Junckerova Komisija - European Commission€¦ · nije svjesna. Europa je sićušan kontinent. Politika je ono čime se moraju čvrsto objediniti demografske i geografske značajke

1

Pregled rada Junckerove Komisije

22. listopada 2019.

Junc

kero

va K

omis

ija

.

.

3

Junc

kero

va K

omis

ija

.

.

3

3

Sadržaj

Govor u Europskom parlamentu „Europa u srcu” � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 5

Ključni podaci o EU-u u razdoblju od 2014. do 2019. � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 17

4

Junc

kero

va K

omis

ija

.

.

5

Govor u Europskom parlamentu

„Europa u srcu”Jean-Claude Juncker Predsjednik Europske komisijeStrasbourg, 22. listopada 2019.

Junc

kero

va K

omis

ija

.

.

6

2014.–2019. | Junckerova Komisija

Poštovani predsjedniče,

predsjedniče Europskog vijeća,

poštovani zastupnici,

upravo na današnji dan prije pet godina Parlament je dao povjerenje mojoj

Komisiji i nikad ga nije uskratio. Istina je da su naši odnosi ponekad bili teški,

ali uvijek ispunjeni poštovanjem; bili su burni, ali uredni. Na tome vam želim od

srca zahvaliti. Jer uživati povjerenje ovog doma i moći se osloniti na povjerenje

europskih izabranih zastupnika, koji su utjelovljenje europske demokracije, za

svakoga je trajna čast. Ovdje vidim mnoga poznata lica. Mnogi od vas postali su

mi prijatelji, ne samo međuinstitucijski, nego i životni, i na tome vam želim od

srca zahvaliti.

Želio bih zahvaliti i predsjedniku Tusku. Bili smo braća blizanci. Čak i braća

blizanci ponekad se ne slažu, no bili smo dovoljno pametni da naša neslaganja

ne pokazujemo. Zato će vas vjerojatno iznenaditi da nismo uvijek bili istog

mišljenja. Želim zahvaliti Donaldu na njegovoj bezuvjetnoj podršci i na trajnom

prijateljstvu na koje sam ponosan. Prijateljstvo je riječ koju koristimo neselektivno,

ali u politici prijateljstva su rijetka. Još su rjeđa unutar iste političke obitelji, ali

bez Donalda ne bih mogao učiniti ono što sam učinio.

Budući da se posljednji put obraćam ovom domu, želio bih također poželjeti

sreću gđi von der Leyen. Ona je osoba koju trebamo na čelu Komisije i potrebni

su joj naša podrška i dobre želje. Sve najbolje, Ursula!

Europa u srcu

7

Želim zahvaliti i svojim povjerenicima jer bez njih ništa ne bih mogao učiniti. Na

te žene i muškarce, pojedinačno i kolektivno, Europa može biti ponosna. Hvala

vam na tome. Muchas gracias, obrigado, merci, vielen Dank!

Kada sam 2014. stupio na dužnost, Europa je bila oslabljena i njezina solidarnost

načeta brojnim raskolima i razdorima. Europa 2014. nije bila omiljena, zato

sam tada govorio o „Komisiji posljednje šanse”. Ali nisam govorio o Komisiji kao

takvoj, nego o Komisiji u službi Europe koja nije funkcionirala kako treba, jer

2014. smo se suočili s presudnim trenutkom u europskoj povijesti. Stoga nam

je svima bila dužnost najbolje iskoristiti posljednju šansu koja se nudila Europi.

Zajedno s kolegama odlučio sam stvoriti političku Komisiju. Želio sam da

povjerenici budu izabrani predstavnici, što su i bili. Osim britanskog povjerenika

– a bila su dvojica, oba izvrsna – svi su povjerenici bili izabrani, bilo na

nacionalnoj bilo na europskoj razini. Želio sam da njihova lica budu poznata, i u

njihovim matičnim zemljama i u Europi. Zatražio sam od njih da se ne zatvore

u Bruxellesu u zgradi Berlaymont, nego da putuju, objašnjavaju, razgovaraju s

drugim izabranim predstavnicima i ostvare dijalog s javnim mnijenjem, odnosno

građanima.

U zadnjih pet godina održali smo 1 815 dijaloga s građanima. Povjerenici su

911 puta posjetili nacionalne i regionalne parlamente.

8


Na početku svojeg mandata obećao sam vam da će se Komisija usredotočiti na

bitno, da ćemo „biti veliki u velikim stvarima”. Želio sam – željeli smo – zaustaviti

inflaciju zakonodavstva koja je bila obilježje dotadašnjeg rada Komisije. U

tome smo uspjeli jer smo predložili 83 % manje zakonodavnih inicijativa nego

prethodne Komisije. Povukli smo 142 zakonodavna prijedloga i modernizirali

162 postojeća zakonodavna akta. Tko je mogao učiniti više od toga? Učinili smo

sve što je bilo moguće da bismo postigli ono što smo naumili, no to ne sprečava

neke da i dalje kritiziraju Komisiju da je prisutna u previše područja i da se bavi

svime i svačime. U Europi nije lako iskorijeniti predrasude. Sve se promijenilo, ali

ljudi se ponašaju kao da se ništa nije promijenilo.

Kad sam vam se predstavio, rekao sam da imam tri ključne riječi koje želim

postaviti kao vodilje Komisijina djelovanja: rast, zapošljavanje i ulaganja.

Nalazimo se u 25. uzastopnom tromjesečju rasta. Europska unija već sedam

godina bilježi gospodarski rast. Otvorili smo 14 milijuna radnih mjesta.

Nezaposlenost je na najnižoj razini od 2000. Broj zaposlenih Europljana iznosi

241 milijun osoba, što čini stopu zaposlenosti od 73,9 %.

Junckerov plan potaknuo je ulaganja u iznosu od 439 milijardi eura. U početku,

kad se očekivalo da će taj plan propasti i ostati samo mrtvo slovo na papiru,

zvali su ga „Junckerov plan”. Sada kada se pokazao uspješnim, nazivaju ga

Europskim fondom za strateška ulaganja. Tako to obično ide. Zahvaljujući tom

planu otvoreno je više od milijun radnih mjesta.

Europa u srcu

9

Reinterpretirali smo i Pakt o stabilnosti i rastu tako što smo neke od njegovih

odredbi učinili fleksibilnijima. To smo učinili protivno željama mnogih država

članica koje nikad nisu službeno odobrile fleksibilan pristup kojim smo obogatili

Pakt o stabilnosti i rastu, ali rezultati su vidljivi – deficiti su sa 6,6 % pali na

0,7 %.

Primjenom tog razboritog, promišljenog i pametnog pristupa kojim smo Pakt

o stabilnosti i rastu učinili fleksibilnijim, mogli smo odmah reagirati kada su

Španjolska, Portugal, Italija i Grčka zatražili našu potporu.

Tijekom svojeg mandata, dragi prijatelji, doživio sam i razočaranja i postignuća.

Razočaranja jer unatoč našim naporima nije ostvaren napredak u ujedinjenju

Cipra. Opet izgubljeno vrijeme.

Nismo uspjeli sklopiti sporazum sa Švicarskom unatoč intenzivnim i brojnim

nastojanjima.

Nismo uspjeli dovršiti bankovnu uniju, ne zato što Komisija nije podnijela dovoljno

prijedloga, nego zato što države članice nisu uložile dovoljno napora. Ako ne

dovršimo bankovnu uniju kako bismo morali, time da ekonomsku i monetarnu

uniju pretvorimo u bankovnu uniju poput drugih monetarnih unija u svijetu,

nećemo biti u stanju reagirati na sljedeći šok, bilo unutarnji bilo vanjski.

Među našim gorućim obavezama je i uspostava sustava osiguranja depozita.

Bez osiguranja depozita nema bankovne unije, a bez dovršetka bankovne unije

više nema ekonomske i monetarne unije. Moramo znati odgovoriti na te izazove.

10


No unatoč raznolikim krizama s kojima smo se suočili u proteklih pet godina,

bilo je i postignuća. Neću reći „uspjeha” jer se ne želim obasipati lovorikama,

koliko god to htio. No, bilo je postignuća.

Prvo bih želio spomenuti socijalnu dimenziju Europske unije. Uspješno smo

donijeli europski stup socijalnih prava, koji je desetljećima bio nepopularan.

Sjećam se da sam o toj temi govorio već kada sam se prvi put pojavio pred ovim

parlamentom kao mladi ministar rada tijekom luksemburškog predsjedanja

Vijećem EU-a.

I prije donošenja europskog stupa socijalnih prava uveli smo poboljšanja

Direktive o upućivanju radnika. Suprotno očekivanjima uspjeli smo postići

dogovor Parlamenta i Vijeća. Mislim da možemo smatrati uspjehom ove Komisije

činjenicu da smo utvrdili kao načelo da bi svatko za jednak posao i jednak rad

trebao dobivati jednaku plaću. To je bila cijena očuvanja dostojanstva radnika.

Inače, onaj tko misli da se Europa blagostanja može izgraditi bez podrške

radnika, u velikoj je zabludi. Europa mora biti i Europa radnika.

Još je jedno postignuće, po meni, Grčka. Spominjem Grčku jer je često bila

predmet mojih briga i promišljanja. Grčkoj smo vratili dostojanstvo koje joj

pripada. Prečesto je i predugo dostojanstvo grčkog naroda gaženo te sam mu

želio vratiti dostojanstvo koje zaslužuje.

Europa u srcu

11

Bilo je pokušaja da se Komisiju spriječi u njezinu djelovanju u korist Grčke. Sjećam

se dugih noći provedenih u razgovoru s vladama premijera Samarasa, zatim

Tsiprasa i sad Mitsotakisa, koji tada još nije bio na dužnosti, kako bismo pokušali

riješiti problem Grčke. Mnoge vlade nisu željele da se Komisija uključuje. Uvijek

ću se sjećati telefonskih poziva nekoliko premijera koji su mi rekli: „To se tebe

ne tiče. Na državama članicama je da riješe grčki problem.”. No ja sam imao

tu naivnu, ali pravednu ideju da moramo poštovati Ugovor. A Ugovor kaže da

je Komisija odgovorna za opći interes Unije. Bilo je u općem interesu spriječiti

raspad europodručja, stoga smo s pravom učinili to što smo učinili.

Afrika – da. Kao Europljani, ne možemo zaboraviti naše najbliže susjede: Afrikance.

Taj kontinent treba našu solidarnost, ali ne samo našu humanitarnu pomoć.

Humanitarna pomoć tradicionalni je refleks Europljana, no danas je potrebno

uspostaviti istinsko ravnopravno partnerstvo Afrike i Europe. Naše djelovanje

trebalo bi biti usmjereno na ulaganje u Afriku i otvaranje radnih mjesta na tom

kontinentu. Ne bismo o Africi trebali razmišljati samo u kontekstu izbjegličke krize

jer takav pogled pokazuje manjak poštovanja prema Afrikancima. No učinimo

ono što se mora učiniti na terenu da nitko više ne bi iz očaja bježao preko mora.

Izbjeglice, da – možemo li govoriti o uspjehu ili ne? Naši su rezultati bolji

nego što se na prvi pogled čini, no mogli su biti još bolji da je Vijeće, poput

Parlamenta, djelovalo u skladu sa svim prijedlozima koje je Komisija podnijela

suzakonodavcima, prvo u ožujku 2015. u vezi s premještanjem izbjeglica, a

zatim u travnju 2016. u vezi s reformom Dublinskog sustava. No ne zaboravimo

da smo zahvaljujući Europi uspjeli spasiti 760 000 života na Sredozemnome

moru. To znači 760 000 manje smrtnih slučajeva zahvaljujući djelovanju Europe.

12


U ožujku 2015. rekao sam što ćemo učiniti u vezi s izbjeglicama. Parlament me

tada pozdravio zdušnim pljeskom. Tada sam rekao: „Sada mi plješćete, ali jeste

li sigurni da ćete mi pljeskati i za dvije godine?”. Sljedećih je godina taj pljesak

bio tiši jer je u mnogim zemljama unutarnja politika postala važnija od osnovne

solidarnosti koju smo trebali pokazati.

Područje kojim sam se dosta bavio, iako to nisam očekivao kada sam preuzeo

dužnost predsjednika Komisije, međunarodna je trgovina. To je teška tema i vrlo

je kontroverzna u svim našim državama članicama, često s dobrim argumentima

protiv prebrzog sklapanja trgovinskih sporazuma.

Ali to smo promijenili. Sklopili smo 15 međunarodnih trgovinskih sporazuma.

Danas imamo trgovinske sporazume sa 72 zemlje, što predstavlja 40 %

svjetskog bogatstva. Zahvaljujući trgovinskim sporazumima prisutni smo na

međunarodnoj sceni u vrijeme kada SAD okreće leđa multilateralizmu, a time i

organiziranoj solidarnosti s drugima.

Moramo govoriti i o ulozi Europe u svijetu. Najveći uspjeh Europe i najdragocjenije

postignuće jest činjenica da smo uspjeli očuvati mir u Europi.

To se čini očitim, ali nije. Danas se u svijetu vodi 60 ratova. Nijedan od njih nije

na teritoriju Europske unije, koja je bila poprište najkrvavijih vojnih sukoba u

prošlim stoljećima, čak i u proteklom.

Mir ne bismo trebali uzimati zdravo za gotovo. Trebali bismo biti ponosni na to

postignuće!

Europa u srcu

13

Svjestan sam da kod mladih činjenica da Europa održava mir ne pobuđuje

oduševljenje, barem tako mislimo. No kada razgovaramo s mladima, važno je

razgovarati i o toj vječnoj dilemi između rata i mira na europskom kontinentu.

Potrebno je samo baciti pogled na neposredno susjedstvo Europske unije da

bismo vidjeli koliko je međunarodna situacija opasna i kako je zbog toga položaj

Europske unije osjetljiv.

Mladima moramo pričati o ratu i miru. Za 20 godina više neće biti Europljana čiji

su djedovi i pradjedovi imali iskustvo rata. Stoga moramo o tome razgovarati,

inače će ljudi zaboraviti što rat znači. Zato s mladim ljudima uvijek iznova

razgovaram o ratu i miru.

Objasniti povijest je jedno, no mladima moramo o Europi govoriti i iz perspektive

budućnosti.

Što je budućnost Europe? Mi smo najmanji kontinent. Većina Europljana toga

nije svjesna. Europa je sićušan kontinent. Politika je ono čime se moraju čvrsto

objediniti demografske i geografske značajke te svaka politika mora uzimati u

obzir oba aspekta.

Europljani izumiru. Nećemo nestati, ali bit će nas sve manje. Na početku 20.

stoljeća u Europi je živjelo 20 % svjetskog stanovništva. Do kraja ovog stoljeća

Europljani će činiti samo 4 % ukupnog svjetskog stanovništva od 10 milijardi

ljudi.

Naše će gospodarstvo izgubiti na snazi. Za nekoliko godina niti jedna europska

država članica više neće biti članica skupine G-7.

14


Svatko tko u kontekstu tog nepovratnog razvoja događaja još smatra da je

vrijeme da se manje bavimo Europom kako bismo se povukli u naše nacionalne

oklope čini temeljnu pogrešku.

Europa znači mir. Ali u kontekstu slabljenja našeg međunarodnog utjecaja,

Europa znači i snagu.

Zato moramo, kad je riječ o pitanjima vanjske politike, uvesti učinkovitija pravila

i načine donošenja odluka. Još jednom pozivam na to da u Vijeću i u pitanjima

vanjske politike odluke donosimo kvalificiranom većinom. Ne sve odluke, nego

samo one u kojima je bitno da Europa jasno pokaže svoj stav.

Doživio sam jedno posebno iskustvo 25. srpnja prošle godine u Washingtonu.

Bio sam gost predsjednika Trumpa kako bismo razgovarali o tome kako izbjeći

trgovinski rat koji je bio na pomolu, u čemu smo i uspjeli. Kako nam je to pošlo

za rukom? Trump mi je u jednom poduljem uvodu, kakve on voli, naveo tko je

sve već sjedio u tom uredu i što je rekao tim sugovornicima. Bilo je tu nekoliko

kancelara, premijera i predsjednika.

Europa u srcu

15

Rekao mi je: „Sve sam im već objasnio.”

Ja sam mu na to rekao: „To nije dovoljno. Moraš to objasniti i Europi.”

Onda me pitao: „Zašto?”,

a ja sam mu odgovorio: „Zato što je isključivo Komisija nadležna za trgovinska

pitanja. Sve što su drugi rekli, koliko god da su vješti u tome, ne znači ništa.

Važno je ono što predsjednik Komisije zastupa u ime Europske unije.”

To ga je duboko impresioniralo, a mene još više. Jer sjediti tamo u Washingtonu

kao građanin Luksemburga i reći: „I am the man! Ja sam čovjek koji odlučuje!”,

takvo što se još nikad nije desilo.

16


Zaključak

Da zaključim:

moj je mandat završen – nisam tužan, ali niti pretjerano sretan – odlazim s

osjećajem da sam učinio sve što sam mogao.

Kad bi svatko učinio sve što bi mogao, stvari bi bile bolje.

Ponosan sam što sam dugo, prije svega u posljednjih pet godina, bio mali dio

jedne velike cjeline koja je važnija od sviju nas.

Čuvajte Europu. I borite se svim snagama protiv glupih uskogrudnih oblika

nacionalizma!

Živjela Europa!

17

Ključni podaci o EU-u u razdobljuod 2014. do 2019.Listopad 2019.

Junc

kero

va K

omis

ija

.

.

„Uvijek ću pomno pratiti razvoj onoga što je oduvijek bilo i zauvijek će ostati najveća ljubav mog života: Europa. Ponosan sam što sam mogao dati svoj - makar i malen - doprinos tom velikom putovanju, zahvaljujući kojem smo postigli ono što se prije 60-ak godina činilo nemogućim. I znam da će buduće generacije, one koje će Europu poznavati samo ujedinjenu i mirnu, sutra uspjeti postići ono što se nama danas čini nemogućim.” Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker

Prije pet godina kada je Junckerova Komisija preuzela dužnost, Europa je bila oslabljena najgorom gospodarskom i socijalnom krizom od Drugog svjetskog rata. S obzirom na opadanje podrške građana, predsjednik Juncker vidio je da je to posljednja šansa za Europsku uniju da povrati njihovo povjerenje. To je razlog zbog kojeg je predsjednik bio odlučan slijediti drukčiji pristup i oformiti političku Komisiju koja obraća veliku pozornost na probleme građana i pruža rješenja.

U proteklih pet godina Europska komisija je neumorno radila na unapređenju Europske unije i poboljšanju života građana. Junckerova Komisija imala je za cilj ujedinjeniju Europu s jačom socijalnom komponentom, koja je utjecajnija na svjetskoj sceni i s kojom se građani mogu lakše poistovjetiti. Kao politička Komisija, bila je „velika u velikim stvarima”, a skromnija u drugim područjima, gdje je odgovornost prepustila nacionalnim i lokalnim tijelima. U raznim krizama Komisija je ostala vjerna svojim vrijednostima, načelima i prioritetima. Danas sljedećoj Komisiji prepuštamo Europu čije je gospodarstvo zdravije od onog koje smo mi naslijedili. Povjerenje u našu Uniju i u institucije EU-a danas je najjače u proteklih deset godina. U svijetu se na Europsku uniju gleda kao na izvor nade i stabilnosti i čuvaricu mira.

18

19

2019.2018.2017.2016.2015.2014.(do listopada)

2013.2012.2011.2010.(od veljače)

1526

212323

117

196

108

146

79

Junckerova KomisijaDruga Barrosova Komisija

130godišnje(u prosjeku)

Ključne inicijative Prijedlozi za povlačenje

Propisi stavljeni izvan snage

Inicijative za pojednostavnjenje regulative

1422015.–2019.

1622015.–2019.

842015.–2019.

Izvor: Europska komisija .

Smanjenje od

83 %

BOLJA REGULATIVA

OBLIKOVANJE EUROPE

Tijekom svoje političke karijere Jean-Claude Juncker sudjelovao je na gotovo 600 sastanaka na europskoj razini. U nekim razdobljima bio je nadležan za nekoliko nacionalnih portfelja i član raznih vijeća.

596 sastanka

29sastanaka Vijeća za proračun

197sastanaka Vijeća za ekonomska i financijska pitanja

147sastanaka

Europskog vijeća

21sastanak na vrhu država

članica europodručja

164 sastanka Euroskupine

38sastanaka Vijeća za zapošljavanje i socijalnu politiku

20

POSTUPCI ZBOG POVREDE PRAVA

OSTVARENJE POZITIVNOG PROGRAMA

Postupci zbog povrede otvoreni od kraja 2014. do 11. listopada 2019.

Postupci zbog povrede zaključeni prije upućivanja Sudu

800

700

600

500

400

300

200

100

02014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Junckerova Komisija preuzima dužnostJunckerova Komisija preuzima dužnost

699657 646

772

564

663

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 11. listopada 2019.

11. listopada 2019.

1 800

1 600

1 347 1 368

1 657

1 559

1 571 1 581

1 400

1 200

1 100

28

15

33

11

14

63

17

4

7

20

116

1

2

32

87

18

1

3

31

21

7

4

Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja

Povezano jedinstveno digitalno tržište

Otporna energetska unija s naprednom klimatskom politikom

Bolje povezano i pravednije unutarnje tržište s jačim industrijskim temeljima

Povezanija i pravednija ekonomska i monetarna unija

Otvorena i poštena trgovina u globalnom sustavu utemeljenom na pravilima

Područje pravosuđa i temeljnih prava utemeljeno na uzajamnom povjerenju

Put prema novoj migracijskoj politici

Jačanje uloge EU-a u svijetu

Unija demokratskih promjena

Prijedlozi Europske komisije s kojima su se Europski parlament i Vijeće složili

Prijedlozi Europske komisije koje Europski parlament i Vijeće još nisu donijeli

Odbacio Europski parlament

* Riječ je o 535 prijedloga: 488 prijedloga Junckerove Komisije i 47 prijedloga prenesenih od prethodnih Komisija.

Zakonodavni prijedlozi Junckerove Komisije ili preneseni od prethodnih Komisija.*

Izvor: Europska komisija. Izvor: Europska komisija.

Izvor: Europska komisija.

21

EU i europodručje bilježe rast u već

Gospodarski rast u EU-u i europodručju proteklih je godina iznosio oko 25

uzastopnih tromjesečja

GOSPODARSKI REZULTATI

u EU-u i europodručju

Udio državnog duga u BDP-u smanjio se s

Europljana ima pozitivno mišljenje o trenutačnom stanju europskoga gospodarstva

49 %Javni deficit u EU-u smanjio 88,3 %

(2014.) na

(2018.)81,9 %

2 %

Snažan rast: od oporavka do ekspanzije

Brojnija i bolja radna mjesta

POBOLJŠANJE GOSPODARSKE SITUACIJE

14 milijuna radnih mjesta

Rekordno visok broj zaposlenih –

RADNA MJESTA

241,4 milijuna

Stopa zaposlenosti u drugom tromjesečju 2019.

bila je rekordno visoka i iznosila

73,9 %

stopa nezaposlenosti mladih

14,2 %

Od početka mandata Junckerove Komisije u EU-u je otvoreno

Još uvijek je previsoka, ali

smanjila se s najviše razine od 24 % u siječnju 2013. na

Stopa nezaposlenosti opada % aktivnog stanovništva

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.6

8

10

12

14Junckerova Komisija preuzima dužnost

11,5

10,0



europodručje EU

se sa 6,6 % (2009.)

na 0,7 % (2018.)

22

Uspjesi Junckerova plana

Do 2019� zahvaljujući Junckerovu planu

BDP je povećan za

Do 2022� Junckerovim planom predviđeno je

povećanje BDP-a od

i otvoren je

1,1

milijun novih radnih mjesta.

i otvaranje dodatnih

1,7

milijuna radnih mjesta.

2015

.

2020

.

2025

.

2030

.

2035

.

2040

.

2045

.0

0,5

1,0

1,5

2,0

Rast

BD

P-a

u %

IZRAVAN UTJECAJ

STRUKTURNI UČINAK

Stopa ulaganja u EU-u vratila se na razine zabilježene prije krize i stalno raste.

Junckerovim je planom do listopada 2019. potaknuto 439,4 milijarde €

dodatnih ulaganja diljem EU-a.

Junckerov plan odigrao je ključnu ulogu u poticanju zapošljavanja i rasta u EU-u.

Očekuje se da će od veće dostupnosti financiranja koristi imati

više od milijun novoosnovaniih i malih poduzeća.

0,9 % 1,8 %


Gospodarski rast u %

prognoza

-12

-9

-6

-3

0

3

2020.2019.2018.2017.2016.2015.2014.2013.2012.2011.2010.

-5,5

-9,1

-7,3

-3,2

0,7

-0,4 -0,2

1,5 1,9 2,1 2,2

Nezaposlenost u %

10

15

20

25

30

2019.2018.2017.2016.2015.2014.2013.2012.2011.2010.

24,9

17,9

24,5

27,526,5

23,6

21,5

19,3

12,7

17,0(lipanj 2019.)

-12

-9

-6

-3

0

3

20202019201820172016201520142013201220112010

-5,5

-9,1

-7,3

-3,2

0,7

-0,4 -0,2

1,4 1,9 2,1 2,2

Junckerova Komisija preuzima dužnost

Izvor: Eurostat

Junckerova Komisija preuzima dužnost

U središtu pažnje: Grčka

Od srpnja 2015. Grčka je iz fondova EU-a dobila

20,4 milijarde €,što je ekvivalentno oko 11 % njezina BDP-a.

Između siječnja i srpnja 2015., na 4 sastanka na vrhu država članica europodručja i 16 sastanaka Euroskupine raspravljalo se o gospodarskoj situaciji u Grčkoj.

Predsjednik Jean-Claude Juncker i grčki premijer Alexis Tsipras, Bruxelles, 3. lipnja 2015.

23

Trgovinska politika u cilju poticanja zapošljavanja i rasta

Trgovina između EU-a i SAD-a

41 trgovinski sporazum

sa 72 zemlje15 – broj zemalja s trgovinskim sporazumima s EU-om koji su stupili na snagu od 2014.

Sjedinjene Američke Države i Europska unija imaju bilateralni trgovinski odnos vrijedan bilijun američkih dolara. Zajedničkom izjavom od 25. srpnja 2018. predsjednici Juncker i Trump izrazili su svoju predanost daljnjem jačanju tog trgovinskog odnosa na dobrobit svih američkih i europskih građana.

15 % povećanje izvoza iz EU-a u razdoblju 2014.-2018.

Sporazumom između EU-a i Japana stvoreno je područje slobodne trgovine koje obuhvaća gotovo

30 % svjetskog BDP-a

TRGOVINSKA MREŽA

36 milijuna radnih mjesta u EU-u osigurano

je zahvaljujući trgovini sa zemljama izvan EU-a.

5 milijuna više nego u 2014.

6,1 milijarda € dodatnih mogućnosti za izvoz zahvaljujući

uklanjanju prepreka.U 2018., prvoj punoj godini primjene

trgovinskog sporazuma između EU-a i Kanade, izvoz iz EU-a u Kanadu povećao se za

15 %Izvor: Europska komisija.


Predsjednik Jean-Claude Juncker i predsjednik Donald Trump, Washington, 25. srpnja 2018.

ZAJEDNIČKA IZJAVA

25 %

47 %

26 %

Sjedinjene Američke Države Brazil Kanada Urugvaj Ukrajina Ostalo

44 %

35 %

8 %

Prosjek za prethodnih 5 godina 2019�/2020�

0

1

2

3

4

5

6

1 5 9 13 17 21 25 29 33 37 41 45 49 53

mili

juni

ton

a

tjedan tržišne godine

2019./2020.prosjek za 5 godina

Uvoz soje po zemljama podrijetla (posljednji put ažurirano u listopadu 2019.)

Uvoz soje iz SAD-a u EU kumulativni obujam (posljednji put ažurirano u listopadu 2019.)

Izvoz ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a u EU u porastu u milijardama kubičnih metara – kumulativno (posljednji put ažurirano u listopadu 2019.)

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

2016. 2017. 2018. 2019.

mili

jard

i m³

+93 %

+479 %Sastanak predsjednika

Jean-Claudea Junckera i predsjednika Donalda Trumpa

24




0

50 000

100 000

150 000

200 000

250 000

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

MIGRACIJE

Otvaranje sigurnih putova

Stanje danas: nezakoniti prelasci granice na tri glavne rute

Dola

sci

mje

sečn

o

Premješteno gotovo 63 000 osoba iz zemalja izvan EU-a

Gotovo 35 000 premještenih osoba unutar EU-a

više od 12 700 premještenih osoba iz Italije

više od 21 000 premještenih osoba iz Grčke

premješteno

100 % svih prihvatljivih kandidata za premještanje

od 2015. spašeno više od 760 000 života

uklonjeno 551 plovilo

20. listopada 2015.

10 000 dolazaka

u okviru operacije Sophia uhićeno 160 trgovaca ljudima i krijumčara

Zahvaljujući operacijama EU-a 2015., 2016. i 2017.:

istočno Sredozemlje

središnje Sredozemlje

zapadno Sredozemlje

za 90 % nego u rujnu 2015.

Broj dolazaka na svim rutama manji je

51 nova

antidampinška i antisubvencijska mjera, od čega 26 u sektoru čelika

očuvanje dodatnih

190 000 izravnih radnih mjesta

Europa koja štiti

od čega je

128 000 radnih mjesta u sektoru čelika

25

RAVNOTEŽA U ZASTUPLJENOSTI SPOLOVA NA RUKOVODEĆIM POLOŽAJIMA

MEHANIZAM EU-A ZA CIVILNU ZAŠTITU

Od 2014. mehanizam EU-a za civilnu zaštitu aktiviran je 128 puta kako bi se pružila pomoć u izvanrednim i kriznim situacijama nakon prirodnih katastrofa kao što su šumski požari, poplave, potresi i druge krizne situacije u Europi i svijetu.

Sustav civilne zaštite rescEU uspostavljen je 2019. u cilju povećanja kapaciteta za reagiranje u slučaju prirodne katastrofe unutar EU-a.

2014.-2019.

128

Na rukovodećim položajima u Europskoj komisiji žene su zastupljene s 41 %, dok ih je u studenome 2014. bilo 30 %: povećanje od 37 %

41 %



Jačanje agencije EU-a za granice

Trenutačni broj raspoređenih pripadnika granične straže EU-a

Pričuva: 1 500

Ulaganje u upravljanje granicama

2014. 2006.-2013. 2014.-2020. 2021.-2027.2019.

1 300<300 2,4milijarde

5,6milijardi

21,3milijarde

EUROPSKE SNAGE SOLIDARNOSTI

Više od 30 000 mladih sudjelovalo je u projektima diljem Europe.

Za jačanje i proširenje Europskih snaga solidarnosti Komisija je predložila iznos od 1,26 milijardi € u okviru sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2021.-2027. kako bi se omogućilo da barem 350 000 mladih Europljana dobije priliku za sudjelovanje u toj inicijativi.


Od rujna 2016., kada je predsjednik Juncker najavio njihovo osnivanje, u Europske snage

solidarnosti prijavilo se više od 172 000 mladih ljudi

rujan 2016.-2019. 2021.-2027.

x11,7najmanje350 00030 000

Angažmani u okviru projekata diljem Europe

26

UKLJUČIVANJE GRAĐANADijalozi s građanima u brojkama od 2015. (uključujući 25 dijaloga s građanima održanih uživo na Facebooku)

Posjeti nacionalnim parlamentima

Više registriranih europskih građanskih inicijativa

62019

202014

nisuregistrirane

412019

292014

registrirane

+41 %

-70 %

Članovi Komisije sudjelovali su u više od

911 posjeta i sastanaka s nacionalnim parlamentima.



1 815 dijaloga

u 642 grada

Broj sudionika godišnje

2015.

2014. 2014.

17 40018 600

50 80054 700

73 000

2016. 2017. 2019.

2019. 2019.

2018.

ukupno

214 500 sudionika

1,6 milijuna ljudi pratilo uživo prijenose

na internetu

290 milijuna Europljana – ukupni mogući

doseg putem medija

ERASMUS

EU je uložio rekordnih 2,8 milijardi € u Erasmus+, zahvaljujući čemu će

853 000 ljudi dobiti stipendije za osposobljavanje, studij, poučavanje, rad ili volontiranje u inozemstvu.


1987.

2018.

2014.-2020. 2019.

x2

Proračun programa Erasmus

milijuna milijuna

Tijekom protekle 32 godine program Erasmus koristilo je više od 10 milijuna mladih ljudi. Predviđa se da će u razdoblju 2014.-2020. program Erasmus+ vjerojatno premašiti cilj od 4 milijuna sudionika u EU-u.

Komisija je predložila veću usmjerenost na mlade u sljedećem financijskom okviru za razdoblje 2021.-2027. udvostručenjem proračuna pro-grama Erasmus na 30 milijardi €.

2014.-2020. 2021.-2027.

15 30milijardi

milijardi

27

ULAGANJE U NAŠE PARTNERSTVO S AFRIKOM


Europski plan za vanjska ulaganja pokrenut je u rujnu 2017. kako bi se potaknula ulaganja u partnerskim zemljama u Africi i u europskom susjedstvu. Uz doprinos od 4,5 milijardi € od Europske unije, očekuje se da će Europski plan za vanjska ulaganja do 2020. potaknuti ulaganja u iznosu do 44 milijarde €. Iznos od 4 milijarde € već je odobren.

40 milijardi €

Ukupna očekivana ulaganja do 2020.

44 milijarde €

Obveze: Bespovratna sredstva EU-a upotrijebljena za mješovito

financiranje i jamstva 4,5 milijardi €

* Financijski doprinos EU-a i očekivana ulaganja.

Već odobreno

Plan za vanjska ulaganja 2017�-2020�

4 milijarde €

KRIZNI UZAJAMNI FOND EU-a ZA AFRIKU


Više od 4,5 milijardi € iz Kriznog uzajamnog fonda EU-a za Afriku kao pomoć za 26 afričkih zemalja koje su među najosjetljivijima i pogođene su nestabilnošću, prisilnim raseljavanjem i nezakonitim migracijama.

Dosad je odobreno 210 mjera u sve tri regije u ukupnom iznosu od približno 4 milijarde €, raspodijeljeno kako slijedi:

Rog Afrike 1 406,1 milijun €, Sjeverna Afrika 659,2 milijuna €, Sahel i Jezero Čad 1 953,2 milijuna €

SJEVERNA AFRIKA

SAHEL I JEZERO ČAD

1 953,2MILIJUNA €

1 406,1MILIJUNA €

659,2MILIJUNA €

ZEMLJE Maroko, Alžir, Tunis, Libija i Egipat.

ZEMLJE Burkina Faso, Kamerun, Čad, Côte d’Ivoire, Gambija, Gana, Gvineja, Mali, Mauritanija, Niger, Nigerija i Senegal.

ZEMLJE Džibuti, Eritreja, Etiopija, Kenija, Somalija, Južni Sudan, Sudan, Tanzanija i Uganda.

ROG AFRIKE

Mjere provode razvojne agencije država članica EU-a, međunarodne i lokalne nevladine organizacije i međunarodne agencije ili agencije UN-a.

28

MIŠLJENJE JAVNOSTI U EU-u U RAZDOBLJU 2014.-2019.

Mišljenje javnosti o Europskoj uniji u 2019. pozitivnije je nego što je bilo 2014. Rezultati istraživanja Eurobarometra pokazuju da javnost općenito podržava europski projekt i njegova postignuća.

0 %

10 %

20 %

30 %

40 %

50 %

60 %

70 %

June 2019

March 2019

Sept. 2018

April 2018

Sept.-Oct. 2017

March 2017

Sept.-Oct. 2016

Sept. 2015

Nov.-Dec. 2014

54 55 5357 57

6062

59

29 292826 28 25 25

3 3 3 3 2 22 2

14 15 16 1412 12 11 12

27

Smatrate li općenito da je članstvo (naše zemlje) u EU-u... ? Trend od 2014. do 2019.

59 %

13 %

2 %

26 %

83

12 13 16 1716

22 24

1823 24

22 22 23 2526

34 32 3733

35

81 79 7875 73 72 72 71 71 70 69 68

65

59 58 5855 54 54 54 52 50 49

46 44 4237 36

ELLT SEDKNL MTPTEE BGLU FI BEDEIE ROLV HRHU PL AT SKEU-28 CYES SI ITFR CZUK

2431 35

20

4544

4041

46

4 5 4 5 8 4 3 10 5 4 7 8 8 1013

8 106

8 619 15

1528 8 12 18 20 17

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 10 0 0 0 0 0 002 2 2 24 5 3 3

+1 +9 +8 +8 +10 +11 +5 +13 +25 +22 +14 +11 +6 -3 +4 +22 +14 +7 +7 -9 -10 =0 +14 +2 -2 -4 -3 -3 +2

studeni – prosinac 2014.

rujan 2015.

rujan 2018.

veljača – ožujak 2019.

ožujak 2017.

travanj 2018.

lipanj 2019.

rujan – listopad 2016.

rujan – listopad 2017.

Članstvo u EU-u

Usporedba s posljednjom anketom provedenom prije referenduma o Brexitu (rujan 2015.).

dobra stvar

ni dobro ni loše

dobra stvar

ni dobro ni loše

nešto loše

ne znam

nešto loše

ne znam

Izvor: Parlemeter, lipanj 2019.

29

Trend od 2014. do 2019.

0 %

10 %

20 %

30 %

40 %

50 %

60 %

2931

27 2731

3734 3536

3740

32 3336

42 41 42 42

Don't knowTend not to trustTend to trust

ELLT SEDK NLMTPTEE BGLU FI BE DEIE RO LV HRHU PL AT SKEU-28CY ES SI IT FRCZ UK

QA8a.14 I would like to ask you a question about how much trust you have in certain media and institutions. For each of the following media and institutions, please tell me if you tend to trust it or tend not to trust it.

The European Union

7268

60 59 58 57 56 56 55 55 54 54 54 54 52 52 51 5148 47 46 45 44 44

37 3633 32

29

1624

23

31 30 33

20

37

28

40

33

40 3835

42 4145

31

4246 48 50

46 46 55 55 56

66

56

12 8 17 10 12 10 24 7 17 5 13 6 8 11 6 7 4 18 10 7 6 5 10 10 8 9 11 2 15

Za sve u nastavku teksta, molimo navedite imate li ili nemate povjerenja.

Europska unija (%)

Povjerenje u Europsku uniju

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Povjerenje u Europsku uniju

Povjerenje u nacionalnu vladu

44%

34%

Imam povjerenja Nemam povjerenja Ne znam

Izvor: Standardno istraživanje Eurobarometra, lipanj 2019.

Izvor: Standardno istraživanje Eurobarometra, lipanj 2019.

Europska komisija nije odgovorna za bilo kakve posljedice koje proizlaze iz ponovne uporabe ove publikacije.

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2019.

© Europska unija, 2019.

Ponovna je uporaba dopuštena uz uvjet navođenja izvora.

Politiku ponovne uporabe dokumenata Europske komisije uređuje Odluka 2011/833/EU od 12. prosinca 2011. (SL L 330, 14.12.2011., str. 39.).

Za svaku uporabu ili reprodukciju fotografija ili druge građe koja nije zaštićena autorskim pravom Europske unije dopuštenje treba zatražiti izravno od vlasnika prava.

Print ISBN 978-92-76-12475-7 doi:10.2775/832450 NA-03-19-816-HR-C

PDF ISBN 978-92-76-12451-1 doi:10.2775/349539 NA-03-19-816-HR-N

32

Documents

Junckerova Komisija - European Commission€¦ · nije svjesna. Europa je sićušan kontinent. Politika je ono čime se moraju čvrsto objediniti demografske i geografske značajke