IZVEDBENI PLAN SVEU ČILIŠNOG DIPLOMSKOG … plan - diplomski... · IZVEDBENI PLAN SVEU ... DIPLOMSKI RAD DG ... Oblikovanje cijena. Tržište i marketing u poduzeću

1

Na temelju lanka 79 stavka 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju

(Narodne novine broj 123/03., 105/04., 174/04. i 46/07.) Fakultetsko vijee Geotehnikog fakulteta Sveuilita u Zagrebu na XIV. redovitoj sjednici odranoj 23. rujna 2015. godine donijelo je

IZVEDBENI PLAN SVEU ILINOG DIPLOMSKOG STUDIJA GEOINENJERSTVA ZA AKADEMSKU GODINU 2015./2016.

1. Kolegiji (po abecedi), satnica, sati i vrste nastave, nositelji i suradnici

Naziv Smjer

ECTS Semestar Satnica Sati i vrste

nastave

Predavanja Vjebe G H IO

BETONSKE KONSTRUKCIJE DINAMIKA TLA

Iz

Iz

Iz -

Iz -

6 III 2+2 30P 30A Kiiek Kiiek

6

III

2+2

30P 30A

Gazdek

Stanko

DISPERZNI SUSTAVI

- Iz Ob 5 III 2+1 30P 15A Sekovani Sekovani

EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA

Ob - - 5 III 2+1 30P 10A 5T Mesec Teak D.

FIZIKALNI IMBENICI OKOLITA

- - Ob 5 III 2+1 30P 15A Vujevi Melnjak

GEOSTATISTIKA

Iz Iz Iz 6 III 2+2 30P 30A Kova I. Kova I.

GIS U GEOTEHNICI

Iz - - 6 III 2+2 30P 30PK Meaki Loborec

INJEKTIRANJE TLA I STIJENA

Ob - - 5 III 2+1 30P 15A Kavur Jug

KOMUNIKACIJSKE VJETINE

Ob Ob Ob 4 III 2+1 30P 15A Vidaek-Hain Vidaek-Hain

Sveuilite u Zagrebu Geotehniki fakultet

2

Naziv Smjer

ECTS Semestar Satnica Sati i vrste

nastave

Predavanja Vjebe G H IO

MODELIRANJE PODZEMNIH VODA

-

Iz

-

5

III

2+1

30P 15A

Gotovac

Kovaev-Marini

NUMERIKO MODELIRANJE

Ob Ob Ob 7 IV 2+3 30P 45PK Ivandi urinek

ODLAGALITA OTPADA

Ob - - 5 IV 2+1 30P 15A Petrovi Petrovi

POSLOVNA EKONOMIJA

Ob Ob Ob 4 III 2+1 30P 15A Dvorski Dvorski

PRIMIJENJENA HIDROLOGIJA

- Ob - 5

III

2+1

30P 15A

Biondi R.

urin

UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA

- Ob - 6 III 2+2 30P 10A 20S Biondi R. Kovaev-Marini

VRNJAKA POTPORA STUDENTIMA S INVALIDITETOM

- Iz - 5 III 1+8 15P 120V Ki Glava Ki Glava

ZATITA ABIOTSKIH RESURSA

- - Ob 6 III 2+2 30P 20A 10S Stani Gomaz

ZATITA PODZEMNIH VODA

- Ob Ob 5 IV 2+1 30P 5A 5S 5T Meaki Kovaev-Marini

DIPLOMSKI RAD DG

Ob Ob Ob 18 IV 12 180S

DIPLOMSKI RAD DH


DIPLOMSKI RAD DE


Tuma simbola: G smjer Geotehnika H smjer Hidrotehnika IO smjer Inenjerstvo okolia

Ob obavezni kolegij Iz izborni kolegij - - kolegij se ne izvodi

3

2. U zimskom semestru akademske godine 2015./2016. u drugoj godini sveuilinog diplomskog studija Geoinenjerstva izvodit e se nastava iz sljedeih predmeta: 2.1.1. II. godina III. zimski semestar, smjer Geotehnika

Prezime nastavnika (Cognomen magistri)

Naslov kolegija

(Index lectionum)

Sati tjedno (Quot horae per hebd.)

ECTS bodovi (ECTS puncta)

predavanja (lectionum)

vjebi (exercitationum)

Kavur Injektiranje tla i stijena 2 1 5

Mesec Eksploatacija mineralnih sirovina

2 1 5

Dvorski Poslovna ekonomija 2 1 4

Vidaek-Hain Komunikacijske vjetine

2 1 4

Izborna grupa kolegija 3MG-1

2 2 6

Izborna grupa kolegija 3MG-2

2 2 6

Izborna grupa kolegija 3MG-1 Gazdek Dinamika tla 2 2 6 Kiiek Betonske konstrukcije 2 2 6 Izborna grupa kolegija 3MG-2 Meaki GIS u geotehnici 2 2 6 Kova I. Geostatistika 2 2 6 Student upisuje jednu izbornu grupu kolegija prema vlastitom izboru: 3MG-1 ili 3MG-2, vodei rauna o programskoj povezanosti s kolegijima iz prethodnih godina.

4

2.1.2. Opis kolegija Naziv predmeta: Injektiranje tla i stijena Semestar: III.

Broj sati: 2 + 1 ( 30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Doc.dr.sc. Boris Kavur Suradnik: Jasmin Jug, mag.ing.geoing.

Cilj predmeta:

Edukacija studenata iz podruja injektiranja tla i stijena sa posebnim naglaskom na suvremene metode injektiranja. Osposobljavanje studenata za samostalno projektiranje i izvoenje injektiranja.

Okvirni sadraj predmeta:

Povijest injektiranja. Osnovni principi poboljanja svojstava tla i stijena: injektiranje, mlazno injektiranje, zbijanje tla, dreniranje, zamrzavanje tla, elektrokemijska konsolidacija, sidrenje, injektirane zatege.Istrani radovi i izrada programa istraivanja. Projektiranje injektiranja. Izvoenje i kontrola kvalitete istranih radova. Metode injektiranja: kontaktno, vezno, protufiltracijsko, konsolidacijsko, naponsko. Primjena i razvoj suvremenih metoda injektiranja: selektivna metoda, metoda injektiranje u poznato.

Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina):

Stjecanje naprednih znanja i vjetina projektiranja izvoenja i kontrole kvaliteta injektiranja tla i stijena. Primjena i razvijanje suvremenih metoda injektiranja.

Oblici provoenja nastave:

Predavanja, konsultacije, terenske vjebe.

Preduvjeti za upis predmeta:

Geotehnika opaanja.

Obvezna literatura:

[1] Nonveiller, E.: Injektiranje tla, Zagreb, 1970. [2] Fingerhut, L.: Konsolidacija tla injektiranjem, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet, Zagreb; OOUR Via Geotehnika

kola Varadin Varadin, 1977. [3] Ivankovi,T.: Injektiranje tla i stijena, Mostar, 1988.

Preporuena dopunska literatura:

[1] Cambefort,H.: Injections des Sols, Eyrolles, Paris, 1967. [2] orko,D., Kovai,D., Lovreni,D., Mari,B.: Mlazno injektiranje, Zagreb, 1997.

Nain provjere znanja i polaganja ispita:

Tri kolokvija, pismeni i usmeni dio.

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe:

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaa kvalitetu izvoenja nastave, sadraj i koncepciju predmeta.

5

Naziv predmeta: Eksploatacija mineralnih sirovina Semestar: III.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 10 A + 5 T) ECTS: 5

Nastavnik: Izv.prof.dr.sc. Josip Mesec Suradnik: Denis Teak, dipl.ing.

Cilj predmeta:

Upoznati studente sa znaajem koje mineralne sirovine imaju u gospodarskom i stratekom smislu u razvoju zemlje, metodama dobivanja mineralnih sirovina, utjecajima eksploatacije na okoli i postupcima rekultivacije otkopanih prostora.


UVOD, OPENITO O ZEMLJI (Stijene i minerali postanak i vrste), MINERALNE SIROVINE (Vrste i primjena mineralnih sirovina), OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE, ISTRAIVANJE MINERALNIH SIROVINA (Svrha i metode istraivanja), POVRINSKO DOBIVANJE (Vrste povrinskih kopova,Razrada, Otkrivanje leita, Naini otkopavanja, Utovar i transport ,Oplemenjivanje, Odvodnjavanje povrinskih kopova, Rekultivacija),PODVODNO DOBIVANJE, PODZEMNO DOBIVANJE (Otvaranje, Priprema, Otkopavanje, Vjetrenje rudnika, Odvodnjavanje i zatita od prodora vode te plavljenja rudnika), EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA I ZATITA OKOLIA (Utjecaji i opis pojedinih utjecaja eksploatacije mineralnih sirovina na okoli, mjere i naini smanjenja tetnih utjecaja), RUDARSKA MJERENJA (Rudarske karte i planovi, Razvoj mjerne i raunalne tehnologije), PROJEKTIRANJE LEITA MINERALNIH SIROVINA ( Rudarski projekti, Projektiranje i raunalni programi), TEHNOLOGIJE I BUDUNOST RUDARSTVA (Pojam, vanost i podjela, Transfer tehnologija, openito, Rudarstvo na poetku 21. stoljea).


Stjecanje znanja iz rudarske struke, a poglavito eksploatacije mineralnih sirovina.


Predavanja, vjebe, terenska nastava.


Stabilnost kosina.

Obvezna literatura:

[1] Mesec, J.: Mineralne sirovine, vrste i naini dobivanja, GF, Varadin, 2009.


[1] Abramovi, V., Peri, B.: Projektiranje u rudarstvu k. Knjiga Zg, 1996. [2] Herak, M.: Geologija, k. Knjiga, Zg, 1990. [3] ivkovi, S., Vrkljan, D.: Povrinska eksploatacija mineralnih sirovina, RGN, Zg, 2003.


Dva kolokvija tijekom semestra i usmeni ispit.



6

Naziv predmeta: Poslovna ekonomija Semestar: III.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 4

Nastavnik: Prof.dr.sc. Stjepan Dvorski Suradnik: /

Cilj predmeta:

Temeljni cilj kolegija je razviti kod studenata ekonomski nain razmiljanja i zakljuivanja, te im pruiti osnovna znanja iz ekonomije poslovnih sustava. Unutar temeljnog cilja sustavno se razrauje tematika vezana uz osnovnu gospodarsku jedinicu poduzee, i to od samog osnivanja, preko ukljuivanja u ekonomski sustav i interakcija u sustavu, preko djelovanja do evaluacije poslovanja.


Upoznavanje s osnovnim ekonomskim pojmovima. Poduzee kao temeljni objekt izuavanja poslovne ekonomije. Rezultati poslovanja poduzea. Analiza pokazatelja proizvodnosti, ekonominosti i rentabilnosti. Teorija trokova. Metode razdvajanja i procjene trokova. Analiza toke pokria. Funkcionalni sustav rasporeivanja trokova. Activity based costing - novi model rasporeivanja trokova. Planiranje profita budetiranje temeljeno na aktivnostima. Poslovna politika poduzea. Ekonomski zakoni u poslovanju poduzea. Oblikovanje cijena. Trite i marketing u poduzeu.


Nakon odsluanih predavanja, studenti e biti sposobni planirati i analizirati poslovanje u velikim ali i u malim i srednjim poduzeima, a biti e sposobni upravljati i vlastitim poslovnim projektima. Specijalne vjetine koje e studenti usvojiti nakon odsluanih predavanja biti e: analiza financijskih izvjetaja, izraun mjerila uspjenosti poslovanja, proraun isplativosti investicije, upoznavanje s metodama predvianja trokova. Osim specifinih znanja studenti e stei temelje za cijeloivotno uenje te dalju specijalizaciju u realnim poslovnim uvjetima.


Predavanja i seminari.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Dvorski, S., Rua, F., Kovca, V.: Poslovna ekonomija, Fakultet organizacije i informatike i TIVA Tiskara, Varadin, 2007.


[1] Salvatore, D.: Managerial economics in a global economy, Managerial economics.Oxford University Ress New York, 2007.

[2] Santini, I.: Trokovi u poslovnom upravljanju, Ibis, 2003. [3] Pindyck, R. S., Rubinfeld, D. L.: Microeconomics, Prentice Hall, New Jersy, 2001.


Pismeni i usmeni ispit.



7

Naziv predmeta: Komunikacijske vjetine Semestar: III.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 4

Nastavnik: Doc.dr.sc. Violeta Vidaek Hain Suradnik: /

Cilj predmeta:

Usvajanje opih znanja potrebnih za uspjeniju interpersonalnu komunikaciju u poslovnom okruenju i djelotvorno oblikovanje poruka u interpersonalnoj, javnoj i elektronikoj komunikaciji, kao i u poslovnim situacijama prilikom prezentiranja i pregovaranja.


Razine komunikacijskih pojava (intrapersonalna, interpersonalna, intragrupna, intergrupna i masovna komunikacija). Modeli komunikacijskog procesa. Verbalna i neverbalna komunikacija. Vjetine samopraenja i upravljanja dojmovima.Interpersonalna komunikacijska kompetencija. Vjetine vezane uz komunikacijsku djelotvornost: iniciranje interakcije, asertivnost, upravljanje interakcijom, prilagodljivost. Vjetine vezane uz usmjerenost na druge: empatija,podravanje, samootkrivanje, suraivanje. Poslovne komunikacijske vjetine. Aktivno sluanje. Uvjeravanje. Samoprezentacija. Davanje povratnih informacija. Upravljanje konfliktima. Elementi djelotvornog prezentacijskog komuniciranja. Osnove pregovaranja i pregovarake tehnike/taktike. Komunikacija u prodaji. Poslovni sastanci. Intervjuiranje. Elektroniki posredovana poslovna komunikacija.


Ope i specifine kompetencije razvijaju se na sljedeim podrujima: (a) stjecanje novih znanja o komunikacijskim vjetinama; (b) mogunost samoprocjene osobnih znanja i vjetina iz podruja interpersonalne, prezentacijske i elektronike komunikacije; (c) usvajanje novih vjetina potrebnih za kompetentniju komunikaciju u poslovnom okruenju (npr. prilikom pregovaranja, prodaje, sastanaka, intervjuiranja i elektroniki posredovane komunikacije).


Nastava se provodi u obliku predavanja i seminara.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Fox,R.: Poslovna komunikacija, Hrvatska sveuilina naknada, POU Zagreb, 2006. [2] Rouse, J.M., Rouse, S.: Poslovne komunikacije, Masmedia d.o.o., Zagreb, 2005.


[1] Buba, G.: Poslovno komuniciranje (biljeke s predavanja), Fakultet organizacije i informatike, Varadin, 2006.


Kolokviji, pismeni i usmeni ispit.



8

Naziv predmeta: Dinamika tla Semestar: III.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr.sc. Mario Gazdek Suradnik: Davor Stanko, mag.phys.

Cilj predmeta:

Dinamika tla predstavlja jedan od primijenjenih ogranaka ope dinamike, a u geotehnikom inenjerstvu dobiva sve vee znaenje. Osnovni cilj predmeta svodi se na ovladavanje zakonitostima ubrzanih gibanja u geotehnikom inenjerstvu, jer u odreenim okolnostima takva gibanja mogu imati prevladavajue uinke na tlo, pripadnu konstrukciju i okolne objekte.


Meuodnos Mehanike tla i Dinamike tla. Pregled glavnih postulata Dinamike. Teorija oscilacija i vibracija. irenje valova u elastinoj sredini. Dinamika svojstva tla (karakteristike dinamikih naprezanja, deformacija i vrstoe tla). Likvefakcija tla.


Poznavanjem opeg okvira predmeta, studentu je pruena mogunost da jasno razluuje probleme i zadatke kojima u osnovi lee dinamike zakonitosti, od onih koji iskljuivo podlijeu statikim zakonitostima. S time u vezi kompetentno moe dijagnosticirati problem, primijeniti prikladnu metodologiju rada i uspjeno rijeiti postavljeni problem.


Nastava se provodi kroz predavanja, vjebe (rjeavanje probranih zadataka), te uz pomo terenske nastave.


Mehanika stijena.

Obvezna literatura:

[1] Prakash, S.:Soil Dynamics (1&2). McGraw-Hill Book Co., New York itd., 1981. [1] Dinamika tla (skripta; obrada glavnih tema kolegija od strane predmetnog nastavnika) [2] Das, B.M.: Fundamentals of Soil Dynamics, Elsevier Science Ltd., 1983.


[1] Richart, F. E. Jr., Woods, R. D., Hall, J. R.Jr.: Vibrations of Soils and Foundations, Prentice-Halll. Inc., 1969. [2] Jeffries & Been, Jeffries, M., Been, K.: Soil Liquefaction, 2002. [3] ASCE, Anual Convention, Liquefaction Problems in Geotechnical Engineering


Prvo pismeni dio, a potom usmeni ispit.



9

Naziv predmeta: Betonske konstrukcije Semestar: III.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Izv.prof.dr.sc. Tomislav Kiiek Suradnik: /

Cilj predmeta:

Studentima predoiti znanje o proraunu i dimenzioniranju betonskih konstrukcija.


Openito o betonskim konstrukcijama - znaenje i uporaba, povijest i razvoj, osnovni pojmovi o armiranom betonu, prednosti i mane armiranog betona. Fizikalno-mehanika svojstva betona i elika za armiranje, vrstoe i tipovi betona i armature, prionljivost betona i armatrue, sidrenje, nastavljanje i oblikovanje armature, zatitni slojevi armature. Uloga betona i armature te njihovo zajedniko sudjelovanje u nosivosti. Osnovne postavke dimenzioniranja armiranobetonskih konstrukcija prema graninom stanju nosivosti, naprezanih na savijanje. Ploe koje nose u jednom smjeru, ploe s konzolnim prijepustom, stubita, kontinuirane ploe. Minimalna i maksimalna armatura. Ploe s otvorima. Teorijske postavke, odredbe propisa, konstruktivne pojedinosti. Proraun i plan armature. Polumontani stropovi. Ploe koje nose u 2 meusobno okomita smjera (krino armirane ploe). Tipovi ploa s obzirom na uvjete oslanjanja. Teorijske postavke, odredbe propisa, konstruktivne pojedinosti. Proraun i plan armature. Krune ploe. Ravne ploe, tj. ploe oslonjene samo na stupove. Proraun ravnih ploa na probijanje. Proraun greda pravokutnih i greda oblika T-presjeka. Grede na dva oslonca, konzolne grede, upete grede, kontinuirane grede. Sudjelujua irina greda u polju i na leaju. Grede armirane u vlanoj i u tlanoj zoni (tzv. dvostruko armiranje). Minimalna i maksimalna armatura.Teorijske postavke, odredbe propisa, konstruktivne pojedinosti. Proraun i plan armature. Dimenzioniranje greda za odreivanje armature spoja ploe i grede. Torzija armirano betonskih presjeka. Granina stanja uporabljivosti: Puzanje i skupljanje betona. Progibi greda. Proraun pukotina. Teorijske postavke, odredbe propisa, konstruktivne pojedinosti. Proraun i plan armature. Principi i metode prorauna centrino optereenih konstruktivnih elemenata (stupovi i zidovi). Teorijske postavke, odredbe propisa, konstruktivne pojedinosti. Proraun i plan armature. Ekscentrini pritisak pravokutnih presjeka. vorovi okvira. Odredbe za stupove i zidove prema EC8.Temelji. Osnovni pojmovi prednapetog betona. elik, usidrenje, prednapinjanje, otpori, trenja, gubitak sile prednaprezanja. Montane konstrukcije. Osnovni pojmovi seizmikog prorauna. Principi pravilnog konstruiranja i sanacije.


Nakon poloenog ispita iz ovog predmeta studenti e biti osposobljeni za proraun elemenata betonskih konstrukcija kao to su: ploe, grede, zidovi i stupovi.


Predavanja i vjebe.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Tomii: "Betonske konstrukcije", Drutvo Hrvatskih graevinskih konstruktora, Zagreb, 1996. [2] Tomii: "Prirunik za proraun armiranobetonskih konstrukcija", Drut. hrv. gra. konst. Zg, 1996.

Preporuena dopunska literatura: /

Nain provjere znanja i polaganja ispita: Za ispit treba: biti izraen program, dobiti drugi potpis. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela.



10

Naziv predmeta: GIS u geotehnici Semestar: III.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 PK) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr.sc. Hrvoje Meaki Suradnik: Dr.sc. Jelena Loborec

Cilj predmeta:

Osposobljavanje studenata za rad s naprednim GIS alatima u hidrotehnici te stjecanje potrebnog znanja za samostalnu izradu osnovnih GIS projekata i kartografskih prikaza u GIS-u.


Predavanja - Uvod (osnovni pojmovi i definicije, primjene u geotehnici, osnovno o modelu GIS-a, projekcijama i programskim paketima) (4). Prikazi u GIS-u (digitalni i geografski prikazi, problem sloenosti u prikazima) (2). Objekti i polja (definicije, upotrebe, modeli prikaza vektorski, rasterski, TIN, DMT) (2). Mree i serveri (umreenost i dijeljenje, funkcijske uloge servera znaajne za GIS, spremanje podataka) (2). WebGIS (primjeri modela i GIS servera, GIS in the cloud) (2). Greke i dvojbe (pojmovi i definicije, kvaliteta podataka, vrste i rukovanje grekama i dvojbama, kvantificiranje greaka) (2). Normizacija u GIS-u (pojmovi i definicije, izrada uputa, projektiranje simbola za prikaz podataka, primjeri GIS karata) (4). Geobaze podataka (prednost i mogunosti, osnovne vrste, planiranje i izrada baze podataka, povezivanje baza podataka s prostornim podacima) (3). Modeliranje u GIS-u (procesi modeliranja, ulazni podaci, evaluacija i interpolacija podataka, klasifikacije izlaznih podataka) (2). Primjeri modeliranja u GIS-u (Spatial analyst, 3D Analyst, Model Builder) (2). Kartografski prikazi i koritenje daljinskih istraivanja (remote sensing) (2). GIS za krajnjeg korisnika u geotehnici (3). Vjebe u praktikumu - Studenti kontinuirano tokom cijelog semestra izrauju praktian rad na raunalu koristei GIS alate i znanja steena na predavanjima (27). Kolokviji (3).


Prepoznati i razlikovati napredne GIS alate koji se koriste u analizama podataka; znati analizirati i kategorizirati podatke potrebne za izradu GIS projekta; moi koristiti i prilagoavati baze podataka u GIS-u; moi samostalno izraditi osnovni GIS projekt; rjeavati probleme do kojih moe doi u koritenju GIS projekta; samostalno izraditi kartografske prikaze u GIS-u


Izvoenje nastave je predvieno u informatikoj uionici kao kombinacija predavanja i praktinog rada na raunalu koristei ArcGIS programski paket.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Zeiler, M.: Modeling our World. The ESRI guide to geodatabase design. [2] ESRI: Arc/Info korisniki prirunici (PDF format). [3] ITC: Ilwis 3.1 korisniki prirunik.


[1] Biondi, R. (2010): Uvod u GIS. Skripta - Geotehniki fakultet, Varadin. [2] Olui (2001): Snimanje i istraivanje zemlje iz svemira. HAZU i GEOSAT, Zagreb.


Dva teorijska i jedan praktini kolokvija tijekom izvoenja nastave te zavrni usmeni ispit za viu ocjenu.



11

Naziv predmeta: Geostatistika Semestar: III.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6

Nastavnik: Doc.dr.sc. Ivan Kova Suradnik: /

Cilj predmeta:

Stjecanje znanja i mogunosti praenja i strunog usavravanja u oblasti rjeavanja geotehnikih problema geostatististikim metodama.


Ope. Stacionarnost i oslabljena stacionarnost. Korelogram, variogram i variografija. Vrste i konstrukcija. Prostorna korelacija. Varijanca proirenja. Varijanca polja varijable. Varijanca malog bloka u velikom bloku. Geostatistiki dizajn istrane mree u geotehnici. Osnove modeliranja u geostatistici (2D i 3D). Svojstva modeliranja i modela. Varijanca modela. Kovarijanca. Varijanca toaka u panelu. Varijanca toaka u bloku. Geostatistiki dizajn dopunskog istraivanja u geotehnici. Upravljanje rizicima u geotehnici geostatistikim postupcima. Geostatistiki geomehaniki model i njegova primjena.


Istraivanje geostatistikim postupcima u geotehnici. Geotehniko modeliranje geostatistikom. Projektiranje istranih mrea.


Predavanje i vjebe. Seminari.


Matematika I, Fizika I, Opa i anorganska kemija, Geologija I.

Obvezna literatura:

[1] Perii, M.: Primenjena Geostatistika, Rudarski institut Beograd, 1983. [2] Marijanovi, P.: Raunalo i modeliranje u rudarstvu, geologiji, i geotehnici s elementima teorije regionalizirane

varijable, Sveuilite u Mostaru, 1996.


[1] Matheron, G.: Les variables regionalisees et leur estimation, Editions Masson, Paris, 1965.


Samostalno uraen seminarski rad na temu geotehniki geostatistiki model s obranom.



12

2.2.1. II. godina III. zimski semestar, smjer Hidrotehnika


Naslov kolegija

(Index lectionum)





Biondi R. Upravljanje vodnim resursima

2 2 6

Biondi R. Primijenjena hidrologija 2 1 5


2 1 4


Izborni kolegij 4MH 2 1 5

Izborni kolegij 5MH 2 2 6

Izborni kolegij 4MH-1 Gotovac Modeliranje podzemnih voda 2 1 5 Izborni kolegij 4MH-2 Sekovani Disperzni sustavi 2 1 5 Izborni kolegij 4MH-3 Ki-Glava Vrnjaka potpora studentima s invaliditetom 1 8 5 Izborni kolegij 5MH-1 Kiiek Betonske konstrukcije 2 2 6 Izborni kolegij 5MH-2 Kova I. Geostatistika 2 2 6 Student upisuje po jedan izborni kolegij prema vlastitom izboru iz svake grupe: 4MH i 5MH, vodei rauna o programskoj povezanosti s kolegijima iz prethodnih godina.

13

2.2.2. Opis kolegija

Naziv predmeta: Upravljanje vodnim resursima Semestar: III.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 10 A + 20 S) ECTS: 6

Nastavnik: Izv.prof.dr. sc. Ranko Biondi Suradnik: Mr.sc. Barica Kovaev Marini

Cilj predmeta:

Upravljanje vodnim resursima je ciljno tematsko podruje smjera Hidrotehnika na Geotehnikom fakultetu. Vodni resursi postaju glavno pitanje dananjeg i budueg razvitka u cijelom svijetu, a posebno u Hrvatskoj, koja zbog visoke kvalitete svog prostora ima posebne ambicije s vodnim resursima, od kojih dio zasigurno u budunosti dobiva visoko etablirane gospodarske vrijednosti. Dobro upravljanje vodnim resursima u skladu s Direktivama za vode EU i principima svjetskog pristupa toj kompleksnoj problematici (UNEP) za Hrvatsku znai prvenstveno visoke gospodarske dobiti kroz vlastite razvojne programe (turizam, vodoopskrba stanovnitva zdravom pitkom vodom, energija, poljoprivreda i dr.), ali i izvoz te vode u podruje Mediterana, koje ve danas ima velike probleme s vodom.


Uvod. Ocjena vrijednosti vodnih resursa. Teoretske postavke sustava upravljanja. Znaaj okvirnih direktiva o vodama EU. Svjetske i europske deklaracije o vodi. Pregled hrvatske regulative i dr. Organizacija upravljanja vodnim resursima u Hrvatskoj. Zakonska regulativa. Organizacijske forme i nain upravljanja. Vodnogospodarska osnova Republike Hrvatske. Sadraj. Informatika osnova. Opis pojedinih aktivnosti. Sustav donoenja odluka. Okvirne direktive o vodama Europske Unije. Uvodni dio. Svrha zajednikog pristupa. Definicije pojmova. Koordinacija administrativnih ustroja u vodnim podrujima. Ciljevi zatite vodnih resursa. Znaajke vodnih podruja. Zatiena podruja. Vode za pie. Praenje stanja povrinskih i podzemnih voda i zatienih podruja. Planovi upravljanja rijenim slivovima. Odnosi s javnou. Strategija protiv zagaivanja povrinskih i podzemnih vodaHrvatska regulativa o vodama i EU Direktive o vodama. Smjernice UNEP-a za upravljanje vodnim resursima.


Ovaj predmet je u funkciji razvoja znanja, koja e naim studentima osigurati kompetentnost u upravljanju vodnim resursima,to je danas izuzetno osjetljivo podruje, a propisano je Direktivama za vode EU.


Nastava se sastoji od predavanja po predloenom sadraju, vjebi u informatikoj uionici (zajedno s GIS-hidro) i tematskih vjebi, koje e se sastojati od obrade jednog sliva u Hrvatskoj. Oekuju se pozvana predavanja eminentnih strunjaka iz Austrije, Slovenije i Hrvatske te terenski obilazak zajedno s austrijskim studentima.

Preduvjeti za upis predmeta: Upravljanje kakvoom voda

Obvezna literatura: [1] Vodnogospodarska osnova Republike Hrvatske ( radni materijal Hrvatskih voda) [2] Hrvatske vode: Okvirna direktiva o vodama Europske unije (dokument preveden na hrvatski jezik),2002. [3] Marget, J., Azzopardi, E., Iacovides, J. (1999): Smjernice za integralni pristup razvoju, gospodarenju i koritenju

vodnih resursa, UNEP - Centar za regionalne aktivnosti Split, 1999. Preporuena dopunska literatura:

[1] Karamouz, M., Szidarovsky, F., Zahraie, B.: Water resources system analysis, Lewis publishers, USA, 2003. [2] Zektser, I.S.: Groundwater and environment, Lewis publishers US, 2000.


Seminarski radovi, pismeni i usmeni ispit.


Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaa kvalitetu izvoenja nastave i koncepciju predmeta.

14

Naziv predmeta: Primijenjena hidrologija Semestar: III.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Izv.prof.dr. sc. Ranko Biondi Suradnik: Dr.sc.Bojan urin

Cilj predmeta:

Upoznavanje i razumijevanje hidrolokih procesa koji utjeu na prihranjivanje podzemne vode. Upoznavanje problematike nanosa u vodotocima te primjena parametarske hidrologije


Podzemna voda i podzemno otjecanje. Veza podzemne i povrinske vode, infiltracija, kapilaritet, isparivanje, inioci vertikalne vodne bilance sliva. Mjerne metode i mjerna tehnika u podruju podzemnih voda. Tvorba hidrograma prirodnog sliva. Odvajanje temeljnog i povrinskog otjecanja. Pojam efektivna oborina. Parametarska hidrologija, znaenje, metode i primjena. Matematiko modeliranje hidrolokih procesa. Vidovi regulacije otjecanja, akumulacije i prirodne retencije. Taloenje nanosa. Protok vuenog i suspendiranog nanosa u rijekama. Matematiko statistike metode u hidrologiji, vjerojatnost u hidrologiji, krivulje raspodjele.


Studenti e se upoznati s rastavljanjem hidrograma na komponente, s izradom sumarnih krivulja dotoka, te primjenom parametarskih metoda na urbane i prirodne slivove.


Predavanja i vjebe.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Srebrenovi, D.: Primjenjena hidrologija, Tehnika knjiga, Zagreb, 1986.


[1] Srebrenovi, D.: Problemi velikih voda, Tehnika knjiga , Zagreb, 1986.


Seminarski radovi, usmeni ispit.



15

Naziv predmeta: Modeliranje podzemnih voda Semestar: III.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Izv.prof.dr.sc. Hrvoje Gotovac Suradnik: Mr.sc. Barica Kovaev Marini

Cilj predmeta:

Stjecanje specifinih znanja o fizikalnim procesima toka i pronosa u podzemlju.


Osnovne karakteristike hidraulike podzemnih voda:vrsta i tekua faza; Voda u tlu i saturacija;Poroznost odnosi izmeu vrste i tekue faze u poroznim sredinama;Fizikalne karakteristike vrste faze i tekue faze;Darcy-ev zakon i osnove hidraulike toka;Heterogenost i anizotropija hidraulike propusnosti;Koncentracija i protok mase;Podjela vodonosnih slojeva (akviferi sa slobodnim vodnim licem, akviferi pod tlakom, akvitardi, obalni i kopneni vodnosnici,); Podjela geolokih formacija(kontinuirane sredine,raspucale ili frakturirane stijene;dvojna poroznost, kr).;Konceptualni modeli toka i pronosa u podzemlju:Definicija konceptualnih modela;Mjerenja parametara u podzemlju i vierezolucijski koncept skale; Eulerov i Lagrangeov pristup; Euler-Langrangeov model toka i pronosa u podzemlju (npr. traseri i zagaenja), Reaktivni i ne-reaktivni pronos; Stohastiki i deterministiki pristup.;Modeliranje toka podzemnih voda: Jednadba kontinuiteta (matematiki model), Stacionarno teenje (strujna mrea i potencijalno strujanje, analitika rjeenja, rubni uvjeti), Nestacionarno teenje (rubni i poetni uvjeti, vremenska numerika integracija: Eulerova metoda, Runge-Kutta metode s jednim vremenskim korakom), Testovi crpljenja (Theisovo rjeenje, Jacobijeva metoda, numerika rjeenja,); Koritenje numerikog paketa MODFLOW.;Modeliranje pronosa trasera i zagaenja u podzemnim vodama: Eulerov i Lagrangeov koncept pronosa; Advektivni i disperzivni pronos (mehanika disperzija); Pronos s kemijskim reakcijama; Advekcijsko-disperzijsko-reaktivna jednadba (Eulerov pristup, rubni i poetni uvjeti, klasini numeriki postupci, Pecletov broj, numerike nestabilnosti); Simulacija procesa advekcije (Lagrangeov pristup, particle tracking); Simulacija procesa advekcije i disperzije (Lagrangeov pristup, random walk); Praktini primjeri analitikih rjeenja; Koritenje numerikog paketa MODPATH.;Osnove geostatistike i stohastki pristup modeliranju: Prirodna varijabilnost i modelska nepouzdanost; Definicija variograma i kovarijance; Kriging; Praktini primjeri geostatistikih metoda; Stohastika rjeenja diferencijalnih jednadbi (metoda perturbacije i teorija prvog reda, spektralna metoda, Monte-Carlo metoda); Praktini primjeri jednostavnih stohastikih rjeenja toka i pronosa.


Razumijevanje osnovnih fizikalnih procesa u podzemlju, sposobnost modeliranja toka i pronosa te primjena u upravljanju, zatiti i eksploataciji podzemnih voda.


Predavanja i vjebe.


Mehanika fluida, Hidraulika.

Obvezna literatura: [1] Andrievi, R., Gotovac, H.: Pronos i teenje u podzemlju. Interna skripta. [2] Andrievi R., Gotovac, H, Ljubenkov, I.: Geostatistika: umijee prostorne analize, Sveuilite u Splitu, 2006. [3] Zheng C., Bennett, G.: Applied Contaminant Transport Modeling, John Wiley and Sons Inc., 2002. Preporuena dopunska literatura: [1] Ingebritsen, S., Sanford W., Neuzil, C.: Groundwater in geological processes, Cambridge Univ. Press, 2007. [2] de Marsily, G.: Quantitative Hydrogeology: groundwater hydrology for engineers, Academic Press, Inc., 1986. Nain provjere znanja i polaganja ispita:

Seminarski rad i usmeni ispit.



16

Naziv predmeta: Disperzni sustavi Semestar: III.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Izv.prof.dr.sc. Lavoslav Sekovani Suradnik: /

Cilj predmeta:

Usvojiti temeljna trajna znanja o fizikalnim i kemijskim svojstvima disperznih sustava, posebno: kinetiko molekularne, elektrokinetike i adsorpcijske pojave, stanje meupovrine, teorija stabilnosti , reologija, modifikacija povrine disperznih estica.


Otopine, koloidi, suspenzije. Nukleacija i kristalni rast. Anorganski koloidi: minerali glina, silikati, Fe-oksidi (hidroksidi). Struktura i svojstva meupovrina. Brownovo gibanje i sedimentacija. Dijaliza, elektrodijaliza, elektroforeza. Liofobni i liofilni solovi. Meudjelovanje koloidnih estica: stabilizacija, flokulacija. Schultze-Hardyjevo pravilo, Hofmeisterov niz. Reologija disperznih sustava. Adsorpcijske izoterme. Adsorpcija povrinski aktivnih tvari i njihovih smjesa na meupovrinu vrsta faza/elektrolitna otopina: mehanizam, kinetika. Modifikacija povrine disperzne faze. Biokoloidi. Bakterija-nukleacijska matrica, bakterija-koloidni adsorbens. Herbicidne disperzije.


Razumijevanje mehanizma meudjelovanja u sustavu: disperzne (koloidne) estice/elektrolitna otopina. Prepoznavanje disperznih sustava u okoliu i vjetina intervencije u sluaju hazardnog stanja.


Predavanja, vjebe.


Matematika III.

Obvezna literatura:

[1] Takeo, M.: Disperse Systems, Wainheim.Wiley-VCH Verlag GmbH, 1999. [2] Hiemenz, P.C., Rajagopalan, R.: Principles of Colloid and Surface Chemistry, Marcel Dekker, 1997. [3] Kissa, E.: Dispersions, Marcel Dekker, 1999. Preporuena dopunska literatura: [1] Dobias, D., Qiu, X.: Solid-Liquid dispersions,Marcel Dekker 1999. [2] Goodwin, J.W.: Colloid and Interfaces with Surfactants and Polymers, John Wiley & Sons , 2004. [3] Znanstveni radovi, Lavoslav Sekovani, bib.irb.hr Nain provjere znanja i polaganja ispita:

Kolokvijum, pismeni i usmeni ispit.



17

Naziv predmeta:

Vrnjaka potpora studentima s invaliditetom

Semestar: III.

Broj sati: 1 + 8 (15P + 120 V) ECTS: 5

Nastavnik: Prof.dr.sc. Lelia Ki - Glava Suradnik: /

Cilj predmeta:

Edukacija akademskog sveuilinog osoblja o specifinim potrebama studenata s invaliditetom, te razvoj internetske stranice koja e nuditi javno dostupnu knjinicu strunih i edukativnih materijala


Cilj predmeta je izjednaavanje mogunosti obrazovanja za studente s invaliditetom u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj na institucionalnoj i nacionalnoj razini. Jedan od vrlo vanih ishoda predmeta je prijedlog nacionalnog dokumenta kojim se jasno odreuju standardi i smjernice u razvoju visokoga obrazovanja studentima s invaliditetom. Takava edukacija preduvjet je postizanja jednakih standarda pristupanosti visokoga obrazovanja na nacionalnoj razini.


Stjecanje znanja za studente s invaliditetom u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj na institucionalnoj i nacionalnoj razini.


Predavanja i vjebe.


Sociologija.

Obvezna literatura:



Dva kolokvija tijekom semestra i usmeni ispit.



18


Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6


Opis kolegija: vidi str. 9


Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6




Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 4




Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 4



19

2.3.1. II. godina III. zimski semestar, smjer Inenjerstvo okolia

Prezime

nastavnika (Cognomen magistri)

Naslov kolegija

(Index lectionum)





Vujevi Fizikalni imbenici okolia

2 1 5

Stani Zatita abiotskih resursa 2 2 6

Sekovani Disperzni sustavi 2 1 5


2 1 4


Izborni kolegij 4ME 2 2 6

Izborni kolegij 4ME-1 Kiiek Betonske konstrukcije 2 2 6 Izborni kolegij 4ME-2 Kova Geostatistika 2 2 6 Student upisuje po jedan izborni kolegij prema vlastitom izboru iz grupe: 4ME, vodei rauna o programskoj povezanosti s kolegijima iz prethodnih godina.

20

2.3.2. Opis kolegija Naziv predmeta: Fizikalni imbenici okolia Semestar: III.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Doc. dr. sc. Dinko Vujevi Suradnik: Ivana Melnjak,mag.ing.geoing.

Cilj predmeta:

Upoznavanje i povezivanje fizikalnih imbenika okolia s njihovim utjecajem na prijamnike u okoliu, tj. njihov opi utjecaj na eko-sustav.


Uvodni dio - temeljni pojmovi. Bitni fizikalni imbenici okolia i njihov utjecaj na prijamnike u ovisnosti o njihovim vrijednostima u vremenskom tijeku. Lanac: emisijski izvor - prijenos - prijamnik. Polje koncentracija oneiujuih tvari. Energetska polja. Glavni dio fizikalni imbenici u sastavnicama okolia. Atmosfera - svojstva bitna za prijenos oneiujuih tvari i/ili energije. Oneienja koja se prenose zrakom. Jednadba stanja. Temperatura, tlak, gustoa, vlaga; parcijalni tlak; zraenje - njihov specifini utjecaj na bitne prijamnike okolia. Atmosferski slojevi i njihovi utjecaji. Rua vjetrova; statiki i dinamiki uzgon. Uvjeti odranja aerosola, PM-10 i PM-2,5. Buka - rasprostiranje zvunih valova u zraku. Buka i njene bitne znaajke (zvuni tlak, zvuna snaga, referencijska razina); glasnoa, amplitudno-frekventne ovisnosti. Frekventna analiza, skale za vrednovanje razine buke; granine ISO-krivulje. Ekvivalentna razina glasnoe. Polje elektromagnetnih valova - izvori i njihovi utjecaji. Granine vrijednosti. Voda - bitna svojstva u odnosu na raznoenje i opstojnost oneiujuih tvari i energije. Prijenos mase i energije. Raznoenje toplinske oneienosti u vodotokovima i mirnim vodama. Tlo - fizika svojstva o kojima ovisi prijam, akumulacija i mogunosti ispiranja oneiujuih tvari. Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina):

Ope kompetencije: Znanje o vrstama i znaenju fizikalnih imbenika okolia i njihova mogueg utjecaja na prijamnike/eko-sustav.Posebne kompentencije: Osposobljenost za suradnju na svim razinama razmatranja pitanja o utjecajima fizikalnih imbenika okolia na prijamnike/eko-sustav (projektanti, tehnolozi, inspekcija)


Predavanja i auditorne vjebe, seminarski rad.


Matematika III.

Obvezna literatura:

[1] Recenzirana skripta/udbenik koju je nastavnik duan osigurati prije poetka odravanja nastave [2] Smith,C.: Environmental Physics, Routledge, London, New York, 2001.


[1] David H.F. Liu, Bela G. Liptak, Environmental Engineers Handbook, Boca Raton, CRC Press, 1999. [2] Manahan, Stanley E: Environmental science, technology and chemistry, Boca Raton, CRC Press, 2000. [3] Fereti, Tomi, kanata, avlina, Subai :Elektrane i okoli, Element, Zagreb, 2000.


Pismena provjera znanja putem kolokvija i/ili ispita. Usmena provjera znanja cjelokupnog gradiva predmeta. Prezentacija i obrana seminarskog rada izraenog u okviru auditornih vjebi.



21

Naziv predmeta: Zatita abiotskih resursa Semestar: III.

Broj sati: 2 + 2 (30 P + 20 A + 10 S) ECTS: 6

Nastavnik: Doc. dr. sc. Zvjezdana Stani Suradnik: Ana Gomaz,

mag.oecol.et prot.nat.

Cilj predmeta:

Upoznavanje s posljedicama zagaenja i openito negativnog djelovanja ovjeka na tlo, vodu i zrak, njihovom zatitom, te zakonskim propisima vezanim uz navedenu problematiku.


Tlo. Nastanak tla. Osnovna svojstva tla. Podjela tla. Degradacija. Erozija. Zagaenje tla (pesticidi, mineralna gnojiva, teki metali, i dr.). Zakonski propisi vezani uz zatitu tla. Institucije u Hrvatskoj koje se bave problematikom tla. Voda. Kategorizacija voda. Vrste zagaenje povrinskih voda. Zatita povrinskih voda. Vrste zagaenja podzemnih voda. Zatita podzemnih voda. Utjecaj zagaenja vode na ivi svijet i zdravlje ljudi. Zakonski propisi vezani uz zatitu voda. Institucije u Hrvatskoj koje se bave problematikom voda. Zrak. Najei zagaivai zraka. Promjena klime. Utjecaj zagaenja zraka i promjene klime na ljude i prirodu. Zatita zraka. Zakonski propisi vezani uz zatitu zraka. Institucije u Hrvatskoj koje se bave problematikom zraka.


Kroz sadraj predmeta studenti bi trebali dobiti osnovne informacije o zagaenju tla, vode i zraka; nainima njihove zatite, zakonskim propisima, te institucijama u Hrvatskoj koje njima upravljaju, vre praenje i provode njihovu zatitu.


Predavanja, vjebe, seminari.


Nema.

Obvezna literatura: [1] Wellburn, A.: Air pollution and climate change. 2nd edition. Pearson Education, Essex., 1994. [2] Scheffer, F., Schachtschabel, P.: Lehrbuch der Bodenkunde. 15. Auflage. Spektrum Akademischer Verlag,

Heidelberg Berlin, 2002. [3] Casey, T. J.: Unit treatment processes in water and wastewater engeneering. John Wiley & Sons, New York,

1997. Preporuena dopunska literatura:

[1] Internet .


Dva kolokvija, pismeni i usmeni ispit.



22


Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 4




Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 4




Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6




Broj sati: 2 + 2 (30 P + 30 A) ECTS: 6



Naziv predmeta: Disperzni sustavi Semestar: III.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Izv.prof..dr.sc. Lavoslav Sekovani Suradnik: /


23

3. U ljetnom semestru akademske godine 2015./2016. u drugoj godini sveuilinog diplomskog studija Geoinenjerstva izvodit e se nastava iz sljedeih predmeta: 3.1.1. II. godina IV. ljetni semestar, smjer Geotehnika


Naslov kolegija

(Index lectionum)





Ivandi Numeriko modeliranje 2 3 7

Petrovi Odlagalita otpada 2 1 5

Diplomski rad 18

24


Naziv predmeta: Numeriko modeliranje Semestar: IV.


Nastavnik: Izv.prof.dr. sc. Kreo Ivandi Suradnik: Marija urinek,dipl.ing.

Cilj predmeta:

Savladavanje vjetina numerikog modeliranja za razne geotehnike i hidrotehnike probleme.


Uvjeti ravnotee, kompatibilnosti, rubni uvjeti te konstitucijski odnosi. Deformaciona i potencijalna energija. Rayleigh-Ritz-ova metoda. Metoda konanih elemenata. Formiranje matrice krutosti tapnog, grednog i pravokutnog elementa. Naponsko-deformacijski odnosi u tlu, program SIGMA/W. Metoda konanih razlika. Procjeivanje kroz tlo, program SEEP/W. Jednodimenzionalna konsolidacija. Nelinearno ponaanje. Stabilnost pokosa, program SLOPE/W. Program PLAXIS za geotehnike graevine, temeljenje i konsolidaciju.


Poznavanje i primjena metoda granine ravnotee u geotehnici, deformacija i stabilnosti tla i geotehnikih konstrukcija uslijed promjene optereenja ili pri faznoj izgradnji geotehnikih konstrukcija, drenirana i nedrenirana stanja, konsolidacija tla uslijed promjene optereenja; stjecanje vjetina rada s odgovarajuim raunarskim programima pri rjeavanju tipinih geotehnikih problema u praksi, izbor modela i mogue pogreke.


Predavanja i vjebe u kompjuterskoj uionici.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Naylor, D.J., Pande, G.N., Simpson, B., Tabb, R.: Finite Elements in Geotechnical Engineering, Pineridge 2. Press Limited, Swansea, U.K., 1981.

[2] Prirunici za kompjuterske programe SIGMA/W, SEEP/W, SLOPE/W, PLAXIS.


[1] Potts, D.M., Zdravkovi, L.: Finite Element Analysis in Geotechnical Engineering: Application, Thomas Telford, London, Great Britain, 1999.


Izrada numerikih analiza pri rjeavanju tipinih geotehnikih i hidrotehnikih problema u inenjerskoj praksi.



25

Naziv predmeta: Odlagalita otpada Semestar: IV.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 15 A) ECTS: 5

Nastavnik: Doc.dr.sc. Igor Petrovi Suradnik: /

Cilj predmeta:

Upoznavanje s osnovnim principima projektiranja, izgradnje i odravanja sanitarnih odlagalita otpada.


Openito o zbrinjavanju otpada. Vrste i svojstva otpada. Odabir lokacije odlagalita. Odlagalita s prirodnim proiavanjem. Povrinska odlagalita. Podzemna odlagalita. Problem procjedne tekuine i stvaranja plina. Vrste pokrova i temeljnih slojeva. Projektiranja elemenata odlagalita. Izgradnja odlagalita. Ocjena sigurnosti odlagalita. Naknadna mjerenja na odlagalitima. Aktivnosti za vrijeme rada odlagalita. Analiza ekonominosti.


Sudjelovanje u timskom radu pri odabiru lokacije za sanitarno odlagalite, projektiranje, kontrola ugradnje zatitnih slojeva, provoenje dugotrajnih opaanja


Predavanja, vjebe, terenska nastava.


Nema.

Obvezna literatura:

[1] Milanovi, Z.: Deponij, ZGO, Zagreb, 1992.


[1] Bagchi, A.: Design, construction and monitoring of sanitary landfill, John Wiley&Sons, New York, 1990. [2] Morfeldt, C.O., Langer, M. (Eds.): Problems of underground disposal of waste, Report of the International

Asociation of Engineering geology (IAEG), Commision 14, Paris, 1989. [3] Daniel, D.E.: Geotechnical practice for waste disposal, Chapman&Hall, London, 1993.


Pismeni ispit, usmeni ispit.



26

3.2.1. II. godina IV. ljetni semestar, smjer Hidrotehnika


Naslov kolegija

(Index lectionum)


ECTS bodovi (ECTS

puncta) predavanja (lectionum)



Meaki Zatita podzemnih voda 2 1 5

Diplomski rad 18

27


Naziv predmeta: Zatita podzemnih voda Semestar: IV.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 5 A + 5 S + 5 T) ECTS: 5

Nastavnik: Doc.dr. sc. Hrvoje Meaki Suradnik: Mr.sc. Barica Kovaev-Marini

Cilj predmeta:

Oko 90 % vodoopskrbe u Hrvatskoj zasniva se na zahvatima podzemne vode zbog ega je zatita podzemnih voda izuzetno znaajno znanstveno i struno podruje u Hrvatskoj. Cilj predmeta je izuavanje znanstvenih i istraivakih metoda kojima je mogue izraditi podloge za zatitu podzemnih voda i upoznati studente s hrvatskom legislativom zatite pitkih voda.


Predavanja - Uvodno predavanje (2). Povijesni pregled zatite voda (2). Utjecaj ovjeka na podzemne vode (tipovi oneienja, mehanizam oneienja) (4). Zatita aluvijalnih vodonosnika (metodologija istraivanja, osnovne karakteristike aluvijalnih vodonosnika, matematiki modeli, iskustva europskih zemalja, zatita u Hrvatskoj) (6). Zatita krkih vodonosnika (osnovne karakteristike krkih vodonosnika, metodologija istraivanja za potrebe zatite, iskustva europskih zemalja, zatita u Hrvatskoj) (6). Zatita povrinskih zahvata i povrinskih voda (2). Mjere zatite i sustav donoenja odluka o zatiti (4). Primjena GIS-a (2). Elaborat o zonama sanitarne zatite (2). Auditorne vjebe i seminari - Primjeri zatite aluvijalnih vodonosnika (4), Primjeri zatite krkih vodonosnika (4), Seminarski radovi (5). Kolokviji (2).


Znaajna stepenica u formiranju strunog profila hidrotehniara, koji e raditi na zatiti i upravljanju vodnim resursima. Svi hidrotehniari moraju biti spremni raditi u procesu preventivne zatite izvorita pitke vode i ostalih vodnih resursa.


Predavanja vezana za teorijske aspekte zatite podzemnih voda, uz prikaz aktualnih primjera zatite pojedinih izvorita i slivova u Republici Hrvatskoj. Auditorne vjebe povezane s dodatnim primjerima zatite podzemnih voda u Hrvatskoj i Svijetu te uz primjenu GIS tehnologije. Seminarski radovi i terenske vjebe vezane za specifina podruja zatite podzemnih voda.

Preduvjeti za upis predmeta: Nema.

Obvezna literatura: [1] Biondi, B. (2006): Zatita podzemnih voda. Interna skripta GFV. [2] Mayer, D. (1993): Kvaliteta i zatita podzemnih voda.- Hrvatsko drutvo za zatitu voda i mora, Zagreb. [3] Tedeschi,S. (1997): Zatita voda.- Hrvatsko drutvo graevinskih inenjera, Zagreb. [4] Vrijedei Pravilnik o uvjetima za utvrivanje zona sanitarne zatite. web stranice, Narodne Novine Preporuena dopunska literatura: [1] Meaki, H.: Materijali iz kolegija Zatita podzemnih voda u sustavu e-uenje. Geotehniki fakultet, Varadin. [2] Biondi, B., Mayer, D.: Smjernice za zatitu izvorita pitke vode u Hrvatskoj, tehniko izvjee. [3] Biondi, B., arin, A. (urednici) (1995): National report for Croatia, Final Report of COST 65 Action. Bruxelles. [4] COST Action 620 (2004): Vulnerability and risk mapping for the protection of carbonate (karst) aquifers. Ed.

Zwahlen, F., European Commission, Directorate, Brssel, Luxemburg. [5] Strategija upravljanja vodama RH, Plan upravljanja vodnim podrujima RH, Okvirna direktiva o vodama EU. Nain provjere znanja i polaganja ispita:

Dva teorijska kolokvija i jedan seminarski rad tijekom izvoenja nastave te zavrni usmeni ispit za viu ocjenu.

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe: Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaa kvalitetu izvoenja nastave, sadraj i koncepciju predmeta.

28





3.3.1. II. godina IV. ljetni semestar, smjer Inenjerstvo okolia

Prezime

nastavnika (Cognomen magistri)

Naslov kolegija

(Index lectionum)





Meaki Zatita podzemnih voda 2 1 5


Diplomski rad 18






Naziv predmeta: Zatita podzemnih voda Semestar: IV.

Broj sati: 2 + 1 (30 P + 5 A + 5 S + 5 T) ECTS: 5

Nastavnik: Doc.dr. sc. Hrvoje Meaki Suradnik: Mr.sc. Barica Kovaev-Marini


29

4. Vane napomene 4.1. Nastava diplomskog studija geoinenjerstva iz ovog Izvedbenog plana izvodi se u Varadinu u prostorijama zgrade Geotehnikog fakulteta, Hallerova aleja 7, prema ovom izvedbenom planu. Terenska nastava izvodi se sukladno planu, na razliitim lokacijama u Republici Hrvatskoj. 4.2. Nastava za II. godinu diplomskog studija poinje 28. rujna 2015. godine. Zavretak cjelokupne nastave predvien je za 10. lipnja 2016. godine. 4.3. Studenti su duni uredno pohaati nastavu, a pravo na potpis stjeu ako su nazoni na najmanje 80% predavanja i na 80% vjebi. Ukoliko je nastavnim planom predviena i terenska nastava, tada je to obavezni dio nastave i kao takav jedan od uvjeta za dobivanje potpisa od strane predmetnog nastavnika. 4.4. Izostanke uzrokovane boleu, student moe opravdati iskljuivo adekvatnom ljenikom dokumentacijom, a o opravdanosti drugih izostanaka odluuje Odbor za nastavu i upravljanje kvalitetom. 4.5. Znanje i vjetine studenata provjeravaju se i ocjenjuju tijekom nastave (kolokviji, sminarski radovi, praktine zadae). Konana ocjena znanja studenta na ispitu utvruje se prema postignutom uspjehu na kolokvijima, seminarskim radovima, praktinim zadaama, na pisanom ili usmenom ispitu, prema odredbama Pravilnika o studiranju na sveuilinom preddiplomskom i diplomskom studiju na Geotehnikom fakultetu. Iz predmeta za koje se tijekom izvoenja nastave znanje studenata provjerava i ocijenjuje putem kolokvija, predmetni nastavnici e organizirati minimalno 2 kolokvija. Svi kolokviji su obvezni, a studenti imaju pravo na jedan (1) popravni kolokvij. Studenti koji su ostvarili vie od 50% normiranih bodova po pojedinom kolokviju mogu se osloboditi pisanog dijela ispita. Kolokviji e se odrati u terminima za predavanja, odnosno vjebe ili po posebnom rasporedu koji je utvren za svaki predmet prije poetka izvoenja nastave. 4.6. Raspored ispitnih rokova, konzultacija, predavanja i vjebi za pojedine kolegije objavljeni su kao zasebni dokumenti na slubenoj internetskoj stranici i oglasnoj ploi Fakulteta.

4.7. Izvedbeni plan e se nakon donoenja objaviti na slubenoj internetskoj stranici Fakulteta. 4.8. Eventualne izmjene i dopune Izvedbenog plana biti e na vrijeme oglaene na slubenoj internetskoj stranici Fakulteta. Prodekan za nastavu D e k a n: i upravljanje kvalitetom:

Doc.dr.sc. IVAN KOVA Izv.prof.dr.sc. JOSIP MESEC

Documents

IZVEDBENI PLAN SVEU ČILIŠNOG DIPLOMSKOG … plan - diplomski... · IZVEDBENI PLAN SVEU ... DIPLOMSKI RAD DG ... Oblikovanje cijena. Tržište i marketing u poduzeću