potrebnih i prikladnih mjera u cilju neutraliziranja ili otklanjanja svih ugroza za stabilnost državne vlasti. Prema odredbi čl. 102. Ustava Predsjednica može predložiti Vladi održavanje sjednice i razmatranje određenih pitanja uz njezinu nazočnost i aktivno sudjelovanje na sjednici Vlade.

prijedlog o sazivanju sjednice vlade rh o gospodarskoj problematici biti će moj prvi potez nakon pobjede na izborima. Učinit ću to snagom svoga ustavnog i demokratskog autoriteta i na osnovu jasnih i čvrstih argumenata, svjesna činjenice kako ne postoji formalna obveza Vlade za sazivanjem sjednice na predsjedničinu inicijativu. međutim, „ustavna kultura” ophođenja s izravno izabranom ustavnom nositeljicom vlasti i odgovornost prema njoj i biračima nalaže održavanje takve sjednice na kojoj ću aktivno sudjelovati, raspravljati i predlagati rješenja. Korištenjem ove ovlasti Predsjednica djeluje poticajno na rješavanje važnih i konkretnih pitanja i problema, izravno djeluje u poželjnom pravcu uspostave „odgovorne vlade” (ovakva situacija izravno potencira odgovornost Vlade pred javnošću), potiče Vladu na jasne stavove i potrebu javnog pojašnjavanja svoje politike u odnosu na referentnu problematiku i u konačnici na „polaganje računa” pred javnošću (biračima) o potezima koje (ne)poduzima.

ovakvim postupanjem prema Vladi (čl. 102. Ustava) izravno ću djelovati na javno mišljenje te poticati i usmjeravati rješavanje razvojnih pitanja od općeg interesa.

Treba navesti i slijedeće u vezi s gospodarskom i socijalnom problematikom. Prema čl. 113. al. 7. Ustava, Vlada RH „brine o gospodarskom razvitku zemlje”, a sukladno određenju RH kao socijalne države (čl. 1. st. 1. Ustava) koja „promiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje” svojih građana i u kojoj je socijalna pravda jedna od najviših vrednota ustavnog poretka RH i temelj za tumačenje Ustava (čl. 3. Ustava), cjeloviti gospodarski sustav slobodnog tržišnog poduzetništva (zajamčen u čl. 49. st. 1. Ustava) treba ostvarivati u ravnoteži i harmoniji s načelima socijalne pravde.

kada postanem predsjednica rh, sukladno odredbama postojećeg ustava, osobnoj odgovornosti, mojim ingerencijama i stanju u zemlji pokrenut ću i predložiti:

1. sazivanje sjednice Vlade RH na temu postojećeg katastrofalnog gospodarskog stanja;

2. sazivanje sjednice Vlade RH na temu socijalnog stanja u državi te zaustavljanja i iskorjenjivanja siromaštva;

3. sazivanje sjednice Vlade RH na temu razmatranja postojećeg i stvaranja učinkovitog Sustava domovinske sigurnosti;

4. sazivanje sjednice Vlade RH na temu važnosti sustava državnih institucija u funkciji ostvarivanja vladavine prava;

5. sazivanje sjednice Vlade RH na temu jačanja međunarodnog položaja RH i izgradnje učinkovite diplomacije, posebno gospodarske.

ovim ću inicijativama započeti ostvarivanje mog Programa za bolju hrvatsku!

gospoDarski rast Za bolji život u Hrvatskoj

uvoD - ustavne ovlasti predsjednice republike hrvatske


1. gospoDarski rast - Za bolji život u Hrvatskoj

odlučna Vlada s jasnom politikom i provedbom ključnih reformi već nakon godinu dana može potaknuti pozitivne promjene. Stabilnost, sigurnost i odlučnost podižu kreditni rejting, vraćaju povjerenje investitora, snižavaju kamate na sve kredite i olakšavaju poslovanje. Svaki pojedini poduzetnik, poljoprivrednik, investitor i svaki pojedini projekt važan je za postizanje rasta i razvoja. Upravo zato čitava državna uprava na svim razinama, zajedno sa mnom kao budućom Predsjednicom, mora biti usmjerena olakšavanju uspješnog poslovanja poduzetnika i realizaciji projekata. Promjenama u načinu rada i razmišljanja te odlučnim koracima može se i mora pokrenuti gospodarstvo. Pritom, uopće ne treba dvojiti kako inicijator i pokretač strateški važnih

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju otvorio je perspektive i velike mogućnosti hrvatskom gospodarstvu. Sam politički ulazak u EU ne može riješiti trenutno stanje hrvatskog gospodarstva niti izazove koji su pred nama i neće potaknuti poduzetništvo, nova ulaganja i otvaranje radnih mjesta. moramo biti svjesni novonastale pozicije u kojoj je hrvatsko gospodarstvo postalo sastavni dio EU gospodarstva i velikog tržišta s preko 500 milijuna ljudi. Umjesto maksimalno učinkovitog korištenja ovog početnog razdoblja za povlačenje sredstava iz fondova EU te pokretanje novih projekata i privlačenje investitora, svjedoci smo nevjerojatnih svjetonazorskih aktivnosti kojima se SDP-ova Vlada bavi uz svesrdnu podršku trenutnog Predsjednika RH.


nacionalnih projekata treba biti država na čelu sa sposobnim stručnjacima dokazanim u dosadašnjem radu, ali mora osigurati i stabilno i predvidljivo investicijsko okruženje za privatna ulaganja u gospodarstvo, kako domaćim tako i stranim investitorima, s posebnim naglaskom na hrvatsku dijasporu.

Postojeća situacija poslovne nesigurnosti i posebno jake antipoduzetničke klime koju svojom pogrešnom politikom potiče Vlada, do krajnjih granica je iscrpila i onaj mali broj „zdravih” tvrtki, a poduzetnicima (posebno malim, srednjim, mikro poduzetnicima i obrtnicima, te poljoprivrednim gospodarstvima) ne garantira nikakvu sigurnost ni nagradu za njihov napor i trud.

okosnica novog gospodarskog programa su reforme državne uprave, regulatornog i pravnog okruženja čime će se omogućiti ulaganja i olakšati poslovanje te jačati pozicije poduzetnika i podizati povjerenje u hrvatske institucije.

stoga strateške smjernice gospodarskog programa treba graditi kroz:• Siguran, stabilan, predvidljiv i učinkovit pravni sustav;

• Poticanje razvoja poduzetništva i jačanje poduzetničke klime;

• Ujednačeni gospodarski razvoj svih krajeva i regija u Hrvatskoj;

• Povećanje zaposlenosti;

• Uravnoteženje vanjskotrgovinske bilance;

• Jasnu, pravednu i poticajnu poreznu politiku;

• Poduzetnički orijentiranu socijalnu politiku;

• Porast ulaganja u istraživanja i razvoj znanja, sposobnosti i obrazovanja;

• Poticanje inovacija i primjenu novih tehnologija;

• Zaštitu okoliša, održivi razvoj i odgovorno ponašanje državnih institucija i

• Energetsku neovisnost Republike Hrvatske.

zalažem se zato za pokretanje slijedećih žurnih mjera:

1. Učinkovitije gospodarenje državnom imovinom za opće dobro i izradu jasnih kriterija za pravljanje javnim poduzećima, kroz sustav vrednovanja uspješnosti kako bi se uspješnim zaposlenicima osigurala primjerena naknada za uloženi trud i znanje.

2. Definiranje plana i programa restrukturiranja i poboljšanja učinkovitosti državne uprave.

3. Smanjenje javne potrošnje uvođenjem mjera štednje kroz provođenje optimizacije u svim segmentima državne i javne potrošnje.

4. Uspostavu likvidnosti u platnom prometu uvođenjem učinkovite financijske odgovornosti i mjera usmjerenih prema plaćanju prispjelih obveza, kako za privatne tako i za državne subjekte.

5. Provođenje fiskalnih i parafiskalnih rasterećenja gospodarstva, poduzetnika, obrtnika i pojedinaca radi pokretanja novog investicijskog ciklusa, smanjenjem poreznih obaveza kroz jednostavniji porezni sustav.

6. Izradu jasnih i transparentnih projekcija i modela te potreba i mogućnosti domaće proizvodnje s ciljem zamjene uvoza s domaćim hrvatskim proizvodima.

7. Povećanje proizvodnje u sektorima u kojima imamo prirodne i ljudske prednosti,

tradiciju i iskustvo, povećanje novozaposlenih - osobito mladih, povećanje produktivnosti i izvoza.

8. Poseban fokus HBoR-a i državne uprave usmjeriti na stimuliranje, poticanje i praćenje kreditnim linijama izvozno orijentiranih tvrtki, koje dokazano svojim brendom, prepoznatljivošću i inovativnošću imaju potencijal rasta prodaje na svjetskim tržištima.

9. Pokretanje svih strateških infrastrukturnih i razvojnih projekata financiranih iz EU fondova koji po prirodi zahtijevaju privatne investicije za uspješnu provedbu, a koji će dugoročno generirati transformacijske ekonomske efekte i stvoriti pretpostavke gospodarskom oporavku.

10. Prekidanje svake najave novih poreza prije provedbe cjelovite porezne reforme i odustati od poreza na imovinu jer je to apsolutno kontraproduktivno jačanju poduzetničke klime i suprotno načelima tržišnog gospodarstva.

kao predsjednica republike hrvatske:

• posEbno Ću sE zalagati za provEDbu DigitalnE agEnDE za hrvatsku kao intEgralnog DijEla DigitalnE agEnDE za Europu, prvE oD sEDam inicijativa u okviru EuropE 2020. - EuropskE stratEgijE za oDrživ, pamEtan i moguĆ razvoj i rast gospoDarstva. Vrlo je važno istaknuti brzinu razvoja digitalnog gospodarstva koje raste po stopi sedam puta većoj od drugih gospodarskih grana. Ubrzavanje razvoja i rast digitalnog gospodarstva otvorit će prostor stvaranju novih radnih mjesta ne samo izravno u informacijsko-komunikacijskim granama gospodarstva, već i neizravno kroz svoje

transformacijske učinke na srodne grane gospodarstva i cjelokupno društvo. Kroz fokus na provedbu Digitalne agende za Hrvatsku zalagat ću se za povećanje ulaganja u informacijsko komunikacijske tehnologije i poboljšanje razine elektroničke pismenosti u radnoj snazi. Radit ću na promicanju i poticanju inovacija u javnom sektoru te poticati reforme okvirnih i regulativnih uvjeta za gospodarstvo bazirano na Internetu. Poticat ću razvoj malog i srednjeg poduzetništva zasnovanog na digitalnoj ekonomiji i odlučno djelovati na ostvarenju uvjeta za razvoj poduzetništva oslonjenog na Internet. Cjelovita provedba Digitalne agende za Hrvatsku kao jedan od prioriteta buduće Predsjednice RH, povećat će hrvatski BDP i osigurati otvaranje novih radnih mjesta.

• izrazito sE protivim monEtizaciji autocEsta. Vlada RH mora odustati od modela davanja u koncesiju hrvatskih autocesta, a njezina zadaća i zadaća resornih ministarstava je izrada realnog i prihvatljivog modela restrukturiranja i financiranja autocesta. Autoceste su naša ključna infrastruktura koja osigurava budućnost Republici Hrvatskoj i našim novim generacijama, posebno u kontekstu izgradnje jadransko-jonskog koridora.

• zalagat Ću sE za proglašEnjE gospoDarskog pojasa i povratak punog suvereniteta i ingerencije nad našim dijelom Jadranskog mora što će biti snažan zamašnjak gospodarskom rastu i razvoju.

• snažno Ću poDupirati oDrživi razvoj i zaštitu okoliša te predlagati i podupirati one inicijative koje su korisne i u funkciji su općeg dobra. Također ću tražiti odgovorno ponašanje prije svega državnih, ali i županijskih i lokalnih institucija zaduženih za realizaciju projekata u tom području.


1312 KANDIDATKINJA ZA PREDSJEDNICU REPUBLIKE HRVATSKE kolinDa grabar-kitaroviĆ izborni program za bolju hrvatskuKANDIDATKINJA ZA PREDSJEDNICU REPUBLIKE HRVATSKE kolinDa grabar-kitaroviĆ izborni program za bolju hrvatsku


1312


• poticat Ću umrEžavanjE malog i srEDnjEg poDuzEtništva (msp) s cEntrima znanja, sukladno s EPP-ovom Rezolucijom: „From Reform to growth and Jobs” (Dublin, 6. -7. ožujka 2014. godine), a mSP treba biti u samom središtu naših prioriteta. međutim, to je jedino moguće pod uvjetom da mSP ima odgovarajuću znanstveno-inovacijsku podršku. ovo je odlična prilika za mlade i kvalitetne istraživače i mSP-ov rast i razvoj u sve kompetitivnijem međunarodnom tržišnom okviru.

• raDit Ću na povEzivanju znanja i politikE u funkciji gospoDarskog rasta i funkcionalnog upravljanja hrvatskom. Kao Predsjednica RH imat ću najbolju poziciju za povezivanje hrvatskih centara političke moći s centrima znanja. Vjerujem kako svaki kvalitetni i domoljubni znanstvenik u RH i dijaspori, a posebno mladi, može i treba u ovome dati potreban doprinos.

• Davat Ću snažnu potporu mlaDim istraživačima surađujući s ostalim nadležnim institucijama. Predsjednica treba i mora učiniti znatno više na tom polju kroz različite oblike potpore mladim istraživačima, prije svega na doktorskim studijima i poslije doktorskim usavršavanjima. Talentirani mladi ljudi poseban su potencijal i nositelji inovacija u državi i društvu u cjelini, tako potrebnih u ovom razdoblju za oživljavanje hrvatskog gospodarstva.

• zauzimat Ću sE za jačanjE mEđunaroDnog uglEDa hrvatskE znanosti i obrazovanja. Sukladno ovlastima Predsjednice RH na području vanjske politike, hrvatske javne i privatne obrazovne i znanstvene institucije mogu i moraju imati izravne koristi od međunarodnih

relacija Predsjednice koje mogu biti poveznica prema našoj dijaspori, ali i prema našim inozemnim partnerima. ovo je posebno važno jer se odnosi na najvitalniji dio populacije, a koji je u najnepovoljnijem položaju.

• naročito Ću poDupirati nEophoDnE rEformE obrazovnog sustava koji mora biti u funkciji gospoDarskog rasta. Sukladno ovlastima i ne zadirući u autonomiju institucija, podržat ću strukturne reforme na ovom području u skladu s prihvaćenim odredbama unutar Europskog obrazovnog i istraživačkog prostora. Naime, Predsjednica RH trebala bi se rukovoditi stvaranjem nacionalnog suglasja približavanjem uspješnim europskim standardima, a ne primarno podržavanjem postojeće loše prakse u RH.

• posEbno Ću sE založiti za izraDu stratEgijE ukupnog razvoja rh. Već duže vrijeme postoji potreba za ovakvim temeljnim dokumentom izgradnje i razvoja hrvatske države i društva koji će biti garancija uspješnije i bolje Hrvatske. Predsjednica RH ima najviše mogućnosti za okupljanje relevantnih čimbenika i sudionika u izradi ovog dokumenta te stvaranje suglasja oko svih važnih pitanja za hrvatsko društvo, s obzirom na svoju ustavnu zadaću.

1. gospoDarski rast - za bolji život u Hrvatskoj1. gospoDarski rast - Za bolji život u Hrvatskoj

izborni program za bolju hrvatsku

socijalna stabilnost Za život dostojan čovjeka

u Hrvatskoj


2. socijalna stabilnost - Za život dostojan čovjeka u Hrvatskoj

Shodno sadržaju i pojavnim oblicima socijalnih rizika, Hrvatska država mora poduzimati i dodatne mjere suzbijanja svih oblika socijalnih rizika kroz socijalnu skrb, zdravstveno osiguranje, mirovinsko osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Socijalna stabilnost zahtijeva poduzimanje odgovarajućih mjera osiguranja osoba od neželjenih posljedica, uslijed smrti, bolesti, nezgoda, invalidnosti, nezaposlenosti i siromaštva, a koje svaka za sebe ili u kombinaciji s drugim uzrocima mogu dovesti do pojavnih oblika siromaštva. osnovni pokazatelji hrvatskog socijalnog okvira bitno nam pomažu u razumijevanju želja i potreba djelovanja Predsjednice RH u području socijalne stabilnosti i socijalne politike.

1. izložEnost siromaštvu. Siromaštvu je izloženo 20% građana RH jer imaju primanja ispod praga siromaštva. godišnja primanja od 24.240,00 kuna je taj prag za jednočlano kućanstvo, a 50.904,00 kuna na godinu je prag za obitelj (dvije odrasle osobe i dvoje djece).

Sustav socijalne stabilnosti i sigurnosti građanima mora osigurati temeljna socijalna prava, zaštitu i brigu društva u slučajevima nastanka socijalnih rizika koji pogađaju osobu, ali i općenito život dostojan čovjeka. Najčešći socijalni rizici kojima su građani pogođeni jesu:opće siromaštvo, bolest, majčinstvo, nezaposlenost, invalidnost, starost i smrt, povreda na radu, profesionalna bolest, kao i drugi rizici izravno vezani uz obavljanje rada.


Prema posljednjim podacima svako je peto dijete u Hrvatskoj siromašno, a posebno treba spomenuti umirovljene hrvatske branitelje koji primaju najnižu braniteljsku mirovinu do iznosa od 2.400,00 kuna, a takvih je gotovo 80%. Taj je dio braniteljske populacije, uz druge socijalne i zdravstvene čimbenike, vrlo izložen rizicima siromaštva.

2. prosjEčna mirovina u hrvatskoj iznosi 2.183,63 kuna iz čega proizlazi kako je prosječan hrvatski umirovljenik također na pragu siromaštva. međutim, porazna je činjenica što velika većina umirovljenika prima manje mirovine od prosječne i nalaze se u siromaštvu. Također i znatan broj zaposlenih prima najnižu zajamčenu plaću u iznosu oko 2.400,00 kuna pa se i oni nalaze na pragu siromaštva. Posljedice siromaštva su bolest, invalidnost, prostitucija, korupcija, nepotizam, kriminalne aktivnosti, bolesti uslijed ovisnosti o drogama, kocki i klađenju, alkoholu, raspad obitelji, financijska zaduženost...

3. mirovinski sustav jE Dugoročno nEoDrživ. Trenutni odnos 1.220.681 korisnika mirovine u prema 1.443.744 osiguranika (1 : 1,18) je neodrživ. Udio prosječne mirovine od 2.231,35 kuna u prosječnoj neto plaći za rujan 2014. godine (5.516,00 kuna) iznosi 44,40%. ovakav odnos dovodi do teškog stanja u mirovinskom sustavu i položaju umirovljenika koje se očituje u proračunskom deficitu na razini oko 16 milijardi kuna godišnje i dovodi u pitanje isplatu mirovina uopće, a bez rasta BDP-a i gospodarskih aktivnosti nije moguće očekivati porast mirovina. Dodatno mirovinski sustav ugrožavaju i negativni demografski trendovi pa Hrvatska neće

imati dovoljno radne snage koja će moći sufinancirati mirovine. Hrvatska ima najvišu stopu siromaštva među starijom populacijom iznad 60 godina jer imamo preko 250.000 ili 25% siromašnih umirovljenika (oko 80% umirovljenika prima mirovinu manju od 1.700,00 kuna mjesečno).

4. nEzaposlEnost. Početkom studenog 2014. godine bilo je više od 306.000 nezaposlenih osoba, od čega veliki broj otpada na mlade koji uslijed duge nezaposlenosti gube vjeru u sebe, psihološki su opterećeni, hvata ih osjećaj nemoći i besperspektivnosti i strah od budućnosti. Nisu u stanju stvoriti uvjete za razvoj i stvaranje obitelji kao temeljne okosnice hrvatskog društva. Prisiljeni su stoga potražiti posao u stranim zemljama i tamo zasnivati svoje obitelji. Emigracija je trajni gubitak za Hrvatsku, a odlaze nam najškolovaniji kadrovi i nositelji demografskog potencijala Hrvatske.

5. Danas u hrvatskoj ima oko 125.000 nezaposlenih u dobi od 15 do 29 godina, a 52% nezaposlenih pripada dobnoj skupini do 35 godina života. Hrvatska se nalazi na posljednjem mjestu u Europskoj uniji s manje od 50% radno sposobnih koji imaju zaposlenje.

6. vEliki problEm predstavlja i porast nezaposlenosti osoba koje su ostale bez posla, a bez realnih su šansi dobivanja posla, jer su nedovoljno kvalificirani, neadekvatnih vještina koje protekom vremena nezaposlenosti dodatno slabe, kao i nedostatak motivacije za traženjem posla. Poglavito je to izraženo kod starijih osoba.

7. ugrožEnost hrvatskE mlaDEži i obitElji. ovaj je problem posebno izražen

kod onih osoba kojima su oba roditelja nezaposlena ili jedan radi, a njegova primanja nisu dovoljna za podmirenje osnovnih životnih potreba. Nerijetko dolazi do raspada obitelji jer su moguće i druge okolnosti - bolest, zaduženost, neriješeno stambeno pitanje pa u takvim obiteljima najviše trpe djeca i mladež. Uočava se i napuštanje obrazovanja dijela mladih čije su obitelji naglo osiromašile i njihov odlazak na tržište rada, a i zanemarivanje djece od strane roditelja, jer su preplavljeni osobnim traumama, strahovima od nemogućnosti zadovoljavanja osnovnih egzistencijalnih potreba, umorni i nemotivirani za razgovor sa svojom djecom itd. Ni društvo se dovoljno ne posvećuje potrebama djece niti podizanju kvalitete njihova života niti je djelotvorna skrb za samohrane roditelje i roditelje djece sa posebnim potrebama.

8. problEmatika osoba s invaliDitEtom. u hrvatskom jE Društvu vrlo naglašEn njihov problEm izoliranosti (posebno u ruralnim područjima), nedostatak osobne asistencije i asistenta u nastavi djeci s poteškoćama u razvoju, fizička nepristupačnost javnim zgradama, nezaposlenost, nesudjelovanje u javnome i političkome životu, rehabilitaciji i zdravstvu.

9. nEgativni DEmografski procEsi i strukturE očituju se u porastu udjela starijeg stanovništva, sve manjem broju rođene djece, odlasku mlade i aktivno sposobne populacije iz Hrvatske itd., a sve će to imati izravne učinke na nacionalnu sigurnost, gospodarski rast, socijalnu stabilnost i ukupnu budućnost hrvatskog naroda i Države.

Kao Predsjednica Republike Hrvatske zalagat ću se za suglasje svih relevantnih političkih opcija i društvenih skupina i njihovo uključivanje u borbu protiv siromaštva i borbu za život dostojan čovjeka u Hrvatskoj.

Poštujući Ustavna načela država mora osigurati zaštitu osoba s invaliditetom i izgraditi uvjete za njihovo uključivanje u društveni život i zaštitu majčinstva, djece i mladeži.

Temeljem načela kršćanskog socijalnog nauka iz osnovnih dokumenata Katoličke Crkve zauzimat ću se za dostojanstvo svake osobe, kroz uzajamnost, solidarnosti brigu za siromašne.

posebno ću se zalagati za dostojanstvo umirovljenika:

• Više skrbiti za ljude starije životne dobi u svim dijelovima Republike Hrvatske koji ne mogu vlastitim prihodima pokrivati troškove zdravstvene skrbi.

• Zalagati se za usklađivanje mirovina s rastom plaća, BDP-om i troškovima života, s ciljem dosezanja mirovina do razine 60% prosječne plaće i time osiguravati egzistencijalni minimum mjesečnih primanja.

• Zalagati se za osiguranje smještaja u umirovljeničkim domovima za sve umirovljenike koji to žele, bez obzira na njihovo imovno stanje i za razradu modela poticajnog smještaja u obiteljskim domovima.

• Imovinu u vlasništvu RH (vojarne, hotele, zemljišta, stare tvornice, škole i dr.) koja nije u uporabi ili je proglašena neperspektivnom,



prenamijeniti u umirovljeničke domove financiranjem iz umirovljeničkih fondova i osiguravajućih društava (zdravstveno i životno osiguranje).

• Poticati programe dnevnog boravka i pomoći u kući starijim osobama po modelu mladi za stare i volonterske skrbi o starijim osobama u lokalnim zajednicama u volonterskim centrima.

• Za osamljene ljude kasnije životne dobi uspostaviti institucionalne i izvaninstitucionalne sustave i pokrenuti programe aktivnog starenja, organiziranih športsko -rekreacijskih aktivnosti, druženja, odlaska na izlete, hodočašća, kulturna i umjetnička događanja i slično.

• Protiviti se diskriminaciji starijih osoba na tržištu rada i zalagati se za povratak radno sposobnih umirovljenika u svijet rada, posebno iz redova braniteljske populacije.

kao predsjednica rh u području socijalne i obiteljske politike zastupat ću i provoditi slijedeće:

• Provoditi aktivnu politiku demografske obnove Republike Hrvatske nizom mjera (zaštita majčinstva, majka odgajateljica, potpora za roditelje i djecu…) i zalagati se za donošenje cjelovite i jedinstvene Nacionalne strategije demografske revitalizacije.

• Razraditi model povratka Hrvata iz dijaspore.

• Uspostaviti učinkovitiji sustav stambene politike za mlade obitelji kroz programe sufinanciranja stambenih kredita s nižim kamatama, kroz programe

subvencioniranja najamnina i troškova stanovanja, kroz podizanje kvalitete stanovanja...

• Provoditi aktivnu politiku stipendiranja studenata i srednjoškolaca modelom javnih i privatnih zaklada poticanih poreznom politikom.

• Izrazito se boriti protiv svih oblika ovisnosti, posebno ovisnosti o drogama, alkoholu, cigaretama, klađenju...

• Educirati obitelji i mladež kako bi se izbjeglo njihovo prekomjerno zaduživanje i smanjila ovisnosti o kreditnim institucijama i informatičko opismenjavanje za sve slojeve stanovništva kroz obrazovni sustav od najranije do starije dobi.

• Razvijati svijest kod ljudi o potrebi izdvajanja dijela primanja za budućnost i osiguranje dostojanstvenog života u starosti.

naročitu brigu vodit ću za invalide svih kategorija:

• osigurati aktivno sudjelovanja takvim osobama i njihovim udrugama u odlučivanju, planiranju, implementaciji, nadgledanju i vrednovanju politika i usluga koje utječu na njihov život.

• osigurati njihovo sudjelovanje u društvenom životu na svim razinama - lokalnoj, županijskoj i državnoj, kako bi u potpunosti zastupali svoja prava.

• osigurati temeljna prava djece s poteškoćama u razvoju i invalidnih osoba sukladno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom.

3. nacionalna sigurnost i obrana - za sigurnu i jaku Hrvatsku

nacionalna sigurnost i obrana

Za sigurnu i jaku Hrvatsku



3. nacionalna sigurnost i obrana - Za sigurnu i jaku Hrvatsku

Sustav nacionalne sigurnosti treba biti učinkoviti servis na raspolaganju svim građanima Republike Hrvatske, tijelima državne i lokalne uprave, gospodarskim i drugim subjektima od nacionalnog interesa u njihovom djelovanju na smanjenju sigurnosnih rizika.

zato ću se zalagati za:

• zaštitu temeljnih vrijednosti hrvatskog društva, vitalnih nacionalnih interesa, integritet hrvatskog državnog područja i sigurnost svih naših građana u zemlji i inozemstvu.

Nacionalna sigurnost podrazumijeva sigurnu i stabilnu Hrvatsku koja štiti svoje granice i ljude, svoje gospodarstvo, infrastrukturu i teritorij, svoju tradiciju i kulturu od svih ugroza kojima može biti ili je izložena. Sigurnost je za mene stanje u kojem se hrvatski građani i obitelji, poduzetnici i gospodarstvenici, tvrtke i korporacije, svi dijelovi Hrvatske i cijela država osjećaju zaštićenim od raznih ugroza i stanje u kojem u uvjetima mira, stabilnosti i demokracije mogu obavljati svoje zadaće i funkcije, izvršavati postavljene ciljeve i misije i zadovoljavati sva svoja Ustavom, zakonima te međunarodnim konvencijama i aktima zajamčena ljudska prava i slobode.


• aktivno uključivanje u rješavanje teške gospodarske situacije u zemlji, koja pored ostalog, izravno utječe na slabljenje nacionalne sigurnosti i ukupnih obrambenih sposobnosti.

• razvoj stabilnog i fleksibilnog sustava nacionalne sigurnosti koji jasno prepoznaje hrvatske nacionalne interese i otklanja rizike i ugroze, ali i uvažava obvezu naše aktivne međunarodne prisutnosti.

• Daljnji razvoj demokracije i tržišnog gospodarstva, apolitička, gospodarska i socijalna stabilnost u takvom su sustavu bitan preduvjet unutarnje sigurnosti i stvaranja povoljnih uvjeta za razvoj učinkovite obrane i sigurnosti na međunarodnom planu. To podrazumijeva i aktivno djelovanje u okviru NATo-a i zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije.

• razvijanje potrebe racionalnog pristupa u izgradnji sustava nacionalne sigurnosti, odnosno redefiniranja koncepta nacionalne sigurnosti utemeljenog na primjerenoj transformaciji i čvršćoj integracija svih elemenata postojećeg sustava nacionalne sigurnosti.

• Dograđivanje postojećih elementa sada neadekvatnog sustava i njihovo kvalitetno i sadržajno integriranje u novi temeljni „Sustav domovinske sigurnosti”. Domovinska sigurnost u svojoj je osnovi koordinacija između različitih funkcija ukupnog sigurnosnog sustava, kroz koju se razvijaju novi modeli sigurnosti i djelotvorno povezuju s hrvatskim potencijalima.

• promjenu sadržaja i dogradnju „Sustava nacionalne sigurnosti” kroz koncept

„Sustava domovinske sigurnosti” na simboličan način mora ukazivati na kvalitativnu i sadržajnu, a ne samo na formalnu promjenu u definiranju i funkcioniranju sustava. Važnost sigurnosne problematike mora biti prisutna na svim razinama društva, a ne samo na državnoj, odnosno nacionalnoj razini. Sustav domovinske sigurnosti mora se staviti u funkciju boljeg upravljanja državom, zaštite nacionalnih interesa i zaštite suvereniteta hrvatskog teritorija.

• pokretanje inicijative za izradu i reviziju temeljnih strateških dokumenata iz područja nacionalne/domovinske sigurnosti, prije svega, Strategije nacionalne sigurnosti, Strategije gospodarskog razvoja, Strategije kibernetičke sigurnosti, Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu i dr.

• podizanje razine obrambenih sposobnosti republike hrvatske s ciljem ispunjavanja temeljne ustavne zadaće zaštite hrvatske suverenosti i neovisnosti te zaštite svih hrvatskih građana i državljana.

• ulaganje u modernizaciju hrvatske vojske, što uključuje očuvanje sposobnosti zaštite zračnog prostora, mora i pomorskog područja i povećanje razine sposobnosti obrambenog sustava u intenzivnijem sudjelovanju u neborbenim zadaćama kao pomoć široj društvenoj zajednici.

• opremanje i modernizaciju hrvatskih oružanih snaga uz maksimalno mogući angažman hrvatske vojne industrije i cjelokupnog gospodarstva kao dodatni poticaj gospodarskom oporavku Republike Hrvatske.

• uvođenje djelatne pričuve u osrh. obuka pričuvnih snaga mora se ugraditi u sustav oSRH kroz novačenje, obuku i mobilizaciju temeljem iskustava stečenih u Domovinskom ratu i iskustva zemalja članica NATo-a. Popunjavanje ostalih sastavnica Sustava domovinske sigurnosti, vojnih i nevojnih, vršilo bi se iz navedene djelatne pričuve.

• pokretanje inicijative za uspostavu sustava „kriznog upravljanja”, na način pozicioniranja postojeće Državne uprave za zaštitu i spašavanje unutar novog koncepta Sustava domovinske sigurnosti na razinu odlučivanja i tako dobiti mogućnost upravljanja krizama svih razina na području Republike Hrvatske.

• razvijanje sustava zaštite i spašavanja na lokalnoj razini koji će kontinuirano skrbiti o općoj sigurnosti građana (realno procjenjivati, nadzirati i upravljati rizicima katastrofa, većim nesrećama te ostalim ugrozama stanovništva i kritične infrastrukture na područjima lokalnih zajednica).

• ubrzano uklanjanje mina i eksplozivnih sredstava, kako bi omogućili sigurniji život svim građanima, ravnomjerniji i brži gospodarski razvoj i kvalitetnije provođenje zaštite okoliša.

• stalno prilagođavanje suvremenim potrebama i zahtjevima pobjedničke Hrvatske vojske.

• Domoljublje i slobodu hrvatskog naroda, vrednovanje žrtava i pobjeda u Domovinskom ratu i profesionalizam. Temelji su to daljnjeg razvoja oSRH i suvremene hrvatske države.

• Donošenje i provođenje mjera demografske politike kako bi se zaustavila negativna demografska kretanja, jer depopulacija stanovništva u Hrvatskoj postaje ključni čimbenik ugrožavanja nacionalne sigurnosti te budućnosti i opstojnosti Republike Hrvatske kao nacionalne države hrvatskog naroda i svih njenih građana i za zaustavljanje negativnih demografskih trendova i promjenu postojećeg stanja jer ti procesi izravno ugrožavaju gospodarstvo i nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske.

• osnivanje znanstveno-istraživačkog centra s dugoročnim ciljem demokratskog suočavanja s naslijeđem svih totalitarnih režima koji su duboko naštetili razvoju RH i stalna su razdjelnica hrvatskog društva do razine ugrožavanja nacionalne sigurnosti. Sukladno obvezama koje je RH prihvatila punopravnim članstvom u EU i Rezoluciji iz 2009. godine trebamo isključivo znanstveno-istraživački pristupiti društvenom suočavanja s totalitarnom prošlošću. Predsjednica RH će biti znatno aktivnija u ispunjavanju preuzetih obveza.

• modernu, europsku i demokratsku republiku hrvatsku stvorenu u Domovinskom ratu koji su na svojim leđima, zajedno sa svekolikim hrvatskim narodom u zemlji i dijasporu, pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana iznijeli hrvatski branitelji. Hrvatski branitelji su bili, jesu i bit će temelj suvremene i suverene hrvatske države i sustava nacionalne sigurnosti. Zaštitit ću dignitet i dostojanstvo hrvatskih branitelja i Domovinskog rata, a hrvatske branitelje pozivam neka svojim znanjem, sposobnostima i iskustvom pomognu izgradnji Sustava nacionalne/domovinske sigurnosti i gospodarski oporavak zemlje.




KANDIDATKINJA ZA PREDSJEDNICU REPUBLIKE HRVATSKE kolinDa grabar-kitaroviĆ izborni program za bolju hrvatsku 2726


4. vlaDavina prava - za pravnu stabilnost Hrvatske

vlaDavina prava Za pravnu stabilnost

Hrvatske

moramo se stoga u našem djelovanju rukovoditi slijedećim načelima, a predsjednica rh se nužno treba zalagati za njihovo provođenje:

• nulta stopa tolerancije prema korupciji. Korupcija narušava temeljne vrijednosti svakog demokratskog i građanskog društva, vladavinu prava, povjerenje u javne institucije i pravnu državu, poštenje, pravednost, ravnopravnost, jednakost i sigurnost građana. Korupcija sputava razvoj poduzetničke klime i političke kulture, a građani ju smatraju

Uređenu modernu državu ne čine samo dobri zakoni. Vladavina prava također ovisi o široj pravnoj kulturi kojoj doprinosi svatko od nas, bilo kao pojedinac, bilo kao dio institucija, poštivanjem hrvatskih zakona. Vladavina prava ovisi i o političkoj kulturi koja je vidljiva kroz kvalitetne odluke, postignuti stupanj pravne sigurnosti hrvatskih građana i društva u cjelini, profesionalne državne i javne službe te uravnoteženost pri uporabi instrumenata pravne državne. ovo su samo neki od primjera, ali svi ukazuju gdje smo podbacili i na čemu ponajviše moramo zajednički raditi kako vladavina prava ne bi bio samo politički pojam.

presudnom smetnjom za ostvarivanje svojih sloboda, prava i interesa. Zato se korupciju mora ozbiljno moralno i etički vrednovati, stalno politički prosuđivati i protiv nje neprekidno društveno odgovorno djelovati. Politička volja i odlučnost vlasti presudni su za suzbijanje korupcije, a to podrazumijeva odmak od političkih interesa što je u interesu ukupnog društvenog, gospodarskog i političkog napretka. moRAmo reći odlučno NE korupciji u hrvatskom društvu, ali isto tako nepotizmu i klijentelizmu.

• veća neovisnost sudbene vlasti. Sudbena vlast mora jamčiti vladavinu prava kroz svoju samostalnost i neovisnost. Politički sustav mora zadržati ustavno načelo trodiobe vlasti, ali i razviti učinkovite i potpuno neovisne mehanizme međusobne kontrole, u mjeri u kojoj je to moguće i dopustivo. moramo omogućiti neovisnost sudbene vlasti sukladno europskoj praksi kojoj se Republika Hrvatska konačno želi i mora vratiti.

• viši stupanj pravne sigurnosti. Hrvatska mora poduzeti dodatne napore u svrhu realizacije jače pravne sigurnosti građana i poduzetnika. Funkcija zakonodavne vlasti je kontrola izvršne vlasti i donošenje zakona, a zakoni ne smiju biti interes vladajućih, nego moraju dolaziti općom voljom naroda. Potrebne su konkretne mjere kontrole i nadzora izvršne vlasti od strane zakonodavne, koja bi izvršnoj vlasti trebala davati mjeru i formu vladanja.

• otvorenost i transparentnost institucija. Djelovanje hrvatskih državnih i javnih institucija još uvijek ima previše tajnovitosti i previše je pitanja o kojima javnost nije na prikladan način informirana. govor politike često je građanima nerazumljiv, ponekad i u cilju svjesnog zamagljivanja pitanja o kojima se odlučuje.


4. vlaDavina prava - Za pravnu stabilnost Hrvatske

To želimo promijeniti. građani moraju doživljavati vlastitu pripadnost institucijama svoje države i doživljavati ih kao svoje.

• uključenost. Sudjelovanje građana u formuliranju politika i njihove implementacije na niskoj je razini, a Vlada je dužna pratiti reakcije javnosti na svoje akcije i inicijative. Nepromišljene odluke usvajane bez dovoljno elaboracije i promišljanja rezultirale su pasivnošću većine građana. Stavovi stručne, znanstvene i ukupne javnosti moraju se više uvažavati i na demokratske načine implementirati u sustav upravljanja.

• odgovornost nositelja vlasti krucijalno je pitanje vladavine prava jer vlast mora biti u funkciji naroda, a ne obrnuto. građani Republike Hrvatske više ne mogu podnositi nekompetentnu i neodgovornu vlast, makar po cijenu i kraćih mandata. Zato svaka vlast mora postati svjesna svoje zamjenjivosti, a loše upravljanje mora biti sankcionirano jer prava na pogrešku više nema.

• Djelotvornost. Politika mora postati djelotvornija, pravovremena i rezultirati onim što je uistinu potrebno. mora biti utemeljena na jasnim ciljevima i procjeni budućih učinaka, ali uvažavajući i ranija iskustva. Nedjelotvorna politika je uzrok i slabe djelotvornosti svih dosadašnjih reformi u Hrvatskoj koje ugrožavaju vladavinu prava.

• usklađenost. Politika i njezino djelovanje moraju biti usklađeni na svim razinama društva i razumljivi najširoj javnosti. Komunikacijska politika prema građanima mora se mijenjati jer politika je javna služba u funkciji građana.


• supsidijarnost. Donošenje političkih odluka mora biti na nižim razinama sa stajališta racionalnosti i djelotvornosti odlučivanja, što podrazumijeva i veću odgovornost na svim razinama sustava.

• „hiperaktivnost” izmjena zakona treba svesti na najmanju moguću mjeru, a posebno onih zakona koji zadiru u bit društvenih i vlasničkih odnosa. Prečeste i nedovoljno pripremljene izmjene zakona rezultiraju degradacijom pravnih normi, destabiliziranjem sudske prakse i u konačnici destabiliziranjem političkog i gospodarskog sustava. Narušava se i opća poduzetnička i investicijska klima u državi. Treba prestati opterećivati hrvatske građane, a posebno poduzetnike konstantnim pravnim eksperimentiranjima. Pravna stabilnost i uređenost treba biti imperativ svih struktura vlasti.

• Dostupnost pravde i pojednostavljenje postupka. Postoji potreba olakšavanja korištenja pravima, bez obzira na činjenicu što je njihovo konzumiranje predviđeno zakonom. Ponajprije se to odnosi na pojednostavljenje sudskih i upravnih postupaka u građanskim, trgovačkim, upravnim ili poreznim postupcima, što bi svakom građaninu omogućilo korištenje svojim pravima na zadovoljavajući način. Ubrzavanje postupaka u smislu: a) smanjivanja broja ročišta, b) propisivanje sankcija za zlouporabu pravila postupaka, c) aktivnija uloga suda, d) iznošenje tvrdnji i dokaza u najranijoj mogućoj fazi postupka, e) što brže donošenje presuda, f) mjere za poticanje mirnog rješenja sporova i g) osnivanje određenih tijela izvan sudskog sustava koja bi preuzela na sebe ključnu ulogu pri rješavanju određenih sporova. Nužno je i smanjenje troškova postupaka,

ponajprije troškova koji se odnose na sudske pristojbe i nagrade za rad odvjetnika i vještaka, koji ne smiju biti zapreka ostvarivanju pravde i prava. Važno je osigurati više ulaganja u obrazovanje ljudskih potencijala u ovom području, a posebno mladih jer će to donijeti novu kvalitetu u sustav, kao i shvaćanja u javnosti važnosti temeljne društvene vrijednosti vladavine prava, počevši od najranije školske dobi djece i mladih kroz obrazovni proces po uzoru na europske institucije.

• organizacija pravosuđa svakako treba pratiti organizaciju lokalne i regionalne uprave i samouprave jer će se time osigurati veća ekonomičnost i rentabilnost vođenja postupaka i snažnija vladavina prava.

5. vanjska politika i Diplomacija - za međunarodni ugled Hrvatske

vanjska politika i Diplomacija

Za međunarodni ugled Hrvatske

4. vlaDavina prava - Za pravnu stabilnost Hrvatske


5. vanjska politika i Diplomacija - Za međunarodni ugled Hrvatske

postignuti integracijski uspjesi pred hrvatsku stavljaju nove obveze i zadaće pa hrvatska nužno mora pojačati svoj vanjskopolitički položaj u dva smjera:

1. stvaranjem strateških partnerstava unutar integracija u kojima je članica i

2. djelovanjem prema prostoru jugoistočne Europe u kojem hrvatska vanjska politika ima specifične zadaće i nacionalne interese.

Novom vanjskom politikom treba prioritetno jačati partnerstvo unutar europskih transatlantskih integracija, a u isto vrijeme novim pristupom u susjedstvu pomoći međunarodnoj zajednici i

Prioriteti vanjske politike su sigurnost, blagostanje i zaštita prava svih hrvatskih građana i državljana u zemlji i inozemstvu. Budući je Republika Hrvatska članica svih najvažnijih svjetskih integracija, od 2009. članica NATo-a, a od 2013. godine punopravna članica Europske unije, potrebno je novo pozicioniranje hrvatske države u svijetu. Potrebna je promjena njezine vanjske politike kako bi mogla odgovoriti izazovima vremena na najbolji način i realizirati strateške nacionalne ciljeve u globalnim uvjetima.



zemljama jugoistočne Europe, koje nisu još članice euroatlantskih integracija, dosezanje standarda potrebnih za nastavak integracija u tom dijelu Europe. Nužno je voditi novu i osnaženu politiku unutar Europske unije s jasnim planom za jugoistok Europe, a Hrvatska će preuzeti ulogu provedbe integracijske politike prema državama u svom susjedstvu. Novi pristup vanjskoj politici bit će glavni okvir zajedničkih međunarodnih napora kako bi se ostvario napredak i osigurao trajni mir. Za to Hrvatska ima mogućnosti i sposobnosti utemeljene na poznavanju okruženja i važno specifično integracijsko iskustvo.

Hrvatska unutar EU-a i NATo-a ostvaruje najveći dio svojih strateških, političkih, sigurnosnih i gospodarskih ciljeva. Važnost i ustrajnost u provedbi demokracije i dosljedna provedba tržišnih načela vitalni su za razvoj države.

Hrvatska treba stvarati nova strateška partnerstva unutar EU-a, a posebno sa zemljama srednje Europe u političkom, sigurnosnom i gospodarskom smislu, a održavati će i razvijati dobre i prijateljske odnose (političke i gospodarske) sa svim ključnim zemljama u svijetu.

Vanjska politika bit će dominantno u službi hrvatskog gospodarstva, a namjerava u potpunosti iskoristiti povoljan zemljopisni, geopolitički i geostrateški položaj. Hrvatska je ključna zemlja srednje Europe i njezinog spoja s mediteranom. Zbog tog povoljnog geostrateškog položaja vanjska se politika posebno treba fokusirati na politiku energetske neovisnosti Hrvatske i dosljedno je provoditi. Tako bi postala i strateški čimbenik u energetskom neovisnom sustavu EU-a. Hrvatska mora konačno započeti voditi aktivnu vanjsku politiku u svom interesu.

Za postizanje svih ovih strateških ciljeva nužno je redefinirati diplomatsku službu i efikasnije je staviti u funkciju gospodarskog rasta, a diplomacija mora postati ključan čimbenik gospodarskog razvitka Hrvatske u funkciji hrvatskih gospodarstvenika i domaćih i stranih investitora, s posebnim naglaskom na dijasporu. Jačanje bilateralne i multilateralne međunarodne suradnje (EU, NATo, Vijeće Europe i dr.) posebno je važan cilj vanjske politike.

Republika je Hrvatska članstvom u Europskoj uniji ostvarila svoj strateški cilj, ali samo članstvo nije konačan, već je sredstvo ostvarenja temeljnih nacionalnih ciljeva, strateških interesa hrvatske države i njenog cjelokupnog razvoja.

Hrvatska će unutar Europske unije jačati prijateljske i partnerske odnose sa zemljama članicama koje imaju slične i zajedničke interese. Razvijat će strateško partnerstvo s članicama Europske unije iz srednje Europe i pomoći Europskoj uniji u nastavku procesa proširenja u jugoistočnoj Europi.

među najvažnije vanjskopolitičke strateške ciljeve izdvajam zaštitu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Bosnu i Hercegovinu vidim kao državu tri jednakopravna konstitutivna naroda: Bošnjaka, Srba i Hrvata te ostalih nacionalnih manjina. To jamči opstanak, prosperitet i izgradnju Bosne i Hercegovine kao pravne i demokratske države. Smatram kako su u Bosni i Hercegovini potrebne ustavne promjene, tj. donošenje novog Ustava BiH na načelima koja osiguravaju primjenu najviših demokratskih prava utemeljenih na međunarodnim načelima i standardima. To će osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina. Hrvatski narod živi u dvije Domovine, Republici Hrvatskoj

i Bosni i Hercegovini, a zahvaljujući članstvu u Europskoj uniji, most su i predvodnici integracije BiH u EU. Stoga Europska unija ima obvezu zaštititi svoje građane i izvan granica EU. Ključna prepreka integracije BiH u Europsku uniju su pojave separatističkih i unitarističkih pokušaja na koje je vrlo jasno ukazao i Europski parlament u svojoj Rezoluciji. Ustavna, moralna i temeljna obveza Republike Hrvatske je zaštita prava Hrvata u BiH.

Hrvatska ima veliko bogatstvo i potencijal u iseljeništvu. Danas Hrvata u svijetu ima gotovo koliko i u Hrvatskoj, i u svijetu su posebno cijenjeni. mnogi su od njih danas ugledni senatori, liječnici, sveučilišni, kulturni, športski i društveni djelatnici i veliki ih se broj u svijetu uspješno bavi gospodarstvom. Iseljeništvo napokon mora biti važan i nezaobilazan dio strateškog interesa Republike Hrvatske. Zato je afirmacija iseljeništva nužna, a njegovo uključivanja u rješavanje gospodarskih i nacionalnih problema te njihovo integriranje u hrvatsko društvo nužnost. Demografska obnova Hrvatske također se mora temeljiti na sustavnom povratku iseljenih Hrvata u Domovinu, s ciljem osnaživanja nacionalnog, gospodarskog, ali i demografskog potencijala Republike Hrvatske. To mora biti nacionalni program svih političkih opcija i društvenih struktura u Republici Hrvatskoj.



KANDIDATKINJA ZA PREDSJEDNICU REPUBLIKE HRVATSKE kolinDa grabar-kitaroviĆ izborni program za bolju hrvatsku 3938

40 KANDIDATKINJA ZA PREDSJEDNICU REPUBLIKE HRVATSKE kolinDa grabar-kitaroviĆ

kolinda.hr kolinda.tv

Documents

Kandidatkinja za predsjednicu REPUBLIKE HRVATSKEcevipol.ulb.ac.be/sites/default/files/Contenu/Cevipol/kgk_za_bolju_hrvatsku.pdf · 8 KANDIDATKINJA ZA PREDSJEDNICU REPUBLIKE HRVATSKE