Upload
lyduong
View
234
Download
7
Embed Size (px)
Citation preview
1
Sveučilište u Rijeci Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje Rijeka 24 veljače 2015 IZVEDBENI PLAN 1 Općenito o Studiju
1 Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje (u daljnjem tekstu Studij) je ustrojen kao interdisciplinarni specijalistički program Organizira ga Sveučilište u Rijeci Osim pravnika i kriminalista upisati ga mogu i polaznici izvanpravne i izvankriminalističke struke
Studij je otvoren horizontalno i vertikalno Za polaznike koji smatraju da im znanja stečena na Studiju daju osnove za daljnje znanstveno usavršavanje i doktorski studij otvoren je vertikalno jer oni mogu nastaviti studij prema odgovarajućim pravilima za doktorski studij Pravilima Studija se utvrđuju uvjeti priznanja ispita položenih na drugim programima
2 Izvedbeni plan (u daljnjem tekstu Plan) utvrđuje Vijeće Studija (u daljnjem tekstu Vijeće) Vijeće se sastoji iz nastavnika nositelja obveznih i izbornih predmeta Vijeće donosi odluke na e-sjednicama Dnevni red za sjednicu Vijeća predlaže Voditelj Studija (u daljnjem tekstu Voditelj) Mandat Voditelja traje četiri godine i može se obnoviti Voditelj mora biti (su)nositelj predmeta i mora biti izabran od strane većine nastavnika - nositelja predmeta
3 Za svaki semestar Studija Vijeće može odlučiti o izmjeni ili dopuni Plana Ako Vijeće ne odluči drukčije vrijedi Plan prethodne generacije Izmjene i dopune Plana primjenjuju se na sve studenteice koji nisu završili Studij Voditelj predlaže Vijeću nositelje predmeta te poziva osobe da održe predavanja ili vježbe Nositelj obveznog ili izbornog predmeta može biti osoba koja ima znanstveno zvanje
4 Studij se izvodi kao hibridna ili mješovita nastava tj kombinacija nastave u učionici i e-učenje tj nastave uz pomoć Information and Communications Technology (ICT) odnosno hybrid mixed mode ili blended learning Ako Vijeće ne odluči drukčije Plan obuhvaća sedam oblika nastave 1) obvezne predmete 2) izborne predmete 3) seminare 4) vježbe 5) praktikume 6) hospitaciju i 7) pozivna (tematska) predavanja
5 Svakom polazniku Studija se dostavlja raspored predavanja raspored oblika nastave koji se izvode u učionici (f2f ili face-to-face) kao i predmeta koji se predaju uz pomoć ICT- supported teaching and learning Voditelj može obavijestiti Vijeće o održanim pozivnim predavanjima i vježbama Plan je podložan izmjenama sukladno Zakonu pravilima Sveučilišta i odluci Vijeća
2 Trajanje Studija
Nastava se organizira u semestrima Studij traje tri semestra Treći semestar namijenjen je radu studentaice u praktikumu i izradi pisanog rada Studentica može upisati i izraditi praktikum radi stjecanja dodatnih bodova Prema odluci Vijeća nastava se može organizirati u trimestrima Studentica može polagati ispit godinu dana nakon odslušanog predavanja Ako su održane konsultacije rok počinje teći nakon obavljene konsultacije Za polaganje ispita u tom razdoblju studentica ne uplaćuje posebni iznos školarine Ako polaže ispit ili brani praktikum nakon razdoblja od godine dana nakon odslušanog predavanja prethodno uplaćuje
- iznos od 10000 kn za sat konsultacija - iznos od 20000 kn za pojedini ispit - iznos od 80000 kn za rad Povjerenstva za obranu pisanog rada u praktikumu - iznos od 100000 kn za mentorstvo
2
Naknada nositelju predmeta se uplaćuje na temelju podnesenog zahtjeva Zahtjev za naknadom mora biti podnesen u roku od 72 sata od obavljenog posla Ako je zahtjev poslan nakon toga roka neće se po njemu postupati Uplaćeni iznos ulazi u sredstva Studija
Maksimalna duljina razdoblja studiranja je tri godine od počeka prvog semestra Protekom roka od tri godine studentica gubi pravo na polaganje ispita Vijeće odlukom može produljiti rok maksimalnog razdoblja studiranja te odrediti uvjete pod kojima se može nastaviti studij
3 Uvjeti upisa na Studij
a) Na Studij se može upisati osoba koja je završila dodiplomski četverogodišnji studij ili osoba koja je završila diplomski petogodišnji studij Polaznik mora poznavati jedan svjetski jezik do razine mogućnosti praćenja predavanja stručne literature i osnovne stručne komunikacije što se prema potrebi provjerava na način koji na prijedlog Voditelja utvrđuje Vijeće Predviđene su tri skupine polaznika
b) U prvoj skupini su dipl pravnici odnosno magistri prava i dipl kriminalisti odnosno magistri kriminalistike koji se upisuju bez posebnih uvjeta Ako ima više kandidatakinja od broja predviđenog za upis poredak se utvrđuje uvažavajući a) ocjene iz kaznenopravnih predmeta kriminalistike i psihologije na dodiplomskom studiju b) polaganje posebnog (prije svega pravosudnog) ispita c) radno iskustvo u djelatnosti istraživanja kaznenih djela i d) stručni boravak u inozemstvu
c) Drugu skupinu tvore osobe koje su završile dodiplomski ili diplomski studij ekonomije politologije sociologije psihologije povijesti etnologije zatim edukacijsko-rehabilitacijski prometni ili drugi studij s najmanje dva pravna predmeta Za upis na Studij ti polaznici moraju ispunjavati posebne uvjete a) najmanje godinu dana radnog iskustva u djelatnostima iz područja obuhvaćenog programom Studija i b) položena dva ispita i to
Opći dio kaznenog materijalnog prava Kazneno postupovno pravo
d) Treća skupina su polaznici sa završenim drugim dodiplomskim ili diplomskim studijem a koji za upis moraju ispunjavati posebne uvjete a) najmanje godinu dana radnog iskustva u djelatnostima iz područja obuhvaćenog programom Studija i b) položena tri ispita i to
Ustav Republike Hrvatske i ljudska prava Opći dio kaznenog materijalnog prava Kazneno postupovno pravo
Ispunjenje uvjeta radnog iskustva u djelatnostima iz područja obuhvaćenog programom Studija te pravila o polaganju ispita koji su uvjeti za upis prema potrebi na prijedlog Voditelja utvrđuje Vijeće Studija Ispiti pod b) polažu se u roku od 45 dana od prihvaćanja prijave za upis i uplate iznosa za troškove ispita koji određuje Vijeće
e) Uvjeti pod a) do d) na odgovarajući se način primjenjuju na polaznike koji su završili odgovarajući studij prema novom ustroju studija prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju odnosno prema odgovarajućem ustroju studija u inozemstvu
4 Kompetencije koje student stječe završetkom Studija
a) Nakon završetka Studija stječu se specijalistička praktična znanja o kriminalističkom istraživanju kao složenoj djelatnosti prikupljanja podataka o kaznenom djelu počinitelju i žrtvi i okolnostima pojava kaznenih djela U osnovi ta su znanja produbljena i detaljna znanja u području prava i kriminalistike te operativna znanja iz doticajnih izvanpravnih područja koja su neophodna u suvremenom kriminalističkom istraživanju objedinjena i sustavno povezana u planiranu svrhovitu cjelinu usmjerenu zakonom utvrđenom cilju
3
b) Završetkom Studija student je osposobljen raditi u najsloženijim predmetima i komunicirati s drugim posebno inozemnim subjektima kriminalističkog istraživanja Također može nastaviti istraživati u užem području
c) Program posebno ima u vidu potrebu dopunskog obrazovanja i osposobljavanja sudionika kriminalističkih istraživanja vodeći računa o reformama kaznenog zakonodavstva a posebno pribavljanja dokaza
5 Naziv koji student stječe završetkom Studija
Završetkom Studija student stječe naziv sveučilišni specijalist kriminalističkog istraživanja (univ spec crim)
6 Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati i ECTS bodovima
a) Program Studija ima piramidalnu strukturu i zasniva se na tri stupnja
b) U prvom stupnju (predmeti prvog semestra) studentica dobiva proširena i produbljena prije svega teorijska znanja o područjima koja bitno određuju kriminalističko istraživanje te o provedbi kriminalističkih radnji
U drugom semestru izlažu se najaktualnije za kriminalističko istraživanje ključne pravne i nepravne discipline te određeni izborni predmeti Osnova podjele je stupanj specijalizacije predmeta što omogućuje daljnje usmjeravanje na određena područja istraživanja
c) Uz navedenu osnovnu strukturu uključuju se seminari i vježbe u kojima se izlažu najaktualnija pitanja domaće i strane kriminalističke teorije i prakse Uz to se izvode pozivna predavanja seminari i vježbe te hospitacije
d) Treći semestar predviđen je za izradu praktikuma a planiran je kao mentorsko praktično osposobljavanje za sustavan pojedinačni istraživački rad s naglaskom na individualnoj aktivnosti studenta
e) Za svaki semestar Studija Vijeće može odlučiti o izmjeni ili dopuni Izvedbenog programa (1 c) Posebno se određuju pozivna predavanja
f) Za svaki obvezni predmete studentica kojia položi ispit dobiva po 6 bodova
g) Za položen ispit iz izbornog predmeta student dobiva 4 boda
Za priopćenje na međunarodnom skupu koje je izrađeno pisano i izloženo usmeno studentica dobiva 4 boda Za priopćenje koje je samo izrađeno pisano ili je samo izloženo usmeno studentica dobiva 2 boda Za priopćenje na skupu koji nema međunarodni značaj studentica ne dobiva bodove U slučaju koautorstva studentica je autor prema pravilima o autorstvu Ta se pravila odgovarajuće primjenjuju i ovdje
Za pisani rad ako prelazi deset stranica osim kaznenog eseja studentica koji ga uspješno usmeno izloži dobiva 2 boda Ako rad nije usmeno izložen ili ima manji opseg studentica dobiva 1 bod Za kazneni esej studentica ne dobiva bodove
Za prisustvovanje predavanju ili vježbi i uspješno udovoljavanje zadaćama vježbe studentica za blok sat dobiva 1ali pod uvjetom da je biola prisutan na nastavi cijelog dana Ako je iz određenog predmeta ocijenjen na ispitu prisutnost predavanju ili vježbi se ne ocjenjuje
Za prisutnost predavanjima iz seminarskog područja (najmanje jedan blok sat) student dobiva 2 bodapod uvjetom da je na nastavi prisutan cijelog dana
h) Za prisutnost pozivnom predavanju (najmanje jedan blok sat) student dobiva 1 bodpod uvjetom da je na nastavi prisutan cijelog dana
I Obvezni predmeti
1 Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu
4
2 Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela
3 Sudsko medicinske ekspertize1
II Popis izbornih predmeta
Predmetna lista obuhvaća izborne predmete koje je prihvatilo Vijeće do 1 VI 2014 Vijeće donosi odluku koji se predmeti izvode u određenoj generaciji
4 Fenomenologija suvremenog kriminaliteta2
5 Ljudska prava i kriminalističko istraživanje
6 Politika suzbijanja kriminaliteta
7 Međunarodna kaznenopravna suradnja3
8 Međunarodna policijska suradnja
9 Organizacija kriminalističkog istraživanja
10 Rad na mjestu događaja
11Tijela međunarodne kaznene sudbenosti
12 Forenzička psihologija4
13 Sociologija kriminaliteta
14 Forenzička psihopatologija5
15 Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku
16 Delinkvencija mladeži6
17 Imovinske tražbine u kaznenom postupku
18 Privatna istraživanja
19 Kaznenopravna odgovornost mladeži7
20 Djeca žrtve kaznenih djela
21 Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
22 Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
23 Internetska forenzika
24 Računalni kriminalitet
25 Transnacionalna kaznena djela
26 EU suradnja u kaznenim stvarima8
27 Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom
1Od 27 e-sjednice 11 IV 2013 nositelj tog predmeta je dr sc Miran Čoklo znanstveni savjetnik 2 Do 21 e-sjednice je nositelj bila dr sc Velinka Grozdanić a od 32 e-sjednice 28 IX 2013 je nositelj dr sc Ksenija Butorac izvanredna profesorica 3 Od 32 e-sjednice 28 IX 2013 nositelj predmeta Međunarodna policijska suradnja je dr sc Eldan Mujanović docent Sarajevo 4 Do 48 e-sjednice nositeljica je bila dr sc Tajana Ljubin ndash Golub Od 49 e-sjednice 10 VII 2014je nositelj je dr sc Dražen Kovačević Popovača 5 Od 21 e-sjednice 11 II 2013 nositeljica je dr sc Tanja Frančišković redovita profesorica Rijeka 6 Dr sc Ljiljana Mikšaj ndash Todorović redovita profesorica Zagreb nije priložila suglasnost nadležnog tijela da može biti nositeljica tog predmeta te je ona i taj predmet brisan iz Programa 7 Do 15 e-sjednice nositelj tog predmeta je bio dr sc Mladen Singer redoviti profesor Rijeka Od 15 e-sjednice nositelj je dr sc Ante Carić redoviti profesor u miru Split U skladu s izmjenama zakonodavstva predmet se od 1252013 zove Kazneno pravna odgovornost mladeži 8 Novi predmet prihvaćen na 45 e-sjednici od 10 V 2014
5
7 Vježbe
Popis literature način polaganja ispita i modaliteti izvođenja nastave iz pojedinog predmeta podložni su izmjenama Nastavnik može izmijeniti ili dopuniti sadržaj predmeta uz prethodnu obavijest Vijeću Voditelj se ovlašćuje pozvati voditelja vježbe i suvoditelja vježbe i to može priopćiti članovima Vijeća
VII Grafički prikaz Izvedbenog programa s brojem sati i brojem ECTS bodova
Naziv kolegija Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Obvezan
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 6
Broj sati po semestru 20
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom poredbenom prikazu temeljnih modela prethodnog postupka (istrage) u aktualnim kaznenim zakonodavstvima Težište je na organizacijskim i dinamičkim značajkama uređenja najvažnijih sustava istrage upoznavanju s normativnim uređenjem praksom i teorijskim pitanjima Osim uređenja položaja prava i dužnosti subjekata zatim tijeka istrage razmatra se uređenje pojedinih dokaznih radnji mjere postupovne prisile i drugi sadržaji Program obuhvaća najvažnije modele pravnih sustava (common law europsko - kontinentalno pravo latinsko- američko islamsko pravo) i detaljniji prikaz određenog sustava te osvrt na prethodni postupak u izvorima međunarodnog naddržavnog prava Posebna pozornost posvećena je odnosu ustroja i pojedinih radnji prema temeljnim jamstvima prava i sloboda u međunarodnim izvorima i ustavnim odredbama Stjecanje znanja o ustroju cjeline istrage u poredbenim razmjerima i modeliranju pojedinih istražnih radnji i drugih ustanova u suvremenim zakonskim sustavima značajno je za suvremenog istražitelja (i druge sudionike u istrazi) Polaznik na temelju novih spoznaja o pravnom uređenju pristupa konkretnim istražnim zadaćama čija je osnovna značajka zakonitost postupanja i bitno poboljšana kakvoća rezultata rada koja se mjeri upotrebljivošću pribavljenih spoznaja u glavnom stadiju postupka i jamstvom očuvanja temeljnih prava i sloboda osobe prema kojoj se postupa
Sadržaj kolegija
I Pojam istrage u poredbenom kaznenom pravu (5 sati)
1 Istraga u hrvatskom pravu
2 Odnos istrage i glavnog stadija kaznenog postupka
3 Istraga i pravo na pošteno suđenje
II Sustavi istrage u europskom kaznenom pravu (5 sati)
1 Tužiteljsko ispitivanje
2 Policijski izvidi
3 Sudska istraga
4 Mješoviti model
III Poredbeni pregled (10 sati)
1 Austrija
6
2 Bosna i Hercegovina
3 Engleska
4 Francuska
5 Italija
6 Njemačka
7 Ruska Federacija
8 Codigo modelo
9 Stalni međunarodni sud
10 Međunarodni kazneni tribunal za bivšu Jugoslaviju
IV Izvori u Europskoj Uniji (5 sati)
1Temeljna prava okrivljenika
2 Europski nalog o uhićenju
3 Europski dokazni nalog
4 Corpus juris
5 Lisabonski sporazum
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi pisani rad ili pripremiti usmeno izlaganje i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Pavišić B Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu Rijeka 2008
Osnovna izborna literatura
Codigo procesal penal modelo para IberoamericaZakonik o kaznenom postupku - model za Iberijsku AmerikuCodice processuale penale modello per lrsquoIberoamerica (red Pavišić B) Rijeka 2005 str 300 ndash 314
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Fairchild E ndash Dammer H Comparative Criminal Justice Systems 2nd Ed Wadsworth Belmont 2001
Pavišić B ndash Bertaccini D Le altre procedure penali Transizioni dei sistemi processuali penali Torino 2002 str XIII ndash LII
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Volumen 2 Rijeka 2004 str XI ndash LIII
Pavišić B Kazneni postupak u Republici Hrvatskoj pogled na reformu s posebnim osvrtom na predistražni postupak i istragu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22004 str 543 ndash 636
Pavišić B Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006 str 82 ndash 115
Pavišić B Pogled na prethodni postupak u europskom kaznenom postupku objavljeno u Savremeni kriminalitet ndash decenija posle smrti profesora Vodinelića Institut za pravne i društvene nauke Pravnog fakulteta u Kragujevcu Centar za krivično pravo Pravnog fakulteta u Kragujevcu Policijska akademija iz Beograda Viša škola unutrašnjih poslova Zemun 2004 str 457 ndash 489
Pradel J Rapport geacuteneacuteral au seacuteminaire international organiseacute au sein de lInstitut supeacuterieur international de sciences criminelles de Syracuse septembre 1982 sur laquo La phase preacuteparatoire du procegraves peacutenal en droit compareacute raquo RIDP 1982 str 11 i dr
7
Talijanski kazneni postupak (red Pavišić B) Rijeka 2002
Glede ostalih izvora ndash konzultacije
Naziv kolegija Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Obvezan
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 6
Broj sati po semestru 20
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s pojmom ulogom i zadacima heurističke i silogističke kriminalistike njenim temeljnim načelima institutima i subjektima koji se kroz usvojene mehanizme suprotstavljaju suvremenom kriminalitetu U tom smislu polaznici se osposobljavaju za praktičnu primjenu kriminalističkih metoda i sredstava u svakodnevnom radu kako u području otkrivanja tako i u području dokazivanja kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Kriminalističko istraživanje kao istraživanje i izlaganje ndash (3 sata)
1 Spoznajne funkcije u kriminalističkoj proceduri
2 Opis objašnjenje i predviđanje u kriminalističkoj proceduri
3 Gnoseologijska komponenta kriminalističke procedure
4 Kognitivna znanost i kriminalistička procedura
a) Kibernetika komunikacije i informacije u kriminalističkoj proceduri
b) Činjenica u kriminalističkoj proceduri
c) Dokaz u kriminalističkoj proceduri
d) Indiciji u kriminalističkoj proceduri
5 Spoznajni tijek kriminalističke procedure
6 Induktivne i deduktivne metode u kriminalistici
7 Holizam kriminalističke spoznaje
II Verzije u kriminalistici - (3 sata)
1 Uvjeti postavljanja verzija
2 Podjela verzija
3 Provjera verzija
4 Verzije i planiranje u kriminalistici
5 Planiranje na makro i mikro razini
6 Operativni modeli
7 Kriminalistička fenomenologija kao polazište planiranja kriminalističko planiranje kao zaštita od pogrešnih sudskih odluka
III Djelatnost sprječavanja kaznenih djela - (2 sata)
IV Taktika izvida kaznenih djela ndash (6 sati)
1 Početna saznanja o kaznenom djelu
2 Opći i posebni izvidi kaznenih djela
8
3 Potražna djelatnost i kriminalističke evidencije
4 Prikupljanje podataka o kaznenom djelu od strane posebnih subjekata
V Taktika istražnih radnji ndash (3 sata)
1 Pretrage
2 Privremeno oduzimanje predmeta
3 Ispitivanje okrivljenika
4 Ispitivanje svjedoka
5 Očevid rekonstrukcija i pokus
6 Prepoznavanje
7 Uzimanje otisaka prstiju i otisaka drugih dijelova tijela
VI Ekspertize u kaznenom postupku - (3 sata)
1 Vještačenje i stručna pomoć
VII Kriminalistička identifikacija ndash (5 sati)
1 Pojam i vrste identiteta
2 Postupovni smisao identiteta
3 Pregled metoda identifikacije osoba
VIII Kriminalistička traseologija ndash (5 sati)
1Pojam elementi i oblici tragova
2 Taktička klasifikacija tragova
3 Postupanje s tragovima
4 Taktička važnost odsutnosti tragova
5 Pregled traseologijskih i registracijskih metoda
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave izraditi seminarski rad i položiti ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika Prva knjiga 3 izd Golden marketing ndash Tehnička knjiga Zagreb 2006
Pavišić B Modly D Veić P Kriminalistika Knjiga druga Dušević amp Kršovnik Rijeka 2012
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 2 izd Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Grubiša M Činjenično stanje u krivičnom postupku 2 izd Zagreb 1980
Krivokapić V Kriminalistička taktika Beograd 2005
Kube E - Storzer HU - Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
Lee C H Materijalni tragovi Zagreb 1998
Maver D Kriminalistika Ljubljana 2004
Osterburg JW - Ward RH Criminal Investigation 3 Ed Cincinnati Ohio USA 2000
Swanson R C - Chamelin N C ndash Territo L Criminal Investigation 8 Ed Boston USA 2003
9
Naziv kolegija Sudsko medicinske ekspertize
Ime nositelja kolegija Dr sc Miran Čoklo
Status kolegija Obvezan
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 6
Broj sati po semestrutrimestru 20
Ciljevi kolegija
Kolegij je zamišljen kao konkretna pomoć pravnom sustavu u onom dijelu koji se odnosi na što profesionalniji odnos prema izricanju sankcija za najteža kaznena djela uvažavajući i inzistirajući pri tome na materijalnim dokazima koji su isključivo rezultat sudsko-medicinskih ekspertiza u istrazi Osim nužnih osnovnih teorijskih spoznaja iz područja sudske medicine usmjerene na sudsko-medicinske ekspertize u istrazi polaznici će biti upoznati i s konkretnim sudsko-medicinskim radnjama u istrazi s naglaskom na forenzičku obdukciju te slučajevima iz svakodnevne domaće i međunarodne prakse Program obuhvaća najvažnije spoznaje iz područja tanatologije forenzičke traumatologije vještačenja tjelesnih ozljeda i kaznene odgovornosti liječnika Glavni cilj kolegija je pružiti polaznicima uvid u važnost i neizostavnost sudsko-medicinskih radnji u kvalitetnoj istrazi te forenzičke obdukcije kao jedinog načina preciznog i ispravnog utvrđivanja neposrednog uzroka smrti i zadobivenih ozljeda kod preminulih Time bi polaznici po završetku kolegija bili osposobljeni na kvalitetan i svrsishodan način razumjeti i koristiti rad sudskog-medicinara u istrazi
Sadržaj kolegija
I Tanatologija
1 Definicija smrti i pojavni oblici
2 Znakovi smrti postmortalne promjene
3 Orijentacijsko određivanje vremena smrti
II Forenzička traumatologija
1 Mehaničke ozljede nespecifične i specifične
2 Asfiktične ozljede
3 Utapanje
4 Fizikalne ozljede
5 Prometni traumatizam
6 Samoubojstvo i ubojstvo
III Vještačenje tjelesnih ozljeda
1 Obvezna medicinska dokumentacija
2 Stručna medicinska terminologija pri opisivanju ozljeda
3 Ocjena težine tjelesne ozljede
4 Uzročno-posljedična povezanost utvrđenih ozljeda s događajem
IV Kaznena odgovornost liječnika
1 Nepružanje medicinske pomoći
2 Nesavjesno liječenje
V Vježbe (8 sati)
1 Očevid
10
2 Identifikacija
3 Vanjski pregled mrtvog tijela
4 Forenzička obdukcija
5 Prikaz slučajeva iz prakse
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Zečević D ndash Škavić J i suradnici Osnove sudske medicine za pravnike Zagreb 1996
Osnovna izborna literatura
Di Maio DJ - Di Maio VJM Forensic Pathology 2 izd Boca Raton 2001
Lee H ndash Labriola J Povratak na mjesto zločina Zagreb 2002
Modly D Objašnjenje trileme - ubojstvo samoubojstvo nesretni slučaj Zagreb 1999
Saukko P ndash Knight B Knightrsquos Forensic Pathology 3 izd London 2004
Siegel J ndash Saukko P ndash Knupfer G Encyclopedia of Forensic Sciences London 2004
Zečević D i dr Sudska medicina i deontologija 4 izd Zagreb 2004
Naziv kolegija Sociologija kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Boris Banovac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Glavni cilj kolegija je upoznati studente sa sociološkim objašnjenjima kriminaliteta i devijantnosti u kontekstu mehanizama formalne i neformalne društvene regulacije preventivnog djelovanja i socijalne kontrole Polaznici studija upoznati će se s glavnim teorijskim perspektivama u objašnjenju kriminaliteta koje su razvijene u okviru sociološkog pristupa kao i sa sociološkim istraživanjima kriminaliteta i devijantnosti u nas i u svijetu Težište kolegija je na istraživačkom pristupu i praktičnim aspektima ove pojave Poseban cilj se sastoji u upoznavanju polaznika studija sa značenjem koje imaju istraživanja i poznavanje društvenih čimbenika i kulturnog konteksta kriminaliteta i devijantnosti za preventivno djelovanje posebno u uvjetima globalizacije i bdquokasne modernizacijeldquo U sklopu problematike socioloških istraživanja kriminaliteta posebna pozornost bit će upućena problemima metodologije istraživanja s ciljem usvajanja temeljnih znanja o metodama takvih istraživanja
Sadržaj kolegija
I Sociološka konceptualizacija kriminaliteta i devijantnosti ndash problemi definiranja ndash (2 sata)
1 Statističke definicije
2 Apsolutističke definicije
3 Reaktivističke definicije
4 Normativne definicije
11
5 Kriminalitet i devijantnost
II Socijalna kontrola i devijantno ponašanje ndash (2 sata)
1 Procesi socijalne kontrole
2 Neformalna i formalna socijalna kontrola
3 Socijalna kontrola i društveni i kontekst devijantnosti
4 Društvene promjene i kriminalitet
5 Migracije stanovništva i devijantno ponašanje
6 Socijalna kontrola i devijantne uloge
III Sociološke teorijske perspektive u objašnjenju kriminaliteta - (1 sat)
1 Strukturalne teorije kriminaliteta i devijantnosti (teorija anomije teorija socijalne napetosti ekološka teorija supkulturne teorije)
2 Konfliktna perspektiva i kriminalitet (kriminalitet kao društvena prijetnja lijevi realizam radikalna objašnjenja kriminaliteta)
3 Teorija etiketiranja prema post-modernističkim objašnjenjima kriminaliteta
IV Sociološka istraživanja kriminaliteta i devijantnosti ndash (5 sata)
1 Sociološke metode istraživanja kriminaliteta
2 Kriminalitet moral i društvene vrijednosti
3 Kriminalitet moćnih (sociološki aspekti organiziranog kriminala i korupcije)
4 Zločini bez žrtava
5 Spol rod i kriminalitet
6 Dobne skupine i kriminalitet
V Praktični aspekti sociološka istraživanja kriminaliteta i njegova prevencija - (5 sati)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu aktivno sudjelovati u nastavi i zadovoljiti provjeru na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Haralambos M ndash Holborn M Zločin i devijantnost objavljeno u Sociologija Teme i perspektive Zagreb 2002 str 348-429
Clinard M - Meier R Sociology of Deviant Behavior 1998
Popis literature način polaganja ispita i modaliteti izvođenja nastave iz pojedinog predmeta podložni su izmjenama Nastavnik može izmijeniti ili dopuniti sadržaj predmeta uz prethodnu obavijest Vijeću
Osnovna izborna literatura
Traub S H - Craig B Theories of Deviance 5th ed Illinois 1999
Ulmer JT Sociology of Crime Law and Deviance Volume 2 2000
Downes D Understanding Deviance A Guide to the Sociology of Crime and Rule Breaking (Paperback) Oxford 2003
Melossi D Stato controllo sociale devianza teorie criminologiche e societagrave tra Europa e Stati Uniti Milano 2002
Coady T - Keefe MTerorizam i pravednost - moralni argumenti u opasnom svijetu Hrvatski Leskovac 2004
12
Naziv kolegija Fenomenologija suvremenog kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Izv prof dr sc Ksenija Butorac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Fenomenološka slika kriminala stalno se mijenja Svijet današnjice obilježava porast ukupnosti kažnjivih ponašanja i brojnost novih pojavnih oblika osobito teških kaznenih djela Kao novi i naročito opasni oblici kriminaliteta najčešće se smatraju organizirani kriminalitet terorizam gospodarski kriminalitet korupcija protuzakonita trgovina drogom oružjem ljudima ljudskim organima teški oblici nasilja Transnacionalni organizirani kriminal najveći je izazov međunarodnoj zajednici Prvi korak u suprotstavljanju pojavama suvremenog kriminaliteta je učenje o njegovim pojavnim oblicima o učestalosti brojnosti i rasprostranjenosti pojedinih kaznenih djela te načinu na koji se ostvaruju Približiti navedene spoznaje polaznicima ovog studija o fenomenologiji suvremenog kriminaliteta cilj je ovog kolegija
Sadržaj kolegija
1 Učenje o fenomenologiji kažnjivih ponašanja ndash (4 sata)
a) pojavni oblici opseg i struktura kriminaliteta
b) kriminalitet u Europi
c) kriminalitet u Hrvatskoj
2 Pojavni oblici nekih skupina kaznenih djela ndash (8 sati)
a) delikti nasilja ndash ubojstvo silovanje razbojništvo obiteljsko nasilje terorizam
b) organizirani kriminal
3 Fenomenologija kriminaliteta nekih skupina delinkvenata ndash (8 sati)
a) recidivisti
b) kriminalitet maloljetnika
c) kriminalitet žena
d) kriminalitet osoba s duševnim smetnjama
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Butorac K (2013) Vrijednost kriminalnih statistika kao temelj za mjerenje distribucije zločina u odnosu na tipologije počinitelja i žrtava nastavni materijal (skripta) (881 KB)
Butorac K (2013) Opća i posebna obilježja organiziranog kriminaliteta nastavni materijal (skripta) (141 KB)
Osnovna izborna literatura
Butorac K I Luketić (2012) Key Dimensions of Active Criminal Career Research ndash A Pilot Study of the Zagreb Prison Inmates International Scientific Conference Proceedings Security and Euroatlantic Perspectives of the Balcans ndash Police Science and Police Profession Ohrid 25-26052012
13
ButoracK Lj Mikšaj Todorović J Rinck (1999) Kriminalităt und Altersstrukturen Kriminalistik 53 (2) 95-98
Derenčinović D Getoš A M (2008) Uvod u kriminologiju s osnovama kaznenog prava Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb
Siegel L J (2011) Criminology The Core IV izdanje Cengage Learning Wadsworth US
Damjanović I K Butorac (2006) Politika suzbijanja kriminaliteta perspektive izvršenja kaznenopravnih sankcija Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 13 (2) 657-684
Grozdanić V Šelih A (2001) Žene i kazna zatvora Rijeka
Horvatić Ž (1998) Osnove kriminologije Zagreb 45- 122
Naziv kolegija Ljudska prava i kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Miomir Matulović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je predmeta bdquoLjudska prava i kriminalističko istraživanjeldquo izučiti domaće i međunarodne (europske) izvore o ljudskim pravima odnosno sustave njihove zaštite s obzirom na kriminalističko istraživanje Kriminalističko je istraživanje iscrpno regulirano domaćim i međunarodnim pravnim normama koje trebaju omogućiti uspješno razjašnjavanje (dokazivanje) kaznenih djela ali istovremeno i zaštiti temeljna prava i slobode građana Radnje kriminalističkog istraživanja te pravno dopušteni i određeni okviri djelovanja tijekom kriminalističkog istraživanja razmatraju se unutar konteksta pojedinih ljudskih prava Izučava se odnos između zahtjeva za učinkovitim postupanjem tijela kaznenog progona i poštivanja temeljnih prava i sloboda koje građani u tom postupanju trebaju uživati sa posebnim naglaskom na neprihvatljivosti povreda pravnih normi te temeljnih prava i sloboda građana
Sadržaj kolegija
I Narav ljudskih prava njihov povijesni razvoj i suvremena zaštita II Europska konvencija o ljudskim pravima uvod III Radnje kriminalističkog istraživanja unutar konteksta Europske konvencije o ljudskim pravima zabrana oduzimanja života te mučenja nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne pravo na slobodu i sigurnost pravo na pošteno suđenje pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života druga temeljna prava i slobode
Obveze studenata
Studentice su obvezni biti nazočni na nastavi i položiti ispit Ispit se sastoji od pisane zadaće
Obvezna literatura
Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kako je izmijenjena Protokolima br 11 i 14 s Protokolima br 1 4 6 7 12 i 13
Gomien Donna Kratak vodič kroz Europsku konvenciju o ljudskim pravima Zadar 2007 Uvod 1 2 3 8 9 poglavlje
Dopunska literatura
Colvin Madeleine i Cooper Jonathan (ur) Human Rights in the Investigation and Prosecution
14
of Crime Oxford 2009
Harris D J OBoyle M Warbrick C Law of the European Convention on Human Rights 2 izd Oxford 2009
Pavišić Berislav Komentar Zakona o kaznenom postupku Rijeka najnovije izdanje
Isti Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Naziv kolegija Politika suzbijanja kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Leo Cvitanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij treba omogućiti stjecanje a) općih i b) specijalističkih znanja ndash a) upoznavanje s glavnim sadržajima politike suzbijanja kriminaliteta kao znanstvene discipline te praktične djelatnosti (zakonodavne sudbene i izvršne vlasti) znanje o temeljnim problemima prevencije i suzbijanja kriminaliteta u suvremenom ljudskom društvu te mjestu i ulozi kaznenopravnog instrumentarija u modernom kriminalnopolitičkom sustavu opći svjetski i europski trendovi u modernoj politici suzbijanja kriminaliteta b) upoznavanje s načelima izgradnje modernog komplementarnog i konzistentnog sustava politike suzbijanja kriminaliteta posebno načela izgradnje suvremenog kaznenopravnog sustava upoznavanje s tzv alternativnim instrumentarijem politike suzbijanja kriminaliteta kao nerepresivne pravne ali i izvanpravne praktične djelatnosti s posebnim naglaskom na suvremenim sustavima nadzora Kolegij također treba pružiti uvid o mjestu suvremene politike suzbijanja kriminaliteta u modernom sustavu društvenih pravnih znanosti te napose kaznenopravnih odnosno kaznenih znanosti - kaznenim pravom kaznenim procesnim pravom kriminologijom i penologijom ndash sa svim implikacijama u pogledu problema u svezi profiliranja ove znanstvene discipline kao praktične djelatnosti
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (4 sata)
1 O nazivu bdquopolitika suzbijanja kriminalitetaldquo
2 Pojam politike suzbijanja kriminaliteta
3 Politika suzbijanja kriminaliteta u sustavu znanosti i njezin odnos s drugim znanostima (nepravnim nekaznenim kaznenim)
II Povijesni razvitak politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Uvodne napomene ndash problem periodizacije
2 Značajke društvene reakcije na zabranjena ponašanja u preddržavnom razdoblju
3 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta staroga vijeka i srednjega vijeka
4 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta novoga vijeka
5 Razvitak politike suzbijanja kriminaliteta u 20 stoljeću
III Temeljne značajke suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (4 sata)
1 Dvije orijentacije u suvremenoj politici suzbijanja kriminaliteta (represija i prevencija) te njihov odnos
15
2 Temeljna načela suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
a) Načelo pravne i socijalne države
b) Načelo ograničenja kaznenopravne prisile
c) Načelo zakonitosti
d) Načelo krivnje
e) Načelo individualizacije
f) Načelo pravednosti
g) Načelo humanosti
h) Načelo znanstvenosti
IV Kaznenopravne sankcije kao represivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Povijest i suvremenost kaznenopravnih sankcija
2 Pojam i bitne značajke suvremenih kaznenopravnih sankcija
3 Opća svrha suvremenih kaznenopravnih sankcija
4Vrste kaznenopravnih sankcija
a) Kazne i kažnjavanje
b) Mjere upozorenja sigurnosne mjere i odgojne mjere
5 Alternativne sankcije i nadzor
V Nerepresivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (2 sata)
1 Politika suzbijanja kriminaliteta kao nekaznena nerepresivna pravna i izvanpravna djelatnost
2 Depenalizacija dekriminalizacija i dejuridizacija suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
VI Globalizacija i međunarodni značaj suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (2 sata)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Horvatić Ž ndash Cvitanović LPolitika suzbijanja kriminaliteta Zagreb 1999
Horvatić ŽDjelovanje međunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala Zagreb 2002
Osnovna izborna literatura
Bavcon LjPreporuke za oblikovanje kriminalne politike objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 3 ndash 22
Cvitanović LSvrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu Zagreb 1999
Horvatić ŽKazneno materijalno pravo i njegova reforma u ostvarivanju politike suzbijanja kriminaliteta za vrijeme tranzicije objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 469 ndash 500
Horvatić ŽGlobalno suprotstavljanje kriminalu na prijelomu milenija objavljeno u Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 512001 (2) str 249 - 306
Horvatić ŽOstvarenje i zaštita vladavine prava u hrvatskom kaznenom pravu objavljeno u Zbornik Pravnog fakuleteta u Zagrebu 512002 (6) str 1195 - 1224
Horvatić Ž ndash Đurđević ZProgram Ujedinjenih naroda za sprečavanje kriminaliteta i kazneno pravosuđe Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 str 215 ndash 236
The United Nations and Crime Prevention Ujedninjeni narodi New York 1996
16
Crime and criminal justice in Europe Strasbourg Cedex Council of Europe Publishing 2000
Sadržaji na web stranicama
a) httpconventionscoeint (Konvencije Vijeća Europe)
b) wwwuncjinorg(United Nations Crime and Justice Information Network) itd
Naziv kolegija Međunarodna kaznenopravna suradnja
Ime nositelja kolegija Akademik Davor Krapac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Pravo međunarodne kaznenopravne pomoći neprestano se razvija u praktičnom i teoretskom smislu te u kaznenim predmetima sa elementima inozemnosti predstavlja nezaobilazno sredstvo uspješnog razjašnjavanja i vođenja kaznenih postupaka Značajnost horizontalne diferencijacije i specijalizacije ali i uspostava vertikalne kroz nastanak međunarodnih sudova ukazuje na dinamične promjene na ovom području Cilj kolegija je usmjeren na sustavni prikaz kako povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne suradnje tako i pojedinih pravnih instituta tijela i postupaka koji se u međunarodnoj suradnji između država javljaju Stjecanje znanja sa ovog pravnog područja preduvjet je uspješnog i samostalnog djelovanja na suzbijanju kriminaliteta te stjecanje znanja za uspješno postupanje
Sadržaj kolegija
Prvi dio Međunarodna kaznenopravna pomoć
I Pojam cilj i pravno uređenje međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Pojam i cilj
2 Pravno uređenje
3 Povijesni razvoj
4 Međunarodna kaznenopravna pomoć i drugi oblici međudržavne suradnje
II Međunarodni ugovori o pravnoj pomoći u kaznenim stvarima - (4 sata)
1 Mnogostrani ugovori
2 Dvostrani ugovori
III Načela međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Načelo prednosti
2 Načelo pružanja međunarodne kaznenopravne pomoći u najširem smislu
3 Načela o pružanju ili odbijanju međunarodne kaznenopravne pomoći
IV Izručenje - (4 sata)
1 Pojam
2 Pretpostavke
3 Postupci izručenja
4 Izručenje između članica Europske unije
17
V Mala međunarodna kaznenopravna pomoć - (4 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pretpostavke
3 Postupak
4 Kolizija stranih i domaćih procesnih formi i upotrebljivost rezultata stranih dokaznih radnji
5 Pojedine radnje male kaznenopravne pomoći
6 Oduzimanje predmeta i imovinske koristi stečene kaznenim djelom
VI Izvršenje strane kaznene presude - (2 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pravna priroda izvršenja kaznene presude
3 Ciljevi izvršenja strane kaznene presude
4 Pretpostavke za izvršenje
5 Postupak izvršenja strane kaznene presude
6 Učinak izvršenja strane kaznene presude
7 Izvršenje odluke o preuzimanju izvršenja strane kaznene presude
VII Ustupanje kaznenog progona ili postupka - (2 sata)
1 Pojam i pravna priroda ustupanja kaznenog progona
2 Ustupanje i pravila prostornog važenja kaznenog zakona
3 Pretpostavke za ustupanje i preuzimanje kaznenog progona
4 Postupak ustupanja i preuzimanja kaznenog progona
5 Pravni učinci zamolbe za ustupanje odnosno preuzimanje kaznenog progona
6 Izbjegavanje višestruke litispendencije
Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave izrada pisanih radova pismeni ispit
Obvezna literatura
Deflam M Policing World Society Historical Foundation of International Police Cooperation Oxford 2002
Krapac D Međunarodna kaznenopravna pomoć Zagreb 2006
Osnovna izborna literatura
Degan VĐ - Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005 (odabrana poglavlja)
Pavišić B Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Znanstveni članci te materijali sa savjetovanja na temu međunarodne kaznenopravne pomoći
Naziv kolegija Organizacija kriminalističkog istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Anton Dvoršek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
18
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren organizacijskim aspektima kriminalističkog istraživanja kao značajnom elementu (kriminalističke) strategije suzbijanja kriminaliteta Analizirani su različiti modeli (kriminalističke) policije i njihove implikacije za efikasnost kriminalističke istrage kako na operativnom tako i na globalnoj razini Poseban naglasak je na analizi nekih značajki (centralizacija decentralizacija specijalizacija rukovođenje jedinstvo uniformirane i kriminalističke policije) i identifikaciji slabosti i prednosti za adekvatnu organizaciju kriminalističkog istraživanja Organizacija kriminalističkog istraživanja se obrađuje i kao element kriminalističko strateškog rješavanja problema pa se tako ukazuje i na vezu sa strateškim planiranjem i strateškim (policijskim) menedžmentom Stjecanje navedenih znanja omogućuje polazniku najadekvatniji pristup organizaciji kriminalističkog istraživanja u konkretnim složenim slučajevima odnosno traženje boljih organizacijskih rješenja rada istražiteljske službe odnosno jedinice
Sadržaj kolegija
I Organizacija kriminalističkog istraživanja kao elementa kriminalističke strategije (6 sati)
1 Pojam i osnovni elementi kriminalističke strategije
2 Značajnije vrste kriminalističkih strategija
3 Bitni činioci za izradu kriminalističkih strategija Značaj kriminalističke analitike
II Organizacija kriminalističke istrage kao čimbenik efikasnosti kriminalističke
istrage (8 sati)
1 Organizacijski modeli (kriminalističke) policije u nekim europskim zemljama
2 Kriminalističko strateške implikacije modela (rukovođenja) jedinstvene policije
3 Kriminalističko strateške implikacije centralizacije decentralizacije i specijalizacije istražne (policijske) službe
4 Organizacija i planiranje istražnih radnji na različitim razinama službe a) počinitelj nije poznat b) počinitelj poznat (skupljanje dokaza)
III Kriminalističko strateško rješavanje problema (6 sati)
1 Sistemska osnova kriminalističko strateškog planiranja
2 Etape rješavanja problema
3 Elementi planiranja (operativna i strateška razina)
4 Tehnike traženja rješenja
5 Izrada strateških rješenja Uloga (strateškog) menadžmenta
6 Organizacijski aspekti istraživanja imovinskog i organiziranog kriminaliteta u strateškim dokumentima (godišnji plan rada i izvještaji o kriminalističkom istražnom radu)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi i izložiti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
Brisach CE - Ullmann R - Sasse G - Huumlbner E - Desch R Planung der Kriminalitaumltskontrolle Stuttgart 2001 str 205 ndash 265
Dvoršek A Kriminalistična strategija Ljubljana 2001 str 17-118
Ratcliffe J Intelligence Led-Policing Willan Publisching Portland Oregon 2008
Zirke J - Jansen HP - Finkel R Aufklaumlrung von Straftaten als strategische Aufgabe objavljeno u Kube E - Stoumlrzer HU - Timm KJ Kriminalistik Handbuch fuumlr Praxis und Wissenschaft Band
19
1 Stuttgart 1993 str 13 ndash 67
Osnovna izborna literatura
Bacer TE Intelligence Led- PolicingLooseleaf Flushing 2010
Eurojustice Public Prosecution Service Haag 1998
Goldsmith V - Mc Quire PG - Mollenkop JH - Ross TA Analysing Crime Paterns London 2000
Kniesel M - Kube E - Murck M Handbuch fuumlr Fuumlhrungskraumlfte der Polizei Luumlbeck 1996
Proctor T Creative Problem Solving for Managers London 2005
Sun Tzu Umeće ratovanja Global Book Novi Sad 2002
Naziv kolegija Međunarodna policijska suradnja
Ime nositelja kolegija Doc dr sc Eldan Mujanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren na sustavni prikaz povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne policijske suradnje te analizu njezinih oblika Svrha kolegija je da polaznici steknu nova te prošire postojeća znanja o međunarodnoj policijskoj suradnji i normativnom okviru koji uređuje njene institute sa naglaskom na usvajanje novih spoznaja koje se odnose na kriminalističke komponente funkcioniranja suradnje u praksi Na ovaj način se stečena znanja studenata situiraju u sasvim novi kontekst koji omogućava znatno šire shvaćanje uloge kriminalistike u ostvarenju kaznene vlasti izvan formalno demarkiranih granica suverenih država
Posebni ciljevi kolegija su
Izučavanje pojma međunarodne policijske suradnje i njezinog odnosa sa drugim srodnim disciplinama (međunarodno pravo policijsko pravo i kriminalistika) te analiza pravnog i institucionalnog okvira koji je uređuje na univerzalnom (Interpol) regionalnom (Europol Schengenski ugovori Selec) i bilateralnom nivou
Izučavanje inicijativa međunarodne policijske suradnje u odnosu na pojedine oblike (transnacionalnih) kaznenih djela (terorizam organizirani i visoko-tehnološki kriminalitet nezakonita trgovina opojnim drogama pranje novca i dr)
Analiza specifičnosti ostvarenja suradnje u predmetima kršenja međunarodnog (humanitarnog) prava
Izučavanje tradicionalnih (razmjena informacija potražna djelatnost zajednička edukacija) i suvremenih instituta međunarodne policijske suradnje (prekogranični nadzor i potjere zajednički istražni timovi posebne istražne tehnike zaštita svjedoka i žrtava) sa posebnim osvrtom na izučavanje njihovih kriminalističkih sadržaja i modaliteta funkcioniranja prilikom otkrivanja i dokazivanja pojedinih kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Pojam i oblici međunarodne policijske suradnje ndash (1 sat)
1 Pojam
20
2 Pravni izvori i načela
3 Povijesni razvoj
4 Pregled najznačajnijih instituta
II Institucionalna međunarodna policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Međunarodna organizacija kriminalističke policije (INTERPOL)
2 Regionalni institucionalni oblici (EUROPOL SECI)
III Dvostrana policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Pravna priroda policijske suradnje
2 Vrste ugovora
3 Sadržaj međunarodne policijske suradnje
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu
Obvezna literatura
Bellanova R- The ldquoPruumlm Processrdquo The Way Forward for EU Police Cooperation and Data Exchange (u Security Versus Justice Police and Judicial Cooperation in the European Union ur Guild E amp Geyer F) Aldershot Ashgate 2008 str 203-221
Degan VĐndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Mujanović E-Rizvo S- Uloga Interpola u provođenju postupaka izručenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava Kriminalističke teme 2010 str 135-154
Petrović B-Mujanović E-Deljkić I Pravni karakter policijske saradnje na području EU-novi trendovi regionalizacije Godišnjak pravnog fakulteta u Sarajevu 2011 str 271-299
Osnovna izborna literatura
Andreas P- Nadelmann E Policing the Globe Criminalisation and Crime Control in International Relations New York Oxford University Press 2006
Deflem M Policing World Society- Historical Foundations of International Police Cooperation New York Oxford University Press 2004
Fijanut C-Ouwerkerk J (ed)- The Future of Police and Judicial Cooperation in the European Union Martinus Nijhoff Publishers 2009
Joubert C - Bevers H Schengen investigated-A comparative Interpretation of the Schengen Provisions on International Police Cooperation in the Light of the European Convention on Human Rights Hague Kluwer Law International 1996
Lemieux F (ed) International Police Cooperation Emerging Issues Theory and Practice DevonWillan Publishing 2010
Ostali izvori konzultacija s nastavnikom
Naziv kolegija Tijela međunarodne kaznene sudbenosti
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
21
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij ima za cilj studentima dati pregled glavnih značajki organizacijskog materijalnog i postupovnog prava međunarodnih i tzv mješovitih kaznenih sudova te analizirati usklađenost hrvatskog pravnog sustava s obvezama koje hrvatska ima prema tim sudištima Nadalje razmatrat će se stupanj harmoniziranosti hrvatskog prava s međunarodnim kaznenim pravom koje se razvija kroz djelovanje međunarodnih sudišta Uz povijesni pregled pravnih i političkih okolnosti koje su dovele do nastanka međunarodnih sudova studijem u okviru kolegija analizom statuta i drugih pravnih akata međunarodnih i tzv mješovitih sudišta ukazat će se na zakonitosti razvoja segmenta međunarodnog kaznenog prava usmjerenog na kažnjavanje ratnih zločina Posebice izučavat će se pravo Međunarodnog kaznenog suda za biv Jugoslaviju (MKSJ) njegov rad i suradnja Republike Hrvatske s tim sudom Drugi važan segment kolegija bit će izučavanje prava Međunarodnog kaznenog suda (MKS) posebice tzv Rimskog statuta MKS U okviru navedenog općeg cilja posebno će se izučavati pojedini najvažniji segmenti materije S područja materijalnog međunarodnog kaznenog prava komparativno će se (pravo međunarodnih sudova hrvatsko i druga nacionalna prava) izučavati opći instituti a posebice načelo zakonitosti sustav sankcija krivnja zapovjedna odgovornost i doktrina zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodni zločini (genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti odnos međunarodnog humanitarnog i međunarodno kaznenog prava) Organizacijsko pravo međunarodnih sudova analizirat će se statički (organizacijska shema međunarodnih i tz mješovitih sudišta) te funkcionalno s aspekta primjerenosti organizacije ciljevima zbog kojih su ta sudišta osnovana
Sadržaj kolegija
I Povijesni razvoj međunarodnog kaznenog prava i međunarodnih sudova - (1 sat)
1 Pravne i političke okolnosti koje su kroz povijest doprinijele razvoju međunarodnih sudova
2 Suđenja nakon II svjetskog rata
3 Nastanak ad hoc međunarodnih kaznenih sudova
4 Nastanak stalnog Međunarodnog kaznenog suda
II Međunarodno kazneno materijalno pravo - (3 sata)
1 Izvori najvažniji međunarodni ugovori statuti međunarodnih sudova međunarodno
običajno pravo Odnos prema međunarodnom humanitarnom pravu
2Načela međunarodnog kaznenog prava s posebnim osvrtom na načelo zakonitosti
3 Osobna odgovornost krivnja zapovjedna odgovornost i zajednički zločinački pothvat u međunarodnom i nacionalnim pravima
4 Međunarodni zločini genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti
III Organizacijsko pravo međunarodnih i mješovitih kaznenih sudova - (5 sati)
1 Organizacijska struktura
2 Suci sudska vijeća način izbora sudaca
3 Tužitelji međunarodnih i mješovitih sudova Ovlasti tužitelja i njegov položaj u postupku
4 Tajništvo i ostale službe
5 Ocjena funkcionalnosti ustroja pojedinih sudišta
6 Odnos političkih tijela (Vijeće sigurnosti tijela država) na rad mješovitih i međunarodnih sudova
IV Postupovno pravo međunarodnih sudova - (5 sati)
1 Pokretanje postupka usporedba ad hoc sudova mješovitih sudova stalnog MKS i
22
nacionalnih sudova
2 Tijek postupka
3 Prava okrivljenika i međunarodni standardi zaštite ljudskih prava
4 Prava i obveze država prema međunarodnim sudištima
V Hrvatsko kazneno pravo i njegova harmonizacija s međunarodnim kaznenim
pravom - (1 sat)
1 Implementacijsko zakonodavstvo
2 Harmonizacija kaznenog materijalnog prava
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi referat i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Izborna literatura
Ambos K Novija praksa međunarodnih sudova u kaznenom procesnom pravu published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 61999 pp 955 - 1002
Bassiouni MC International Criminal Law Volumen I Crimes Transnational Publishers New York 1999
Degan V Đ ndash Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005
Josipović I Uhićenje i pritvor pred Međunarodnim kaznenim sudom published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 41997 pp 465 ndash 496
Krapac D Statut i pravila o postupku i dokazivanju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju s motrišta hrvatskoga kaznenog procesnog prava Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 pp 197 ndash 213
Pavišić B ndash Bubalović T Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2013
Relevantni propisi međunarodnog i domaćeg prava i web stranice prema uputi nositelja
Naziv kolegija Forenzička psihologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tajana Ljubin9
Status kolegija Izborni
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je da studenti prepoznaju razumiju i mogu primijeniti temeljne psihološke zakonitosti koje utječu na sve uključene u proces policijskih izvida istrage i dokazivanja djela Moći će razumjeti što sve utječe na točnost svjedočenja znati će osnovne psihološke principe intervjuiranja svjedoka i žrtava naučiti će principe ispravnog ponašanja prema žrtvi Moći će analizirati motive priznanja i ocijeniti vjerodostojnost priznanja poznavati će osnove na kojima se temelje metode za detekciju laži poznavat će načela za prepoznavanje laži razumjeti će
9 Nositelj predmeta je od 48 e-sjednice 26 VI 2014 doc dr sc Dražen Kovačević Popovača
23
psihološke mehanizme koji su u osnovi ponašanja osumnjičenika i kriminalističkog službenika Razumjeti će psihološke faktore koji utječu na sumnjičenje i presuđivanje
Sadržaj kolegija
I Područja forenzičke i kriminalističke psihologije ndash (2 sata)
1 Psihološki izvori pogrešaka u kriminalističkom i sudskom postupku
II Psihologija svjedočenja ndash (4 sata)
1 Psihički procesi na kojima se osniva svjedočenje
2 Glavni čimbenici koji utječu na točnost svjedočenja
3 Osnovni psihološki principi intervjuiranja osjetljivih svjedoka (djeca traumatizirane žrtve itd)
4 Osnovni principi kognitivnog intervjua Forenzičko-psihologijski aspekti postupanja sa žrtvama
III Teorijske osnove psihološke metode otkrivanja laži ndash (5 sati)
1 Ocjena vjerodostojnosti iskaza
2 Analiza neverbalnog ponašanja
3 Analiza fizioloških pokazatelja-poligraf
IV Teorijske osnove psihologije ispitivanja osumnjičenika i psihologije priznanja - (2 sata)
V Osnovne psihološke osobitosti počinitelja kaznenih djela i implikacije za kriminalističku obradu ndash (2 sata)
1 Nepravni aspekti sumnjičenja i presuđivanja
2 Područja psihologijskog vještačenja
Obveze studenata
Studenti su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Ajduković M Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku 1995 str 292-307
Gudjonsson GH The psychology of interrogations and confessions objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation Devon 2006 str 123 ndash 146
Hess A K - Weiner I B The Handbook of Forensic Psychology Chichester 1999 (odabrana poglavlja)
Kassin SM A critical appraisal of modern police interrogations objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation 2006 str 207 ndash 228
Ljubin T Prikupljanje obavijesti i ispitivanje osjetljivih i zastrašenih svjedoka objavljeno u Gluščić i sur Proceduralne mjere zaštite svjedoka Priručnik za obuku policije tužitelja i sudaca Strasbourg Vijeće Europe 2006 (u tisku)
Ljubin T Kriminalistička psihologija objavljeno u Pavišić B ndash Modly D ndash Veić P Kriminalistika 2006
Osnovna izborna literatura
Gudjonsson G The Psychology of Interrogations Confessions and Testimony Chichester 1992
Howitt D Forensic and criminal psychology London 2002
Milne R - Bull R Investigative interviewing Psychology and Practice Chichester 1999
24
Sporer SL - Malpass RS - Koenhken G Psychological Issues in Eyewitness Identification Mahwah New Yersey Lawrence Erlbaum Associates 1996
Vrij A Detecting lies and deceit The psychology of lying and the implications for professional practice Chichester 2000
Naziv kolegija Transnacionalna kaznena djela
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih značajki transnacionalnog kriminaliteta Posebno se izlaže Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta ukazuje na obilježja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta Izložen je sustavni pregled najvažnijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela
Sadržaj kolegija
I Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet
II Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)
1 Uvodne napomene i osnovni pojmovi
2 Zakonodavne mjere
3 Kazneni progon suđenje i sankcije
4 Mjere prema prihodu od kaznenog djela
5 Međunarodna suradnja
6 Jurisdikcija
7 Ekstradicija
8 Uzajamna pravna pomoć
9 Ostale odredbe
III Transacionalna kaznena djela trgovine i krijumčarenja ljudi nedozvoljene trgovine oružjem nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom u vezi s drogom pranja novca kompjuterskog kriminaliteta zagađivanja prirodne okoline protiv kulturnih dobara korupcije na štetu djece u vezi s bioetikom uzimanja talaca ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom u pomorskoj plovidbi u zračnom prometu (3 sata)
IV Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu i konzultacije te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Pavišić B Transnacionalno kazneno pravo Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi Skopje (vo čest na Nikola Matovski) 2011
25
Osnovna izborna literatura
Degan V Đndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Naziv kolegija Forenzička psihopatologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tanja Frančišković
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija Studentica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja njihovim uzrocima kliničkim slikama mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji neubrojivosti smanjenoj ubrojivosti opasnosti prisilnoj hospitalizaciji sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom
Sadržaj kolegija
I Osnovne spoznaje o pojmu značaju i razvitku forenzičke psihopatologije
II Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije
1 Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu
2 Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku
3 Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima
III Opća psihopatologija - svijest opažanje emocije volja pažnja psihomotorika pamćenje nagoni mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe
IV Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja
1 Poremećaji vezani uz alkohol droge i druge psihoaktivne tvari
2 Shizofrenija i agresivno ponašanje
3 Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje
4 Procjena rizika za agresivno ponašanje
V Praktični aspekti forenzičke psihopatologije ndash kazuistički prikazi u okviru vježbi
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
2
Naknada nositelju predmeta se uplaćuje na temelju podnesenog zahtjeva Zahtjev za naknadom mora biti podnesen u roku od 72 sata od obavljenog posla Ako je zahtjev poslan nakon toga roka neće se po njemu postupati Uplaćeni iznos ulazi u sredstva Studija
Maksimalna duljina razdoblja studiranja je tri godine od počeka prvog semestra Protekom roka od tri godine studentica gubi pravo na polaganje ispita Vijeće odlukom može produljiti rok maksimalnog razdoblja studiranja te odrediti uvjete pod kojima se može nastaviti studij
3 Uvjeti upisa na Studij
a) Na Studij se može upisati osoba koja je završila dodiplomski četverogodišnji studij ili osoba koja je završila diplomski petogodišnji studij Polaznik mora poznavati jedan svjetski jezik do razine mogućnosti praćenja predavanja stručne literature i osnovne stručne komunikacije što se prema potrebi provjerava na način koji na prijedlog Voditelja utvrđuje Vijeće Predviđene su tri skupine polaznika
b) U prvoj skupini su dipl pravnici odnosno magistri prava i dipl kriminalisti odnosno magistri kriminalistike koji se upisuju bez posebnih uvjeta Ako ima više kandidatakinja od broja predviđenog za upis poredak se utvrđuje uvažavajući a) ocjene iz kaznenopravnih predmeta kriminalistike i psihologije na dodiplomskom studiju b) polaganje posebnog (prije svega pravosudnog) ispita c) radno iskustvo u djelatnosti istraživanja kaznenih djela i d) stručni boravak u inozemstvu
c) Drugu skupinu tvore osobe koje su završile dodiplomski ili diplomski studij ekonomije politologije sociologije psihologije povijesti etnologije zatim edukacijsko-rehabilitacijski prometni ili drugi studij s najmanje dva pravna predmeta Za upis na Studij ti polaznici moraju ispunjavati posebne uvjete a) najmanje godinu dana radnog iskustva u djelatnostima iz područja obuhvaćenog programom Studija i b) položena dva ispita i to
Opći dio kaznenog materijalnog prava Kazneno postupovno pravo
d) Treća skupina su polaznici sa završenim drugim dodiplomskim ili diplomskim studijem a koji za upis moraju ispunjavati posebne uvjete a) najmanje godinu dana radnog iskustva u djelatnostima iz područja obuhvaćenog programom Studija i b) položena tri ispita i to
Ustav Republike Hrvatske i ljudska prava Opći dio kaznenog materijalnog prava Kazneno postupovno pravo
Ispunjenje uvjeta radnog iskustva u djelatnostima iz područja obuhvaćenog programom Studija te pravila o polaganju ispita koji su uvjeti za upis prema potrebi na prijedlog Voditelja utvrđuje Vijeće Studija Ispiti pod b) polažu se u roku od 45 dana od prihvaćanja prijave za upis i uplate iznosa za troškove ispita koji određuje Vijeće
e) Uvjeti pod a) do d) na odgovarajući se način primjenjuju na polaznike koji su završili odgovarajući studij prema novom ustroju studija prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju odnosno prema odgovarajućem ustroju studija u inozemstvu
4 Kompetencije koje student stječe završetkom Studija
a) Nakon završetka Studija stječu se specijalistička praktična znanja o kriminalističkom istraživanju kao složenoj djelatnosti prikupljanja podataka o kaznenom djelu počinitelju i žrtvi i okolnostima pojava kaznenih djela U osnovi ta su znanja produbljena i detaljna znanja u području prava i kriminalistike te operativna znanja iz doticajnih izvanpravnih područja koja su neophodna u suvremenom kriminalističkom istraživanju objedinjena i sustavno povezana u planiranu svrhovitu cjelinu usmjerenu zakonom utvrđenom cilju
3
b) Završetkom Studija student je osposobljen raditi u najsloženijim predmetima i komunicirati s drugim posebno inozemnim subjektima kriminalističkog istraživanja Također može nastaviti istraživati u užem području
c) Program posebno ima u vidu potrebu dopunskog obrazovanja i osposobljavanja sudionika kriminalističkih istraživanja vodeći računa o reformama kaznenog zakonodavstva a posebno pribavljanja dokaza
5 Naziv koji student stječe završetkom Studija
Završetkom Studija student stječe naziv sveučilišni specijalist kriminalističkog istraživanja (univ spec crim)
6 Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati i ECTS bodovima
a) Program Studija ima piramidalnu strukturu i zasniva se na tri stupnja
b) U prvom stupnju (predmeti prvog semestra) studentica dobiva proširena i produbljena prije svega teorijska znanja o područjima koja bitno određuju kriminalističko istraživanje te o provedbi kriminalističkih radnji
U drugom semestru izlažu se najaktualnije za kriminalističko istraživanje ključne pravne i nepravne discipline te određeni izborni predmeti Osnova podjele je stupanj specijalizacije predmeta što omogućuje daljnje usmjeravanje na određena područja istraživanja
c) Uz navedenu osnovnu strukturu uključuju se seminari i vježbe u kojima se izlažu najaktualnija pitanja domaće i strane kriminalističke teorije i prakse Uz to se izvode pozivna predavanja seminari i vježbe te hospitacije
d) Treći semestar predviđen je za izradu praktikuma a planiran je kao mentorsko praktično osposobljavanje za sustavan pojedinačni istraživački rad s naglaskom na individualnoj aktivnosti studenta
e) Za svaki semestar Studija Vijeće može odlučiti o izmjeni ili dopuni Izvedbenog programa (1 c) Posebno se određuju pozivna predavanja
f) Za svaki obvezni predmete studentica kojia položi ispit dobiva po 6 bodova
g) Za položen ispit iz izbornog predmeta student dobiva 4 boda
Za priopćenje na međunarodnom skupu koje je izrađeno pisano i izloženo usmeno studentica dobiva 4 boda Za priopćenje koje je samo izrađeno pisano ili je samo izloženo usmeno studentica dobiva 2 boda Za priopćenje na skupu koji nema međunarodni značaj studentica ne dobiva bodove U slučaju koautorstva studentica je autor prema pravilima o autorstvu Ta se pravila odgovarajuće primjenjuju i ovdje
Za pisani rad ako prelazi deset stranica osim kaznenog eseja studentica koji ga uspješno usmeno izloži dobiva 2 boda Ako rad nije usmeno izložen ili ima manji opseg studentica dobiva 1 bod Za kazneni esej studentica ne dobiva bodove
Za prisustvovanje predavanju ili vježbi i uspješno udovoljavanje zadaćama vježbe studentica za blok sat dobiva 1ali pod uvjetom da je biola prisutan na nastavi cijelog dana Ako je iz određenog predmeta ocijenjen na ispitu prisutnost predavanju ili vježbi se ne ocjenjuje
Za prisutnost predavanjima iz seminarskog područja (najmanje jedan blok sat) student dobiva 2 bodapod uvjetom da je na nastavi prisutan cijelog dana
h) Za prisutnost pozivnom predavanju (najmanje jedan blok sat) student dobiva 1 bodpod uvjetom da je na nastavi prisutan cijelog dana
I Obvezni predmeti
1 Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu
4
2 Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela
3 Sudsko medicinske ekspertize1
II Popis izbornih predmeta
Predmetna lista obuhvaća izborne predmete koje je prihvatilo Vijeće do 1 VI 2014 Vijeće donosi odluku koji se predmeti izvode u određenoj generaciji
4 Fenomenologija suvremenog kriminaliteta2
5 Ljudska prava i kriminalističko istraživanje
6 Politika suzbijanja kriminaliteta
7 Međunarodna kaznenopravna suradnja3
8 Međunarodna policijska suradnja
9 Organizacija kriminalističkog istraživanja
10 Rad na mjestu događaja
11Tijela međunarodne kaznene sudbenosti
12 Forenzička psihologija4
13 Sociologija kriminaliteta
14 Forenzička psihopatologija5
15 Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku
16 Delinkvencija mladeži6
17 Imovinske tražbine u kaznenom postupku
18 Privatna istraživanja
19 Kaznenopravna odgovornost mladeži7
20 Djeca žrtve kaznenih djela
21 Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
22 Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
23 Internetska forenzika
24 Računalni kriminalitet
25 Transnacionalna kaznena djela
26 EU suradnja u kaznenim stvarima8
27 Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom
1Od 27 e-sjednice 11 IV 2013 nositelj tog predmeta je dr sc Miran Čoklo znanstveni savjetnik 2 Do 21 e-sjednice je nositelj bila dr sc Velinka Grozdanić a od 32 e-sjednice 28 IX 2013 je nositelj dr sc Ksenija Butorac izvanredna profesorica 3 Od 32 e-sjednice 28 IX 2013 nositelj predmeta Međunarodna policijska suradnja je dr sc Eldan Mujanović docent Sarajevo 4 Do 48 e-sjednice nositeljica je bila dr sc Tajana Ljubin ndash Golub Od 49 e-sjednice 10 VII 2014je nositelj je dr sc Dražen Kovačević Popovača 5 Od 21 e-sjednice 11 II 2013 nositeljica je dr sc Tanja Frančišković redovita profesorica Rijeka 6 Dr sc Ljiljana Mikšaj ndash Todorović redovita profesorica Zagreb nije priložila suglasnost nadležnog tijela da može biti nositeljica tog predmeta te je ona i taj predmet brisan iz Programa 7 Do 15 e-sjednice nositelj tog predmeta je bio dr sc Mladen Singer redoviti profesor Rijeka Od 15 e-sjednice nositelj je dr sc Ante Carić redoviti profesor u miru Split U skladu s izmjenama zakonodavstva predmet se od 1252013 zove Kazneno pravna odgovornost mladeži 8 Novi predmet prihvaćen na 45 e-sjednici od 10 V 2014
5
7 Vježbe
Popis literature način polaganja ispita i modaliteti izvođenja nastave iz pojedinog predmeta podložni su izmjenama Nastavnik može izmijeniti ili dopuniti sadržaj predmeta uz prethodnu obavijest Vijeću Voditelj se ovlašćuje pozvati voditelja vježbe i suvoditelja vježbe i to može priopćiti članovima Vijeća
VII Grafički prikaz Izvedbenog programa s brojem sati i brojem ECTS bodova
Naziv kolegija Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Obvezan
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 6
Broj sati po semestru 20
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom poredbenom prikazu temeljnih modela prethodnog postupka (istrage) u aktualnim kaznenim zakonodavstvima Težište je na organizacijskim i dinamičkim značajkama uređenja najvažnijih sustava istrage upoznavanju s normativnim uređenjem praksom i teorijskim pitanjima Osim uređenja položaja prava i dužnosti subjekata zatim tijeka istrage razmatra se uređenje pojedinih dokaznih radnji mjere postupovne prisile i drugi sadržaji Program obuhvaća najvažnije modele pravnih sustava (common law europsko - kontinentalno pravo latinsko- američko islamsko pravo) i detaljniji prikaz određenog sustava te osvrt na prethodni postupak u izvorima međunarodnog naddržavnog prava Posebna pozornost posvećena je odnosu ustroja i pojedinih radnji prema temeljnim jamstvima prava i sloboda u međunarodnim izvorima i ustavnim odredbama Stjecanje znanja o ustroju cjeline istrage u poredbenim razmjerima i modeliranju pojedinih istražnih radnji i drugih ustanova u suvremenim zakonskim sustavima značajno je za suvremenog istražitelja (i druge sudionike u istrazi) Polaznik na temelju novih spoznaja o pravnom uređenju pristupa konkretnim istražnim zadaćama čija je osnovna značajka zakonitost postupanja i bitno poboljšana kakvoća rezultata rada koja se mjeri upotrebljivošću pribavljenih spoznaja u glavnom stadiju postupka i jamstvom očuvanja temeljnih prava i sloboda osobe prema kojoj se postupa
Sadržaj kolegija
I Pojam istrage u poredbenom kaznenom pravu (5 sati)
1 Istraga u hrvatskom pravu
2 Odnos istrage i glavnog stadija kaznenog postupka
3 Istraga i pravo na pošteno suđenje
II Sustavi istrage u europskom kaznenom pravu (5 sati)
1 Tužiteljsko ispitivanje
2 Policijski izvidi
3 Sudska istraga
4 Mješoviti model
III Poredbeni pregled (10 sati)
1 Austrija
6
2 Bosna i Hercegovina
3 Engleska
4 Francuska
5 Italija
6 Njemačka
7 Ruska Federacija
8 Codigo modelo
9 Stalni međunarodni sud
10 Međunarodni kazneni tribunal za bivšu Jugoslaviju
IV Izvori u Europskoj Uniji (5 sati)
1Temeljna prava okrivljenika
2 Europski nalog o uhićenju
3 Europski dokazni nalog
4 Corpus juris
5 Lisabonski sporazum
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi pisani rad ili pripremiti usmeno izlaganje i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Pavišić B Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu Rijeka 2008
Osnovna izborna literatura
Codigo procesal penal modelo para IberoamericaZakonik o kaznenom postupku - model za Iberijsku AmerikuCodice processuale penale modello per lrsquoIberoamerica (red Pavišić B) Rijeka 2005 str 300 ndash 314
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Fairchild E ndash Dammer H Comparative Criminal Justice Systems 2nd Ed Wadsworth Belmont 2001
Pavišić B ndash Bertaccini D Le altre procedure penali Transizioni dei sistemi processuali penali Torino 2002 str XIII ndash LII
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Volumen 2 Rijeka 2004 str XI ndash LIII
Pavišić B Kazneni postupak u Republici Hrvatskoj pogled na reformu s posebnim osvrtom na predistražni postupak i istragu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22004 str 543 ndash 636
Pavišić B Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006 str 82 ndash 115
Pavišić B Pogled na prethodni postupak u europskom kaznenom postupku objavljeno u Savremeni kriminalitet ndash decenija posle smrti profesora Vodinelića Institut za pravne i društvene nauke Pravnog fakulteta u Kragujevcu Centar za krivično pravo Pravnog fakulteta u Kragujevcu Policijska akademija iz Beograda Viša škola unutrašnjih poslova Zemun 2004 str 457 ndash 489
Pradel J Rapport geacuteneacuteral au seacuteminaire international organiseacute au sein de lInstitut supeacuterieur international de sciences criminelles de Syracuse septembre 1982 sur laquo La phase preacuteparatoire du procegraves peacutenal en droit compareacute raquo RIDP 1982 str 11 i dr
7
Talijanski kazneni postupak (red Pavišić B) Rijeka 2002
Glede ostalih izvora ndash konzultacije
Naziv kolegija Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Obvezan
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 6
Broj sati po semestru 20
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s pojmom ulogom i zadacima heurističke i silogističke kriminalistike njenim temeljnim načelima institutima i subjektima koji se kroz usvojene mehanizme suprotstavljaju suvremenom kriminalitetu U tom smislu polaznici se osposobljavaju za praktičnu primjenu kriminalističkih metoda i sredstava u svakodnevnom radu kako u području otkrivanja tako i u području dokazivanja kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Kriminalističko istraživanje kao istraživanje i izlaganje ndash (3 sata)
1 Spoznajne funkcije u kriminalističkoj proceduri
2 Opis objašnjenje i predviđanje u kriminalističkoj proceduri
3 Gnoseologijska komponenta kriminalističke procedure
4 Kognitivna znanost i kriminalistička procedura
a) Kibernetika komunikacije i informacije u kriminalističkoj proceduri
b) Činjenica u kriminalističkoj proceduri
c) Dokaz u kriminalističkoj proceduri
d) Indiciji u kriminalističkoj proceduri
5 Spoznajni tijek kriminalističke procedure
6 Induktivne i deduktivne metode u kriminalistici
7 Holizam kriminalističke spoznaje
II Verzije u kriminalistici - (3 sata)
1 Uvjeti postavljanja verzija
2 Podjela verzija
3 Provjera verzija
4 Verzije i planiranje u kriminalistici
5 Planiranje na makro i mikro razini
6 Operativni modeli
7 Kriminalistička fenomenologija kao polazište planiranja kriminalističko planiranje kao zaštita od pogrešnih sudskih odluka
III Djelatnost sprječavanja kaznenih djela - (2 sata)
IV Taktika izvida kaznenih djela ndash (6 sati)
1 Početna saznanja o kaznenom djelu
2 Opći i posebni izvidi kaznenih djela
8
3 Potražna djelatnost i kriminalističke evidencije
4 Prikupljanje podataka o kaznenom djelu od strane posebnih subjekata
V Taktika istražnih radnji ndash (3 sata)
1 Pretrage
2 Privremeno oduzimanje predmeta
3 Ispitivanje okrivljenika
4 Ispitivanje svjedoka
5 Očevid rekonstrukcija i pokus
6 Prepoznavanje
7 Uzimanje otisaka prstiju i otisaka drugih dijelova tijela
VI Ekspertize u kaznenom postupku - (3 sata)
1 Vještačenje i stručna pomoć
VII Kriminalistička identifikacija ndash (5 sati)
1 Pojam i vrste identiteta
2 Postupovni smisao identiteta
3 Pregled metoda identifikacije osoba
VIII Kriminalistička traseologija ndash (5 sati)
1Pojam elementi i oblici tragova
2 Taktička klasifikacija tragova
3 Postupanje s tragovima
4 Taktička važnost odsutnosti tragova
5 Pregled traseologijskih i registracijskih metoda
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave izraditi seminarski rad i položiti ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika Prva knjiga 3 izd Golden marketing ndash Tehnička knjiga Zagreb 2006
Pavišić B Modly D Veić P Kriminalistika Knjiga druga Dušević amp Kršovnik Rijeka 2012
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 2 izd Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Grubiša M Činjenično stanje u krivičnom postupku 2 izd Zagreb 1980
Krivokapić V Kriminalistička taktika Beograd 2005
Kube E - Storzer HU - Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
Lee C H Materijalni tragovi Zagreb 1998
Maver D Kriminalistika Ljubljana 2004
Osterburg JW - Ward RH Criminal Investigation 3 Ed Cincinnati Ohio USA 2000
Swanson R C - Chamelin N C ndash Territo L Criminal Investigation 8 Ed Boston USA 2003
9
Naziv kolegija Sudsko medicinske ekspertize
Ime nositelja kolegija Dr sc Miran Čoklo
Status kolegija Obvezan
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 6
Broj sati po semestrutrimestru 20
Ciljevi kolegija
Kolegij je zamišljen kao konkretna pomoć pravnom sustavu u onom dijelu koji se odnosi na što profesionalniji odnos prema izricanju sankcija za najteža kaznena djela uvažavajući i inzistirajući pri tome na materijalnim dokazima koji su isključivo rezultat sudsko-medicinskih ekspertiza u istrazi Osim nužnih osnovnih teorijskih spoznaja iz područja sudske medicine usmjerene na sudsko-medicinske ekspertize u istrazi polaznici će biti upoznati i s konkretnim sudsko-medicinskim radnjama u istrazi s naglaskom na forenzičku obdukciju te slučajevima iz svakodnevne domaće i međunarodne prakse Program obuhvaća najvažnije spoznaje iz područja tanatologije forenzičke traumatologije vještačenja tjelesnih ozljeda i kaznene odgovornosti liječnika Glavni cilj kolegija je pružiti polaznicima uvid u važnost i neizostavnost sudsko-medicinskih radnji u kvalitetnoj istrazi te forenzičke obdukcije kao jedinog načina preciznog i ispravnog utvrđivanja neposrednog uzroka smrti i zadobivenih ozljeda kod preminulih Time bi polaznici po završetku kolegija bili osposobljeni na kvalitetan i svrsishodan način razumjeti i koristiti rad sudskog-medicinara u istrazi
Sadržaj kolegija
I Tanatologija
1 Definicija smrti i pojavni oblici
2 Znakovi smrti postmortalne promjene
3 Orijentacijsko određivanje vremena smrti
II Forenzička traumatologija
1 Mehaničke ozljede nespecifične i specifične
2 Asfiktične ozljede
3 Utapanje
4 Fizikalne ozljede
5 Prometni traumatizam
6 Samoubojstvo i ubojstvo
III Vještačenje tjelesnih ozljeda
1 Obvezna medicinska dokumentacija
2 Stručna medicinska terminologija pri opisivanju ozljeda
3 Ocjena težine tjelesne ozljede
4 Uzročno-posljedična povezanost utvrđenih ozljeda s događajem
IV Kaznena odgovornost liječnika
1 Nepružanje medicinske pomoći
2 Nesavjesno liječenje
V Vježbe (8 sati)
1 Očevid
10
2 Identifikacija
3 Vanjski pregled mrtvog tijela
4 Forenzička obdukcija
5 Prikaz slučajeva iz prakse
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Zečević D ndash Škavić J i suradnici Osnove sudske medicine za pravnike Zagreb 1996
Osnovna izborna literatura
Di Maio DJ - Di Maio VJM Forensic Pathology 2 izd Boca Raton 2001
Lee H ndash Labriola J Povratak na mjesto zločina Zagreb 2002
Modly D Objašnjenje trileme - ubojstvo samoubojstvo nesretni slučaj Zagreb 1999
Saukko P ndash Knight B Knightrsquos Forensic Pathology 3 izd London 2004
Siegel J ndash Saukko P ndash Knupfer G Encyclopedia of Forensic Sciences London 2004
Zečević D i dr Sudska medicina i deontologija 4 izd Zagreb 2004
Naziv kolegija Sociologija kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Boris Banovac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Glavni cilj kolegija je upoznati studente sa sociološkim objašnjenjima kriminaliteta i devijantnosti u kontekstu mehanizama formalne i neformalne društvene regulacije preventivnog djelovanja i socijalne kontrole Polaznici studija upoznati će se s glavnim teorijskim perspektivama u objašnjenju kriminaliteta koje su razvijene u okviru sociološkog pristupa kao i sa sociološkim istraživanjima kriminaliteta i devijantnosti u nas i u svijetu Težište kolegija je na istraživačkom pristupu i praktičnim aspektima ove pojave Poseban cilj se sastoji u upoznavanju polaznika studija sa značenjem koje imaju istraživanja i poznavanje društvenih čimbenika i kulturnog konteksta kriminaliteta i devijantnosti za preventivno djelovanje posebno u uvjetima globalizacije i bdquokasne modernizacijeldquo U sklopu problematike socioloških istraživanja kriminaliteta posebna pozornost bit će upućena problemima metodologije istraživanja s ciljem usvajanja temeljnih znanja o metodama takvih istraživanja
Sadržaj kolegija
I Sociološka konceptualizacija kriminaliteta i devijantnosti ndash problemi definiranja ndash (2 sata)
1 Statističke definicije
2 Apsolutističke definicije
3 Reaktivističke definicije
4 Normativne definicije
11
5 Kriminalitet i devijantnost
II Socijalna kontrola i devijantno ponašanje ndash (2 sata)
1 Procesi socijalne kontrole
2 Neformalna i formalna socijalna kontrola
3 Socijalna kontrola i društveni i kontekst devijantnosti
4 Društvene promjene i kriminalitet
5 Migracije stanovništva i devijantno ponašanje
6 Socijalna kontrola i devijantne uloge
III Sociološke teorijske perspektive u objašnjenju kriminaliteta - (1 sat)
1 Strukturalne teorije kriminaliteta i devijantnosti (teorija anomije teorija socijalne napetosti ekološka teorija supkulturne teorije)
2 Konfliktna perspektiva i kriminalitet (kriminalitet kao društvena prijetnja lijevi realizam radikalna objašnjenja kriminaliteta)
3 Teorija etiketiranja prema post-modernističkim objašnjenjima kriminaliteta
IV Sociološka istraživanja kriminaliteta i devijantnosti ndash (5 sata)
1 Sociološke metode istraživanja kriminaliteta
2 Kriminalitet moral i društvene vrijednosti
3 Kriminalitet moćnih (sociološki aspekti organiziranog kriminala i korupcije)
4 Zločini bez žrtava
5 Spol rod i kriminalitet
6 Dobne skupine i kriminalitet
V Praktični aspekti sociološka istraživanja kriminaliteta i njegova prevencija - (5 sati)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu aktivno sudjelovati u nastavi i zadovoljiti provjeru na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Haralambos M ndash Holborn M Zločin i devijantnost objavljeno u Sociologija Teme i perspektive Zagreb 2002 str 348-429
Clinard M - Meier R Sociology of Deviant Behavior 1998
Popis literature način polaganja ispita i modaliteti izvođenja nastave iz pojedinog predmeta podložni su izmjenama Nastavnik može izmijeniti ili dopuniti sadržaj predmeta uz prethodnu obavijest Vijeću
Osnovna izborna literatura
Traub S H - Craig B Theories of Deviance 5th ed Illinois 1999
Ulmer JT Sociology of Crime Law and Deviance Volume 2 2000
Downes D Understanding Deviance A Guide to the Sociology of Crime and Rule Breaking (Paperback) Oxford 2003
Melossi D Stato controllo sociale devianza teorie criminologiche e societagrave tra Europa e Stati Uniti Milano 2002
Coady T - Keefe MTerorizam i pravednost - moralni argumenti u opasnom svijetu Hrvatski Leskovac 2004
12
Naziv kolegija Fenomenologija suvremenog kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Izv prof dr sc Ksenija Butorac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Fenomenološka slika kriminala stalno se mijenja Svijet današnjice obilježava porast ukupnosti kažnjivih ponašanja i brojnost novih pojavnih oblika osobito teških kaznenih djela Kao novi i naročito opasni oblici kriminaliteta najčešće se smatraju organizirani kriminalitet terorizam gospodarski kriminalitet korupcija protuzakonita trgovina drogom oružjem ljudima ljudskim organima teški oblici nasilja Transnacionalni organizirani kriminal najveći je izazov međunarodnoj zajednici Prvi korak u suprotstavljanju pojavama suvremenog kriminaliteta je učenje o njegovim pojavnim oblicima o učestalosti brojnosti i rasprostranjenosti pojedinih kaznenih djela te načinu na koji se ostvaruju Približiti navedene spoznaje polaznicima ovog studija o fenomenologiji suvremenog kriminaliteta cilj je ovog kolegija
Sadržaj kolegija
1 Učenje o fenomenologiji kažnjivih ponašanja ndash (4 sata)
a) pojavni oblici opseg i struktura kriminaliteta
b) kriminalitet u Europi
c) kriminalitet u Hrvatskoj
2 Pojavni oblici nekih skupina kaznenih djela ndash (8 sati)
a) delikti nasilja ndash ubojstvo silovanje razbojništvo obiteljsko nasilje terorizam
b) organizirani kriminal
3 Fenomenologija kriminaliteta nekih skupina delinkvenata ndash (8 sati)
a) recidivisti
b) kriminalitet maloljetnika
c) kriminalitet žena
d) kriminalitet osoba s duševnim smetnjama
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Butorac K (2013) Vrijednost kriminalnih statistika kao temelj za mjerenje distribucije zločina u odnosu na tipologije počinitelja i žrtava nastavni materijal (skripta) (881 KB)
Butorac K (2013) Opća i posebna obilježja organiziranog kriminaliteta nastavni materijal (skripta) (141 KB)
Osnovna izborna literatura
Butorac K I Luketić (2012) Key Dimensions of Active Criminal Career Research ndash A Pilot Study of the Zagreb Prison Inmates International Scientific Conference Proceedings Security and Euroatlantic Perspectives of the Balcans ndash Police Science and Police Profession Ohrid 25-26052012
13
ButoracK Lj Mikšaj Todorović J Rinck (1999) Kriminalităt und Altersstrukturen Kriminalistik 53 (2) 95-98
Derenčinović D Getoš A M (2008) Uvod u kriminologiju s osnovama kaznenog prava Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb
Siegel L J (2011) Criminology The Core IV izdanje Cengage Learning Wadsworth US
Damjanović I K Butorac (2006) Politika suzbijanja kriminaliteta perspektive izvršenja kaznenopravnih sankcija Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 13 (2) 657-684
Grozdanić V Šelih A (2001) Žene i kazna zatvora Rijeka
Horvatić Ž (1998) Osnove kriminologije Zagreb 45- 122
Naziv kolegija Ljudska prava i kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Miomir Matulović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je predmeta bdquoLjudska prava i kriminalističko istraživanjeldquo izučiti domaće i međunarodne (europske) izvore o ljudskim pravima odnosno sustave njihove zaštite s obzirom na kriminalističko istraživanje Kriminalističko je istraživanje iscrpno regulirano domaćim i međunarodnim pravnim normama koje trebaju omogućiti uspješno razjašnjavanje (dokazivanje) kaznenih djela ali istovremeno i zaštiti temeljna prava i slobode građana Radnje kriminalističkog istraživanja te pravno dopušteni i određeni okviri djelovanja tijekom kriminalističkog istraživanja razmatraju se unutar konteksta pojedinih ljudskih prava Izučava se odnos između zahtjeva za učinkovitim postupanjem tijela kaznenog progona i poštivanja temeljnih prava i sloboda koje građani u tom postupanju trebaju uživati sa posebnim naglaskom na neprihvatljivosti povreda pravnih normi te temeljnih prava i sloboda građana
Sadržaj kolegija
I Narav ljudskih prava njihov povijesni razvoj i suvremena zaštita II Europska konvencija o ljudskim pravima uvod III Radnje kriminalističkog istraživanja unutar konteksta Europske konvencije o ljudskim pravima zabrana oduzimanja života te mučenja nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne pravo na slobodu i sigurnost pravo na pošteno suđenje pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života druga temeljna prava i slobode
Obveze studenata
Studentice su obvezni biti nazočni na nastavi i položiti ispit Ispit se sastoji od pisane zadaće
Obvezna literatura
Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kako je izmijenjena Protokolima br 11 i 14 s Protokolima br 1 4 6 7 12 i 13
Gomien Donna Kratak vodič kroz Europsku konvenciju o ljudskim pravima Zadar 2007 Uvod 1 2 3 8 9 poglavlje
Dopunska literatura
Colvin Madeleine i Cooper Jonathan (ur) Human Rights in the Investigation and Prosecution
14
of Crime Oxford 2009
Harris D J OBoyle M Warbrick C Law of the European Convention on Human Rights 2 izd Oxford 2009
Pavišić Berislav Komentar Zakona o kaznenom postupku Rijeka najnovije izdanje
Isti Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Naziv kolegija Politika suzbijanja kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Leo Cvitanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij treba omogućiti stjecanje a) općih i b) specijalističkih znanja ndash a) upoznavanje s glavnim sadržajima politike suzbijanja kriminaliteta kao znanstvene discipline te praktične djelatnosti (zakonodavne sudbene i izvršne vlasti) znanje o temeljnim problemima prevencije i suzbijanja kriminaliteta u suvremenom ljudskom društvu te mjestu i ulozi kaznenopravnog instrumentarija u modernom kriminalnopolitičkom sustavu opći svjetski i europski trendovi u modernoj politici suzbijanja kriminaliteta b) upoznavanje s načelima izgradnje modernog komplementarnog i konzistentnog sustava politike suzbijanja kriminaliteta posebno načela izgradnje suvremenog kaznenopravnog sustava upoznavanje s tzv alternativnim instrumentarijem politike suzbijanja kriminaliteta kao nerepresivne pravne ali i izvanpravne praktične djelatnosti s posebnim naglaskom na suvremenim sustavima nadzora Kolegij također treba pružiti uvid o mjestu suvremene politike suzbijanja kriminaliteta u modernom sustavu društvenih pravnih znanosti te napose kaznenopravnih odnosno kaznenih znanosti - kaznenim pravom kaznenim procesnim pravom kriminologijom i penologijom ndash sa svim implikacijama u pogledu problema u svezi profiliranja ove znanstvene discipline kao praktične djelatnosti
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (4 sata)
1 O nazivu bdquopolitika suzbijanja kriminalitetaldquo
2 Pojam politike suzbijanja kriminaliteta
3 Politika suzbijanja kriminaliteta u sustavu znanosti i njezin odnos s drugim znanostima (nepravnim nekaznenim kaznenim)
II Povijesni razvitak politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Uvodne napomene ndash problem periodizacije
2 Značajke društvene reakcije na zabranjena ponašanja u preddržavnom razdoblju
3 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta staroga vijeka i srednjega vijeka
4 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta novoga vijeka
5 Razvitak politike suzbijanja kriminaliteta u 20 stoljeću
III Temeljne značajke suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (4 sata)
1 Dvije orijentacije u suvremenoj politici suzbijanja kriminaliteta (represija i prevencija) te njihov odnos
15
2 Temeljna načela suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
a) Načelo pravne i socijalne države
b) Načelo ograničenja kaznenopravne prisile
c) Načelo zakonitosti
d) Načelo krivnje
e) Načelo individualizacije
f) Načelo pravednosti
g) Načelo humanosti
h) Načelo znanstvenosti
IV Kaznenopravne sankcije kao represivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Povijest i suvremenost kaznenopravnih sankcija
2 Pojam i bitne značajke suvremenih kaznenopravnih sankcija
3 Opća svrha suvremenih kaznenopravnih sankcija
4Vrste kaznenopravnih sankcija
a) Kazne i kažnjavanje
b) Mjere upozorenja sigurnosne mjere i odgojne mjere
5 Alternativne sankcije i nadzor
V Nerepresivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (2 sata)
1 Politika suzbijanja kriminaliteta kao nekaznena nerepresivna pravna i izvanpravna djelatnost
2 Depenalizacija dekriminalizacija i dejuridizacija suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
VI Globalizacija i međunarodni značaj suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (2 sata)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Horvatić Ž ndash Cvitanović LPolitika suzbijanja kriminaliteta Zagreb 1999
Horvatić ŽDjelovanje međunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala Zagreb 2002
Osnovna izborna literatura
Bavcon LjPreporuke za oblikovanje kriminalne politike objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 3 ndash 22
Cvitanović LSvrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu Zagreb 1999
Horvatić ŽKazneno materijalno pravo i njegova reforma u ostvarivanju politike suzbijanja kriminaliteta za vrijeme tranzicije objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 469 ndash 500
Horvatić ŽGlobalno suprotstavljanje kriminalu na prijelomu milenija objavljeno u Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 512001 (2) str 249 - 306
Horvatić ŽOstvarenje i zaštita vladavine prava u hrvatskom kaznenom pravu objavljeno u Zbornik Pravnog fakuleteta u Zagrebu 512002 (6) str 1195 - 1224
Horvatić Ž ndash Đurđević ZProgram Ujedinjenih naroda za sprečavanje kriminaliteta i kazneno pravosuđe Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 str 215 ndash 236
The United Nations and Crime Prevention Ujedninjeni narodi New York 1996
16
Crime and criminal justice in Europe Strasbourg Cedex Council of Europe Publishing 2000
Sadržaji na web stranicama
a) httpconventionscoeint (Konvencije Vijeća Europe)
b) wwwuncjinorg(United Nations Crime and Justice Information Network) itd
Naziv kolegija Međunarodna kaznenopravna suradnja
Ime nositelja kolegija Akademik Davor Krapac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Pravo međunarodne kaznenopravne pomoći neprestano se razvija u praktičnom i teoretskom smislu te u kaznenim predmetima sa elementima inozemnosti predstavlja nezaobilazno sredstvo uspješnog razjašnjavanja i vođenja kaznenih postupaka Značajnost horizontalne diferencijacije i specijalizacije ali i uspostava vertikalne kroz nastanak međunarodnih sudova ukazuje na dinamične promjene na ovom području Cilj kolegija je usmjeren na sustavni prikaz kako povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne suradnje tako i pojedinih pravnih instituta tijela i postupaka koji se u međunarodnoj suradnji između država javljaju Stjecanje znanja sa ovog pravnog područja preduvjet je uspješnog i samostalnog djelovanja na suzbijanju kriminaliteta te stjecanje znanja za uspješno postupanje
Sadržaj kolegija
Prvi dio Međunarodna kaznenopravna pomoć
I Pojam cilj i pravno uređenje međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Pojam i cilj
2 Pravno uređenje
3 Povijesni razvoj
4 Međunarodna kaznenopravna pomoć i drugi oblici međudržavne suradnje
II Međunarodni ugovori o pravnoj pomoći u kaznenim stvarima - (4 sata)
1 Mnogostrani ugovori
2 Dvostrani ugovori
III Načela međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Načelo prednosti
2 Načelo pružanja međunarodne kaznenopravne pomoći u najširem smislu
3 Načela o pružanju ili odbijanju međunarodne kaznenopravne pomoći
IV Izručenje - (4 sata)
1 Pojam
2 Pretpostavke
3 Postupci izručenja
4 Izručenje između članica Europske unije
17
V Mala međunarodna kaznenopravna pomoć - (4 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pretpostavke
3 Postupak
4 Kolizija stranih i domaćih procesnih formi i upotrebljivost rezultata stranih dokaznih radnji
5 Pojedine radnje male kaznenopravne pomoći
6 Oduzimanje predmeta i imovinske koristi stečene kaznenim djelom
VI Izvršenje strane kaznene presude - (2 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pravna priroda izvršenja kaznene presude
3 Ciljevi izvršenja strane kaznene presude
4 Pretpostavke za izvršenje
5 Postupak izvršenja strane kaznene presude
6 Učinak izvršenja strane kaznene presude
7 Izvršenje odluke o preuzimanju izvršenja strane kaznene presude
VII Ustupanje kaznenog progona ili postupka - (2 sata)
1 Pojam i pravna priroda ustupanja kaznenog progona
2 Ustupanje i pravila prostornog važenja kaznenog zakona
3 Pretpostavke za ustupanje i preuzimanje kaznenog progona
4 Postupak ustupanja i preuzimanja kaznenog progona
5 Pravni učinci zamolbe za ustupanje odnosno preuzimanje kaznenog progona
6 Izbjegavanje višestruke litispendencije
Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave izrada pisanih radova pismeni ispit
Obvezna literatura
Deflam M Policing World Society Historical Foundation of International Police Cooperation Oxford 2002
Krapac D Međunarodna kaznenopravna pomoć Zagreb 2006
Osnovna izborna literatura
Degan VĐ - Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005 (odabrana poglavlja)
Pavišić B Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Znanstveni članci te materijali sa savjetovanja na temu međunarodne kaznenopravne pomoći
Naziv kolegija Organizacija kriminalističkog istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Anton Dvoršek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
18
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren organizacijskim aspektima kriminalističkog istraživanja kao značajnom elementu (kriminalističke) strategije suzbijanja kriminaliteta Analizirani su različiti modeli (kriminalističke) policije i njihove implikacije za efikasnost kriminalističke istrage kako na operativnom tako i na globalnoj razini Poseban naglasak je na analizi nekih značajki (centralizacija decentralizacija specijalizacija rukovođenje jedinstvo uniformirane i kriminalističke policije) i identifikaciji slabosti i prednosti za adekvatnu organizaciju kriminalističkog istraživanja Organizacija kriminalističkog istraživanja se obrađuje i kao element kriminalističko strateškog rješavanja problema pa se tako ukazuje i na vezu sa strateškim planiranjem i strateškim (policijskim) menedžmentom Stjecanje navedenih znanja omogućuje polazniku najadekvatniji pristup organizaciji kriminalističkog istraživanja u konkretnim složenim slučajevima odnosno traženje boljih organizacijskih rješenja rada istražiteljske službe odnosno jedinice
Sadržaj kolegija
I Organizacija kriminalističkog istraživanja kao elementa kriminalističke strategije (6 sati)
1 Pojam i osnovni elementi kriminalističke strategije
2 Značajnije vrste kriminalističkih strategija
3 Bitni činioci za izradu kriminalističkih strategija Značaj kriminalističke analitike
II Organizacija kriminalističke istrage kao čimbenik efikasnosti kriminalističke
istrage (8 sati)
1 Organizacijski modeli (kriminalističke) policije u nekim europskim zemljama
2 Kriminalističko strateške implikacije modela (rukovođenja) jedinstvene policije
3 Kriminalističko strateške implikacije centralizacije decentralizacije i specijalizacije istražne (policijske) službe
4 Organizacija i planiranje istražnih radnji na različitim razinama službe a) počinitelj nije poznat b) počinitelj poznat (skupljanje dokaza)
III Kriminalističko strateško rješavanje problema (6 sati)
1 Sistemska osnova kriminalističko strateškog planiranja
2 Etape rješavanja problema
3 Elementi planiranja (operativna i strateška razina)
4 Tehnike traženja rješenja
5 Izrada strateških rješenja Uloga (strateškog) menadžmenta
6 Organizacijski aspekti istraživanja imovinskog i organiziranog kriminaliteta u strateškim dokumentima (godišnji plan rada i izvještaji o kriminalističkom istražnom radu)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi i izložiti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
Brisach CE - Ullmann R - Sasse G - Huumlbner E - Desch R Planung der Kriminalitaumltskontrolle Stuttgart 2001 str 205 ndash 265
Dvoršek A Kriminalistična strategija Ljubljana 2001 str 17-118
Ratcliffe J Intelligence Led-Policing Willan Publisching Portland Oregon 2008
Zirke J - Jansen HP - Finkel R Aufklaumlrung von Straftaten als strategische Aufgabe objavljeno u Kube E - Stoumlrzer HU - Timm KJ Kriminalistik Handbuch fuumlr Praxis und Wissenschaft Band
19
1 Stuttgart 1993 str 13 ndash 67
Osnovna izborna literatura
Bacer TE Intelligence Led- PolicingLooseleaf Flushing 2010
Eurojustice Public Prosecution Service Haag 1998
Goldsmith V - Mc Quire PG - Mollenkop JH - Ross TA Analysing Crime Paterns London 2000
Kniesel M - Kube E - Murck M Handbuch fuumlr Fuumlhrungskraumlfte der Polizei Luumlbeck 1996
Proctor T Creative Problem Solving for Managers London 2005
Sun Tzu Umeće ratovanja Global Book Novi Sad 2002
Naziv kolegija Međunarodna policijska suradnja
Ime nositelja kolegija Doc dr sc Eldan Mujanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren na sustavni prikaz povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne policijske suradnje te analizu njezinih oblika Svrha kolegija je da polaznici steknu nova te prošire postojeća znanja o međunarodnoj policijskoj suradnji i normativnom okviru koji uređuje njene institute sa naglaskom na usvajanje novih spoznaja koje se odnose na kriminalističke komponente funkcioniranja suradnje u praksi Na ovaj način se stečena znanja studenata situiraju u sasvim novi kontekst koji omogućava znatno šire shvaćanje uloge kriminalistike u ostvarenju kaznene vlasti izvan formalno demarkiranih granica suverenih država
Posebni ciljevi kolegija su
Izučavanje pojma međunarodne policijske suradnje i njezinog odnosa sa drugim srodnim disciplinama (međunarodno pravo policijsko pravo i kriminalistika) te analiza pravnog i institucionalnog okvira koji je uređuje na univerzalnom (Interpol) regionalnom (Europol Schengenski ugovori Selec) i bilateralnom nivou
Izučavanje inicijativa međunarodne policijske suradnje u odnosu na pojedine oblike (transnacionalnih) kaznenih djela (terorizam organizirani i visoko-tehnološki kriminalitet nezakonita trgovina opojnim drogama pranje novca i dr)
Analiza specifičnosti ostvarenja suradnje u predmetima kršenja međunarodnog (humanitarnog) prava
Izučavanje tradicionalnih (razmjena informacija potražna djelatnost zajednička edukacija) i suvremenih instituta međunarodne policijske suradnje (prekogranični nadzor i potjere zajednički istražni timovi posebne istražne tehnike zaštita svjedoka i žrtava) sa posebnim osvrtom na izučavanje njihovih kriminalističkih sadržaja i modaliteta funkcioniranja prilikom otkrivanja i dokazivanja pojedinih kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Pojam i oblici međunarodne policijske suradnje ndash (1 sat)
1 Pojam
20
2 Pravni izvori i načela
3 Povijesni razvoj
4 Pregled najznačajnijih instituta
II Institucionalna međunarodna policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Međunarodna organizacija kriminalističke policije (INTERPOL)
2 Regionalni institucionalni oblici (EUROPOL SECI)
III Dvostrana policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Pravna priroda policijske suradnje
2 Vrste ugovora
3 Sadržaj međunarodne policijske suradnje
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu
Obvezna literatura
Bellanova R- The ldquoPruumlm Processrdquo The Way Forward for EU Police Cooperation and Data Exchange (u Security Versus Justice Police and Judicial Cooperation in the European Union ur Guild E amp Geyer F) Aldershot Ashgate 2008 str 203-221
Degan VĐndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Mujanović E-Rizvo S- Uloga Interpola u provođenju postupaka izručenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava Kriminalističke teme 2010 str 135-154
Petrović B-Mujanović E-Deljkić I Pravni karakter policijske saradnje na području EU-novi trendovi regionalizacije Godišnjak pravnog fakulteta u Sarajevu 2011 str 271-299
Osnovna izborna literatura
Andreas P- Nadelmann E Policing the Globe Criminalisation and Crime Control in International Relations New York Oxford University Press 2006
Deflem M Policing World Society- Historical Foundations of International Police Cooperation New York Oxford University Press 2004
Fijanut C-Ouwerkerk J (ed)- The Future of Police and Judicial Cooperation in the European Union Martinus Nijhoff Publishers 2009
Joubert C - Bevers H Schengen investigated-A comparative Interpretation of the Schengen Provisions on International Police Cooperation in the Light of the European Convention on Human Rights Hague Kluwer Law International 1996
Lemieux F (ed) International Police Cooperation Emerging Issues Theory and Practice DevonWillan Publishing 2010
Ostali izvori konzultacija s nastavnikom
Naziv kolegija Tijela međunarodne kaznene sudbenosti
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
21
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij ima za cilj studentima dati pregled glavnih značajki organizacijskog materijalnog i postupovnog prava međunarodnih i tzv mješovitih kaznenih sudova te analizirati usklađenost hrvatskog pravnog sustava s obvezama koje hrvatska ima prema tim sudištima Nadalje razmatrat će se stupanj harmoniziranosti hrvatskog prava s međunarodnim kaznenim pravom koje se razvija kroz djelovanje međunarodnih sudišta Uz povijesni pregled pravnih i političkih okolnosti koje su dovele do nastanka međunarodnih sudova studijem u okviru kolegija analizom statuta i drugih pravnih akata međunarodnih i tzv mješovitih sudišta ukazat će se na zakonitosti razvoja segmenta međunarodnog kaznenog prava usmjerenog na kažnjavanje ratnih zločina Posebice izučavat će se pravo Međunarodnog kaznenog suda za biv Jugoslaviju (MKSJ) njegov rad i suradnja Republike Hrvatske s tim sudom Drugi važan segment kolegija bit će izučavanje prava Međunarodnog kaznenog suda (MKS) posebice tzv Rimskog statuta MKS U okviru navedenog općeg cilja posebno će se izučavati pojedini najvažniji segmenti materije S područja materijalnog međunarodnog kaznenog prava komparativno će se (pravo međunarodnih sudova hrvatsko i druga nacionalna prava) izučavati opći instituti a posebice načelo zakonitosti sustav sankcija krivnja zapovjedna odgovornost i doktrina zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodni zločini (genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti odnos međunarodnog humanitarnog i međunarodno kaznenog prava) Organizacijsko pravo međunarodnih sudova analizirat će se statički (organizacijska shema međunarodnih i tz mješovitih sudišta) te funkcionalno s aspekta primjerenosti organizacije ciljevima zbog kojih su ta sudišta osnovana
Sadržaj kolegija
I Povijesni razvoj međunarodnog kaznenog prava i međunarodnih sudova - (1 sat)
1 Pravne i političke okolnosti koje su kroz povijest doprinijele razvoju međunarodnih sudova
2 Suđenja nakon II svjetskog rata
3 Nastanak ad hoc međunarodnih kaznenih sudova
4 Nastanak stalnog Međunarodnog kaznenog suda
II Međunarodno kazneno materijalno pravo - (3 sata)
1 Izvori najvažniji međunarodni ugovori statuti međunarodnih sudova međunarodno
običajno pravo Odnos prema međunarodnom humanitarnom pravu
2Načela međunarodnog kaznenog prava s posebnim osvrtom na načelo zakonitosti
3 Osobna odgovornost krivnja zapovjedna odgovornost i zajednički zločinački pothvat u međunarodnom i nacionalnim pravima
4 Međunarodni zločini genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti
III Organizacijsko pravo međunarodnih i mješovitih kaznenih sudova - (5 sati)
1 Organizacijska struktura
2 Suci sudska vijeća način izbora sudaca
3 Tužitelji međunarodnih i mješovitih sudova Ovlasti tužitelja i njegov položaj u postupku
4 Tajništvo i ostale službe
5 Ocjena funkcionalnosti ustroja pojedinih sudišta
6 Odnos političkih tijela (Vijeće sigurnosti tijela država) na rad mješovitih i međunarodnih sudova
IV Postupovno pravo međunarodnih sudova - (5 sati)
1 Pokretanje postupka usporedba ad hoc sudova mješovitih sudova stalnog MKS i
22
nacionalnih sudova
2 Tijek postupka
3 Prava okrivljenika i međunarodni standardi zaštite ljudskih prava
4 Prava i obveze država prema međunarodnim sudištima
V Hrvatsko kazneno pravo i njegova harmonizacija s međunarodnim kaznenim
pravom - (1 sat)
1 Implementacijsko zakonodavstvo
2 Harmonizacija kaznenog materijalnog prava
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi referat i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Izborna literatura
Ambos K Novija praksa međunarodnih sudova u kaznenom procesnom pravu published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 61999 pp 955 - 1002
Bassiouni MC International Criminal Law Volumen I Crimes Transnational Publishers New York 1999
Degan V Đ ndash Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005
Josipović I Uhićenje i pritvor pred Međunarodnim kaznenim sudom published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 41997 pp 465 ndash 496
Krapac D Statut i pravila o postupku i dokazivanju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju s motrišta hrvatskoga kaznenog procesnog prava Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 pp 197 ndash 213
Pavišić B ndash Bubalović T Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2013
Relevantni propisi međunarodnog i domaćeg prava i web stranice prema uputi nositelja
Naziv kolegija Forenzička psihologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tajana Ljubin9
Status kolegija Izborni
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je da studenti prepoznaju razumiju i mogu primijeniti temeljne psihološke zakonitosti koje utječu na sve uključene u proces policijskih izvida istrage i dokazivanja djela Moći će razumjeti što sve utječe na točnost svjedočenja znati će osnovne psihološke principe intervjuiranja svjedoka i žrtava naučiti će principe ispravnog ponašanja prema žrtvi Moći će analizirati motive priznanja i ocijeniti vjerodostojnost priznanja poznavati će osnove na kojima se temelje metode za detekciju laži poznavat će načela za prepoznavanje laži razumjeti će
9 Nositelj predmeta je od 48 e-sjednice 26 VI 2014 doc dr sc Dražen Kovačević Popovača
23
psihološke mehanizme koji su u osnovi ponašanja osumnjičenika i kriminalističkog službenika Razumjeti će psihološke faktore koji utječu na sumnjičenje i presuđivanje
Sadržaj kolegija
I Područja forenzičke i kriminalističke psihologije ndash (2 sata)
1 Psihološki izvori pogrešaka u kriminalističkom i sudskom postupku
II Psihologija svjedočenja ndash (4 sata)
1 Psihički procesi na kojima se osniva svjedočenje
2 Glavni čimbenici koji utječu na točnost svjedočenja
3 Osnovni psihološki principi intervjuiranja osjetljivih svjedoka (djeca traumatizirane žrtve itd)
4 Osnovni principi kognitivnog intervjua Forenzičko-psihologijski aspekti postupanja sa žrtvama
III Teorijske osnove psihološke metode otkrivanja laži ndash (5 sati)
1 Ocjena vjerodostojnosti iskaza
2 Analiza neverbalnog ponašanja
3 Analiza fizioloških pokazatelja-poligraf
IV Teorijske osnove psihologije ispitivanja osumnjičenika i psihologije priznanja - (2 sata)
V Osnovne psihološke osobitosti počinitelja kaznenih djela i implikacije za kriminalističku obradu ndash (2 sata)
1 Nepravni aspekti sumnjičenja i presuđivanja
2 Područja psihologijskog vještačenja
Obveze studenata
Studenti su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Ajduković M Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku 1995 str 292-307
Gudjonsson GH The psychology of interrogations and confessions objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation Devon 2006 str 123 ndash 146
Hess A K - Weiner I B The Handbook of Forensic Psychology Chichester 1999 (odabrana poglavlja)
Kassin SM A critical appraisal of modern police interrogations objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation 2006 str 207 ndash 228
Ljubin T Prikupljanje obavijesti i ispitivanje osjetljivih i zastrašenih svjedoka objavljeno u Gluščić i sur Proceduralne mjere zaštite svjedoka Priručnik za obuku policije tužitelja i sudaca Strasbourg Vijeće Europe 2006 (u tisku)
Ljubin T Kriminalistička psihologija objavljeno u Pavišić B ndash Modly D ndash Veić P Kriminalistika 2006
Osnovna izborna literatura
Gudjonsson G The Psychology of Interrogations Confessions and Testimony Chichester 1992
Howitt D Forensic and criminal psychology London 2002
Milne R - Bull R Investigative interviewing Psychology and Practice Chichester 1999
24
Sporer SL - Malpass RS - Koenhken G Psychological Issues in Eyewitness Identification Mahwah New Yersey Lawrence Erlbaum Associates 1996
Vrij A Detecting lies and deceit The psychology of lying and the implications for professional practice Chichester 2000
Naziv kolegija Transnacionalna kaznena djela
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih značajki transnacionalnog kriminaliteta Posebno se izlaže Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta ukazuje na obilježja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta Izložen je sustavni pregled najvažnijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela
Sadržaj kolegija
I Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet
II Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)
1 Uvodne napomene i osnovni pojmovi
2 Zakonodavne mjere
3 Kazneni progon suđenje i sankcije
4 Mjere prema prihodu od kaznenog djela
5 Međunarodna suradnja
6 Jurisdikcija
7 Ekstradicija
8 Uzajamna pravna pomoć
9 Ostale odredbe
III Transacionalna kaznena djela trgovine i krijumčarenja ljudi nedozvoljene trgovine oružjem nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom u vezi s drogom pranja novca kompjuterskog kriminaliteta zagađivanja prirodne okoline protiv kulturnih dobara korupcije na štetu djece u vezi s bioetikom uzimanja talaca ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom u pomorskoj plovidbi u zračnom prometu (3 sata)
IV Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu i konzultacije te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Pavišić B Transnacionalno kazneno pravo Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi Skopje (vo čest na Nikola Matovski) 2011
25
Osnovna izborna literatura
Degan V Đndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Naziv kolegija Forenzička psihopatologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tanja Frančišković
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija Studentica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja njihovim uzrocima kliničkim slikama mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji neubrojivosti smanjenoj ubrojivosti opasnosti prisilnoj hospitalizaciji sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom
Sadržaj kolegija
I Osnovne spoznaje o pojmu značaju i razvitku forenzičke psihopatologije
II Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije
1 Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu
2 Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku
3 Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima
III Opća psihopatologija - svijest opažanje emocije volja pažnja psihomotorika pamćenje nagoni mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe
IV Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja
1 Poremećaji vezani uz alkohol droge i druge psihoaktivne tvari
2 Shizofrenija i agresivno ponašanje
3 Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje
4 Procjena rizika za agresivno ponašanje
V Praktični aspekti forenzičke psihopatologije ndash kazuistički prikazi u okviru vježbi
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
3
b) Završetkom Studija student je osposobljen raditi u najsloženijim predmetima i komunicirati s drugim posebno inozemnim subjektima kriminalističkog istraživanja Također može nastaviti istraživati u užem području
c) Program posebno ima u vidu potrebu dopunskog obrazovanja i osposobljavanja sudionika kriminalističkih istraživanja vodeći računa o reformama kaznenog zakonodavstva a posebno pribavljanja dokaza
5 Naziv koji student stječe završetkom Studija
Završetkom Studija student stječe naziv sveučilišni specijalist kriminalističkog istraživanja (univ spec crim)
6 Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati i ECTS bodovima
a) Program Studija ima piramidalnu strukturu i zasniva se na tri stupnja
b) U prvom stupnju (predmeti prvog semestra) studentica dobiva proširena i produbljena prije svega teorijska znanja o područjima koja bitno određuju kriminalističko istraživanje te o provedbi kriminalističkih radnji
U drugom semestru izlažu se najaktualnije za kriminalističko istraživanje ključne pravne i nepravne discipline te određeni izborni predmeti Osnova podjele je stupanj specijalizacije predmeta što omogućuje daljnje usmjeravanje na određena područja istraživanja
c) Uz navedenu osnovnu strukturu uključuju se seminari i vježbe u kojima se izlažu najaktualnija pitanja domaće i strane kriminalističke teorije i prakse Uz to se izvode pozivna predavanja seminari i vježbe te hospitacije
d) Treći semestar predviđen je za izradu praktikuma a planiran je kao mentorsko praktično osposobljavanje za sustavan pojedinačni istraživački rad s naglaskom na individualnoj aktivnosti studenta
e) Za svaki semestar Studija Vijeće može odlučiti o izmjeni ili dopuni Izvedbenog programa (1 c) Posebno se određuju pozivna predavanja
f) Za svaki obvezni predmete studentica kojia položi ispit dobiva po 6 bodova
g) Za položen ispit iz izbornog predmeta student dobiva 4 boda
Za priopćenje na međunarodnom skupu koje je izrađeno pisano i izloženo usmeno studentica dobiva 4 boda Za priopćenje koje je samo izrađeno pisano ili je samo izloženo usmeno studentica dobiva 2 boda Za priopćenje na skupu koji nema međunarodni značaj studentica ne dobiva bodove U slučaju koautorstva studentica je autor prema pravilima o autorstvu Ta se pravila odgovarajuće primjenjuju i ovdje
Za pisani rad ako prelazi deset stranica osim kaznenog eseja studentica koji ga uspješno usmeno izloži dobiva 2 boda Ako rad nije usmeno izložen ili ima manji opseg studentica dobiva 1 bod Za kazneni esej studentica ne dobiva bodove
Za prisustvovanje predavanju ili vježbi i uspješno udovoljavanje zadaćama vježbe studentica za blok sat dobiva 1ali pod uvjetom da je biola prisutan na nastavi cijelog dana Ako je iz određenog predmeta ocijenjen na ispitu prisutnost predavanju ili vježbi se ne ocjenjuje
Za prisutnost predavanjima iz seminarskog područja (najmanje jedan blok sat) student dobiva 2 bodapod uvjetom da je na nastavi prisutan cijelog dana
h) Za prisutnost pozivnom predavanju (najmanje jedan blok sat) student dobiva 1 bodpod uvjetom da je na nastavi prisutan cijelog dana
I Obvezni predmeti
1 Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu
4
2 Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela
3 Sudsko medicinske ekspertize1
II Popis izbornih predmeta
Predmetna lista obuhvaća izborne predmete koje je prihvatilo Vijeće do 1 VI 2014 Vijeće donosi odluku koji se predmeti izvode u određenoj generaciji
4 Fenomenologija suvremenog kriminaliteta2
5 Ljudska prava i kriminalističko istraživanje
6 Politika suzbijanja kriminaliteta
7 Međunarodna kaznenopravna suradnja3
8 Međunarodna policijska suradnja
9 Organizacija kriminalističkog istraživanja
10 Rad na mjestu događaja
11Tijela međunarodne kaznene sudbenosti
12 Forenzička psihologija4
13 Sociologija kriminaliteta
14 Forenzička psihopatologija5
15 Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku
16 Delinkvencija mladeži6
17 Imovinske tražbine u kaznenom postupku
18 Privatna istraživanja
19 Kaznenopravna odgovornost mladeži7
20 Djeca žrtve kaznenih djela
21 Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
22 Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
23 Internetska forenzika
24 Računalni kriminalitet
25 Transnacionalna kaznena djela
26 EU suradnja u kaznenim stvarima8
27 Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom
1Od 27 e-sjednice 11 IV 2013 nositelj tog predmeta je dr sc Miran Čoklo znanstveni savjetnik 2 Do 21 e-sjednice je nositelj bila dr sc Velinka Grozdanić a od 32 e-sjednice 28 IX 2013 je nositelj dr sc Ksenija Butorac izvanredna profesorica 3 Od 32 e-sjednice 28 IX 2013 nositelj predmeta Međunarodna policijska suradnja je dr sc Eldan Mujanović docent Sarajevo 4 Do 48 e-sjednice nositeljica je bila dr sc Tajana Ljubin ndash Golub Od 49 e-sjednice 10 VII 2014je nositelj je dr sc Dražen Kovačević Popovača 5 Od 21 e-sjednice 11 II 2013 nositeljica je dr sc Tanja Frančišković redovita profesorica Rijeka 6 Dr sc Ljiljana Mikšaj ndash Todorović redovita profesorica Zagreb nije priložila suglasnost nadležnog tijela da može biti nositeljica tog predmeta te je ona i taj predmet brisan iz Programa 7 Do 15 e-sjednice nositelj tog predmeta je bio dr sc Mladen Singer redoviti profesor Rijeka Od 15 e-sjednice nositelj je dr sc Ante Carić redoviti profesor u miru Split U skladu s izmjenama zakonodavstva predmet se od 1252013 zove Kazneno pravna odgovornost mladeži 8 Novi predmet prihvaćen na 45 e-sjednici od 10 V 2014
5
7 Vježbe
Popis literature način polaganja ispita i modaliteti izvođenja nastave iz pojedinog predmeta podložni su izmjenama Nastavnik može izmijeniti ili dopuniti sadržaj predmeta uz prethodnu obavijest Vijeću Voditelj se ovlašćuje pozvati voditelja vježbe i suvoditelja vježbe i to može priopćiti članovima Vijeća
VII Grafički prikaz Izvedbenog programa s brojem sati i brojem ECTS bodova
Naziv kolegija Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Obvezan
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 6
Broj sati po semestru 20
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom poredbenom prikazu temeljnih modela prethodnog postupka (istrage) u aktualnim kaznenim zakonodavstvima Težište je na organizacijskim i dinamičkim značajkama uređenja najvažnijih sustava istrage upoznavanju s normativnim uređenjem praksom i teorijskim pitanjima Osim uređenja položaja prava i dužnosti subjekata zatim tijeka istrage razmatra se uređenje pojedinih dokaznih radnji mjere postupovne prisile i drugi sadržaji Program obuhvaća najvažnije modele pravnih sustava (common law europsko - kontinentalno pravo latinsko- američko islamsko pravo) i detaljniji prikaz određenog sustava te osvrt na prethodni postupak u izvorima međunarodnog naddržavnog prava Posebna pozornost posvećena je odnosu ustroja i pojedinih radnji prema temeljnim jamstvima prava i sloboda u međunarodnim izvorima i ustavnim odredbama Stjecanje znanja o ustroju cjeline istrage u poredbenim razmjerima i modeliranju pojedinih istražnih radnji i drugih ustanova u suvremenim zakonskim sustavima značajno je za suvremenog istražitelja (i druge sudionike u istrazi) Polaznik na temelju novih spoznaja o pravnom uređenju pristupa konkretnim istražnim zadaćama čija je osnovna značajka zakonitost postupanja i bitno poboljšana kakvoća rezultata rada koja se mjeri upotrebljivošću pribavljenih spoznaja u glavnom stadiju postupka i jamstvom očuvanja temeljnih prava i sloboda osobe prema kojoj se postupa
Sadržaj kolegija
I Pojam istrage u poredbenom kaznenom pravu (5 sati)
1 Istraga u hrvatskom pravu
2 Odnos istrage i glavnog stadija kaznenog postupka
3 Istraga i pravo na pošteno suđenje
II Sustavi istrage u europskom kaznenom pravu (5 sati)
1 Tužiteljsko ispitivanje
2 Policijski izvidi
3 Sudska istraga
4 Mješoviti model
III Poredbeni pregled (10 sati)
1 Austrija
6
2 Bosna i Hercegovina
3 Engleska
4 Francuska
5 Italija
6 Njemačka
7 Ruska Federacija
8 Codigo modelo
9 Stalni međunarodni sud
10 Međunarodni kazneni tribunal za bivšu Jugoslaviju
IV Izvori u Europskoj Uniji (5 sati)
1Temeljna prava okrivljenika
2 Europski nalog o uhićenju
3 Europski dokazni nalog
4 Corpus juris
5 Lisabonski sporazum
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi pisani rad ili pripremiti usmeno izlaganje i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Pavišić B Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu Rijeka 2008
Osnovna izborna literatura
Codigo procesal penal modelo para IberoamericaZakonik o kaznenom postupku - model za Iberijsku AmerikuCodice processuale penale modello per lrsquoIberoamerica (red Pavišić B) Rijeka 2005 str 300 ndash 314
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Fairchild E ndash Dammer H Comparative Criminal Justice Systems 2nd Ed Wadsworth Belmont 2001
Pavišić B ndash Bertaccini D Le altre procedure penali Transizioni dei sistemi processuali penali Torino 2002 str XIII ndash LII
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Volumen 2 Rijeka 2004 str XI ndash LIII
Pavišić B Kazneni postupak u Republici Hrvatskoj pogled na reformu s posebnim osvrtom na predistražni postupak i istragu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22004 str 543 ndash 636
Pavišić B Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006 str 82 ndash 115
Pavišić B Pogled na prethodni postupak u europskom kaznenom postupku objavljeno u Savremeni kriminalitet ndash decenija posle smrti profesora Vodinelića Institut za pravne i društvene nauke Pravnog fakulteta u Kragujevcu Centar za krivično pravo Pravnog fakulteta u Kragujevcu Policijska akademija iz Beograda Viša škola unutrašnjih poslova Zemun 2004 str 457 ndash 489
Pradel J Rapport geacuteneacuteral au seacuteminaire international organiseacute au sein de lInstitut supeacuterieur international de sciences criminelles de Syracuse septembre 1982 sur laquo La phase preacuteparatoire du procegraves peacutenal en droit compareacute raquo RIDP 1982 str 11 i dr
7
Talijanski kazneni postupak (red Pavišić B) Rijeka 2002
Glede ostalih izvora ndash konzultacije
Naziv kolegija Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Obvezan
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 6
Broj sati po semestru 20
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s pojmom ulogom i zadacima heurističke i silogističke kriminalistike njenim temeljnim načelima institutima i subjektima koji se kroz usvojene mehanizme suprotstavljaju suvremenom kriminalitetu U tom smislu polaznici se osposobljavaju za praktičnu primjenu kriminalističkih metoda i sredstava u svakodnevnom radu kako u području otkrivanja tako i u području dokazivanja kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Kriminalističko istraživanje kao istraživanje i izlaganje ndash (3 sata)
1 Spoznajne funkcije u kriminalističkoj proceduri
2 Opis objašnjenje i predviđanje u kriminalističkoj proceduri
3 Gnoseologijska komponenta kriminalističke procedure
4 Kognitivna znanost i kriminalistička procedura
a) Kibernetika komunikacije i informacije u kriminalističkoj proceduri
b) Činjenica u kriminalističkoj proceduri
c) Dokaz u kriminalističkoj proceduri
d) Indiciji u kriminalističkoj proceduri
5 Spoznajni tijek kriminalističke procedure
6 Induktivne i deduktivne metode u kriminalistici
7 Holizam kriminalističke spoznaje
II Verzije u kriminalistici - (3 sata)
1 Uvjeti postavljanja verzija
2 Podjela verzija
3 Provjera verzija
4 Verzije i planiranje u kriminalistici
5 Planiranje na makro i mikro razini
6 Operativni modeli
7 Kriminalistička fenomenologija kao polazište planiranja kriminalističko planiranje kao zaštita od pogrešnih sudskih odluka
III Djelatnost sprječavanja kaznenih djela - (2 sata)
IV Taktika izvida kaznenih djela ndash (6 sati)
1 Početna saznanja o kaznenom djelu
2 Opći i posebni izvidi kaznenih djela
8
3 Potražna djelatnost i kriminalističke evidencije
4 Prikupljanje podataka o kaznenom djelu od strane posebnih subjekata
V Taktika istražnih radnji ndash (3 sata)
1 Pretrage
2 Privremeno oduzimanje predmeta
3 Ispitivanje okrivljenika
4 Ispitivanje svjedoka
5 Očevid rekonstrukcija i pokus
6 Prepoznavanje
7 Uzimanje otisaka prstiju i otisaka drugih dijelova tijela
VI Ekspertize u kaznenom postupku - (3 sata)
1 Vještačenje i stručna pomoć
VII Kriminalistička identifikacija ndash (5 sati)
1 Pojam i vrste identiteta
2 Postupovni smisao identiteta
3 Pregled metoda identifikacije osoba
VIII Kriminalistička traseologija ndash (5 sati)
1Pojam elementi i oblici tragova
2 Taktička klasifikacija tragova
3 Postupanje s tragovima
4 Taktička važnost odsutnosti tragova
5 Pregled traseologijskih i registracijskih metoda
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave izraditi seminarski rad i položiti ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika Prva knjiga 3 izd Golden marketing ndash Tehnička knjiga Zagreb 2006
Pavišić B Modly D Veić P Kriminalistika Knjiga druga Dušević amp Kršovnik Rijeka 2012
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 2 izd Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Grubiša M Činjenično stanje u krivičnom postupku 2 izd Zagreb 1980
Krivokapić V Kriminalistička taktika Beograd 2005
Kube E - Storzer HU - Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
Lee C H Materijalni tragovi Zagreb 1998
Maver D Kriminalistika Ljubljana 2004
Osterburg JW - Ward RH Criminal Investigation 3 Ed Cincinnati Ohio USA 2000
Swanson R C - Chamelin N C ndash Territo L Criminal Investigation 8 Ed Boston USA 2003
9
Naziv kolegija Sudsko medicinske ekspertize
Ime nositelja kolegija Dr sc Miran Čoklo
Status kolegija Obvezan
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 6
Broj sati po semestrutrimestru 20
Ciljevi kolegija
Kolegij je zamišljen kao konkretna pomoć pravnom sustavu u onom dijelu koji se odnosi na što profesionalniji odnos prema izricanju sankcija za najteža kaznena djela uvažavajući i inzistirajući pri tome na materijalnim dokazima koji su isključivo rezultat sudsko-medicinskih ekspertiza u istrazi Osim nužnih osnovnih teorijskih spoznaja iz područja sudske medicine usmjerene na sudsko-medicinske ekspertize u istrazi polaznici će biti upoznati i s konkretnim sudsko-medicinskim radnjama u istrazi s naglaskom na forenzičku obdukciju te slučajevima iz svakodnevne domaće i međunarodne prakse Program obuhvaća najvažnije spoznaje iz područja tanatologije forenzičke traumatologije vještačenja tjelesnih ozljeda i kaznene odgovornosti liječnika Glavni cilj kolegija je pružiti polaznicima uvid u važnost i neizostavnost sudsko-medicinskih radnji u kvalitetnoj istrazi te forenzičke obdukcije kao jedinog načina preciznog i ispravnog utvrđivanja neposrednog uzroka smrti i zadobivenih ozljeda kod preminulih Time bi polaznici po završetku kolegija bili osposobljeni na kvalitetan i svrsishodan način razumjeti i koristiti rad sudskog-medicinara u istrazi
Sadržaj kolegija
I Tanatologija
1 Definicija smrti i pojavni oblici
2 Znakovi smrti postmortalne promjene
3 Orijentacijsko određivanje vremena smrti
II Forenzička traumatologija
1 Mehaničke ozljede nespecifične i specifične
2 Asfiktične ozljede
3 Utapanje
4 Fizikalne ozljede
5 Prometni traumatizam
6 Samoubojstvo i ubojstvo
III Vještačenje tjelesnih ozljeda
1 Obvezna medicinska dokumentacija
2 Stručna medicinska terminologija pri opisivanju ozljeda
3 Ocjena težine tjelesne ozljede
4 Uzročno-posljedična povezanost utvrđenih ozljeda s događajem
IV Kaznena odgovornost liječnika
1 Nepružanje medicinske pomoći
2 Nesavjesno liječenje
V Vježbe (8 sati)
1 Očevid
10
2 Identifikacija
3 Vanjski pregled mrtvog tijela
4 Forenzička obdukcija
5 Prikaz slučajeva iz prakse
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Zečević D ndash Škavić J i suradnici Osnove sudske medicine za pravnike Zagreb 1996
Osnovna izborna literatura
Di Maio DJ - Di Maio VJM Forensic Pathology 2 izd Boca Raton 2001
Lee H ndash Labriola J Povratak na mjesto zločina Zagreb 2002
Modly D Objašnjenje trileme - ubojstvo samoubojstvo nesretni slučaj Zagreb 1999
Saukko P ndash Knight B Knightrsquos Forensic Pathology 3 izd London 2004
Siegel J ndash Saukko P ndash Knupfer G Encyclopedia of Forensic Sciences London 2004
Zečević D i dr Sudska medicina i deontologija 4 izd Zagreb 2004
Naziv kolegija Sociologija kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Boris Banovac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Glavni cilj kolegija je upoznati studente sa sociološkim objašnjenjima kriminaliteta i devijantnosti u kontekstu mehanizama formalne i neformalne društvene regulacije preventivnog djelovanja i socijalne kontrole Polaznici studija upoznati će se s glavnim teorijskim perspektivama u objašnjenju kriminaliteta koje su razvijene u okviru sociološkog pristupa kao i sa sociološkim istraživanjima kriminaliteta i devijantnosti u nas i u svijetu Težište kolegija je na istraživačkom pristupu i praktičnim aspektima ove pojave Poseban cilj se sastoji u upoznavanju polaznika studija sa značenjem koje imaju istraživanja i poznavanje društvenih čimbenika i kulturnog konteksta kriminaliteta i devijantnosti za preventivno djelovanje posebno u uvjetima globalizacije i bdquokasne modernizacijeldquo U sklopu problematike socioloških istraživanja kriminaliteta posebna pozornost bit će upućena problemima metodologije istraživanja s ciljem usvajanja temeljnih znanja o metodama takvih istraživanja
Sadržaj kolegija
I Sociološka konceptualizacija kriminaliteta i devijantnosti ndash problemi definiranja ndash (2 sata)
1 Statističke definicije
2 Apsolutističke definicije
3 Reaktivističke definicije
4 Normativne definicije
11
5 Kriminalitet i devijantnost
II Socijalna kontrola i devijantno ponašanje ndash (2 sata)
1 Procesi socijalne kontrole
2 Neformalna i formalna socijalna kontrola
3 Socijalna kontrola i društveni i kontekst devijantnosti
4 Društvene promjene i kriminalitet
5 Migracije stanovništva i devijantno ponašanje
6 Socijalna kontrola i devijantne uloge
III Sociološke teorijske perspektive u objašnjenju kriminaliteta - (1 sat)
1 Strukturalne teorije kriminaliteta i devijantnosti (teorija anomije teorija socijalne napetosti ekološka teorija supkulturne teorije)
2 Konfliktna perspektiva i kriminalitet (kriminalitet kao društvena prijetnja lijevi realizam radikalna objašnjenja kriminaliteta)
3 Teorija etiketiranja prema post-modernističkim objašnjenjima kriminaliteta
IV Sociološka istraživanja kriminaliteta i devijantnosti ndash (5 sata)
1 Sociološke metode istraživanja kriminaliteta
2 Kriminalitet moral i društvene vrijednosti
3 Kriminalitet moćnih (sociološki aspekti organiziranog kriminala i korupcije)
4 Zločini bez žrtava
5 Spol rod i kriminalitet
6 Dobne skupine i kriminalitet
V Praktični aspekti sociološka istraživanja kriminaliteta i njegova prevencija - (5 sati)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu aktivno sudjelovati u nastavi i zadovoljiti provjeru na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Haralambos M ndash Holborn M Zločin i devijantnost objavljeno u Sociologija Teme i perspektive Zagreb 2002 str 348-429
Clinard M - Meier R Sociology of Deviant Behavior 1998
Popis literature način polaganja ispita i modaliteti izvođenja nastave iz pojedinog predmeta podložni su izmjenama Nastavnik može izmijeniti ili dopuniti sadržaj predmeta uz prethodnu obavijest Vijeću
Osnovna izborna literatura
Traub S H - Craig B Theories of Deviance 5th ed Illinois 1999
Ulmer JT Sociology of Crime Law and Deviance Volume 2 2000
Downes D Understanding Deviance A Guide to the Sociology of Crime and Rule Breaking (Paperback) Oxford 2003
Melossi D Stato controllo sociale devianza teorie criminologiche e societagrave tra Europa e Stati Uniti Milano 2002
Coady T - Keefe MTerorizam i pravednost - moralni argumenti u opasnom svijetu Hrvatski Leskovac 2004
12
Naziv kolegija Fenomenologija suvremenog kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Izv prof dr sc Ksenija Butorac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Fenomenološka slika kriminala stalno se mijenja Svijet današnjice obilježava porast ukupnosti kažnjivih ponašanja i brojnost novih pojavnih oblika osobito teških kaznenih djela Kao novi i naročito opasni oblici kriminaliteta najčešće se smatraju organizirani kriminalitet terorizam gospodarski kriminalitet korupcija protuzakonita trgovina drogom oružjem ljudima ljudskim organima teški oblici nasilja Transnacionalni organizirani kriminal najveći je izazov međunarodnoj zajednici Prvi korak u suprotstavljanju pojavama suvremenog kriminaliteta je učenje o njegovim pojavnim oblicima o učestalosti brojnosti i rasprostranjenosti pojedinih kaznenih djela te načinu na koji se ostvaruju Približiti navedene spoznaje polaznicima ovog studija o fenomenologiji suvremenog kriminaliteta cilj je ovog kolegija
Sadržaj kolegija
1 Učenje o fenomenologiji kažnjivih ponašanja ndash (4 sata)
a) pojavni oblici opseg i struktura kriminaliteta
b) kriminalitet u Europi
c) kriminalitet u Hrvatskoj
2 Pojavni oblici nekih skupina kaznenih djela ndash (8 sati)
a) delikti nasilja ndash ubojstvo silovanje razbojništvo obiteljsko nasilje terorizam
b) organizirani kriminal
3 Fenomenologija kriminaliteta nekih skupina delinkvenata ndash (8 sati)
a) recidivisti
b) kriminalitet maloljetnika
c) kriminalitet žena
d) kriminalitet osoba s duševnim smetnjama
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Butorac K (2013) Vrijednost kriminalnih statistika kao temelj za mjerenje distribucije zločina u odnosu na tipologije počinitelja i žrtava nastavni materijal (skripta) (881 KB)
Butorac K (2013) Opća i posebna obilježja organiziranog kriminaliteta nastavni materijal (skripta) (141 KB)
Osnovna izborna literatura
Butorac K I Luketić (2012) Key Dimensions of Active Criminal Career Research ndash A Pilot Study of the Zagreb Prison Inmates International Scientific Conference Proceedings Security and Euroatlantic Perspectives of the Balcans ndash Police Science and Police Profession Ohrid 25-26052012
13
ButoracK Lj Mikšaj Todorović J Rinck (1999) Kriminalităt und Altersstrukturen Kriminalistik 53 (2) 95-98
Derenčinović D Getoš A M (2008) Uvod u kriminologiju s osnovama kaznenog prava Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb
Siegel L J (2011) Criminology The Core IV izdanje Cengage Learning Wadsworth US
Damjanović I K Butorac (2006) Politika suzbijanja kriminaliteta perspektive izvršenja kaznenopravnih sankcija Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 13 (2) 657-684
Grozdanić V Šelih A (2001) Žene i kazna zatvora Rijeka
Horvatić Ž (1998) Osnove kriminologije Zagreb 45- 122
Naziv kolegija Ljudska prava i kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Miomir Matulović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je predmeta bdquoLjudska prava i kriminalističko istraživanjeldquo izučiti domaće i međunarodne (europske) izvore o ljudskim pravima odnosno sustave njihove zaštite s obzirom na kriminalističko istraživanje Kriminalističko je istraživanje iscrpno regulirano domaćim i međunarodnim pravnim normama koje trebaju omogućiti uspješno razjašnjavanje (dokazivanje) kaznenih djela ali istovremeno i zaštiti temeljna prava i slobode građana Radnje kriminalističkog istraživanja te pravno dopušteni i određeni okviri djelovanja tijekom kriminalističkog istraživanja razmatraju se unutar konteksta pojedinih ljudskih prava Izučava se odnos između zahtjeva za učinkovitim postupanjem tijela kaznenog progona i poštivanja temeljnih prava i sloboda koje građani u tom postupanju trebaju uživati sa posebnim naglaskom na neprihvatljivosti povreda pravnih normi te temeljnih prava i sloboda građana
Sadržaj kolegija
I Narav ljudskih prava njihov povijesni razvoj i suvremena zaštita II Europska konvencija o ljudskim pravima uvod III Radnje kriminalističkog istraživanja unutar konteksta Europske konvencije o ljudskim pravima zabrana oduzimanja života te mučenja nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne pravo na slobodu i sigurnost pravo na pošteno suđenje pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života druga temeljna prava i slobode
Obveze studenata
Studentice su obvezni biti nazočni na nastavi i položiti ispit Ispit se sastoji od pisane zadaće
Obvezna literatura
Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kako je izmijenjena Protokolima br 11 i 14 s Protokolima br 1 4 6 7 12 i 13
Gomien Donna Kratak vodič kroz Europsku konvenciju o ljudskim pravima Zadar 2007 Uvod 1 2 3 8 9 poglavlje
Dopunska literatura
Colvin Madeleine i Cooper Jonathan (ur) Human Rights in the Investigation and Prosecution
14
of Crime Oxford 2009
Harris D J OBoyle M Warbrick C Law of the European Convention on Human Rights 2 izd Oxford 2009
Pavišić Berislav Komentar Zakona o kaznenom postupku Rijeka najnovije izdanje
Isti Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Naziv kolegija Politika suzbijanja kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Leo Cvitanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij treba omogućiti stjecanje a) općih i b) specijalističkih znanja ndash a) upoznavanje s glavnim sadržajima politike suzbijanja kriminaliteta kao znanstvene discipline te praktične djelatnosti (zakonodavne sudbene i izvršne vlasti) znanje o temeljnim problemima prevencije i suzbijanja kriminaliteta u suvremenom ljudskom društvu te mjestu i ulozi kaznenopravnog instrumentarija u modernom kriminalnopolitičkom sustavu opći svjetski i europski trendovi u modernoj politici suzbijanja kriminaliteta b) upoznavanje s načelima izgradnje modernog komplementarnog i konzistentnog sustava politike suzbijanja kriminaliteta posebno načela izgradnje suvremenog kaznenopravnog sustava upoznavanje s tzv alternativnim instrumentarijem politike suzbijanja kriminaliteta kao nerepresivne pravne ali i izvanpravne praktične djelatnosti s posebnim naglaskom na suvremenim sustavima nadzora Kolegij također treba pružiti uvid o mjestu suvremene politike suzbijanja kriminaliteta u modernom sustavu društvenih pravnih znanosti te napose kaznenopravnih odnosno kaznenih znanosti - kaznenim pravom kaznenim procesnim pravom kriminologijom i penologijom ndash sa svim implikacijama u pogledu problema u svezi profiliranja ove znanstvene discipline kao praktične djelatnosti
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (4 sata)
1 O nazivu bdquopolitika suzbijanja kriminalitetaldquo
2 Pojam politike suzbijanja kriminaliteta
3 Politika suzbijanja kriminaliteta u sustavu znanosti i njezin odnos s drugim znanostima (nepravnim nekaznenim kaznenim)
II Povijesni razvitak politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Uvodne napomene ndash problem periodizacije
2 Značajke društvene reakcije na zabranjena ponašanja u preddržavnom razdoblju
3 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta staroga vijeka i srednjega vijeka
4 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta novoga vijeka
5 Razvitak politike suzbijanja kriminaliteta u 20 stoljeću
III Temeljne značajke suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (4 sata)
1 Dvije orijentacije u suvremenoj politici suzbijanja kriminaliteta (represija i prevencija) te njihov odnos
15
2 Temeljna načela suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
a) Načelo pravne i socijalne države
b) Načelo ograničenja kaznenopravne prisile
c) Načelo zakonitosti
d) Načelo krivnje
e) Načelo individualizacije
f) Načelo pravednosti
g) Načelo humanosti
h) Načelo znanstvenosti
IV Kaznenopravne sankcije kao represivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Povijest i suvremenost kaznenopravnih sankcija
2 Pojam i bitne značajke suvremenih kaznenopravnih sankcija
3 Opća svrha suvremenih kaznenopravnih sankcija
4Vrste kaznenopravnih sankcija
a) Kazne i kažnjavanje
b) Mjere upozorenja sigurnosne mjere i odgojne mjere
5 Alternativne sankcije i nadzor
V Nerepresivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (2 sata)
1 Politika suzbijanja kriminaliteta kao nekaznena nerepresivna pravna i izvanpravna djelatnost
2 Depenalizacija dekriminalizacija i dejuridizacija suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
VI Globalizacija i međunarodni značaj suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (2 sata)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Horvatić Ž ndash Cvitanović LPolitika suzbijanja kriminaliteta Zagreb 1999
Horvatić ŽDjelovanje međunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala Zagreb 2002
Osnovna izborna literatura
Bavcon LjPreporuke za oblikovanje kriminalne politike objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 3 ndash 22
Cvitanović LSvrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu Zagreb 1999
Horvatić ŽKazneno materijalno pravo i njegova reforma u ostvarivanju politike suzbijanja kriminaliteta za vrijeme tranzicije objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 469 ndash 500
Horvatić ŽGlobalno suprotstavljanje kriminalu na prijelomu milenija objavljeno u Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 512001 (2) str 249 - 306
Horvatić ŽOstvarenje i zaštita vladavine prava u hrvatskom kaznenom pravu objavljeno u Zbornik Pravnog fakuleteta u Zagrebu 512002 (6) str 1195 - 1224
Horvatić Ž ndash Đurđević ZProgram Ujedinjenih naroda za sprečavanje kriminaliteta i kazneno pravosuđe Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 str 215 ndash 236
The United Nations and Crime Prevention Ujedninjeni narodi New York 1996
16
Crime and criminal justice in Europe Strasbourg Cedex Council of Europe Publishing 2000
Sadržaji na web stranicama
a) httpconventionscoeint (Konvencije Vijeća Europe)
b) wwwuncjinorg(United Nations Crime and Justice Information Network) itd
Naziv kolegija Međunarodna kaznenopravna suradnja
Ime nositelja kolegija Akademik Davor Krapac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Pravo međunarodne kaznenopravne pomoći neprestano se razvija u praktičnom i teoretskom smislu te u kaznenim predmetima sa elementima inozemnosti predstavlja nezaobilazno sredstvo uspješnog razjašnjavanja i vođenja kaznenih postupaka Značajnost horizontalne diferencijacije i specijalizacije ali i uspostava vertikalne kroz nastanak međunarodnih sudova ukazuje na dinamične promjene na ovom području Cilj kolegija je usmjeren na sustavni prikaz kako povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne suradnje tako i pojedinih pravnih instituta tijela i postupaka koji se u međunarodnoj suradnji između država javljaju Stjecanje znanja sa ovog pravnog područja preduvjet je uspješnog i samostalnog djelovanja na suzbijanju kriminaliteta te stjecanje znanja za uspješno postupanje
Sadržaj kolegija
Prvi dio Međunarodna kaznenopravna pomoć
I Pojam cilj i pravno uređenje međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Pojam i cilj
2 Pravno uređenje
3 Povijesni razvoj
4 Međunarodna kaznenopravna pomoć i drugi oblici međudržavne suradnje
II Međunarodni ugovori o pravnoj pomoći u kaznenim stvarima - (4 sata)
1 Mnogostrani ugovori
2 Dvostrani ugovori
III Načela međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Načelo prednosti
2 Načelo pružanja međunarodne kaznenopravne pomoći u najširem smislu
3 Načela o pružanju ili odbijanju međunarodne kaznenopravne pomoći
IV Izručenje - (4 sata)
1 Pojam
2 Pretpostavke
3 Postupci izručenja
4 Izručenje između članica Europske unije
17
V Mala međunarodna kaznenopravna pomoć - (4 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pretpostavke
3 Postupak
4 Kolizija stranih i domaćih procesnih formi i upotrebljivost rezultata stranih dokaznih radnji
5 Pojedine radnje male kaznenopravne pomoći
6 Oduzimanje predmeta i imovinske koristi stečene kaznenim djelom
VI Izvršenje strane kaznene presude - (2 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pravna priroda izvršenja kaznene presude
3 Ciljevi izvršenja strane kaznene presude
4 Pretpostavke za izvršenje
5 Postupak izvršenja strane kaznene presude
6 Učinak izvršenja strane kaznene presude
7 Izvršenje odluke o preuzimanju izvršenja strane kaznene presude
VII Ustupanje kaznenog progona ili postupka - (2 sata)
1 Pojam i pravna priroda ustupanja kaznenog progona
2 Ustupanje i pravila prostornog važenja kaznenog zakona
3 Pretpostavke za ustupanje i preuzimanje kaznenog progona
4 Postupak ustupanja i preuzimanja kaznenog progona
5 Pravni učinci zamolbe za ustupanje odnosno preuzimanje kaznenog progona
6 Izbjegavanje višestruke litispendencije
Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave izrada pisanih radova pismeni ispit
Obvezna literatura
Deflam M Policing World Society Historical Foundation of International Police Cooperation Oxford 2002
Krapac D Međunarodna kaznenopravna pomoć Zagreb 2006
Osnovna izborna literatura
Degan VĐ - Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005 (odabrana poglavlja)
Pavišić B Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Znanstveni članci te materijali sa savjetovanja na temu međunarodne kaznenopravne pomoći
Naziv kolegija Organizacija kriminalističkog istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Anton Dvoršek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
18
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren organizacijskim aspektima kriminalističkog istraživanja kao značajnom elementu (kriminalističke) strategije suzbijanja kriminaliteta Analizirani su različiti modeli (kriminalističke) policije i njihove implikacije za efikasnost kriminalističke istrage kako na operativnom tako i na globalnoj razini Poseban naglasak je na analizi nekih značajki (centralizacija decentralizacija specijalizacija rukovođenje jedinstvo uniformirane i kriminalističke policije) i identifikaciji slabosti i prednosti za adekvatnu organizaciju kriminalističkog istraživanja Organizacija kriminalističkog istraživanja se obrađuje i kao element kriminalističko strateškog rješavanja problema pa se tako ukazuje i na vezu sa strateškim planiranjem i strateškim (policijskim) menedžmentom Stjecanje navedenih znanja omogućuje polazniku najadekvatniji pristup organizaciji kriminalističkog istraživanja u konkretnim složenim slučajevima odnosno traženje boljih organizacijskih rješenja rada istražiteljske službe odnosno jedinice
Sadržaj kolegija
I Organizacija kriminalističkog istraživanja kao elementa kriminalističke strategije (6 sati)
1 Pojam i osnovni elementi kriminalističke strategije
2 Značajnije vrste kriminalističkih strategija
3 Bitni činioci za izradu kriminalističkih strategija Značaj kriminalističke analitike
II Organizacija kriminalističke istrage kao čimbenik efikasnosti kriminalističke
istrage (8 sati)
1 Organizacijski modeli (kriminalističke) policije u nekim europskim zemljama
2 Kriminalističko strateške implikacije modela (rukovođenja) jedinstvene policije
3 Kriminalističko strateške implikacije centralizacije decentralizacije i specijalizacije istražne (policijske) službe
4 Organizacija i planiranje istražnih radnji na različitim razinama službe a) počinitelj nije poznat b) počinitelj poznat (skupljanje dokaza)
III Kriminalističko strateško rješavanje problema (6 sati)
1 Sistemska osnova kriminalističko strateškog planiranja
2 Etape rješavanja problema
3 Elementi planiranja (operativna i strateška razina)
4 Tehnike traženja rješenja
5 Izrada strateških rješenja Uloga (strateškog) menadžmenta
6 Organizacijski aspekti istraživanja imovinskog i organiziranog kriminaliteta u strateškim dokumentima (godišnji plan rada i izvještaji o kriminalističkom istražnom radu)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi i izložiti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
Brisach CE - Ullmann R - Sasse G - Huumlbner E - Desch R Planung der Kriminalitaumltskontrolle Stuttgart 2001 str 205 ndash 265
Dvoršek A Kriminalistična strategija Ljubljana 2001 str 17-118
Ratcliffe J Intelligence Led-Policing Willan Publisching Portland Oregon 2008
Zirke J - Jansen HP - Finkel R Aufklaumlrung von Straftaten als strategische Aufgabe objavljeno u Kube E - Stoumlrzer HU - Timm KJ Kriminalistik Handbuch fuumlr Praxis und Wissenschaft Band
19
1 Stuttgart 1993 str 13 ndash 67
Osnovna izborna literatura
Bacer TE Intelligence Led- PolicingLooseleaf Flushing 2010
Eurojustice Public Prosecution Service Haag 1998
Goldsmith V - Mc Quire PG - Mollenkop JH - Ross TA Analysing Crime Paterns London 2000
Kniesel M - Kube E - Murck M Handbuch fuumlr Fuumlhrungskraumlfte der Polizei Luumlbeck 1996
Proctor T Creative Problem Solving for Managers London 2005
Sun Tzu Umeće ratovanja Global Book Novi Sad 2002
Naziv kolegija Međunarodna policijska suradnja
Ime nositelja kolegija Doc dr sc Eldan Mujanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren na sustavni prikaz povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne policijske suradnje te analizu njezinih oblika Svrha kolegija je da polaznici steknu nova te prošire postojeća znanja o međunarodnoj policijskoj suradnji i normativnom okviru koji uređuje njene institute sa naglaskom na usvajanje novih spoznaja koje se odnose na kriminalističke komponente funkcioniranja suradnje u praksi Na ovaj način se stečena znanja studenata situiraju u sasvim novi kontekst koji omogućava znatno šire shvaćanje uloge kriminalistike u ostvarenju kaznene vlasti izvan formalno demarkiranih granica suverenih država
Posebni ciljevi kolegija su
Izučavanje pojma međunarodne policijske suradnje i njezinog odnosa sa drugim srodnim disciplinama (međunarodno pravo policijsko pravo i kriminalistika) te analiza pravnog i institucionalnog okvira koji je uređuje na univerzalnom (Interpol) regionalnom (Europol Schengenski ugovori Selec) i bilateralnom nivou
Izučavanje inicijativa međunarodne policijske suradnje u odnosu na pojedine oblike (transnacionalnih) kaznenih djela (terorizam organizirani i visoko-tehnološki kriminalitet nezakonita trgovina opojnim drogama pranje novca i dr)
Analiza specifičnosti ostvarenja suradnje u predmetima kršenja međunarodnog (humanitarnog) prava
Izučavanje tradicionalnih (razmjena informacija potražna djelatnost zajednička edukacija) i suvremenih instituta međunarodne policijske suradnje (prekogranični nadzor i potjere zajednički istražni timovi posebne istražne tehnike zaštita svjedoka i žrtava) sa posebnim osvrtom na izučavanje njihovih kriminalističkih sadržaja i modaliteta funkcioniranja prilikom otkrivanja i dokazivanja pojedinih kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Pojam i oblici međunarodne policijske suradnje ndash (1 sat)
1 Pojam
20
2 Pravni izvori i načela
3 Povijesni razvoj
4 Pregled najznačajnijih instituta
II Institucionalna međunarodna policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Međunarodna organizacija kriminalističke policije (INTERPOL)
2 Regionalni institucionalni oblici (EUROPOL SECI)
III Dvostrana policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Pravna priroda policijske suradnje
2 Vrste ugovora
3 Sadržaj međunarodne policijske suradnje
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu
Obvezna literatura
Bellanova R- The ldquoPruumlm Processrdquo The Way Forward for EU Police Cooperation and Data Exchange (u Security Versus Justice Police and Judicial Cooperation in the European Union ur Guild E amp Geyer F) Aldershot Ashgate 2008 str 203-221
Degan VĐndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Mujanović E-Rizvo S- Uloga Interpola u provođenju postupaka izručenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava Kriminalističke teme 2010 str 135-154
Petrović B-Mujanović E-Deljkić I Pravni karakter policijske saradnje na području EU-novi trendovi regionalizacije Godišnjak pravnog fakulteta u Sarajevu 2011 str 271-299
Osnovna izborna literatura
Andreas P- Nadelmann E Policing the Globe Criminalisation and Crime Control in International Relations New York Oxford University Press 2006
Deflem M Policing World Society- Historical Foundations of International Police Cooperation New York Oxford University Press 2004
Fijanut C-Ouwerkerk J (ed)- The Future of Police and Judicial Cooperation in the European Union Martinus Nijhoff Publishers 2009
Joubert C - Bevers H Schengen investigated-A comparative Interpretation of the Schengen Provisions on International Police Cooperation in the Light of the European Convention on Human Rights Hague Kluwer Law International 1996
Lemieux F (ed) International Police Cooperation Emerging Issues Theory and Practice DevonWillan Publishing 2010
Ostali izvori konzultacija s nastavnikom
Naziv kolegija Tijela međunarodne kaznene sudbenosti
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
21
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij ima za cilj studentima dati pregled glavnih značajki organizacijskog materijalnog i postupovnog prava međunarodnih i tzv mješovitih kaznenih sudova te analizirati usklađenost hrvatskog pravnog sustava s obvezama koje hrvatska ima prema tim sudištima Nadalje razmatrat će se stupanj harmoniziranosti hrvatskog prava s međunarodnim kaznenim pravom koje se razvija kroz djelovanje međunarodnih sudišta Uz povijesni pregled pravnih i političkih okolnosti koje su dovele do nastanka međunarodnih sudova studijem u okviru kolegija analizom statuta i drugih pravnih akata međunarodnih i tzv mješovitih sudišta ukazat će se na zakonitosti razvoja segmenta međunarodnog kaznenog prava usmjerenog na kažnjavanje ratnih zločina Posebice izučavat će se pravo Međunarodnog kaznenog suda za biv Jugoslaviju (MKSJ) njegov rad i suradnja Republike Hrvatske s tim sudom Drugi važan segment kolegija bit će izučavanje prava Međunarodnog kaznenog suda (MKS) posebice tzv Rimskog statuta MKS U okviru navedenog općeg cilja posebno će se izučavati pojedini najvažniji segmenti materije S područja materijalnog međunarodnog kaznenog prava komparativno će se (pravo međunarodnih sudova hrvatsko i druga nacionalna prava) izučavati opći instituti a posebice načelo zakonitosti sustav sankcija krivnja zapovjedna odgovornost i doktrina zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodni zločini (genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti odnos međunarodnog humanitarnog i međunarodno kaznenog prava) Organizacijsko pravo međunarodnih sudova analizirat će se statički (organizacijska shema međunarodnih i tz mješovitih sudišta) te funkcionalno s aspekta primjerenosti organizacije ciljevima zbog kojih su ta sudišta osnovana
Sadržaj kolegija
I Povijesni razvoj međunarodnog kaznenog prava i međunarodnih sudova - (1 sat)
1 Pravne i političke okolnosti koje su kroz povijest doprinijele razvoju međunarodnih sudova
2 Suđenja nakon II svjetskog rata
3 Nastanak ad hoc međunarodnih kaznenih sudova
4 Nastanak stalnog Međunarodnog kaznenog suda
II Međunarodno kazneno materijalno pravo - (3 sata)
1 Izvori najvažniji međunarodni ugovori statuti međunarodnih sudova međunarodno
običajno pravo Odnos prema međunarodnom humanitarnom pravu
2Načela međunarodnog kaznenog prava s posebnim osvrtom na načelo zakonitosti
3 Osobna odgovornost krivnja zapovjedna odgovornost i zajednički zločinački pothvat u međunarodnom i nacionalnim pravima
4 Međunarodni zločini genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti
III Organizacijsko pravo međunarodnih i mješovitih kaznenih sudova - (5 sati)
1 Organizacijska struktura
2 Suci sudska vijeća način izbora sudaca
3 Tužitelji međunarodnih i mješovitih sudova Ovlasti tužitelja i njegov položaj u postupku
4 Tajništvo i ostale službe
5 Ocjena funkcionalnosti ustroja pojedinih sudišta
6 Odnos političkih tijela (Vijeće sigurnosti tijela država) na rad mješovitih i međunarodnih sudova
IV Postupovno pravo međunarodnih sudova - (5 sati)
1 Pokretanje postupka usporedba ad hoc sudova mješovitih sudova stalnog MKS i
22
nacionalnih sudova
2 Tijek postupka
3 Prava okrivljenika i međunarodni standardi zaštite ljudskih prava
4 Prava i obveze država prema međunarodnim sudištima
V Hrvatsko kazneno pravo i njegova harmonizacija s međunarodnim kaznenim
pravom - (1 sat)
1 Implementacijsko zakonodavstvo
2 Harmonizacija kaznenog materijalnog prava
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi referat i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Izborna literatura
Ambos K Novija praksa međunarodnih sudova u kaznenom procesnom pravu published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 61999 pp 955 - 1002
Bassiouni MC International Criminal Law Volumen I Crimes Transnational Publishers New York 1999
Degan V Đ ndash Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005
Josipović I Uhićenje i pritvor pred Međunarodnim kaznenim sudom published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 41997 pp 465 ndash 496
Krapac D Statut i pravila o postupku i dokazivanju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju s motrišta hrvatskoga kaznenog procesnog prava Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 pp 197 ndash 213
Pavišić B ndash Bubalović T Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2013
Relevantni propisi međunarodnog i domaćeg prava i web stranice prema uputi nositelja
Naziv kolegija Forenzička psihologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tajana Ljubin9
Status kolegija Izborni
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je da studenti prepoznaju razumiju i mogu primijeniti temeljne psihološke zakonitosti koje utječu na sve uključene u proces policijskih izvida istrage i dokazivanja djela Moći će razumjeti što sve utječe na točnost svjedočenja znati će osnovne psihološke principe intervjuiranja svjedoka i žrtava naučiti će principe ispravnog ponašanja prema žrtvi Moći će analizirati motive priznanja i ocijeniti vjerodostojnost priznanja poznavati će osnove na kojima se temelje metode za detekciju laži poznavat će načela za prepoznavanje laži razumjeti će
9 Nositelj predmeta je od 48 e-sjednice 26 VI 2014 doc dr sc Dražen Kovačević Popovača
23
psihološke mehanizme koji su u osnovi ponašanja osumnjičenika i kriminalističkog službenika Razumjeti će psihološke faktore koji utječu na sumnjičenje i presuđivanje
Sadržaj kolegija
I Područja forenzičke i kriminalističke psihologije ndash (2 sata)
1 Psihološki izvori pogrešaka u kriminalističkom i sudskom postupku
II Psihologija svjedočenja ndash (4 sata)
1 Psihički procesi na kojima se osniva svjedočenje
2 Glavni čimbenici koji utječu na točnost svjedočenja
3 Osnovni psihološki principi intervjuiranja osjetljivih svjedoka (djeca traumatizirane žrtve itd)
4 Osnovni principi kognitivnog intervjua Forenzičko-psihologijski aspekti postupanja sa žrtvama
III Teorijske osnove psihološke metode otkrivanja laži ndash (5 sati)
1 Ocjena vjerodostojnosti iskaza
2 Analiza neverbalnog ponašanja
3 Analiza fizioloških pokazatelja-poligraf
IV Teorijske osnove psihologije ispitivanja osumnjičenika i psihologije priznanja - (2 sata)
V Osnovne psihološke osobitosti počinitelja kaznenih djela i implikacije za kriminalističku obradu ndash (2 sata)
1 Nepravni aspekti sumnjičenja i presuđivanja
2 Područja psihologijskog vještačenja
Obveze studenata
Studenti su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Ajduković M Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku 1995 str 292-307
Gudjonsson GH The psychology of interrogations and confessions objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation Devon 2006 str 123 ndash 146
Hess A K - Weiner I B The Handbook of Forensic Psychology Chichester 1999 (odabrana poglavlja)
Kassin SM A critical appraisal of modern police interrogations objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation 2006 str 207 ndash 228
Ljubin T Prikupljanje obavijesti i ispitivanje osjetljivih i zastrašenih svjedoka objavljeno u Gluščić i sur Proceduralne mjere zaštite svjedoka Priručnik za obuku policije tužitelja i sudaca Strasbourg Vijeće Europe 2006 (u tisku)
Ljubin T Kriminalistička psihologija objavljeno u Pavišić B ndash Modly D ndash Veić P Kriminalistika 2006
Osnovna izborna literatura
Gudjonsson G The Psychology of Interrogations Confessions and Testimony Chichester 1992
Howitt D Forensic and criminal psychology London 2002
Milne R - Bull R Investigative interviewing Psychology and Practice Chichester 1999
24
Sporer SL - Malpass RS - Koenhken G Psychological Issues in Eyewitness Identification Mahwah New Yersey Lawrence Erlbaum Associates 1996
Vrij A Detecting lies and deceit The psychology of lying and the implications for professional practice Chichester 2000
Naziv kolegija Transnacionalna kaznena djela
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih značajki transnacionalnog kriminaliteta Posebno se izlaže Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta ukazuje na obilježja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta Izložen je sustavni pregled najvažnijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela
Sadržaj kolegija
I Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet
II Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)
1 Uvodne napomene i osnovni pojmovi
2 Zakonodavne mjere
3 Kazneni progon suđenje i sankcije
4 Mjere prema prihodu od kaznenog djela
5 Međunarodna suradnja
6 Jurisdikcija
7 Ekstradicija
8 Uzajamna pravna pomoć
9 Ostale odredbe
III Transacionalna kaznena djela trgovine i krijumčarenja ljudi nedozvoljene trgovine oružjem nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom u vezi s drogom pranja novca kompjuterskog kriminaliteta zagađivanja prirodne okoline protiv kulturnih dobara korupcije na štetu djece u vezi s bioetikom uzimanja talaca ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom u pomorskoj plovidbi u zračnom prometu (3 sata)
IV Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu i konzultacije te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Pavišić B Transnacionalno kazneno pravo Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi Skopje (vo čest na Nikola Matovski) 2011
25
Osnovna izborna literatura
Degan V Đndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Naziv kolegija Forenzička psihopatologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tanja Frančišković
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija Studentica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja njihovim uzrocima kliničkim slikama mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji neubrojivosti smanjenoj ubrojivosti opasnosti prisilnoj hospitalizaciji sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom
Sadržaj kolegija
I Osnovne spoznaje o pojmu značaju i razvitku forenzičke psihopatologije
II Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije
1 Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu
2 Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku
3 Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima
III Opća psihopatologija - svijest opažanje emocije volja pažnja psihomotorika pamćenje nagoni mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe
IV Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja
1 Poremećaji vezani uz alkohol droge i druge psihoaktivne tvari
2 Shizofrenija i agresivno ponašanje
3 Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje
4 Procjena rizika za agresivno ponašanje
V Praktični aspekti forenzičke psihopatologije ndash kazuistički prikazi u okviru vježbi
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
4
2 Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela
3 Sudsko medicinske ekspertize1
II Popis izbornih predmeta
Predmetna lista obuhvaća izborne predmete koje je prihvatilo Vijeće do 1 VI 2014 Vijeće donosi odluku koji se predmeti izvode u određenoj generaciji
4 Fenomenologija suvremenog kriminaliteta2
5 Ljudska prava i kriminalističko istraživanje
6 Politika suzbijanja kriminaliteta
7 Međunarodna kaznenopravna suradnja3
8 Međunarodna policijska suradnja
9 Organizacija kriminalističkog istraživanja
10 Rad na mjestu događaja
11Tijela međunarodne kaznene sudbenosti
12 Forenzička psihologija4
13 Sociologija kriminaliteta
14 Forenzička psihopatologija5
15 Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku
16 Delinkvencija mladeži6
17 Imovinske tražbine u kaznenom postupku
18 Privatna istraživanja
19 Kaznenopravna odgovornost mladeži7
20 Djeca žrtve kaznenih djela
21 Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
22 Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
23 Internetska forenzika
24 Računalni kriminalitet
25 Transnacionalna kaznena djela
26 EU suradnja u kaznenim stvarima8
27 Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom
1Od 27 e-sjednice 11 IV 2013 nositelj tog predmeta je dr sc Miran Čoklo znanstveni savjetnik 2 Do 21 e-sjednice je nositelj bila dr sc Velinka Grozdanić a od 32 e-sjednice 28 IX 2013 je nositelj dr sc Ksenija Butorac izvanredna profesorica 3 Od 32 e-sjednice 28 IX 2013 nositelj predmeta Međunarodna policijska suradnja je dr sc Eldan Mujanović docent Sarajevo 4 Do 48 e-sjednice nositeljica je bila dr sc Tajana Ljubin ndash Golub Od 49 e-sjednice 10 VII 2014je nositelj je dr sc Dražen Kovačević Popovača 5 Od 21 e-sjednice 11 II 2013 nositeljica je dr sc Tanja Frančišković redovita profesorica Rijeka 6 Dr sc Ljiljana Mikšaj ndash Todorović redovita profesorica Zagreb nije priložila suglasnost nadležnog tijela da može biti nositeljica tog predmeta te je ona i taj predmet brisan iz Programa 7 Do 15 e-sjednice nositelj tog predmeta je bio dr sc Mladen Singer redoviti profesor Rijeka Od 15 e-sjednice nositelj je dr sc Ante Carić redoviti profesor u miru Split U skladu s izmjenama zakonodavstva predmet se od 1252013 zove Kazneno pravna odgovornost mladeži 8 Novi predmet prihvaćen na 45 e-sjednici od 10 V 2014
5
7 Vježbe
Popis literature način polaganja ispita i modaliteti izvođenja nastave iz pojedinog predmeta podložni su izmjenama Nastavnik može izmijeniti ili dopuniti sadržaj predmeta uz prethodnu obavijest Vijeću Voditelj se ovlašćuje pozvati voditelja vježbe i suvoditelja vježbe i to može priopćiti članovima Vijeća
VII Grafički prikaz Izvedbenog programa s brojem sati i brojem ECTS bodova
Naziv kolegija Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Obvezan
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 6
Broj sati po semestru 20
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom poredbenom prikazu temeljnih modela prethodnog postupka (istrage) u aktualnim kaznenim zakonodavstvima Težište je na organizacijskim i dinamičkim značajkama uređenja najvažnijih sustava istrage upoznavanju s normativnim uređenjem praksom i teorijskim pitanjima Osim uređenja položaja prava i dužnosti subjekata zatim tijeka istrage razmatra se uređenje pojedinih dokaznih radnji mjere postupovne prisile i drugi sadržaji Program obuhvaća najvažnije modele pravnih sustava (common law europsko - kontinentalno pravo latinsko- američko islamsko pravo) i detaljniji prikaz određenog sustava te osvrt na prethodni postupak u izvorima međunarodnog naddržavnog prava Posebna pozornost posvećena je odnosu ustroja i pojedinih radnji prema temeljnim jamstvima prava i sloboda u međunarodnim izvorima i ustavnim odredbama Stjecanje znanja o ustroju cjeline istrage u poredbenim razmjerima i modeliranju pojedinih istražnih radnji i drugih ustanova u suvremenim zakonskim sustavima značajno je za suvremenog istražitelja (i druge sudionike u istrazi) Polaznik na temelju novih spoznaja o pravnom uređenju pristupa konkretnim istražnim zadaćama čija je osnovna značajka zakonitost postupanja i bitno poboljšana kakvoća rezultata rada koja se mjeri upotrebljivošću pribavljenih spoznaja u glavnom stadiju postupka i jamstvom očuvanja temeljnih prava i sloboda osobe prema kojoj se postupa
Sadržaj kolegija
I Pojam istrage u poredbenom kaznenom pravu (5 sati)
1 Istraga u hrvatskom pravu
2 Odnos istrage i glavnog stadija kaznenog postupka
3 Istraga i pravo na pošteno suđenje
II Sustavi istrage u europskom kaznenom pravu (5 sati)
1 Tužiteljsko ispitivanje
2 Policijski izvidi
3 Sudska istraga
4 Mješoviti model
III Poredbeni pregled (10 sati)
1 Austrija
6
2 Bosna i Hercegovina
3 Engleska
4 Francuska
5 Italija
6 Njemačka
7 Ruska Federacija
8 Codigo modelo
9 Stalni međunarodni sud
10 Međunarodni kazneni tribunal za bivšu Jugoslaviju
IV Izvori u Europskoj Uniji (5 sati)
1Temeljna prava okrivljenika
2 Europski nalog o uhićenju
3 Europski dokazni nalog
4 Corpus juris
5 Lisabonski sporazum
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi pisani rad ili pripremiti usmeno izlaganje i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Pavišić B Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu Rijeka 2008
Osnovna izborna literatura
Codigo procesal penal modelo para IberoamericaZakonik o kaznenom postupku - model za Iberijsku AmerikuCodice processuale penale modello per lrsquoIberoamerica (red Pavišić B) Rijeka 2005 str 300 ndash 314
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Fairchild E ndash Dammer H Comparative Criminal Justice Systems 2nd Ed Wadsworth Belmont 2001
Pavišić B ndash Bertaccini D Le altre procedure penali Transizioni dei sistemi processuali penali Torino 2002 str XIII ndash LII
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Volumen 2 Rijeka 2004 str XI ndash LIII
Pavišić B Kazneni postupak u Republici Hrvatskoj pogled na reformu s posebnim osvrtom na predistražni postupak i istragu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22004 str 543 ndash 636
Pavišić B Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006 str 82 ndash 115
Pavišić B Pogled na prethodni postupak u europskom kaznenom postupku objavljeno u Savremeni kriminalitet ndash decenija posle smrti profesora Vodinelića Institut za pravne i društvene nauke Pravnog fakulteta u Kragujevcu Centar za krivično pravo Pravnog fakulteta u Kragujevcu Policijska akademija iz Beograda Viša škola unutrašnjih poslova Zemun 2004 str 457 ndash 489
Pradel J Rapport geacuteneacuteral au seacuteminaire international organiseacute au sein de lInstitut supeacuterieur international de sciences criminelles de Syracuse septembre 1982 sur laquo La phase preacuteparatoire du procegraves peacutenal en droit compareacute raquo RIDP 1982 str 11 i dr
7
Talijanski kazneni postupak (red Pavišić B) Rijeka 2002
Glede ostalih izvora ndash konzultacije
Naziv kolegija Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Obvezan
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 6
Broj sati po semestru 20
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s pojmom ulogom i zadacima heurističke i silogističke kriminalistike njenim temeljnim načelima institutima i subjektima koji se kroz usvojene mehanizme suprotstavljaju suvremenom kriminalitetu U tom smislu polaznici se osposobljavaju za praktičnu primjenu kriminalističkih metoda i sredstava u svakodnevnom radu kako u području otkrivanja tako i u području dokazivanja kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Kriminalističko istraživanje kao istraživanje i izlaganje ndash (3 sata)
1 Spoznajne funkcije u kriminalističkoj proceduri
2 Opis objašnjenje i predviđanje u kriminalističkoj proceduri
3 Gnoseologijska komponenta kriminalističke procedure
4 Kognitivna znanost i kriminalistička procedura
a) Kibernetika komunikacije i informacije u kriminalističkoj proceduri
b) Činjenica u kriminalističkoj proceduri
c) Dokaz u kriminalističkoj proceduri
d) Indiciji u kriminalističkoj proceduri
5 Spoznajni tijek kriminalističke procedure
6 Induktivne i deduktivne metode u kriminalistici
7 Holizam kriminalističke spoznaje
II Verzije u kriminalistici - (3 sata)
1 Uvjeti postavljanja verzija
2 Podjela verzija
3 Provjera verzija
4 Verzije i planiranje u kriminalistici
5 Planiranje na makro i mikro razini
6 Operativni modeli
7 Kriminalistička fenomenologija kao polazište planiranja kriminalističko planiranje kao zaštita od pogrešnih sudskih odluka
III Djelatnost sprječavanja kaznenih djela - (2 sata)
IV Taktika izvida kaznenih djela ndash (6 sati)
1 Početna saznanja o kaznenom djelu
2 Opći i posebni izvidi kaznenih djela
8
3 Potražna djelatnost i kriminalističke evidencije
4 Prikupljanje podataka o kaznenom djelu od strane posebnih subjekata
V Taktika istražnih radnji ndash (3 sata)
1 Pretrage
2 Privremeno oduzimanje predmeta
3 Ispitivanje okrivljenika
4 Ispitivanje svjedoka
5 Očevid rekonstrukcija i pokus
6 Prepoznavanje
7 Uzimanje otisaka prstiju i otisaka drugih dijelova tijela
VI Ekspertize u kaznenom postupku - (3 sata)
1 Vještačenje i stručna pomoć
VII Kriminalistička identifikacija ndash (5 sati)
1 Pojam i vrste identiteta
2 Postupovni smisao identiteta
3 Pregled metoda identifikacije osoba
VIII Kriminalistička traseologija ndash (5 sati)
1Pojam elementi i oblici tragova
2 Taktička klasifikacija tragova
3 Postupanje s tragovima
4 Taktička važnost odsutnosti tragova
5 Pregled traseologijskih i registracijskih metoda
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave izraditi seminarski rad i položiti ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika Prva knjiga 3 izd Golden marketing ndash Tehnička knjiga Zagreb 2006
Pavišić B Modly D Veić P Kriminalistika Knjiga druga Dušević amp Kršovnik Rijeka 2012
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 2 izd Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Grubiša M Činjenično stanje u krivičnom postupku 2 izd Zagreb 1980
Krivokapić V Kriminalistička taktika Beograd 2005
Kube E - Storzer HU - Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
Lee C H Materijalni tragovi Zagreb 1998
Maver D Kriminalistika Ljubljana 2004
Osterburg JW - Ward RH Criminal Investigation 3 Ed Cincinnati Ohio USA 2000
Swanson R C - Chamelin N C ndash Territo L Criminal Investigation 8 Ed Boston USA 2003
9
Naziv kolegija Sudsko medicinske ekspertize
Ime nositelja kolegija Dr sc Miran Čoklo
Status kolegija Obvezan
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 6
Broj sati po semestrutrimestru 20
Ciljevi kolegija
Kolegij je zamišljen kao konkretna pomoć pravnom sustavu u onom dijelu koji se odnosi na što profesionalniji odnos prema izricanju sankcija za najteža kaznena djela uvažavajući i inzistirajući pri tome na materijalnim dokazima koji su isključivo rezultat sudsko-medicinskih ekspertiza u istrazi Osim nužnih osnovnih teorijskih spoznaja iz područja sudske medicine usmjerene na sudsko-medicinske ekspertize u istrazi polaznici će biti upoznati i s konkretnim sudsko-medicinskim radnjama u istrazi s naglaskom na forenzičku obdukciju te slučajevima iz svakodnevne domaće i međunarodne prakse Program obuhvaća najvažnije spoznaje iz područja tanatologije forenzičke traumatologije vještačenja tjelesnih ozljeda i kaznene odgovornosti liječnika Glavni cilj kolegija je pružiti polaznicima uvid u važnost i neizostavnost sudsko-medicinskih radnji u kvalitetnoj istrazi te forenzičke obdukcije kao jedinog načina preciznog i ispravnog utvrđivanja neposrednog uzroka smrti i zadobivenih ozljeda kod preminulih Time bi polaznici po završetku kolegija bili osposobljeni na kvalitetan i svrsishodan način razumjeti i koristiti rad sudskog-medicinara u istrazi
Sadržaj kolegija
I Tanatologija
1 Definicija smrti i pojavni oblici
2 Znakovi smrti postmortalne promjene
3 Orijentacijsko određivanje vremena smrti
II Forenzička traumatologija
1 Mehaničke ozljede nespecifične i specifične
2 Asfiktične ozljede
3 Utapanje
4 Fizikalne ozljede
5 Prometni traumatizam
6 Samoubojstvo i ubojstvo
III Vještačenje tjelesnih ozljeda
1 Obvezna medicinska dokumentacija
2 Stručna medicinska terminologija pri opisivanju ozljeda
3 Ocjena težine tjelesne ozljede
4 Uzročno-posljedična povezanost utvrđenih ozljeda s događajem
IV Kaznena odgovornost liječnika
1 Nepružanje medicinske pomoći
2 Nesavjesno liječenje
V Vježbe (8 sati)
1 Očevid
10
2 Identifikacija
3 Vanjski pregled mrtvog tijela
4 Forenzička obdukcija
5 Prikaz slučajeva iz prakse
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Zečević D ndash Škavić J i suradnici Osnove sudske medicine za pravnike Zagreb 1996
Osnovna izborna literatura
Di Maio DJ - Di Maio VJM Forensic Pathology 2 izd Boca Raton 2001
Lee H ndash Labriola J Povratak na mjesto zločina Zagreb 2002
Modly D Objašnjenje trileme - ubojstvo samoubojstvo nesretni slučaj Zagreb 1999
Saukko P ndash Knight B Knightrsquos Forensic Pathology 3 izd London 2004
Siegel J ndash Saukko P ndash Knupfer G Encyclopedia of Forensic Sciences London 2004
Zečević D i dr Sudska medicina i deontologija 4 izd Zagreb 2004
Naziv kolegija Sociologija kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Boris Banovac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Glavni cilj kolegija je upoznati studente sa sociološkim objašnjenjima kriminaliteta i devijantnosti u kontekstu mehanizama formalne i neformalne društvene regulacije preventivnog djelovanja i socijalne kontrole Polaznici studija upoznati će se s glavnim teorijskim perspektivama u objašnjenju kriminaliteta koje su razvijene u okviru sociološkog pristupa kao i sa sociološkim istraživanjima kriminaliteta i devijantnosti u nas i u svijetu Težište kolegija je na istraživačkom pristupu i praktičnim aspektima ove pojave Poseban cilj se sastoji u upoznavanju polaznika studija sa značenjem koje imaju istraživanja i poznavanje društvenih čimbenika i kulturnog konteksta kriminaliteta i devijantnosti za preventivno djelovanje posebno u uvjetima globalizacije i bdquokasne modernizacijeldquo U sklopu problematike socioloških istraživanja kriminaliteta posebna pozornost bit će upućena problemima metodologije istraživanja s ciljem usvajanja temeljnih znanja o metodama takvih istraživanja
Sadržaj kolegija
I Sociološka konceptualizacija kriminaliteta i devijantnosti ndash problemi definiranja ndash (2 sata)
1 Statističke definicije
2 Apsolutističke definicije
3 Reaktivističke definicije
4 Normativne definicije
11
5 Kriminalitet i devijantnost
II Socijalna kontrola i devijantno ponašanje ndash (2 sata)
1 Procesi socijalne kontrole
2 Neformalna i formalna socijalna kontrola
3 Socijalna kontrola i društveni i kontekst devijantnosti
4 Društvene promjene i kriminalitet
5 Migracije stanovništva i devijantno ponašanje
6 Socijalna kontrola i devijantne uloge
III Sociološke teorijske perspektive u objašnjenju kriminaliteta - (1 sat)
1 Strukturalne teorije kriminaliteta i devijantnosti (teorija anomije teorija socijalne napetosti ekološka teorija supkulturne teorije)
2 Konfliktna perspektiva i kriminalitet (kriminalitet kao društvena prijetnja lijevi realizam radikalna objašnjenja kriminaliteta)
3 Teorija etiketiranja prema post-modernističkim objašnjenjima kriminaliteta
IV Sociološka istraživanja kriminaliteta i devijantnosti ndash (5 sata)
1 Sociološke metode istraživanja kriminaliteta
2 Kriminalitet moral i društvene vrijednosti
3 Kriminalitet moćnih (sociološki aspekti organiziranog kriminala i korupcije)
4 Zločini bez žrtava
5 Spol rod i kriminalitet
6 Dobne skupine i kriminalitet
V Praktični aspekti sociološka istraživanja kriminaliteta i njegova prevencija - (5 sati)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu aktivno sudjelovati u nastavi i zadovoljiti provjeru na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Haralambos M ndash Holborn M Zločin i devijantnost objavljeno u Sociologija Teme i perspektive Zagreb 2002 str 348-429
Clinard M - Meier R Sociology of Deviant Behavior 1998
Popis literature način polaganja ispita i modaliteti izvođenja nastave iz pojedinog predmeta podložni su izmjenama Nastavnik može izmijeniti ili dopuniti sadržaj predmeta uz prethodnu obavijest Vijeću
Osnovna izborna literatura
Traub S H - Craig B Theories of Deviance 5th ed Illinois 1999
Ulmer JT Sociology of Crime Law and Deviance Volume 2 2000
Downes D Understanding Deviance A Guide to the Sociology of Crime and Rule Breaking (Paperback) Oxford 2003
Melossi D Stato controllo sociale devianza teorie criminologiche e societagrave tra Europa e Stati Uniti Milano 2002
Coady T - Keefe MTerorizam i pravednost - moralni argumenti u opasnom svijetu Hrvatski Leskovac 2004
12
Naziv kolegija Fenomenologija suvremenog kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Izv prof dr sc Ksenija Butorac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Fenomenološka slika kriminala stalno se mijenja Svijet današnjice obilježava porast ukupnosti kažnjivih ponašanja i brojnost novih pojavnih oblika osobito teških kaznenih djela Kao novi i naročito opasni oblici kriminaliteta najčešće se smatraju organizirani kriminalitet terorizam gospodarski kriminalitet korupcija protuzakonita trgovina drogom oružjem ljudima ljudskim organima teški oblici nasilja Transnacionalni organizirani kriminal najveći je izazov međunarodnoj zajednici Prvi korak u suprotstavljanju pojavama suvremenog kriminaliteta je učenje o njegovim pojavnim oblicima o učestalosti brojnosti i rasprostranjenosti pojedinih kaznenih djela te načinu na koji se ostvaruju Približiti navedene spoznaje polaznicima ovog studija o fenomenologiji suvremenog kriminaliteta cilj je ovog kolegija
Sadržaj kolegija
1 Učenje o fenomenologiji kažnjivih ponašanja ndash (4 sata)
a) pojavni oblici opseg i struktura kriminaliteta
b) kriminalitet u Europi
c) kriminalitet u Hrvatskoj
2 Pojavni oblici nekih skupina kaznenih djela ndash (8 sati)
a) delikti nasilja ndash ubojstvo silovanje razbojništvo obiteljsko nasilje terorizam
b) organizirani kriminal
3 Fenomenologija kriminaliteta nekih skupina delinkvenata ndash (8 sati)
a) recidivisti
b) kriminalitet maloljetnika
c) kriminalitet žena
d) kriminalitet osoba s duševnim smetnjama
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Butorac K (2013) Vrijednost kriminalnih statistika kao temelj za mjerenje distribucije zločina u odnosu na tipologije počinitelja i žrtava nastavni materijal (skripta) (881 KB)
Butorac K (2013) Opća i posebna obilježja organiziranog kriminaliteta nastavni materijal (skripta) (141 KB)
Osnovna izborna literatura
Butorac K I Luketić (2012) Key Dimensions of Active Criminal Career Research ndash A Pilot Study of the Zagreb Prison Inmates International Scientific Conference Proceedings Security and Euroatlantic Perspectives of the Balcans ndash Police Science and Police Profession Ohrid 25-26052012
13
ButoracK Lj Mikšaj Todorović J Rinck (1999) Kriminalităt und Altersstrukturen Kriminalistik 53 (2) 95-98
Derenčinović D Getoš A M (2008) Uvod u kriminologiju s osnovama kaznenog prava Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb
Siegel L J (2011) Criminology The Core IV izdanje Cengage Learning Wadsworth US
Damjanović I K Butorac (2006) Politika suzbijanja kriminaliteta perspektive izvršenja kaznenopravnih sankcija Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 13 (2) 657-684
Grozdanić V Šelih A (2001) Žene i kazna zatvora Rijeka
Horvatić Ž (1998) Osnove kriminologije Zagreb 45- 122
Naziv kolegija Ljudska prava i kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Miomir Matulović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je predmeta bdquoLjudska prava i kriminalističko istraživanjeldquo izučiti domaće i međunarodne (europske) izvore o ljudskim pravima odnosno sustave njihove zaštite s obzirom na kriminalističko istraživanje Kriminalističko je istraživanje iscrpno regulirano domaćim i međunarodnim pravnim normama koje trebaju omogućiti uspješno razjašnjavanje (dokazivanje) kaznenih djela ali istovremeno i zaštiti temeljna prava i slobode građana Radnje kriminalističkog istraživanja te pravno dopušteni i određeni okviri djelovanja tijekom kriminalističkog istraživanja razmatraju se unutar konteksta pojedinih ljudskih prava Izučava se odnos između zahtjeva za učinkovitim postupanjem tijela kaznenog progona i poštivanja temeljnih prava i sloboda koje građani u tom postupanju trebaju uživati sa posebnim naglaskom na neprihvatljivosti povreda pravnih normi te temeljnih prava i sloboda građana
Sadržaj kolegija
I Narav ljudskih prava njihov povijesni razvoj i suvremena zaštita II Europska konvencija o ljudskim pravima uvod III Radnje kriminalističkog istraživanja unutar konteksta Europske konvencije o ljudskim pravima zabrana oduzimanja života te mučenja nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne pravo na slobodu i sigurnost pravo na pošteno suđenje pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života druga temeljna prava i slobode
Obveze studenata
Studentice su obvezni biti nazočni na nastavi i položiti ispit Ispit se sastoji od pisane zadaće
Obvezna literatura
Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kako je izmijenjena Protokolima br 11 i 14 s Protokolima br 1 4 6 7 12 i 13
Gomien Donna Kratak vodič kroz Europsku konvenciju o ljudskim pravima Zadar 2007 Uvod 1 2 3 8 9 poglavlje
Dopunska literatura
Colvin Madeleine i Cooper Jonathan (ur) Human Rights in the Investigation and Prosecution
14
of Crime Oxford 2009
Harris D J OBoyle M Warbrick C Law of the European Convention on Human Rights 2 izd Oxford 2009
Pavišić Berislav Komentar Zakona o kaznenom postupku Rijeka najnovije izdanje
Isti Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Naziv kolegija Politika suzbijanja kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Leo Cvitanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij treba omogućiti stjecanje a) općih i b) specijalističkih znanja ndash a) upoznavanje s glavnim sadržajima politike suzbijanja kriminaliteta kao znanstvene discipline te praktične djelatnosti (zakonodavne sudbene i izvršne vlasti) znanje o temeljnim problemima prevencije i suzbijanja kriminaliteta u suvremenom ljudskom društvu te mjestu i ulozi kaznenopravnog instrumentarija u modernom kriminalnopolitičkom sustavu opći svjetski i europski trendovi u modernoj politici suzbijanja kriminaliteta b) upoznavanje s načelima izgradnje modernog komplementarnog i konzistentnog sustava politike suzbijanja kriminaliteta posebno načela izgradnje suvremenog kaznenopravnog sustava upoznavanje s tzv alternativnim instrumentarijem politike suzbijanja kriminaliteta kao nerepresivne pravne ali i izvanpravne praktične djelatnosti s posebnim naglaskom na suvremenim sustavima nadzora Kolegij također treba pružiti uvid o mjestu suvremene politike suzbijanja kriminaliteta u modernom sustavu društvenih pravnih znanosti te napose kaznenopravnih odnosno kaznenih znanosti - kaznenim pravom kaznenim procesnim pravom kriminologijom i penologijom ndash sa svim implikacijama u pogledu problema u svezi profiliranja ove znanstvene discipline kao praktične djelatnosti
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (4 sata)
1 O nazivu bdquopolitika suzbijanja kriminalitetaldquo
2 Pojam politike suzbijanja kriminaliteta
3 Politika suzbijanja kriminaliteta u sustavu znanosti i njezin odnos s drugim znanostima (nepravnim nekaznenim kaznenim)
II Povijesni razvitak politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Uvodne napomene ndash problem periodizacije
2 Značajke društvene reakcije na zabranjena ponašanja u preddržavnom razdoblju
3 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta staroga vijeka i srednjega vijeka
4 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta novoga vijeka
5 Razvitak politike suzbijanja kriminaliteta u 20 stoljeću
III Temeljne značajke suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (4 sata)
1 Dvije orijentacije u suvremenoj politici suzbijanja kriminaliteta (represija i prevencija) te njihov odnos
15
2 Temeljna načela suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
a) Načelo pravne i socijalne države
b) Načelo ograničenja kaznenopravne prisile
c) Načelo zakonitosti
d) Načelo krivnje
e) Načelo individualizacije
f) Načelo pravednosti
g) Načelo humanosti
h) Načelo znanstvenosti
IV Kaznenopravne sankcije kao represivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Povijest i suvremenost kaznenopravnih sankcija
2 Pojam i bitne značajke suvremenih kaznenopravnih sankcija
3 Opća svrha suvremenih kaznenopravnih sankcija
4Vrste kaznenopravnih sankcija
a) Kazne i kažnjavanje
b) Mjere upozorenja sigurnosne mjere i odgojne mjere
5 Alternativne sankcije i nadzor
V Nerepresivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (2 sata)
1 Politika suzbijanja kriminaliteta kao nekaznena nerepresivna pravna i izvanpravna djelatnost
2 Depenalizacija dekriminalizacija i dejuridizacija suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
VI Globalizacija i međunarodni značaj suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (2 sata)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Horvatić Ž ndash Cvitanović LPolitika suzbijanja kriminaliteta Zagreb 1999
Horvatić ŽDjelovanje međunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala Zagreb 2002
Osnovna izborna literatura
Bavcon LjPreporuke za oblikovanje kriminalne politike objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 3 ndash 22
Cvitanović LSvrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu Zagreb 1999
Horvatić ŽKazneno materijalno pravo i njegova reforma u ostvarivanju politike suzbijanja kriminaliteta za vrijeme tranzicije objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 469 ndash 500
Horvatić ŽGlobalno suprotstavljanje kriminalu na prijelomu milenija objavljeno u Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 512001 (2) str 249 - 306
Horvatić ŽOstvarenje i zaštita vladavine prava u hrvatskom kaznenom pravu objavljeno u Zbornik Pravnog fakuleteta u Zagrebu 512002 (6) str 1195 - 1224
Horvatić Ž ndash Đurđević ZProgram Ujedinjenih naroda za sprečavanje kriminaliteta i kazneno pravosuđe Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 str 215 ndash 236
The United Nations and Crime Prevention Ujedninjeni narodi New York 1996
16
Crime and criminal justice in Europe Strasbourg Cedex Council of Europe Publishing 2000
Sadržaji na web stranicama
a) httpconventionscoeint (Konvencije Vijeća Europe)
b) wwwuncjinorg(United Nations Crime and Justice Information Network) itd
Naziv kolegija Međunarodna kaznenopravna suradnja
Ime nositelja kolegija Akademik Davor Krapac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Pravo međunarodne kaznenopravne pomoći neprestano se razvija u praktičnom i teoretskom smislu te u kaznenim predmetima sa elementima inozemnosti predstavlja nezaobilazno sredstvo uspješnog razjašnjavanja i vođenja kaznenih postupaka Značajnost horizontalne diferencijacije i specijalizacije ali i uspostava vertikalne kroz nastanak međunarodnih sudova ukazuje na dinamične promjene na ovom području Cilj kolegija je usmjeren na sustavni prikaz kako povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne suradnje tako i pojedinih pravnih instituta tijela i postupaka koji se u međunarodnoj suradnji između država javljaju Stjecanje znanja sa ovog pravnog područja preduvjet je uspješnog i samostalnog djelovanja na suzbijanju kriminaliteta te stjecanje znanja za uspješno postupanje
Sadržaj kolegija
Prvi dio Međunarodna kaznenopravna pomoć
I Pojam cilj i pravno uređenje međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Pojam i cilj
2 Pravno uređenje
3 Povijesni razvoj
4 Međunarodna kaznenopravna pomoć i drugi oblici međudržavne suradnje
II Međunarodni ugovori o pravnoj pomoći u kaznenim stvarima - (4 sata)
1 Mnogostrani ugovori
2 Dvostrani ugovori
III Načela međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Načelo prednosti
2 Načelo pružanja međunarodne kaznenopravne pomoći u najširem smislu
3 Načela o pružanju ili odbijanju međunarodne kaznenopravne pomoći
IV Izručenje - (4 sata)
1 Pojam
2 Pretpostavke
3 Postupci izručenja
4 Izručenje između članica Europske unije
17
V Mala međunarodna kaznenopravna pomoć - (4 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pretpostavke
3 Postupak
4 Kolizija stranih i domaćih procesnih formi i upotrebljivost rezultata stranih dokaznih radnji
5 Pojedine radnje male kaznenopravne pomoći
6 Oduzimanje predmeta i imovinske koristi stečene kaznenim djelom
VI Izvršenje strane kaznene presude - (2 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pravna priroda izvršenja kaznene presude
3 Ciljevi izvršenja strane kaznene presude
4 Pretpostavke za izvršenje
5 Postupak izvršenja strane kaznene presude
6 Učinak izvršenja strane kaznene presude
7 Izvršenje odluke o preuzimanju izvršenja strane kaznene presude
VII Ustupanje kaznenog progona ili postupka - (2 sata)
1 Pojam i pravna priroda ustupanja kaznenog progona
2 Ustupanje i pravila prostornog važenja kaznenog zakona
3 Pretpostavke za ustupanje i preuzimanje kaznenog progona
4 Postupak ustupanja i preuzimanja kaznenog progona
5 Pravni učinci zamolbe za ustupanje odnosno preuzimanje kaznenog progona
6 Izbjegavanje višestruke litispendencije
Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave izrada pisanih radova pismeni ispit
Obvezna literatura
Deflam M Policing World Society Historical Foundation of International Police Cooperation Oxford 2002
Krapac D Međunarodna kaznenopravna pomoć Zagreb 2006
Osnovna izborna literatura
Degan VĐ - Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005 (odabrana poglavlja)
Pavišić B Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Znanstveni članci te materijali sa savjetovanja na temu međunarodne kaznenopravne pomoći
Naziv kolegija Organizacija kriminalističkog istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Anton Dvoršek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
18
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren organizacijskim aspektima kriminalističkog istraživanja kao značajnom elementu (kriminalističke) strategije suzbijanja kriminaliteta Analizirani su različiti modeli (kriminalističke) policije i njihove implikacije za efikasnost kriminalističke istrage kako na operativnom tako i na globalnoj razini Poseban naglasak je na analizi nekih značajki (centralizacija decentralizacija specijalizacija rukovođenje jedinstvo uniformirane i kriminalističke policije) i identifikaciji slabosti i prednosti za adekvatnu organizaciju kriminalističkog istraživanja Organizacija kriminalističkog istraživanja se obrađuje i kao element kriminalističko strateškog rješavanja problema pa se tako ukazuje i na vezu sa strateškim planiranjem i strateškim (policijskim) menedžmentom Stjecanje navedenih znanja omogućuje polazniku najadekvatniji pristup organizaciji kriminalističkog istraživanja u konkretnim složenim slučajevima odnosno traženje boljih organizacijskih rješenja rada istražiteljske službe odnosno jedinice
Sadržaj kolegija
I Organizacija kriminalističkog istraživanja kao elementa kriminalističke strategije (6 sati)
1 Pojam i osnovni elementi kriminalističke strategije
2 Značajnije vrste kriminalističkih strategija
3 Bitni činioci za izradu kriminalističkih strategija Značaj kriminalističke analitike
II Organizacija kriminalističke istrage kao čimbenik efikasnosti kriminalističke
istrage (8 sati)
1 Organizacijski modeli (kriminalističke) policije u nekim europskim zemljama
2 Kriminalističko strateške implikacije modela (rukovođenja) jedinstvene policije
3 Kriminalističko strateške implikacije centralizacije decentralizacije i specijalizacije istražne (policijske) službe
4 Organizacija i planiranje istražnih radnji na različitim razinama službe a) počinitelj nije poznat b) počinitelj poznat (skupljanje dokaza)
III Kriminalističko strateško rješavanje problema (6 sati)
1 Sistemska osnova kriminalističko strateškog planiranja
2 Etape rješavanja problema
3 Elementi planiranja (operativna i strateška razina)
4 Tehnike traženja rješenja
5 Izrada strateških rješenja Uloga (strateškog) menadžmenta
6 Organizacijski aspekti istraživanja imovinskog i organiziranog kriminaliteta u strateškim dokumentima (godišnji plan rada i izvještaji o kriminalističkom istražnom radu)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi i izložiti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
Brisach CE - Ullmann R - Sasse G - Huumlbner E - Desch R Planung der Kriminalitaumltskontrolle Stuttgart 2001 str 205 ndash 265
Dvoršek A Kriminalistična strategija Ljubljana 2001 str 17-118
Ratcliffe J Intelligence Led-Policing Willan Publisching Portland Oregon 2008
Zirke J - Jansen HP - Finkel R Aufklaumlrung von Straftaten als strategische Aufgabe objavljeno u Kube E - Stoumlrzer HU - Timm KJ Kriminalistik Handbuch fuumlr Praxis und Wissenschaft Band
19
1 Stuttgart 1993 str 13 ndash 67
Osnovna izborna literatura
Bacer TE Intelligence Led- PolicingLooseleaf Flushing 2010
Eurojustice Public Prosecution Service Haag 1998
Goldsmith V - Mc Quire PG - Mollenkop JH - Ross TA Analysing Crime Paterns London 2000
Kniesel M - Kube E - Murck M Handbuch fuumlr Fuumlhrungskraumlfte der Polizei Luumlbeck 1996
Proctor T Creative Problem Solving for Managers London 2005
Sun Tzu Umeće ratovanja Global Book Novi Sad 2002
Naziv kolegija Međunarodna policijska suradnja
Ime nositelja kolegija Doc dr sc Eldan Mujanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren na sustavni prikaz povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne policijske suradnje te analizu njezinih oblika Svrha kolegija je da polaznici steknu nova te prošire postojeća znanja o međunarodnoj policijskoj suradnji i normativnom okviru koji uređuje njene institute sa naglaskom na usvajanje novih spoznaja koje se odnose na kriminalističke komponente funkcioniranja suradnje u praksi Na ovaj način se stečena znanja studenata situiraju u sasvim novi kontekst koji omogućava znatno šire shvaćanje uloge kriminalistike u ostvarenju kaznene vlasti izvan formalno demarkiranih granica suverenih država
Posebni ciljevi kolegija su
Izučavanje pojma međunarodne policijske suradnje i njezinog odnosa sa drugim srodnim disciplinama (međunarodno pravo policijsko pravo i kriminalistika) te analiza pravnog i institucionalnog okvira koji je uređuje na univerzalnom (Interpol) regionalnom (Europol Schengenski ugovori Selec) i bilateralnom nivou
Izučavanje inicijativa međunarodne policijske suradnje u odnosu na pojedine oblike (transnacionalnih) kaznenih djela (terorizam organizirani i visoko-tehnološki kriminalitet nezakonita trgovina opojnim drogama pranje novca i dr)
Analiza specifičnosti ostvarenja suradnje u predmetima kršenja međunarodnog (humanitarnog) prava
Izučavanje tradicionalnih (razmjena informacija potražna djelatnost zajednička edukacija) i suvremenih instituta međunarodne policijske suradnje (prekogranični nadzor i potjere zajednički istražni timovi posebne istražne tehnike zaštita svjedoka i žrtava) sa posebnim osvrtom na izučavanje njihovih kriminalističkih sadržaja i modaliteta funkcioniranja prilikom otkrivanja i dokazivanja pojedinih kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Pojam i oblici međunarodne policijske suradnje ndash (1 sat)
1 Pojam
20
2 Pravni izvori i načela
3 Povijesni razvoj
4 Pregled najznačajnijih instituta
II Institucionalna međunarodna policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Međunarodna organizacija kriminalističke policije (INTERPOL)
2 Regionalni institucionalni oblici (EUROPOL SECI)
III Dvostrana policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Pravna priroda policijske suradnje
2 Vrste ugovora
3 Sadržaj međunarodne policijske suradnje
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu
Obvezna literatura
Bellanova R- The ldquoPruumlm Processrdquo The Way Forward for EU Police Cooperation and Data Exchange (u Security Versus Justice Police and Judicial Cooperation in the European Union ur Guild E amp Geyer F) Aldershot Ashgate 2008 str 203-221
Degan VĐndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Mujanović E-Rizvo S- Uloga Interpola u provođenju postupaka izručenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava Kriminalističke teme 2010 str 135-154
Petrović B-Mujanović E-Deljkić I Pravni karakter policijske saradnje na području EU-novi trendovi regionalizacije Godišnjak pravnog fakulteta u Sarajevu 2011 str 271-299
Osnovna izborna literatura
Andreas P- Nadelmann E Policing the Globe Criminalisation and Crime Control in International Relations New York Oxford University Press 2006
Deflem M Policing World Society- Historical Foundations of International Police Cooperation New York Oxford University Press 2004
Fijanut C-Ouwerkerk J (ed)- The Future of Police and Judicial Cooperation in the European Union Martinus Nijhoff Publishers 2009
Joubert C - Bevers H Schengen investigated-A comparative Interpretation of the Schengen Provisions on International Police Cooperation in the Light of the European Convention on Human Rights Hague Kluwer Law International 1996
Lemieux F (ed) International Police Cooperation Emerging Issues Theory and Practice DevonWillan Publishing 2010
Ostali izvori konzultacija s nastavnikom
Naziv kolegija Tijela međunarodne kaznene sudbenosti
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
21
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij ima za cilj studentima dati pregled glavnih značajki organizacijskog materijalnog i postupovnog prava međunarodnih i tzv mješovitih kaznenih sudova te analizirati usklađenost hrvatskog pravnog sustava s obvezama koje hrvatska ima prema tim sudištima Nadalje razmatrat će se stupanj harmoniziranosti hrvatskog prava s međunarodnim kaznenim pravom koje se razvija kroz djelovanje međunarodnih sudišta Uz povijesni pregled pravnih i političkih okolnosti koje su dovele do nastanka međunarodnih sudova studijem u okviru kolegija analizom statuta i drugih pravnih akata međunarodnih i tzv mješovitih sudišta ukazat će se na zakonitosti razvoja segmenta međunarodnog kaznenog prava usmjerenog na kažnjavanje ratnih zločina Posebice izučavat će se pravo Međunarodnog kaznenog suda za biv Jugoslaviju (MKSJ) njegov rad i suradnja Republike Hrvatske s tim sudom Drugi važan segment kolegija bit će izučavanje prava Međunarodnog kaznenog suda (MKS) posebice tzv Rimskog statuta MKS U okviru navedenog općeg cilja posebno će se izučavati pojedini najvažniji segmenti materije S područja materijalnog međunarodnog kaznenog prava komparativno će se (pravo međunarodnih sudova hrvatsko i druga nacionalna prava) izučavati opći instituti a posebice načelo zakonitosti sustav sankcija krivnja zapovjedna odgovornost i doktrina zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodni zločini (genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti odnos međunarodnog humanitarnog i međunarodno kaznenog prava) Organizacijsko pravo međunarodnih sudova analizirat će se statički (organizacijska shema međunarodnih i tz mješovitih sudišta) te funkcionalno s aspekta primjerenosti organizacije ciljevima zbog kojih su ta sudišta osnovana
Sadržaj kolegija
I Povijesni razvoj međunarodnog kaznenog prava i međunarodnih sudova - (1 sat)
1 Pravne i političke okolnosti koje su kroz povijest doprinijele razvoju međunarodnih sudova
2 Suđenja nakon II svjetskog rata
3 Nastanak ad hoc međunarodnih kaznenih sudova
4 Nastanak stalnog Međunarodnog kaznenog suda
II Međunarodno kazneno materijalno pravo - (3 sata)
1 Izvori najvažniji međunarodni ugovori statuti međunarodnih sudova međunarodno
običajno pravo Odnos prema međunarodnom humanitarnom pravu
2Načela međunarodnog kaznenog prava s posebnim osvrtom na načelo zakonitosti
3 Osobna odgovornost krivnja zapovjedna odgovornost i zajednički zločinački pothvat u međunarodnom i nacionalnim pravima
4 Međunarodni zločini genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti
III Organizacijsko pravo međunarodnih i mješovitih kaznenih sudova - (5 sati)
1 Organizacijska struktura
2 Suci sudska vijeća način izbora sudaca
3 Tužitelji međunarodnih i mješovitih sudova Ovlasti tužitelja i njegov položaj u postupku
4 Tajništvo i ostale službe
5 Ocjena funkcionalnosti ustroja pojedinih sudišta
6 Odnos političkih tijela (Vijeće sigurnosti tijela država) na rad mješovitih i međunarodnih sudova
IV Postupovno pravo međunarodnih sudova - (5 sati)
1 Pokretanje postupka usporedba ad hoc sudova mješovitih sudova stalnog MKS i
22
nacionalnih sudova
2 Tijek postupka
3 Prava okrivljenika i međunarodni standardi zaštite ljudskih prava
4 Prava i obveze država prema međunarodnim sudištima
V Hrvatsko kazneno pravo i njegova harmonizacija s međunarodnim kaznenim
pravom - (1 sat)
1 Implementacijsko zakonodavstvo
2 Harmonizacija kaznenog materijalnog prava
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi referat i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Izborna literatura
Ambos K Novija praksa međunarodnih sudova u kaznenom procesnom pravu published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 61999 pp 955 - 1002
Bassiouni MC International Criminal Law Volumen I Crimes Transnational Publishers New York 1999
Degan V Đ ndash Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005
Josipović I Uhićenje i pritvor pred Međunarodnim kaznenim sudom published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 41997 pp 465 ndash 496
Krapac D Statut i pravila o postupku i dokazivanju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju s motrišta hrvatskoga kaznenog procesnog prava Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 pp 197 ndash 213
Pavišić B ndash Bubalović T Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2013
Relevantni propisi međunarodnog i domaćeg prava i web stranice prema uputi nositelja
Naziv kolegija Forenzička psihologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tajana Ljubin9
Status kolegija Izborni
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je da studenti prepoznaju razumiju i mogu primijeniti temeljne psihološke zakonitosti koje utječu na sve uključene u proces policijskih izvida istrage i dokazivanja djela Moći će razumjeti što sve utječe na točnost svjedočenja znati će osnovne psihološke principe intervjuiranja svjedoka i žrtava naučiti će principe ispravnog ponašanja prema žrtvi Moći će analizirati motive priznanja i ocijeniti vjerodostojnost priznanja poznavati će osnove na kojima se temelje metode za detekciju laži poznavat će načela za prepoznavanje laži razumjeti će
9 Nositelj predmeta je od 48 e-sjednice 26 VI 2014 doc dr sc Dražen Kovačević Popovača
23
psihološke mehanizme koji su u osnovi ponašanja osumnjičenika i kriminalističkog službenika Razumjeti će psihološke faktore koji utječu na sumnjičenje i presuđivanje
Sadržaj kolegija
I Područja forenzičke i kriminalističke psihologije ndash (2 sata)
1 Psihološki izvori pogrešaka u kriminalističkom i sudskom postupku
II Psihologija svjedočenja ndash (4 sata)
1 Psihički procesi na kojima se osniva svjedočenje
2 Glavni čimbenici koji utječu na točnost svjedočenja
3 Osnovni psihološki principi intervjuiranja osjetljivih svjedoka (djeca traumatizirane žrtve itd)
4 Osnovni principi kognitivnog intervjua Forenzičko-psihologijski aspekti postupanja sa žrtvama
III Teorijske osnove psihološke metode otkrivanja laži ndash (5 sati)
1 Ocjena vjerodostojnosti iskaza
2 Analiza neverbalnog ponašanja
3 Analiza fizioloških pokazatelja-poligraf
IV Teorijske osnove psihologije ispitivanja osumnjičenika i psihologije priznanja - (2 sata)
V Osnovne psihološke osobitosti počinitelja kaznenih djela i implikacije za kriminalističku obradu ndash (2 sata)
1 Nepravni aspekti sumnjičenja i presuđivanja
2 Područja psihologijskog vještačenja
Obveze studenata
Studenti su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Ajduković M Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku 1995 str 292-307
Gudjonsson GH The psychology of interrogations and confessions objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation Devon 2006 str 123 ndash 146
Hess A K - Weiner I B The Handbook of Forensic Psychology Chichester 1999 (odabrana poglavlja)
Kassin SM A critical appraisal of modern police interrogations objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation 2006 str 207 ndash 228
Ljubin T Prikupljanje obavijesti i ispitivanje osjetljivih i zastrašenih svjedoka objavljeno u Gluščić i sur Proceduralne mjere zaštite svjedoka Priručnik za obuku policije tužitelja i sudaca Strasbourg Vijeće Europe 2006 (u tisku)
Ljubin T Kriminalistička psihologija objavljeno u Pavišić B ndash Modly D ndash Veić P Kriminalistika 2006
Osnovna izborna literatura
Gudjonsson G The Psychology of Interrogations Confessions and Testimony Chichester 1992
Howitt D Forensic and criminal psychology London 2002
Milne R - Bull R Investigative interviewing Psychology and Practice Chichester 1999
24
Sporer SL - Malpass RS - Koenhken G Psychological Issues in Eyewitness Identification Mahwah New Yersey Lawrence Erlbaum Associates 1996
Vrij A Detecting lies and deceit The psychology of lying and the implications for professional practice Chichester 2000
Naziv kolegija Transnacionalna kaznena djela
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih značajki transnacionalnog kriminaliteta Posebno se izlaže Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta ukazuje na obilježja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta Izložen je sustavni pregled najvažnijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela
Sadržaj kolegija
I Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet
II Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)
1 Uvodne napomene i osnovni pojmovi
2 Zakonodavne mjere
3 Kazneni progon suđenje i sankcije
4 Mjere prema prihodu od kaznenog djela
5 Međunarodna suradnja
6 Jurisdikcija
7 Ekstradicija
8 Uzajamna pravna pomoć
9 Ostale odredbe
III Transacionalna kaznena djela trgovine i krijumčarenja ljudi nedozvoljene trgovine oružjem nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom u vezi s drogom pranja novca kompjuterskog kriminaliteta zagađivanja prirodne okoline protiv kulturnih dobara korupcije na štetu djece u vezi s bioetikom uzimanja talaca ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom u pomorskoj plovidbi u zračnom prometu (3 sata)
IV Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu i konzultacije te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Pavišić B Transnacionalno kazneno pravo Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi Skopje (vo čest na Nikola Matovski) 2011
25
Osnovna izborna literatura
Degan V Đndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Naziv kolegija Forenzička psihopatologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tanja Frančišković
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija Studentica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja njihovim uzrocima kliničkim slikama mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji neubrojivosti smanjenoj ubrojivosti opasnosti prisilnoj hospitalizaciji sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom
Sadržaj kolegija
I Osnovne spoznaje o pojmu značaju i razvitku forenzičke psihopatologije
II Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije
1 Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu
2 Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku
3 Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima
III Opća psihopatologija - svijest opažanje emocije volja pažnja psihomotorika pamćenje nagoni mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe
IV Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja
1 Poremećaji vezani uz alkohol droge i druge psihoaktivne tvari
2 Shizofrenija i agresivno ponašanje
3 Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje
4 Procjena rizika za agresivno ponašanje
V Praktični aspekti forenzičke psihopatologije ndash kazuistički prikazi u okviru vježbi
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
5
7 Vježbe
Popis literature način polaganja ispita i modaliteti izvođenja nastave iz pojedinog predmeta podložni su izmjenama Nastavnik može izmijeniti ili dopuniti sadržaj predmeta uz prethodnu obavijest Vijeću Voditelj se ovlašćuje pozvati voditelja vježbe i suvoditelja vježbe i to može priopćiti članovima Vijeća
VII Grafički prikaz Izvedbenog programa s brojem sati i brojem ECTS bodova
Naziv kolegija Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Obvezan
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 6
Broj sati po semestru 20
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom poredbenom prikazu temeljnih modela prethodnog postupka (istrage) u aktualnim kaznenim zakonodavstvima Težište je na organizacijskim i dinamičkim značajkama uređenja najvažnijih sustava istrage upoznavanju s normativnim uređenjem praksom i teorijskim pitanjima Osim uređenja položaja prava i dužnosti subjekata zatim tijeka istrage razmatra se uređenje pojedinih dokaznih radnji mjere postupovne prisile i drugi sadržaji Program obuhvaća najvažnije modele pravnih sustava (common law europsko - kontinentalno pravo latinsko- američko islamsko pravo) i detaljniji prikaz određenog sustava te osvrt na prethodni postupak u izvorima međunarodnog naddržavnog prava Posebna pozornost posvećena je odnosu ustroja i pojedinih radnji prema temeljnim jamstvima prava i sloboda u međunarodnim izvorima i ustavnim odredbama Stjecanje znanja o ustroju cjeline istrage u poredbenim razmjerima i modeliranju pojedinih istražnih radnji i drugih ustanova u suvremenim zakonskim sustavima značajno je za suvremenog istražitelja (i druge sudionike u istrazi) Polaznik na temelju novih spoznaja o pravnom uređenju pristupa konkretnim istražnim zadaćama čija je osnovna značajka zakonitost postupanja i bitno poboljšana kakvoća rezultata rada koja se mjeri upotrebljivošću pribavljenih spoznaja u glavnom stadiju postupka i jamstvom očuvanja temeljnih prava i sloboda osobe prema kojoj se postupa
Sadržaj kolegija
I Pojam istrage u poredbenom kaznenom pravu (5 sati)
1 Istraga u hrvatskom pravu
2 Odnos istrage i glavnog stadija kaznenog postupka
3 Istraga i pravo na pošteno suđenje
II Sustavi istrage u europskom kaznenom pravu (5 sati)
1 Tužiteljsko ispitivanje
2 Policijski izvidi
3 Sudska istraga
4 Mješoviti model
III Poredbeni pregled (10 sati)
1 Austrija
6
2 Bosna i Hercegovina
3 Engleska
4 Francuska
5 Italija
6 Njemačka
7 Ruska Federacija
8 Codigo modelo
9 Stalni međunarodni sud
10 Međunarodni kazneni tribunal za bivšu Jugoslaviju
IV Izvori u Europskoj Uniji (5 sati)
1Temeljna prava okrivljenika
2 Europski nalog o uhićenju
3 Europski dokazni nalog
4 Corpus juris
5 Lisabonski sporazum
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi pisani rad ili pripremiti usmeno izlaganje i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Pavišić B Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu Rijeka 2008
Osnovna izborna literatura
Codigo procesal penal modelo para IberoamericaZakonik o kaznenom postupku - model za Iberijsku AmerikuCodice processuale penale modello per lrsquoIberoamerica (red Pavišić B) Rijeka 2005 str 300 ndash 314
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Fairchild E ndash Dammer H Comparative Criminal Justice Systems 2nd Ed Wadsworth Belmont 2001
Pavišić B ndash Bertaccini D Le altre procedure penali Transizioni dei sistemi processuali penali Torino 2002 str XIII ndash LII
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Volumen 2 Rijeka 2004 str XI ndash LIII
Pavišić B Kazneni postupak u Republici Hrvatskoj pogled na reformu s posebnim osvrtom na predistražni postupak i istragu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22004 str 543 ndash 636
Pavišić B Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006 str 82 ndash 115
Pavišić B Pogled na prethodni postupak u europskom kaznenom postupku objavljeno u Savremeni kriminalitet ndash decenija posle smrti profesora Vodinelića Institut za pravne i društvene nauke Pravnog fakulteta u Kragujevcu Centar za krivično pravo Pravnog fakulteta u Kragujevcu Policijska akademija iz Beograda Viša škola unutrašnjih poslova Zemun 2004 str 457 ndash 489
Pradel J Rapport geacuteneacuteral au seacuteminaire international organiseacute au sein de lInstitut supeacuterieur international de sciences criminelles de Syracuse septembre 1982 sur laquo La phase preacuteparatoire du procegraves peacutenal en droit compareacute raquo RIDP 1982 str 11 i dr
7
Talijanski kazneni postupak (red Pavišić B) Rijeka 2002
Glede ostalih izvora ndash konzultacije
Naziv kolegija Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Obvezan
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 6
Broj sati po semestru 20
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s pojmom ulogom i zadacima heurističke i silogističke kriminalistike njenim temeljnim načelima institutima i subjektima koji se kroz usvojene mehanizme suprotstavljaju suvremenom kriminalitetu U tom smislu polaznici se osposobljavaju za praktičnu primjenu kriminalističkih metoda i sredstava u svakodnevnom radu kako u području otkrivanja tako i u području dokazivanja kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Kriminalističko istraživanje kao istraživanje i izlaganje ndash (3 sata)
1 Spoznajne funkcije u kriminalističkoj proceduri
2 Opis objašnjenje i predviđanje u kriminalističkoj proceduri
3 Gnoseologijska komponenta kriminalističke procedure
4 Kognitivna znanost i kriminalistička procedura
a) Kibernetika komunikacije i informacije u kriminalističkoj proceduri
b) Činjenica u kriminalističkoj proceduri
c) Dokaz u kriminalističkoj proceduri
d) Indiciji u kriminalističkoj proceduri
5 Spoznajni tijek kriminalističke procedure
6 Induktivne i deduktivne metode u kriminalistici
7 Holizam kriminalističke spoznaje
II Verzije u kriminalistici - (3 sata)
1 Uvjeti postavljanja verzija
2 Podjela verzija
3 Provjera verzija
4 Verzije i planiranje u kriminalistici
5 Planiranje na makro i mikro razini
6 Operativni modeli
7 Kriminalistička fenomenologija kao polazište planiranja kriminalističko planiranje kao zaštita od pogrešnih sudskih odluka
III Djelatnost sprječavanja kaznenih djela - (2 sata)
IV Taktika izvida kaznenih djela ndash (6 sati)
1 Početna saznanja o kaznenom djelu
2 Opći i posebni izvidi kaznenih djela
8
3 Potražna djelatnost i kriminalističke evidencije
4 Prikupljanje podataka o kaznenom djelu od strane posebnih subjekata
V Taktika istražnih radnji ndash (3 sata)
1 Pretrage
2 Privremeno oduzimanje predmeta
3 Ispitivanje okrivljenika
4 Ispitivanje svjedoka
5 Očevid rekonstrukcija i pokus
6 Prepoznavanje
7 Uzimanje otisaka prstiju i otisaka drugih dijelova tijela
VI Ekspertize u kaznenom postupku - (3 sata)
1 Vještačenje i stručna pomoć
VII Kriminalistička identifikacija ndash (5 sati)
1 Pojam i vrste identiteta
2 Postupovni smisao identiteta
3 Pregled metoda identifikacije osoba
VIII Kriminalistička traseologija ndash (5 sati)
1Pojam elementi i oblici tragova
2 Taktička klasifikacija tragova
3 Postupanje s tragovima
4 Taktička važnost odsutnosti tragova
5 Pregled traseologijskih i registracijskih metoda
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave izraditi seminarski rad i položiti ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika Prva knjiga 3 izd Golden marketing ndash Tehnička knjiga Zagreb 2006
Pavišić B Modly D Veić P Kriminalistika Knjiga druga Dušević amp Kršovnik Rijeka 2012
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 2 izd Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Grubiša M Činjenično stanje u krivičnom postupku 2 izd Zagreb 1980
Krivokapić V Kriminalistička taktika Beograd 2005
Kube E - Storzer HU - Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
Lee C H Materijalni tragovi Zagreb 1998
Maver D Kriminalistika Ljubljana 2004
Osterburg JW - Ward RH Criminal Investigation 3 Ed Cincinnati Ohio USA 2000
Swanson R C - Chamelin N C ndash Territo L Criminal Investigation 8 Ed Boston USA 2003
9
Naziv kolegija Sudsko medicinske ekspertize
Ime nositelja kolegija Dr sc Miran Čoklo
Status kolegija Obvezan
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 6
Broj sati po semestrutrimestru 20
Ciljevi kolegija
Kolegij je zamišljen kao konkretna pomoć pravnom sustavu u onom dijelu koji se odnosi na što profesionalniji odnos prema izricanju sankcija za najteža kaznena djela uvažavajući i inzistirajući pri tome na materijalnim dokazima koji su isključivo rezultat sudsko-medicinskih ekspertiza u istrazi Osim nužnih osnovnih teorijskih spoznaja iz područja sudske medicine usmjerene na sudsko-medicinske ekspertize u istrazi polaznici će biti upoznati i s konkretnim sudsko-medicinskim radnjama u istrazi s naglaskom na forenzičku obdukciju te slučajevima iz svakodnevne domaće i međunarodne prakse Program obuhvaća najvažnije spoznaje iz područja tanatologije forenzičke traumatologije vještačenja tjelesnih ozljeda i kaznene odgovornosti liječnika Glavni cilj kolegija je pružiti polaznicima uvid u važnost i neizostavnost sudsko-medicinskih radnji u kvalitetnoj istrazi te forenzičke obdukcije kao jedinog načina preciznog i ispravnog utvrđivanja neposrednog uzroka smrti i zadobivenih ozljeda kod preminulih Time bi polaznici po završetku kolegija bili osposobljeni na kvalitetan i svrsishodan način razumjeti i koristiti rad sudskog-medicinara u istrazi
Sadržaj kolegija
I Tanatologija
1 Definicija smrti i pojavni oblici
2 Znakovi smrti postmortalne promjene
3 Orijentacijsko određivanje vremena smrti
II Forenzička traumatologija
1 Mehaničke ozljede nespecifične i specifične
2 Asfiktične ozljede
3 Utapanje
4 Fizikalne ozljede
5 Prometni traumatizam
6 Samoubojstvo i ubojstvo
III Vještačenje tjelesnih ozljeda
1 Obvezna medicinska dokumentacija
2 Stručna medicinska terminologija pri opisivanju ozljeda
3 Ocjena težine tjelesne ozljede
4 Uzročno-posljedična povezanost utvrđenih ozljeda s događajem
IV Kaznena odgovornost liječnika
1 Nepružanje medicinske pomoći
2 Nesavjesno liječenje
V Vježbe (8 sati)
1 Očevid
10
2 Identifikacija
3 Vanjski pregled mrtvog tijela
4 Forenzička obdukcija
5 Prikaz slučajeva iz prakse
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Zečević D ndash Škavić J i suradnici Osnove sudske medicine za pravnike Zagreb 1996
Osnovna izborna literatura
Di Maio DJ - Di Maio VJM Forensic Pathology 2 izd Boca Raton 2001
Lee H ndash Labriola J Povratak na mjesto zločina Zagreb 2002
Modly D Objašnjenje trileme - ubojstvo samoubojstvo nesretni slučaj Zagreb 1999
Saukko P ndash Knight B Knightrsquos Forensic Pathology 3 izd London 2004
Siegel J ndash Saukko P ndash Knupfer G Encyclopedia of Forensic Sciences London 2004
Zečević D i dr Sudska medicina i deontologija 4 izd Zagreb 2004
Naziv kolegija Sociologija kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Boris Banovac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Glavni cilj kolegija je upoznati studente sa sociološkim objašnjenjima kriminaliteta i devijantnosti u kontekstu mehanizama formalne i neformalne društvene regulacije preventivnog djelovanja i socijalne kontrole Polaznici studija upoznati će se s glavnim teorijskim perspektivama u objašnjenju kriminaliteta koje su razvijene u okviru sociološkog pristupa kao i sa sociološkim istraživanjima kriminaliteta i devijantnosti u nas i u svijetu Težište kolegija je na istraživačkom pristupu i praktičnim aspektima ove pojave Poseban cilj se sastoji u upoznavanju polaznika studija sa značenjem koje imaju istraživanja i poznavanje društvenih čimbenika i kulturnog konteksta kriminaliteta i devijantnosti za preventivno djelovanje posebno u uvjetima globalizacije i bdquokasne modernizacijeldquo U sklopu problematike socioloških istraživanja kriminaliteta posebna pozornost bit će upućena problemima metodologije istraživanja s ciljem usvajanja temeljnih znanja o metodama takvih istraživanja
Sadržaj kolegija
I Sociološka konceptualizacija kriminaliteta i devijantnosti ndash problemi definiranja ndash (2 sata)
1 Statističke definicije
2 Apsolutističke definicije
3 Reaktivističke definicije
4 Normativne definicije
11
5 Kriminalitet i devijantnost
II Socijalna kontrola i devijantno ponašanje ndash (2 sata)
1 Procesi socijalne kontrole
2 Neformalna i formalna socijalna kontrola
3 Socijalna kontrola i društveni i kontekst devijantnosti
4 Društvene promjene i kriminalitet
5 Migracije stanovništva i devijantno ponašanje
6 Socijalna kontrola i devijantne uloge
III Sociološke teorijske perspektive u objašnjenju kriminaliteta - (1 sat)
1 Strukturalne teorije kriminaliteta i devijantnosti (teorija anomije teorija socijalne napetosti ekološka teorija supkulturne teorije)
2 Konfliktna perspektiva i kriminalitet (kriminalitet kao društvena prijetnja lijevi realizam radikalna objašnjenja kriminaliteta)
3 Teorija etiketiranja prema post-modernističkim objašnjenjima kriminaliteta
IV Sociološka istraživanja kriminaliteta i devijantnosti ndash (5 sata)
1 Sociološke metode istraživanja kriminaliteta
2 Kriminalitet moral i društvene vrijednosti
3 Kriminalitet moćnih (sociološki aspekti organiziranog kriminala i korupcije)
4 Zločini bez žrtava
5 Spol rod i kriminalitet
6 Dobne skupine i kriminalitet
V Praktični aspekti sociološka istraživanja kriminaliteta i njegova prevencija - (5 sati)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu aktivno sudjelovati u nastavi i zadovoljiti provjeru na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Haralambos M ndash Holborn M Zločin i devijantnost objavljeno u Sociologija Teme i perspektive Zagreb 2002 str 348-429
Clinard M - Meier R Sociology of Deviant Behavior 1998
Popis literature način polaganja ispita i modaliteti izvođenja nastave iz pojedinog predmeta podložni su izmjenama Nastavnik može izmijeniti ili dopuniti sadržaj predmeta uz prethodnu obavijest Vijeću
Osnovna izborna literatura
Traub S H - Craig B Theories of Deviance 5th ed Illinois 1999
Ulmer JT Sociology of Crime Law and Deviance Volume 2 2000
Downes D Understanding Deviance A Guide to the Sociology of Crime and Rule Breaking (Paperback) Oxford 2003
Melossi D Stato controllo sociale devianza teorie criminologiche e societagrave tra Europa e Stati Uniti Milano 2002
Coady T - Keefe MTerorizam i pravednost - moralni argumenti u opasnom svijetu Hrvatski Leskovac 2004
12
Naziv kolegija Fenomenologija suvremenog kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Izv prof dr sc Ksenija Butorac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Fenomenološka slika kriminala stalno se mijenja Svijet današnjice obilježava porast ukupnosti kažnjivih ponašanja i brojnost novih pojavnih oblika osobito teških kaznenih djela Kao novi i naročito opasni oblici kriminaliteta najčešće se smatraju organizirani kriminalitet terorizam gospodarski kriminalitet korupcija protuzakonita trgovina drogom oružjem ljudima ljudskim organima teški oblici nasilja Transnacionalni organizirani kriminal najveći je izazov međunarodnoj zajednici Prvi korak u suprotstavljanju pojavama suvremenog kriminaliteta je učenje o njegovim pojavnim oblicima o učestalosti brojnosti i rasprostranjenosti pojedinih kaznenih djela te načinu na koji se ostvaruju Približiti navedene spoznaje polaznicima ovog studija o fenomenologiji suvremenog kriminaliteta cilj je ovog kolegija
Sadržaj kolegija
1 Učenje o fenomenologiji kažnjivih ponašanja ndash (4 sata)
a) pojavni oblici opseg i struktura kriminaliteta
b) kriminalitet u Europi
c) kriminalitet u Hrvatskoj
2 Pojavni oblici nekih skupina kaznenih djela ndash (8 sati)
a) delikti nasilja ndash ubojstvo silovanje razbojništvo obiteljsko nasilje terorizam
b) organizirani kriminal
3 Fenomenologija kriminaliteta nekih skupina delinkvenata ndash (8 sati)
a) recidivisti
b) kriminalitet maloljetnika
c) kriminalitet žena
d) kriminalitet osoba s duševnim smetnjama
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Butorac K (2013) Vrijednost kriminalnih statistika kao temelj za mjerenje distribucije zločina u odnosu na tipologije počinitelja i žrtava nastavni materijal (skripta) (881 KB)
Butorac K (2013) Opća i posebna obilježja organiziranog kriminaliteta nastavni materijal (skripta) (141 KB)
Osnovna izborna literatura
Butorac K I Luketić (2012) Key Dimensions of Active Criminal Career Research ndash A Pilot Study of the Zagreb Prison Inmates International Scientific Conference Proceedings Security and Euroatlantic Perspectives of the Balcans ndash Police Science and Police Profession Ohrid 25-26052012
13
ButoracK Lj Mikšaj Todorović J Rinck (1999) Kriminalităt und Altersstrukturen Kriminalistik 53 (2) 95-98
Derenčinović D Getoš A M (2008) Uvod u kriminologiju s osnovama kaznenog prava Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb
Siegel L J (2011) Criminology The Core IV izdanje Cengage Learning Wadsworth US
Damjanović I K Butorac (2006) Politika suzbijanja kriminaliteta perspektive izvršenja kaznenopravnih sankcija Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 13 (2) 657-684
Grozdanić V Šelih A (2001) Žene i kazna zatvora Rijeka
Horvatić Ž (1998) Osnove kriminologije Zagreb 45- 122
Naziv kolegija Ljudska prava i kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Miomir Matulović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je predmeta bdquoLjudska prava i kriminalističko istraživanjeldquo izučiti domaće i međunarodne (europske) izvore o ljudskim pravima odnosno sustave njihove zaštite s obzirom na kriminalističko istraživanje Kriminalističko je istraživanje iscrpno regulirano domaćim i međunarodnim pravnim normama koje trebaju omogućiti uspješno razjašnjavanje (dokazivanje) kaznenih djela ali istovremeno i zaštiti temeljna prava i slobode građana Radnje kriminalističkog istraživanja te pravno dopušteni i određeni okviri djelovanja tijekom kriminalističkog istraživanja razmatraju se unutar konteksta pojedinih ljudskih prava Izučava se odnos između zahtjeva za učinkovitim postupanjem tijela kaznenog progona i poštivanja temeljnih prava i sloboda koje građani u tom postupanju trebaju uživati sa posebnim naglaskom na neprihvatljivosti povreda pravnih normi te temeljnih prava i sloboda građana
Sadržaj kolegija
I Narav ljudskih prava njihov povijesni razvoj i suvremena zaštita II Europska konvencija o ljudskim pravima uvod III Radnje kriminalističkog istraživanja unutar konteksta Europske konvencije o ljudskim pravima zabrana oduzimanja života te mučenja nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne pravo na slobodu i sigurnost pravo na pošteno suđenje pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života druga temeljna prava i slobode
Obveze studenata
Studentice su obvezni biti nazočni na nastavi i položiti ispit Ispit se sastoji od pisane zadaće
Obvezna literatura
Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kako je izmijenjena Protokolima br 11 i 14 s Protokolima br 1 4 6 7 12 i 13
Gomien Donna Kratak vodič kroz Europsku konvenciju o ljudskim pravima Zadar 2007 Uvod 1 2 3 8 9 poglavlje
Dopunska literatura
Colvin Madeleine i Cooper Jonathan (ur) Human Rights in the Investigation and Prosecution
14
of Crime Oxford 2009
Harris D J OBoyle M Warbrick C Law of the European Convention on Human Rights 2 izd Oxford 2009
Pavišić Berislav Komentar Zakona o kaznenom postupku Rijeka najnovije izdanje
Isti Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Naziv kolegija Politika suzbijanja kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Leo Cvitanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij treba omogućiti stjecanje a) općih i b) specijalističkih znanja ndash a) upoznavanje s glavnim sadržajima politike suzbijanja kriminaliteta kao znanstvene discipline te praktične djelatnosti (zakonodavne sudbene i izvršne vlasti) znanje o temeljnim problemima prevencije i suzbijanja kriminaliteta u suvremenom ljudskom društvu te mjestu i ulozi kaznenopravnog instrumentarija u modernom kriminalnopolitičkom sustavu opći svjetski i europski trendovi u modernoj politici suzbijanja kriminaliteta b) upoznavanje s načelima izgradnje modernog komplementarnog i konzistentnog sustava politike suzbijanja kriminaliteta posebno načela izgradnje suvremenog kaznenopravnog sustava upoznavanje s tzv alternativnim instrumentarijem politike suzbijanja kriminaliteta kao nerepresivne pravne ali i izvanpravne praktične djelatnosti s posebnim naglaskom na suvremenim sustavima nadzora Kolegij također treba pružiti uvid o mjestu suvremene politike suzbijanja kriminaliteta u modernom sustavu društvenih pravnih znanosti te napose kaznenopravnih odnosno kaznenih znanosti - kaznenim pravom kaznenim procesnim pravom kriminologijom i penologijom ndash sa svim implikacijama u pogledu problema u svezi profiliranja ove znanstvene discipline kao praktične djelatnosti
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (4 sata)
1 O nazivu bdquopolitika suzbijanja kriminalitetaldquo
2 Pojam politike suzbijanja kriminaliteta
3 Politika suzbijanja kriminaliteta u sustavu znanosti i njezin odnos s drugim znanostima (nepravnim nekaznenim kaznenim)
II Povijesni razvitak politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Uvodne napomene ndash problem periodizacije
2 Značajke društvene reakcije na zabranjena ponašanja u preddržavnom razdoblju
3 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta staroga vijeka i srednjega vijeka
4 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta novoga vijeka
5 Razvitak politike suzbijanja kriminaliteta u 20 stoljeću
III Temeljne značajke suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (4 sata)
1 Dvije orijentacije u suvremenoj politici suzbijanja kriminaliteta (represija i prevencija) te njihov odnos
15
2 Temeljna načela suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
a) Načelo pravne i socijalne države
b) Načelo ograničenja kaznenopravne prisile
c) Načelo zakonitosti
d) Načelo krivnje
e) Načelo individualizacije
f) Načelo pravednosti
g) Načelo humanosti
h) Načelo znanstvenosti
IV Kaznenopravne sankcije kao represivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Povijest i suvremenost kaznenopravnih sankcija
2 Pojam i bitne značajke suvremenih kaznenopravnih sankcija
3 Opća svrha suvremenih kaznenopravnih sankcija
4Vrste kaznenopravnih sankcija
a) Kazne i kažnjavanje
b) Mjere upozorenja sigurnosne mjere i odgojne mjere
5 Alternativne sankcije i nadzor
V Nerepresivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (2 sata)
1 Politika suzbijanja kriminaliteta kao nekaznena nerepresivna pravna i izvanpravna djelatnost
2 Depenalizacija dekriminalizacija i dejuridizacija suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
VI Globalizacija i međunarodni značaj suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (2 sata)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Horvatić Ž ndash Cvitanović LPolitika suzbijanja kriminaliteta Zagreb 1999
Horvatić ŽDjelovanje međunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala Zagreb 2002
Osnovna izborna literatura
Bavcon LjPreporuke za oblikovanje kriminalne politike objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 3 ndash 22
Cvitanović LSvrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu Zagreb 1999
Horvatić ŽKazneno materijalno pravo i njegova reforma u ostvarivanju politike suzbijanja kriminaliteta za vrijeme tranzicije objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 469 ndash 500
Horvatić ŽGlobalno suprotstavljanje kriminalu na prijelomu milenija objavljeno u Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 512001 (2) str 249 - 306
Horvatić ŽOstvarenje i zaštita vladavine prava u hrvatskom kaznenom pravu objavljeno u Zbornik Pravnog fakuleteta u Zagrebu 512002 (6) str 1195 - 1224
Horvatić Ž ndash Đurđević ZProgram Ujedinjenih naroda za sprečavanje kriminaliteta i kazneno pravosuđe Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 str 215 ndash 236
The United Nations and Crime Prevention Ujedninjeni narodi New York 1996
16
Crime and criminal justice in Europe Strasbourg Cedex Council of Europe Publishing 2000
Sadržaji na web stranicama
a) httpconventionscoeint (Konvencije Vijeća Europe)
b) wwwuncjinorg(United Nations Crime and Justice Information Network) itd
Naziv kolegija Međunarodna kaznenopravna suradnja
Ime nositelja kolegija Akademik Davor Krapac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Pravo međunarodne kaznenopravne pomoći neprestano se razvija u praktičnom i teoretskom smislu te u kaznenim predmetima sa elementima inozemnosti predstavlja nezaobilazno sredstvo uspješnog razjašnjavanja i vođenja kaznenih postupaka Značajnost horizontalne diferencijacije i specijalizacije ali i uspostava vertikalne kroz nastanak međunarodnih sudova ukazuje na dinamične promjene na ovom području Cilj kolegija je usmjeren na sustavni prikaz kako povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne suradnje tako i pojedinih pravnih instituta tijela i postupaka koji se u međunarodnoj suradnji između država javljaju Stjecanje znanja sa ovog pravnog područja preduvjet je uspješnog i samostalnog djelovanja na suzbijanju kriminaliteta te stjecanje znanja za uspješno postupanje
Sadržaj kolegija
Prvi dio Međunarodna kaznenopravna pomoć
I Pojam cilj i pravno uređenje međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Pojam i cilj
2 Pravno uređenje
3 Povijesni razvoj
4 Međunarodna kaznenopravna pomoć i drugi oblici međudržavne suradnje
II Međunarodni ugovori o pravnoj pomoći u kaznenim stvarima - (4 sata)
1 Mnogostrani ugovori
2 Dvostrani ugovori
III Načela međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Načelo prednosti
2 Načelo pružanja međunarodne kaznenopravne pomoći u najširem smislu
3 Načela o pružanju ili odbijanju međunarodne kaznenopravne pomoći
IV Izručenje - (4 sata)
1 Pojam
2 Pretpostavke
3 Postupci izručenja
4 Izručenje između članica Europske unije
17
V Mala međunarodna kaznenopravna pomoć - (4 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pretpostavke
3 Postupak
4 Kolizija stranih i domaćih procesnih formi i upotrebljivost rezultata stranih dokaznih radnji
5 Pojedine radnje male kaznenopravne pomoći
6 Oduzimanje predmeta i imovinske koristi stečene kaznenim djelom
VI Izvršenje strane kaznene presude - (2 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pravna priroda izvršenja kaznene presude
3 Ciljevi izvršenja strane kaznene presude
4 Pretpostavke za izvršenje
5 Postupak izvršenja strane kaznene presude
6 Učinak izvršenja strane kaznene presude
7 Izvršenje odluke o preuzimanju izvršenja strane kaznene presude
VII Ustupanje kaznenog progona ili postupka - (2 sata)
1 Pojam i pravna priroda ustupanja kaznenog progona
2 Ustupanje i pravila prostornog važenja kaznenog zakona
3 Pretpostavke za ustupanje i preuzimanje kaznenog progona
4 Postupak ustupanja i preuzimanja kaznenog progona
5 Pravni učinci zamolbe za ustupanje odnosno preuzimanje kaznenog progona
6 Izbjegavanje višestruke litispendencije
Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave izrada pisanih radova pismeni ispit
Obvezna literatura
Deflam M Policing World Society Historical Foundation of International Police Cooperation Oxford 2002
Krapac D Međunarodna kaznenopravna pomoć Zagreb 2006
Osnovna izborna literatura
Degan VĐ - Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005 (odabrana poglavlja)
Pavišić B Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Znanstveni članci te materijali sa savjetovanja na temu međunarodne kaznenopravne pomoći
Naziv kolegija Organizacija kriminalističkog istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Anton Dvoršek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
18
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren organizacijskim aspektima kriminalističkog istraživanja kao značajnom elementu (kriminalističke) strategije suzbijanja kriminaliteta Analizirani su različiti modeli (kriminalističke) policije i njihove implikacije za efikasnost kriminalističke istrage kako na operativnom tako i na globalnoj razini Poseban naglasak je na analizi nekih značajki (centralizacija decentralizacija specijalizacija rukovođenje jedinstvo uniformirane i kriminalističke policije) i identifikaciji slabosti i prednosti za adekvatnu organizaciju kriminalističkog istraživanja Organizacija kriminalističkog istraživanja se obrađuje i kao element kriminalističko strateškog rješavanja problema pa se tako ukazuje i na vezu sa strateškim planiranjem i strateškim (policijskim) menedžmentom Stjecanje navedenih znanja omogućuje polazniku najadekvatniji pristup organizaciji kriminalističkog istraživanja u konkretnim složenim slučajevima odnosno traženje boljih organizacijskih rješenja rada istražiteljske službe odnosno jedinice
Sadržaj kolegija
I Organizacija kriminalističkog istraživanja kao elementa kriminalističke strategije (6 sati)
1 Pojam i osnovni elementi kriminalističke strategije
2 Značajnije vrste kriminalističkih strategija
3 Bitni činioci za izradu kriminalističkih strategija Značaj kriminalističke analitike
II Organizacija kriminalističke istrage kao čimbenik efikasnosti kriminalističke
istrage (8 sati)
1 Organizacijski modeli (kriminalističke) policije u nekim europskim zemljama
2 Kriminalističko strateške implikacije modela (rukovođenja) jedinstvene policije
3 Kriminalističko strateške implikacije centralizacije decentralizacije i specijalizacije istražne (policijske) službe
4 Organizacija i planiranje istražnih radnji na različitim razinama službe a) počinitelj nije poznat b) počinitelj poznat (skupljanje dokaza)
III Kriminalističko strateško rješavanje problema (6 sati)
1 Sistemska osnova kriminalističko strateškog planiranja
2 Etape rješavanja problema
3 Elementi planiranja (operativna i strateška razina)
4 Tehnike traženja rješenja
5 Izrada strateških rješenja Uloga (strateškog) menadžmenta
6 Organizacijski aspekti istraživanja imovinskog i organiziranog kriminaliteta u strateškim dokumentima (godišnji plan rada i izvještaji o kriminalističkom istražnom radu)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi i izložiti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
Brisach CE - Ullmann R - Sasse G - Huumlbner E - Desch R Planung der Kriminalitaumltskontrolle Stuttgart 2001 str 205 ndash 265
Dvoršek A Kriminalistična strategija Ljubljana 2001 str 17-118
Ratcliffe J Intelligence Led-Policing Willan Publisching Portland Oregon 2008
Zirke J - Jansen HP - Finkel R Aufklaumlrung von Straftaten als strategische Aufgabe objavljeno u Kube E - Stoumlrzer HU - Timm KJ Kriminalistik Handbuch fuumlr Praxis und Wissenschaft Band
19
1 Stuttgart 1993 str 13 ndash 67
Osnovna izborna literatura
Bacer TE Intelligence Led- PolicingLooseleaf Flushing 2010
Eurojustice Public Prosecution Service Haag 1998
Goldsmith V - Mc Quire PG - Mollenkop JH - Ross TA Analysing Crime Paterns London 2000
Kniesel M - Kube E - Murck M Handbuch fuumlr Fuumlhrungskraumlfte der Polizei Luumlbeck 1996
Proctor T Creative Problem Solving for Managers London 2005
Sun Tzu Umeće ratovanja Global Book Novi Sad 2002
Naziv kolegija Međunarodna policijska suradnja
Ime nositelja kolegija Doc dr sc Eldan Mujanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren na sustavni prikaz povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne policijske suradnje te analizu njezinih oblika Svrha kolegija je da polaznici steknu nova te prošire postojeća znanja o međunarodnoj policijskoj suradnji i normativnom okviru koji uređuje njene institute sa naglaskom na usvajanje novih spoznaja koje se odnose na kriminalističke komponente funkcioniranja suradnje u praksi Na ovaj način se stečena znanja studenata situiraju u sasvim novi kontekst koji omogućava znatno šire shvaćanje uloge kriminalistike u ostvarenju kaznene vlasti izvan formalno demarkiranih granica suverenih država
Posebni ciljevi kolegija su
Izučavanje pojma međunarodne policijske suradnje i njezinog odnosa sa drugim srodnim disciplinama (međunarodno pravo policijsko pravo i kriminalistika) te analiza pravnog i institucionalnog okvira koji je uređuje na univerzalnom (Interpol) regionalnom (Europol Schengenski ugovori Selec) i bilateralnom nivou
Izučavanje inicijativa međunarodne policijske suradnje u odnosu na pojedine oblike (transnacionalnih) kaznenih djela (terorizam organizirani i visoko-tehnološki kriminalitet nezakonita trgovina opojnim drogama pranje novca i dr)
Analiza specifičnosti ostvarenja suradnje u predmetima kršenja međunarodnog (humanitarnog) prava
Izučavanje tradicionalnih (razmjena informacija potražna djelatnost zajednička edukacija) i suvremenih instituta međunarodne policijske suradnje (prekogranični nadzor i potjere zajednički istražni timovi posebne istražne tehnike zaštita svjedoka i žrtava) sa posebnim osvrtom na izučavanje njihovih kriminalističkih sadržaja i modaliteta funkcioniranja prilikom otkrivanja i dokazivanja pojedinih kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Pojam i oblici međunarodne policijske suradnje ndash (1 sat)
1 Pojam
20
2 Pravni izvori i načela
3 Povijesni razvoj
4 Pregled najznačajnijih instituta
II Institucionalna međunarodna policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Međunarodna organizacija kriminalističke policije (INTERPOL)
2 Regionalni institucionalni oblici (EUROPOL SECI)
III Dvostrana policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Pravna priroda policijske suradnje
2 Vrste ugovora
3 Sadržaj međunarodne policijske suradnje
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu
Obvezna literatura
Bellanova R- The ldquoPruumlm Processrdquo The Way Forward for EU Police Cooperation and Data Exchange (u Security Versus Justice Police and Judicial Cooperation in the European Union ur Guild E amp Geyer F) Aldershot Ashgate 2008 str 203-221
Degan VĐndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Mujanović E-Rizvo S- Uloga Interpola u provođenju postupaka izručenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava Kriminalističke teme 2010 str 135-154
Petrović B-Mujanović E-Deljkić I Pravni karakter policijske saradnje na području EU-novi trendovi regionalizacije Godišnjak pravnog fakulteta u Sarajevu 2011 str 271-299
Osnovna izborna literatura
Andreas P- Nadelmann E Policing the Globe Criminalisation and Crime Control in International Relations New York Oxford University Press 2006
Deflem M Policing World Society- Historical Foundations of International Police Cooperation New York Oxford University Press 2004
Fijanut C-Ouwerkerk J (ed)- The Future of Police and Judicial Cooperation in the European Union Martinus Nijhoff Publishers 2009
Joubert C - Bevers H Schengen investigated-A comparative Interpretation of the Schengen Provisions on International Police Cooperation in the Light of the European Convention on Human Rights Hague Kluwer Law International 1996
Lemieux F (ed) International Police Cooperation Emerging Issues Theory and Practice DevonWillan Publishing 2010
Ostali izvori konzultacija s nastavnikom
Naziv kolegija Tijela međunarodne kaznene sudbenosti
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
21
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij ima za cilj studentima dati pregled glavnih značajki organizacijskog materijalnog i postupovnog prava međunarodnih i tzv mješovitih kaznenih sudova te analizirati usklađenost hrvatskog pravnog sustava s obvezama koje hrvatska ima prema tim sudištima Nadalje razmatrat će se stupanj harmoniziranosti hrvatskog prava s međunarodnim kaznenim pravom koje se razvija kroz djelovanje međunarodnih sudišta Uz povijesni pregled pravnih i političkih okolnosti koje su dovele do nastanka međunarodnih sudova studijem u okviru kolegija analizom statuta i drugih pravnih akata međunarodnih i tzv mješovitih sudišta ukazat će se na zakonitosti razvoja segmenta međunarodnog kaznenog prava usmjerenog na kažnjavanje ratnih zločina Posebice izučavat će se pravo Međunarodnog kaznenog suda za biv Jugoslaviju (MKSJ) njegov rad i suradnja Republike Hrvatske s tim sudom Drugi važan segment kolegija bit će izučavanje prava Međunarodnog kaznenog suda (MKS) posebice tzv Rimskog statuta MKS U okviru navedenog općeg cilja posebno će se izučavati pojedini najvažniji segmenti materije S područja materijalnog međunarodnog kaznenog prava komparativno će se (pravo međunarodnih sudova hrvatsko i druga nacionalna prava) izučavati opći instituti a posebice načelo zakonitosti sustav sankcija krivnja zapovjedna odgovornost i doktrina zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodni zločini (genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti odnos međunarodnog humanitarnog i međunarodno kaznenog prava) Organizacijsko pravo međunarodnih sudova analizirat će se statički (organizacijska shema međunarodnih i tz mješovitih sudišta) te funkcionalno s aspekta primjerenosti organizacije ciljevima zbog kojih su ta sudišta osnovana
Sadržaj kolegija
I Povijesni razvoj međunarodnog kaznenog prava i međunarodnih sudova - (1 sat)
1 Pravne i političke okolnosti koje su kroz povijest doprinijele razvoju međunarodnih sudova
2 Suđenja nakon II svjetskog rata
3 Nastanak ad hoc međunarodnih kaznenih sudova
4 Nastanak stalnog Međunarodnog kaznenog suda
II Međunarodno kazneno materijalno pravo - (3 sata)
1 Izvori najvažniji međunarodni ugovori statuti međunarodnih sudova međunarodno
običajno pravo Odnos prema međunarodnom humanitarnom pravu
2Načela međunarodnog kaznenog prava s posebnim osvrtom na načelo zakonitosti
3 Osobna odgovornost krivnja zapovjedna odgovornost i zajednički zločinački pothvat u međunarodnom i nacionalnim pravima
4 Međunarodni zločini genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti
III Organizacijsko pravo međunarodnih i mješovitih kaznenih sudova - (5 sati)
1 Organizacijska struktura
2 Suci sudska vijeća način izbora sudaca
3 Tužitelji međunarodnih i mješovitih sudova Ovlasti tužitelja i njegov položaj u postupku
4 Tajništvo i ostale službe
5 Ocjena funkcionalnosti ustroja pojedinih sudišta
6 Odnos političkih tijela (Vijeće sigurnosti tijela država) na rad mješovitih i međunarodnih sudova
IV Postupovno pravo međunarodnih sudova - (5 sati)
1 Pokretanje postupka usporedba ad hoc sudova mješovitih sudova stalnog MKS i
22
nacionalnih sudova
2 Tijek postupka
3 Prava okrivljenika i međunarodni standardi zaštite ljudskih prava
4 Prava i obveze država prema međunarodnim sudištima
V Hrvatsko kazneno pravo i njegova harmonizacija s međunarodnim kaznenim
pravom - (1 sat)
1 Implementacijsko zakonodavstvo
2 Harmonizacija kaznenog materijalnog prava
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi referat i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Izborna literatura
Ambos K Novija praksa međunarodnih sudova u kaznenom procesnom pravu published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 61999 pp 955 - 1002
Bassiouni MC International Criminal Law Volumen I Crimes Transnational Publishers New York 1999
Degan V Đ ndash Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005
Josipović I Uhićenje i pritvor pred Međunarodnim kaznenim sudom published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 41997 pp 465 ndash 496
Krapac D Statut i pravila o postupku i dokazivanju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju s motrišta hrvatskoga kaznenog procesnog prava Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 pp 197 ndash 213
Pavišić B ndash Bubalović T Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2013
Relevantni propisi međunarodnog i domaćeg prava i web stranice prema uputi nositelja
Naziv kolegija Forenzička psihologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tajana Ljubin9
Status kolegija Izborni
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je da studenti prepoznaju razumiju i mogu primijeniti temeljne psihološke zakonitosti koje utječu na sve uključene u proces policijskih izvida istrage i dokazivanja djela Moći će razumjeti što sve utječe na točnost svjedočenja znati će osnovne psihološke principe intervjuiranja svjedoka i žrtava naučiti će principe ispravnog ponašanja prema žrtvi Moći će analizirati motive priznanja i ocijeniti vjerodostojnost priznanja poznavati će osnove na kojima se temelje metode za detekciju laži poznavat će načela za prepoznavanje laži razumjeti će
9 Nositelj predmeta je od 48 e-sjednice 26 VI 2014 doc dr sc Dražen Kovačević Popovača
23
psihološke mehanizme koji su u osnovi ponašanja osumnjičenika i kriminalističkog službenika Razumjeti će psihološke faktore koji utječu na sumnjičenje i presuđivanje
Sadržaj kolegija
I Područja forenzičke i kriminalističke psihologije ndash (2 sata)
1 Psihološki izvori pogrešaka u kriminalističkom i sudskom postupku
II Psihologija svjedočenja ndash (4 sata)
1 Psihički procesi na kojima se osniva svjedočenje
2 Glavni čimbenici koji utječu na točnost svjedočenja
3 Osnovni psihološki principi intervjuiranja osjetljivih svjedoka (djeca traumatizirane žrtve itd)
4 Osnovni principi kognitivnog intervjua Forenzičko-psihologijski aspekti postupanja sa žrtvama
III Teorijske osnove psihološke metode otkrivanja laži ndash (5 sati)
1 Ocjena vjerodostojnosti iskaza
2 Analiza neverbalnog ponašanja
3 Analiza fizioloških pokazatelja-poligraf
IV Teorijske osnove psihologije ispitivanja osumnjičenika i psihologije priznanja - (2 sata)
V Osnovne psihološke osobitosti počinitelja kaznenih djela i implikacije za kriminalističku obradu ndash (2 sata)
1 Nepravni aspekti sumnjičenja i presuđivanja
2 Područja psihologijskog vještačenja
Obveze studenata
Studenti su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Ajduković M Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku 1995 str 292-307
Gudjonsson GH The psychology of interrogations and confessions objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation Devon 2006 str 123 ndash 146
Hess A K - Weiner I B The Handbook of Forensic Psychology Chichester 1999 (odabrana poglavlja)
Kassin SM A critical appraisal of modern police interrogations objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation 2006 str 207 ndash 228
Ljubin T Prikupljanje obavijesti i ispitivanje osjetljivih i zastrašenih svjedoka objavljeno u Gluščić i sur Proceduralne mjere zaštite svjedoka Priručnik za obuku policije tužitelja i sudaca Strasbourg Vijeće Europe 2006 (u tisku)
Ljubin T Kriminalistička psihologija objavljeno u Pavišić B ndash Modly D ndash Veić P Kriminalistika 2006
Osnovna izborna literatura
Gudjonsson G The Psychology of Interrogations Confessions and Testimony Chichester 1992
Howitt D Forensic and criminal psychology London 2002
Milne R - Bull R Investigative interviewing Psychology and Practice Chichester 1999
24
Sporer SL - Malpass RS - Koenhken G Psychological Issues in Eyewitness Identification Mahwah New Yersey Lawrence Erlbaum Associates 1996
Vrij A Detecting lies and deceit The psychology of lying and the implications for professional practice Chichester 2000
Naziv kolegija Transnacionalna kaznena djela
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih značajki transnacionalnog kriminaliteta Posebno se izlaže Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta ukazuje na obilježja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta Izložen je sustavni pregled najvažnijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela
Sadržaj kolegija
I Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet
II Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)
1 Uvodne napomene i osnovni pojmovi
2 Zakonodavne mjere
3 Kazneni progon suđenje i sankcije
4 Mjere prema prihodu od kaznenog djela
5 Međunarodna suradnja
6 Jurisdikcija
7 Ekstradicija
8 Uzajamna pravna pomoć
9 Ostale odredbe
III Transacionalna kaznena djela trgovine i krijumčarenja ljudi nedozvoljene trgovine oružjem nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom u vezi s drogom pranja novca kompjuterskog kriminaliteta zagađivanja prirodne okoline protiv kulturnih dobara korupcije na štetu djece u vezi s bioetikom uzimanja talaca ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom u pomorskoj plovidbi u zračnom prometu (3 sata)
IV Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu i konzultacije te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Pavišić B Transnacionalno kazneno pravo Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi Skopje (vo čest na Nikola Matovski) 2011
25
Osnovna izborna literatura
Degan V Đndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Naziv kolegija Forenzička psihopatologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tanja Frančišković
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija Studentica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja njihovim uzrocima kliničkim slikama mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji neubrojivosti smanjenoj ubrojivosti opasnosti prisilnoj hospitalizaciji sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom
Sadržaj kolegija
I Osnovne spoznaje o pojmu značaju i razvitku forenzičke psihopatologije
II Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije
1 Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu
2 Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku
3 Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima
III Opća psihopatologija - svijest opažanje emocije volja pažnja psihomotorika pamćenje nagoni mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe
IV Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja
1 Poremećaji vezani uz alkohol droge i druge psihoaktivne tvari
2 Shizofrenija i agresivno ponašanje
3 Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje
4 Procjena rizika za agresivno ponašanje
V Praktični aspekti forenzičke psihopatologije ndash kazuistički prikazi u okviru vježbi
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
6
2 Bosna i Hercegovina
3 Engleska
4 Francuska
5 Italija
6 Njemačka
7 Ruska Federacija
8 Codigo modelo
9 Stalni međunarodni sud
10 Međunarodni kazneni tribunal za bivšu Jugoslaviju
IV Izvori u Europskoj Uniji (5 sati)
1Temeljna prava okrivljenika
2 Europski nalog o uhićenju
3 Europski dokazni nalog
4 Corpus juris
5 Lisabonski sporazum
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi pisani rad ili pripremiti usmeno izlaganje i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Pavišić B Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu Rijeka 2008
Osnovna izborna literatura
Codigo procesal penal modelo para IberoamericaZakonik o kaznenom postupku - model za Iberijsku AmerikuCodice processuale penale modello per lrsquoIberoamerica (red Pavišić B) Rijeka 2005 str 300 ndash 314
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Fairchild E ndash Dammer H Comparative Criminal Justice Systems 2nd Ed Wadsworth Belmont 2001
Pavišić B ndash Bertaccini D Le altre procedure penali Transizioni dei sistemi processuali penali Torino 2002 str XIII ndash LII
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Volumen 2 Rijeka 2004 str XI ndash LIII
Pavišić B Kazneni postupak u Republici Hrvatskoj pogled na reformu s posebnim osvrtom na predistražni postupak i istragu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22004 str 543 ndash 636
Pavišić B Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006 str 82 ndash 115
Pavišić B Pogled na prethodni postupak u europskom kaznenom postupku objavljeno u Savremeni kriminalitet ndash decenija posle smrti profesora Vodinelića Institut za pravne i društvene nauke Pravnog fakulteta u Kragujevcu Centar za krivično pravo Pravnog fakulteta u Kragujevcu Policijska akademija iz Beograda Viša škola unutrašnjih poslova Zemun 2004 str 457 ndash 489
Pradel J Rapport geacuteneacuteral au seacuteminaire international organiseacute au sein de lInstitut supeacuterieur international de sciences criminelles de Syracuse septembre 1982 sur laquo La phase preacuteparatoire du procegraves peacutenal en droit compareacute raquo RIDP 1982 str 11 i dr
7
Talijanski kazneni postupak (red Pavišić B) Rijeka 2002
Glede ostalih izvora ndash konzultacije
Naziv kolegija Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Obvezan
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 6
Broj sati po semestru 20
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s pojmom ulogom i zadacima heurističke i silogističke kriminalistike njenim temeljnim načelima institutima i subjektima koji se kroz usvojene mehanizme suprotstavljaju suvremenom kriminalitetu U tom smislu polaznici se osposobljavaju za praktičnu primjenu kriminalističkih metoda i sredstava u svakodnevnom radu kako u području otkrivanja tako i u području dokazivanja kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Kriminalističko istraživanje kao istraživanje i izlaganje ndash (3 sata)
1 Spoznajne funkcije u kriminalističkoj proceduri
2 Opis objašnjenje i predviđanje u kriminalističkoj proceduri
3 Gnoseologijska komponenta kriminalističke procedure
4 Kognitivna znanost i kriminalistička procedura
a) Kibernetika komunikacije i informacije u kriminalističkoj proceduri
b) Činjenica u kriminalističkoj proceduri
c) Dokaz u kriminalističkoj proceduri
d) Indiciji u kriminalističkoj proceduri
5 Spoznajni tijek kriminalističke procedure
6 Induktivne i deduktivne metode u kriminalistici
7 Holizam kriminalističke spoznaje
II Verzije u kriminalistici - (3 sata)
1 Uvjeti postavljanja verzija
2 Podjela verzija
3 Provjera verzija
4 Verzije i planiranje u kriminalistici
5 Planiranje na makro i mikro razini
6 Operativni modeli
7 Kriminalistička fenomenologija kao polazište planiranja kriminalističko planiranje kao zaštita od pogrešnih sudskih odluka
III Djelatnost sprječavanja kaznenih djela - (2 sata)
IV Taktika izvida kaznenih djela ndash (6 sati)
1 Početna saznanja o kaznenom djelu
2 Opći i posebni izvidi kaznenih djela
8
3 Potražna djelatnost i kriminalističke evidencije
4 Prikupljanje podataka o kaznenom djelu od strane posebnih subjekata
V Taktika istražnih radnji ndash (3 sata)
1 Pretrage
2 Privremeno oduzimanje predmeta
3 Ispitivanje okrivljenika
4 Ispitivanje svjedoka
5 Očevid rekonstrukcija i pokus
6 Prepoznavanje
7 Uzimanje otisaka prstiju i otisaka drugih dijelova tijela
VI Ekspertize u kaznenom postupku - (3 sata)
1 Vještačenje i stručna pomoć
VII Kriminalistička identifikacija ndash (5 sati)
1 Pojam i vrste identiteta
2 Postupovni smisao identiteta
3 Pregled metoda identifikacije osoba
VIII Kriminalistička traseologija ndash (5 sati)
1Pojam elementi i oblici tragova
2 Taktička klasifikacija tragova
3 Postupanje s tragovima
4 Taktička važnost odsutnosti tragova
5 Pregled traseologijskih i registracijskih metoda
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave izraditi seminarski rad i položiti ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika Prva knjiga 3 izd Golden marketing ndash Tehnička knjiga Zagreb 2006
Pavišić B Modly D Veić P Kriminalistika Knjiga druga Dušević amp Kršovnik Rijeka 2012
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 2 izd Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Grubiša M Činjenično stanje u krivičnom postupku 2 izd Zagreb 1980
Krivokapić V Kriminalistička taktika Beograd 2005
Kube E - Storzer HU - Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
Lee C H Materijalni tragovi Zagreb 1998
Maver D Kriminalistika Ljubljana 2004
Osterburg JW - Ward RH Criminal Investigation 3 Ed Cincinnati Ohio USA 2000
Swanson R C - Chamelin N C ndash Territo L Criminal Investigation 8 Ed Boston USA 2003
9
Naziv kolegija Sudsko medicinske ekspertize
Ime nositelja kolegija Dr sc Miran Čoklo
Status kolegija Obvezan
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 6
Broj sati po semestrutrimestru 20
Ciljevi kolegija
Kolegij je zamišljen kao konkretna pomoć pravnom sustavu u onom dijelu koji se odnosi na što profesionalniji odnos prema izricanju sankcija za najteža kaznena djela uvažavajući i inzistirajući pri tome na materijalnim dokazima koji su isključivo rezultat sudsko-medicinskih ekspertiza u istrazi Osim nužnih osnovnih teorijskih spoznaja iz područja sudske medicine usmjerene na sudsko-medicinske ekspertize u istrazi polaznici će biti upoznati i s konkretnim sudsko-medicinskim radnjama u istrazi s naglaskom na forenzičku obdukciju te slučajevima iz svakodnevne domaće i međunarodne prakse Program obuhvaća najvažnije spoznaje iz područja tanatologije forenzičke traumatologije vještačenja tjelesnih ozljeda i kaznene odgovornosti liječnika Glavni cilj kolegija je pružiti polaznicima uvid u važnost i neizostavnost sudsko-medicinskih radnji u kvalitetnoj istrazi te forenzičke obdukcije kao jedinog načina preciznog i ispravnog utvrđivanja neposrednog uzroka smrti i zadobivenih ozljeda kod preminulih Time bi polaznici po završetku kolegija bili osposobljeni na kvalitetan i svrsishodan način razumjeti i koristiti rad sudskog-medicinara u istrazi
Sadržaj kolegija
I Tanatologija
1 Definicija smrti i pojavni oblici
2 Znakovi smrti postmortalne promjene
3 Orijentacijsko određivanje vremena smrti
II Forenzička traumatologija
1 Mehaničke ozljede nespecifične i specifične
2 Asfiktične ozljede
3 Utapanje
4 Fizikalne ozljede
5 Prometni traumatizam
6 Samoubojstvo i ubojstvo
III Vještačenje tjelesnih ozljeda
1 Obvezna medicinska dokumentacija
2 Stručna medicinska terminologija pri opisivanju ozljeda
3 Ocjena težine tjelesne ozljede
4 Uzročno-posljedična povezanost utvrđenih ozljeda s događajem
IV Kaznena odgovornost liječnika
1 Nepružanje medicinske pomoći
2 Nesavjesno liječenje
V Vježbe (8 sati)
1 Očevid
10
2 Identifikacija
3 Vanjski pregled mrtvog tijela
4 Forenzička obdukcija
5 Prikaz slučajeva iz prakse
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Zečević D ndash Škavić J i suradnici Osnove sudske medicine za pravnike Zagreb 1996
Osnovna izborna literatura
Di Maio DJ - Di Maio VJM Forensic Pathology 2 izd Boca Raton 2001
Lee H ndash Labriola J Povratak na mjesto zločina Zagreb 2002
Modly D Objašnjenje trileme - ubojstvo samoubojstvo nesretni slučaj Zagreb 1999
Saukko P ndash Knight B Knightrsquos Forensic Pathology 3 izd London 2004
Siegel J ndash Saukko P ndash Knupfer G Encyclopedia of Forensic Sciences London 2004
Zečević D i dr Sudska medicina i deontologija 4 izd Zagreb 2004
Naziv kolegija Sociologija kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Boris Banovac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Glavni cilj kolegija je upoznati studente sa sociološkim objašnjenjima kriminaliteta i devijantnosti u kontekstu mehanizama formalne i neformalne društvene regulacije preventivnog djelovanja i socijalne kontrole Polaznici studija upoznati će se s glavnim teorijskim perspektivama u objašnjenju kriminaliteta koje su razvijene u okviru sociološkog pristupa kao i sa sociološkim istraživanjima kriminaliteta i devijantnosti u nas i u svijetu Težište kolegija je na istraživačkom pristupu i praktičnim aspektima ove pojave Poseban cilj se sastoji u upoznavanju polaznika studija sa značenjem koje imaju istraživanja i poznavanje društvenih čimbenika i kulturnog konteksta kriminaliteta i devijantnosti za preventivno djelovanje posebno u uvjetima globalizacije i bdquokasne modernizacijeldquo U sklopu problematike socioloških istraživanja kriminaliteta posebna pozornost bit će upućena problemima metodologije istraživanja s ciljem usvajanja temeljnih znanja o metodama takvih istraživanja
Sadržaj kolegija
I Sociološka konceptualizacija kriminaliteta i devijantnosti ndash problemi definiranja ndash (2 sata)
1 Statističke definicije
2 Apsolutističke definicije
3 Reaktivističke definicije
4 Normativne definicije
11
5 Kriminalitet i devijantnost
II Socijalna kontrola i devijantno ponašanje ndash (2 sata)
1 Procesi socijalne kontrole
2 Neformalna i formalna socijalna kontrola
3 Socijalna kontrola i društveni i kontekst devijantnosti
4 Društvene promjene i kriminalitet
5 Migracije stanovništva i devijantno ponašanje
6 Socijalna kontrola i devijantne uloge
III Sociološke teorijske perspektive u objašnjenju kriminaliteta - (1 sat)
1 Strukturalne teorije kriminaliteta i devijantnosti (teorija anomije teorija socijalne napetosti ekološka teorija supkulturne teorije)
2 Konfliktna perspektiva i kriminalitet (kriminalitet kao društvena prijetnja lijevi realizam radikalna objašnjenja kriminaliteta)
3 Teorija etiketiranja prema post-modernističkim objašnjenjima kriminaliteta
IV Sociološka istraživanja kriminaliteta i devijantnosti ndash (5 sata)
1 Sociološke metode istraživanja kriminaliteta
2 Kriminalitet moral i društvene vrijednosti
3 Kriminalitet moćnih (sociološki aspekti organiziranog kriminala i korupcije)
4 Zločini bez žrtava
5 Spol rod i kriminalitet
6 Dobne skupine i kriminalitet
V Praktični aspekti sociološka istraživanja kriminaliteta i njegova prevencija - (5 sati)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu aktivno sudjelovati u nastavi i zadovoljiti provjeru na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Haralambos M ndash Holborn M Zločin i devijantnost objavljeno u Sociologija Teme i perspektive Zagreb 2002 str 348-429
Clinard M - Meier R Sociology of Deviant Behavior 1998
Popis literature način polaganja ispita i modaliteti izvođenja nastave iz pojedinog predmeta podložni su izmjenama Nastavnik može izmijeniti ili dopuniti sadržaj predmeta uz prethodnu obavijest Vijeću
Osnovna izborna literatura
Traub S H - Craig B Theories of Deviance 5th ed Illinois 1999
Ulmer JT Sociology of Crime Law and Deviance Volume 2 2000
Downes D Understanding Deviance A Guide to the Sociology of Crime and Rule Breaking (Paperback) Oxford 2003
Melossi D Stato controllo sociale devianza teorie criminologiche e societagrave tra Europa e Stati Uniti Milano 2002
Coady T - Keefe MTerorizam i pravednost - moralni argumenti u opasnom svijetu Hrvatski Leskovac 2004
12
Naziv kolegija Fenomenologija suvremenog kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Izv prof dr sc Ksenija Butorac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Fenomenološka slika kriminala stalno se mijenja Svijet današnjice obilježava porast ukupnosti kažnjivih ponašanja i brojnost novih pojavnih oblika osobito teških kaznenih djela Kao novi i naročito opasni oblici kriminaliteta najčešće se smatraju organizirani kriminalitet terorizam gospodarski kriminalitet korupcija protuzakonita trgovina drogom oružjem ljudima ljudskim organima teški oblici nasilja Transnacionalni organizirani kriminal najveći je izazov međunarodnoj zajednici Prvi korak u suprotstavljanju pojavama suvremenog kriminaliteta je učenje o njegovim pojavnim oblicima o učestalosti brojnosti i rasprostranjenosti pojedinih kaznenih djela te načinu na koji se ostvaruju Približiti navedene spoznaje polaznicima ovog studija o fenomenologiji suvremenog kriminaliteta cilj je ovog kolegija
Sadržaj kolegija
1 Učenje o fenomenologiji kažnjivih ponašanja ndash (4 sata)
a) pojavni oblici opseg i struktura kriminaliteta
b) kriminalitet u Europi
c) kriminalitet u Hrvatskoj
2 Pojavni oblici nekih skupina kaznenih djela ndash (8 sati)
a) delikti nasilja ndash ubojstvo silovanje razbojništvo obiteljsko nasilje terorizam
b) organizirani kriminal
3 Fenomenologija kriminaliteta nekih skupina delinkvenata ndash (8 sati)
a) recidivisti
b) kriminalitet maloljetnika
c) kriminalitet žena
d) kriminalitet osoba s duševnim smetnjama
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Butorac K (2013) Vrijednost kriminalnih statistika kao temelj za mjerenje distribucije zločina u odnosu na tipologije počinitelja i žrtava nastavni materijal (skripta) (881 KB)
Butorac K (2013) Opća i posebna obilježja organiziranog kriminaliteta nastavni materijal (skripta) (141 KB)
Osnovna izborna literatura
Butorac K I Luketić (2012) Key Dimensions of Active Criminal Career Research ndash A Pilot Study of the Zagreb Prison Inmates International Scientific Conference Proceedings Security and Euroatlantic Perspectives of the Balcans ndash Police Science and Police Profession Ohrid 25-26052012
13
ButoracK Lj Mikšaj Todorović J Rinck (1999) Kriminalităt und Altersstrukturen Kriminalistik 53 (2) 95-98
Derenčinović D Getoš A M (2008) Uvod u kriminologiju s osnovama kaznenog prava Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb
Siegel L J (2011) Criminology The Core IV izdanje Cengage Learning Wadsworth US
Damjanović I K Butorac (2006) Politika suzbijanja kriminaliteta perspektive izvršenja kaznenopravnih sankcija Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 13 (2) 657-684
Grozdanić V Šelih A (2001) Žene i kazna zatvora Rijeka
Horvatić Ž (1998) Osnove kriminologije Zagreb 45- 122
Naziv kolegija Ljudska prava i kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Miomir Matulović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je predmeta bdquoLjudska prava i kriminalističko istraživanjeldquo izučiti domaće i međunarodne (europske) izvore o ljudskim pravima odnosno sustave njihove zaštite s obzirom na kriminalističko istraživanje Kriminalističko je istraživanje iscrpno regulirano domaćim i međunarodnim pravnim normama koje trebaju omogućiti uspješno razjašnjavanje (dokazivanje) kaznenih djela ali istovremeno i zaštiti temeljna prava i slobode građana Radnje kriminalističkog istraživanja te pravno dopušteni i određeni okviri djelovanja tijekom kriminalističkog istraživanja razmatraju se unutar konteksta pojedinih ljudskih prava Izučava se odnos između zahtjeva za učinkovitim postupanjem tijela kaznenog progona i poštivanja temeljnih prava i sloboda koje građani u tom postupanju trebaju uživati sa posebnim naglaskom na neprihvatljivosti povreda pravnih normi te temeljnih prava i sloboda građana
Sadržaj kolegija
I Narav ljudskih prava njihov povijesni razvoj i suvremena zaštita II Europska konvencija o ljudskim pravima uvod III Radnje kriminalističkog istraživanja unutar konteksta Europske konvencije o ljudskim pravima zabrana oduzimanja života te mučenja nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne pravo na slobodu i sigurnost pravo na pošteno suđenje pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života druga temeljna prava i slobode
Obveze studenata
Studentice su obvezni biti nazočni na nastavi i položiti ispit Ispit se sastoji od pisane zadaće
Obvezna literatura
Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kako je izmijenjena Protokolima br 11 i 14 s Protokolima br 1 4 6 7 12 i 13
Gomien Donna Kratak vodič kroz Europsku konvenciju o ljudskim pravima Zadar 2007 Uvod 1 2 3 8 9 poglavlje
Dopunska literatura
Colvin Madeleine i Cooper Jonathan (ur) Human Rights in the Investigation and Prosecution
14
of Crime Oxford 2009
Harris D J OBoyle M Warbrick C Law of the European Convention on Human Rights 2 izd Oxford 2009
Pavišić Berislav Komentar Zakona o kaznenom postupku Rijeka najnovije izdanje
Isti Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Naziv kolegija Politika suzbijanja kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Leo Cvitanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij treba omogućiti stjecanje a) općih i b) specijalističkih znanja ndash a) upoznavanje s glavnim sadržajima politike suzbijanja kriminaliteta kao znanstvene discipline te praktične djelatnosti (zakonodavne sudbene i izvršne vlasti) znanje o temeljnim problemima prevencije i suzbijanja kriminaliteta u suvremenom ljudskom društvu te mjestu i ulozi kaznenopravnog instrumentarija u modernom kriminalnopolitičkom sustavu opći svjetski i europski trendovi u modernoj politici suzbijanja kriminaliteta b) upoznavanje s načelima izgradnje modernog komplementarnog i konzistentnog sustava politike suzbijanja kriminaliteta posebno načela izgradnje suvremenog kaznenopravnog sustava upoznavanje s tzv alternativnim instrumentarijem politike suzbijanja kriminaliteta kao nerepresivne pravne ali i izvanpravne praktične djelatnosti s posebnim naglaskom na suvremenim sustavima nadzora Kolegij također treba pružiti uvid o mjestu suvremene politike suzbijanja kriminaliteta u modernom sustavu društvenih pravnih znanosti te napose kaznenopravnih odnosno kaznenih znanosti - kaznenim pravom kaznenim procesnim pravom kriminologijom i penologijom ndash sa svim implikacijama u pogledu problema u svezi profiliranja ove znanstvene discipline kao praktične djelatnosti
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (4 sata)
1 O nazivu bdquopolitika suzbijanja kriminalitetaldquo
2 Pojam politike suzbijanja kriminaliteta
3 Politika suzbijanja kriminaliteta u sustavu znanosti i njezin odnos s drugim znanostima (nepravnim nekaznenim kaznenim)
II Povijesni razvitak politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Uvodne napomene ndash problem periodizacije
2 Značajke društvene reakcije na zabranjena ponašanja u preddržavnom razdoblju
3 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta staroga vijeka i srednjega vijeka
4 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta novoga vijeka
5 Razvitak politike suzbijanja kriminaliteta u 20 stoljeću
III Temeljne značajke suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (4 sata)
1 Dvije orijentacije u suvremenoj politici suzbijanja kriminaliteta (represija i prevencija) te njihov odnos
15
2 Temeljna načela suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
a) Načelo pravne i socijalne države
b) Načelo ograničenja kaznenopravne prisile
c) Načelo zakonitosti
d) Načelo krivnje
e) Načelo individualizacije
f) Načelo pravednosti
g) Načelo humanosti
h) Načelo znanstvenosti
IV Kaznenopravne sankcije kao represivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Povijest i suvremenost kaznenopravnih sankcija
2 Pojam i bitne značajke suvremenih kaznenopravnih sankcija
3 Opća svrha suvremenih kaznenopravnih sankcija
4Vrste kaznenopravnih sankcija
a) Kazne i kažnjavanje
b) Mjere upozorenja sigurnosne mjere i odgojne mjere
5 Alternativne sankcije i nadzor
V Nerepresivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (2 sata)
1 Politika suzbijanja kriminaliteta kao nekaznena nerepresivna pravna i izvanpravna djelatnost
2 Depenalizacija dekriminalizacija i dejuridizacija suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
VI Globalizacija i međunarodni značaj suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (2 sata)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Horvatić Ž ndash Cvitanović LPolitika suzbijanja kriminaliteta Zagreb 1999
Horvatić ŽDjelovanje međunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala Zagreb 2002
Osnovna izborna literatura
Bavcon LjPreporuke za oblikovanje kriminalne politike objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 3 ndash 22
Cvitanović LSvrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu Zagreb 1999
Horvatić ŽKazneno materijalno pravo i njegova reforma u ostvarivanju politike suzbijanja kriminaliteta za vrijeme tranzicije objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 469 ndash 500
Horvatić ŽGlobalno suprotstavljanje kriminalu na prijelomu milenija objavljeno u Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 512001 (2) str 249 - 306
Horvatić ŽOstvarenje i zaštita vladavine prava u hrvatskom kaznenom pravu objavljeno u Zbornik Pravnog fakuleteta u Zagrebu 512002 (6) str 1195 - 1224
Horvatić Ž ndash Đurđević ZProgram Ujedinjenih naroda za sprečavanje kriminaliteta i kazneno pravosuđe Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 str 215 ndash 236
The United Nations and Crime Prevention Ujedninjeni narodi New York 1996
16
Crime and criminal justice in Europe Strasbourg Cedex Council of Europe Publishing 2000
Sadržaji na web stranicama
a) httpconventionscoeint (Konvencije Vijeća Europe)
b) wwwuncjinorg(United Nations Crime and Justice Information Network) itd
Naziv kolegija Međunarodna kaznenopravna suradnja
Ime nositelja kolegija Akademik Davor Krapac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Pravo međunarodne kaznenopravne pomoći neprestano se razvija u praktičnom i teoretskom smislu te u kaznenim predmetima sa elementima inozemnosti predstavlja nezaobilazno sredstvo uspješnog razjašnjavanja i vođenja kaznenih postupaka Značajnost horizontalne diferencijacije i specijalizacije ali i uspostava vertikalne kroz nastanak međunarodnih sudova ukazuje na dinamične promjene na ovom području Cilj kolegija je usmjeren na sustavni prikaz kako povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne suradnje tako i pojedinih pravnih instituta tijela i postupaka koji se u međunarodnoj suradnji između država javljaju Stjecanje znanja sa ovog pravnog područja preduvjet je uspješnog i samostalnog djelovanja na suzbijanju kriminaliteta te stjecanje znanja za uspješno postupanje
Sadržaj kolegija
Prvi dio Međunarodna kaznenopravna pomoć
I Pojam cilj i pravno uređenje međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Pojam i cilj
2 Pravno uređenje
3 Povijesni razvoj
4 Međunarodna kaznenopravna pomoć i drugi oblici međudržavne suradnje
II Međunarodni ugovori o pravnoj pomoći u kaznenim stvarima - (4 sata)
1 Mnogostrani ugovori
2 Dvostrani ugovori
III Načela međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Načelo prednosti
2 Načelo pružanja međunarodne kaznenopravne pomoći u najširem smislu
3 Načela o pružanju ili odbijanju međunarodne kaznenopravne pomoći
IV Izručenje - (4 sata)
1 Pojam
2 Pretpostavke
3 Postupci izručenja
4 Izručenje između članica Europske unije
17
V Mala međunarodna kaznenopravna pomoć - (4 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pretpostavke
3 Postupak
4 Kolizija stranih i domaćih procesnih formi i upotrebljivost rezultata stranih dokaznih radnji
5 Pojedine radnje male kaznenopravne pomoći
6 Oduzimanje predmeta i imovinske koristi stečene kaznenim djelom
VI Izvršenje strane kaznene presude - (2 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pravna priroda izvršenja kaznene presude
3 Ciljevi izvršenja strane kaznene presude
4 Pretpostavke za izvršenje
5 Postupak izvršenja strane kaznene presude
6 Učinak izvršenja strane kaznene presude
7 Izvršenje odluke o preuzimanju izvršenja strane kaznene presude
VII Ustupanje kaznenog progona ili postupka - (2 sata)
1 Pojam i pravna priroda ustupanja kaznenog progona
2 Ustupanje i pravila prostornog važenja kaznenog zakona
3 Pretpostavke za ustupanje i preuzimanje kaznenog progona
4 Postupak ustupanja i preuzimanja kaznenog progona
5 Pravni učinci zamolbe za ustupanje odnosno preuzimanje kaznenog progona
6 Izbjegavanje višestruke litispendencije
Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave izrada pisanih radova pismeni ispit
Obvezna literatura
Deflam M Policing World Society Historical Foundation of International Police Cooperation Oxford 2002
Krapac D Međunarodna kaznenopravna pomoć Zagreb 2006
Osnovna izborna literatura
Degan VĐ - Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005 (odabrana poglavlja)
Pavišić B Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Znanstveni članci te materijali sa savjetovanja na temu međunarodne kaznenopravne pomoći
Naziv kolegija Organizacija kriminalističkog istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Anton Dvoršek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
18
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren organizacijskim aspektima kriminalističkog istraživanja kao značajnom elementu (kriminalističke) strategije suzbijanja kriminaliteta Analizirani su različiti modeli (kriminalističke) policije i njihove implikacije za efikasnost kriminalističke istrage kako na operativnom tako i na globalnoj razini Poseban naglasak je na analizi nekih značajki (centralizacija decentralizacija specijalizacija rukovođenje jedinstvo uniformirane i kriminalističke policije) i identifikaciji slabosti i prednosti za adekvatnu organizaciju kriminalističkog istraživanja Organizacija kriminalističkog istraživanja se obrađuje i kao element kriminalističko strateškog rješavanja problema pa se tako ukazuje i na vezu sa strateškim planiranjem i strateškim (policijskim) menedžmentom Stjecanje navedenih znanja omogućuje polazniku najadekvatniji pristup organizaciji kriminalističkog istraživanja u konkretnim složenim slučajevima odnosno traženje boljih organizacijskih rješenja rada istražiteljske službe odnosno jedinice
Sadržaj kolegija
I Organizacija kriminalističkog istraživanja kao elementa kriminalističke strategije (6 sati)
1 Pojam i osnovni elementi kriminalističke strategije
2 Značajnije vrste kriminalističkih strategija
3 Bitni činioci za izradu kriminalističkih strategija Značaj kriminalističke analitike
II Organizacija kriminalističke istrage kao čimbenik efikasnosti kriminalističke
istrage (8 sati)
1 Organizacijski modeli (kriminalističke) policije u nekim europskim zemljama
2 Kriminalističko strateške implikacije modela (rukovođenja) jedinstvene policije
3 Kriminalističko strateške implikacije centralizacije decentralizacije i specijalizacije istražne (policijske) službe
4 Organizacija i planiranje istražnih radnji na različitim razinama službe a) počinitelj nije poznat b) počinitelj poznat (skupljanje dokaza)
III Kriminalističko strateško rješavanje problema (6 sati)
1 Sistemska osnova kriminalističko strateškog planiranja
2 Etape rješavanja problema
3 Elementi planiranja (operativna i strateška razina)
4 Tehnike traženja rješenja
5 Izrada strateških rješenja Uloga (strateškog) menadžmenta
6 Organizacijski aspekti istraživanja imovinskog i organiziranog kriminaliteta u strateškim dokumentima (godišnji plan rada i izvještaji o kriminalističkom istražnom radu)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi i izložiti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
Brisach CE - Ullmann R - Sasse G - Huumlbner E - Desch R Planung der Kriminalitaumltskontrolle Stuttgart 2001 str 205 ndash 265
Dvoršek A Kriminalistična strategija Ljubljana 2001 str 17-118
Ratcliffe J Intelligence Led-Policing Willan Publisching Portland Oregon 2008
Zirke J - Jansen HP - Finkel R Aufklaumlrung von Straftaten als strategische Aufgabe objavljeno u Kube E - Stoumlrzer HU - Timm KJ Kriminalistik Handbuch fuumlr Praxis und Wissenschaft Band
19
1 Stuttgart 1993 str 13 ndash 67
Osnovna izborna literatura
Bacer TE Intelligence Led- PolicingLooseleaf Flushing 2010
Eurojustice Public Prosecution Service Haag 1998
Goldsmith V - Mc Quire PG - Mollenkop JH - Ross TA Analysing Crime Paterns London 2000
Kniesel M - Kube E - Murck M Handbuch fuumlr Fuumlhrungskraumlfte der Polizei Luumlbeck 1996
Proctor T Creative Problem Solving for Managers London 2005
Sun Tzu Umeće ratovanja Global Book Novi Sad 2002
Naziv kolegija Međunarodna policijska suradnja
Ime nositelja kolegija Doc dr sc Eldan Mujanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren na sustavni prikaz povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne policijske suradnje te analizu njezinih oblika Svrha kolegija je da polaznici steknu nova te prošire postojeća znanja o međunarodnoj policijskoj suradnji i normativnom okviru koji uređuje njene institute sa naglaskom na usvajanje novih spoznaja koje se odnose na kriminalističke komponente funkcioniranja suradnje u praksi Na ovaj način se stečena znanja studenata situiraju u sasvim novi kontekst koji omogućava znatno šire shvaćanje uloge kriminalistike u ostvarenju kaznene vlasti izvan formalno demarkiranih granica suverenih država
Posebni ciljevi kolegija su
Izučavanje pojma međunarodne policijske suradnje i njezinog odnosa sa drugim srodnim disciplinama (međunarodno pravo policijsko pravo i kriminalistika) te analiza pravnog i institucionalnog okvira koji je uređuje na univerzalnom (Interpol) regionalnom (Europol Schengenski ugovori Selec) i bilateralnom nivou
Izučavanje inicijativa međunarodne policijske suradnje u odnosu na pojedine oblike (transnacionalnih) kaznenih djela (terorizam organizirani i visoko-tehnološki kriminalitet nezakonita trgovina opojnim drogama pranje novca i dr)
Analiza specifičnosti ostvarenja suradnje u predmetima kršenja međunarodnog (humanitarnog) prava
Izučavanje tradicionalnih (razmjena informacija potražna djelatnost zajednička edukacija) i suvremenih instituta međunarodne policijske suradnje (prekogranični nadzor i potjere zajednički istražni timovi posebne istražne tehnike zaštita svjedoka i žrtava) sa posebnim osvrtom na izučavanje njihovih kriminalističkih sadržaja i modaliteta funkcioniranja prilikom otkrivanja i dokazivanja pojedinih kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Pojam i oblici međunarodne policijske suradnje ndash (1 sat)
1 Pojam
20
2 Pravni izvori i načela
3 Povijesni razvoj
4 Pregled najznačajnijih instituta
II Institucionalna međunarodna policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Međunarodna organizacija kriminalističke policije (INTERPOL)
2 Regionalni institucionalni oblici (EUROPOL SECI)
III Dvostrana policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Pravna priroda policijske suradnje
2 Vrste ugovora
3 Sadržaj međunarodne policijske suradnje
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu
Obvezna literatura
Bellanova R- The ldquoPruumlm Processrdquo The Way Forward for EU Police Cooperation and Data Exchange (u Security Versus Justice Police and Judicial Cooperation in the European Union ur Guild E amp Geyer F) Aldershot Ashgate 2008 str 203-221
Degan VĐndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Mujanović E-Rizvo S- Uloga Interpola u provođenju postupaka izručenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava Kriminalističke teme 2010 str 135-154
Petrović B-Mujanović E-Deljkić I Pravni karakter policijske saradnje na području EU-novi trendovi regionalizacije Godišnjak pravnog fakulteta u Sarajevu 2011 str 271-299
Osnovna izborna literatura
Andreas P- Nadelmann E Policing the Globe Criminalisation and Crime Control in International Relations New York Oxford University Press 2006
Deflem M Policing World Society- Historical Foundations of International Police Cooperation New York Oxford University Press 2004
Fijanut C-Ouwerkerk J (ed)- The Future of Police and Judicial Cooperation in the European Union Martinus Nijhoff Publishers 2009
Joubert C - Bevers H Schengen investigated-A comparative Interpretation of the Schengen Provisions on International Police Cooperation in the Light of the European Convention on Human Rights Hague Kluwer Law International 1996
Lemieux F (ed) International Police Cooperation Emerging Issues Theory and Practice DevonWillan Publishing 2010
Ostali izvori konzultacija s nastavnikom
Naziv kolegija Tijela međunarodne kaznene sudbenosti
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
21
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij ima za cilj studentima dati pregled glavnih značajki organizacijskog materijalnog i postupovnog prava međunarodnih i tzv mješovitih kaznenih sudova te analizirati usklađenost hrvatskog pravnog sustava s obvezama koje hrvatska ima prema tim sudištima Nadalje razmatrat će se stupanj harmoniziranosti hrvatskog prava s međunarodnim kaznenim pravom koje se razvija kroz djelovanje međunarodnih sudišta Uz povijesni pregled pravnih i političkih okolnosti koje su dovele do nastanka međunarodnih sudova studijem u okviru kolegija analizom statuta i drugih pravnih akata međunarodnih i tzv mješovitih sudišta ukazat će se na zakonitosti razvoja segmenta međunarodnog kaznenog prava usmjerenog na kažnjavanje ratnih zločina Posebice izučavat će se pravo Međunarodnog kaznenog suda za biv Jugoslaviju (MKSJ) njegov rad i suradnja Republike Hrvatske s tim sudom Drugi važan segment kolegija bit će izučavanje prava Međunarodnog kaznenog suda (MKS) posebice tzv Rimskog statuta MKS U okviru navedenog općeg cilja posebno će se izučavati pojedini najvažniji segmenti materije S područja materijalnog međunarodnog kaznenog prava komparativno će se (pravo međunarodnih sudova hrvatsko i druga nacionalna prava) izučavati opći instituti a posebice načelo zakonitosti sustav sankcija krivnja zapovjedna odgovornost i doktrina zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodni zločini (genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti odnos međunarodnog humanitarnog i međunarodno kaznenog prava) Organizacijsko pravo međunarodnih sudova analizirat će se statički (organizacijska shema međunarodnih i tz mješovitih sudišta) te funkcionalno s aspekta primjerenosti organizacije ciljevima zbog kojih su ta sudišta osnovana
Sadržaj kolegija
I Povijesni razvoj međunarodnog kaznenog prava i međunarodnih sudova - (1 sat)
1 Pravne i političke okolnosti koje su kroz povijest doprinijele razvoju međunarodnih sudova
2 Suđenja nakon II svjetskog rata
3 Nastanak ad hoc međunarodnih kaznenih sudova
4 Nastanak stalnog Međunarodnog kaznenog suda
II Međunarodno kazneno materijalno pravo - (3 sata)
1 Izvori najvažniji međunarodni ugovori statuti međunarodnih sudova međunarodno
običajno pravo Odnos prema međunarodnom humanitarnom pravu
2Načela međunarodnog kaznenog prava s posebnim osvrtom na načelo zakonitosti
3 Osobna odgovornost krivnja zapovjedna odgovornost i zajednički zločinački pothvat u međunarodnom i nacionalnim pravima
4 Međunarodni zločini genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti
III Organizacijsko pravo međunarodnih i mješovitih kaznenih sudova - (5 sati)
1 Organizacijska struktura
2 Suci sudska vijeća način izbora sudaca
3 Tužitelji međunarodnih i mješovitih sudova Ovlasti tužitelja i njegov položaj u postupku
4 Tajništvo i ostale službe
5 Ocjena funkcionalnosti ustroja pojedinih sudišta
6 Odnos političkih tijela (Vijeće sigurnosti tijela država) na rad mješovitih i međunarodnih sudova
IV Postupovno pravo međunarodnih sudova - (5 sati)
1 Pokretanje postupka usporedba ad hoc sudova mješovitih sudova stalnog MKS i
22
nacionalnih sudova
2 Tijek postupka
3 Prava okrivljenika i međunarodni standardi zaštite ljudskih prava
4 Prava i obveze država prema međunarodnim sudištima
V Hrvatsko kazneno pravo i njegova harmonizacija s međunarodnim kaznenim
pravom - (1 sat)
1 Implementacijsko zakonodavstvo
2 Harmonizacija kaznenog materijalnog prava
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi referat i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Izborna literatura
Ambos K Novija praksa međunarodnih sudova u kaznenom procesnom pravu published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 61999 pp 955 - 1002
Bassiouni MC International Criminal Law Volumen I Crimes Transnational Publishers New York 1999
Degan V Đ ndash Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005
Josipović I Uhićenje i pritvor pred Međunarodnim kaznenim sudom published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 41997 pp 465 ndash 496
Krapac D Statut i pravila o postupku i dokazivanju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju s motrišta hrvatskoga kaznenog procesnog prava Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 pp 197 ndash 213
Pavišić B ndash Bubalović T Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2013
Relevantni propisi međunarodnog i domaćeg prava i web stranice prema uputi nositelja
Naziv kolegija Forenzička psihologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tajana Ljubin9
Status kolegija Izborni
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je da studenti prepoznaju razumiju i mogu primijeniti temeljne psihološke zakonitosti koje utječu na sve uključene u proces policijskih izvida istrage i dokazivanja djela Moći će razumjeti što sve utječe na točnost svjedočenja znati će osnovne psihološke principe intervjuiranja svjedoka i žrtava naučiti će principe ispravnog ponašanja prema žrtvi Moći će analizirati motive priznanja i ocijeniti vjerodostojnost priznanja poznavati će osnove na kojima se temelje metode za detekciju laži poznavat će načela za prepoznavanje laži razumjeti će
9 Nositelj predmeta je od 48 e-sjednice 26 VI 2014 doc dr sc Dražen Kovačević Popovača
23
psihološke mehanizme koji su u osnovi ponašanja osumnjičenika i kriminalističkog službenika Razumjeti će psihološke faktore koji utječu na sumnjičenje i presuđivanje
Sadržaj kolegija
I Područja forenzičke i kriminalističke psihologije ndash (2 sata)
1 Psihološki izvori pogrešaka u kriminalističkom i sudskom postupku
II Psihologija svjedočenja ndash (4 sata)
1 Psihički procesi na kojima se osniva svjedočenje
2 Glavni čimbenici koji utječu na točnost svjedočenja
3 Osnovni psihološki principi intervjuiranja osjetljivih svjedoka (djeca traumatizirane žrtve itd)
4 Osnovni principi kognitivnog intervjua Forenzičko-psihologijski aspekti postupanja sa žrtvama
III Teorijske osnove psihološke metode otkrivanja laži ndash (5 sati)
1 Ocjena vjerodostojnosti iskaza
2 Analiza neverbalnog ponašanja
3 Analiza fizioloških pokazatelja-poligraf
IV Teorijske osnove psihologije ispitivanja osumnjičenika i psihologije priznanja - (2 sata)
V Osnovne psihološke osobitosti počinitelja kaznenih djela i implikacije za kriminalističku obradu ndash (2 sata)
1 Nepravni aspekti sumnjičenja i presuđivanja
2 Područja psihologijskog vještačenja
Obveze studenata
Studenti su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Ajduković M Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku 1995 str 292-307
Gudjonsson GH The psychology of interrogations and confessions objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation Devon 2006 str 123 ndash 146
Hess A K - Weiner I B The Handbook of Forensic Psychology Chichester 1999 (odabrana poglavlja)
Kassin SM A critical appraisal of modern police interrogations objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation 2006 str 207 ndash 228
Ljubin T Prikupljanje obavijesti i ispitivanje osjetljivih i zastrašenih svjedoka objavljeno u Gluščić i sur Proceduralne mjere zaštite svjedoka Priručnik za obuku policije tužitelja i sudaca Strasbourg Vijeće Europe 2006 (u tisku)
Ljubin T Kriminalistička psihologija objavljeno u Pavišić B ndash Modly D ndash Veić P Kriminalistika 2006
Osnovna izborna literatura
Gudjonsson G The Psychology of Interrogations Confessions and Testimony Chichester 1992
Howitt D Forensic and criminal psychology London 2002
Milne R - Bull R Investigative interviewing Psychology and Practice Chichester 1999
24
Sporer SL - Malpass RS - Koenhken G Psychological Issues in Eyewitness Identification Mahwah New Yersey Lawrence Erlbaum Associates 1996
Vrij A Detecting lies and deceit The psychology of lying and the implications for professional practice Chichester 2000
Naziv kolegija Transnacionalna kaznena djela
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih značajki transnacionalnog kriminaliteta Posebno se izlaže Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta ukazuje na obilježja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta Izložen je sustavni pregled najvažnijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela
Sadržaj kolegija
I Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet
II Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)
1 Uvodne napomene i osnovni pojmovi
2 Zakonodavne mjere
3 Kazneni progon suđenje i sankcije
4 Mjere prema prihodu od kaznenog djela
5 Međunarodna suradnja
6 Jurisdikcija
7 Ekstradicija
8 Uzajamna pravna pomoć
9 Ostale odredbe
III Transacionalna kaznena djela trgovine i krijumčarenja ljudi nedozvoljene trgovine oružjem nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom u vezi s drogom pranja novca kompjuterskog kriminaliteta zagađivanja prirodne okoline protiv kulturnih dobara korupcije na štetu djece u vezi s bioetikom uzimanja talaca ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom u pomorskoj plovidbi u zračnom prometu (3 sata)
IV Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu i konzultacije te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Pavišić B Transnacionalno kazneno pravo Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi Skopje (vo čest na Nikola Matovski) 2011
25
Osnovna izborna literatura
Degan V Đndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Naziv kolegija Forenzička psihopatologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tanja Frančišković
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija Studentica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja njihovim uzrocima kliničkim slikama mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji neubrojivosti smanjenoj ubrojivosti opasnosti prisilnoj hospitalizaciji sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom
Sadržaj kolegija
I Osnovne spoznaje o pojmu značaju i razvitku forenzičke psihopatologije
II Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije
1 Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu
2 Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku
3 Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima
III Opća psihopatologija - svijest opažanje emocije volja pažnja psihomotorika pamćenje nagoni mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe
IV Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja
1 Poremećaji vezani uz alkohol droge i druge psihoaktivne tvari
2 Shizofrenija i agresivno ponašanje
3 Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje
4 Procjena rizika za agresivno ponašanje
V Praktični aspekti forenzičke psihopatologije ndash kazuistički prikazi u okviru vježbi
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
7
Talijanski kazneni postupak (red Pavišić B) Rijeka 2002
Glede ostalih izvora ndash konzultacije
Naziv kolegija Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Obvezan
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 6
Broj sati po semestru 20
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s pojmom ulogom i zadacima heurističke i silogističke kriminalistike njenim temeljnim načelima institutima i subjektima koji se kroz usvojene mehanizme suprotstavljaju suvremenom kriminalitetu U tom smislu polaznici se osposobljavaju za praktičnu primjenu kriminalističkih metoda i sredstava u svakodnevnom radu kako u području otkrivanja tako i u području dokazivanja kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Kriminalističko istraživanje kao istraživanje i izlaganje ndash (3 sata)
1 Spoznajne funkcije u kriminalističkoj proceduri
2 Opis objašnjenje i predviđanje u kriminalističkoj proceduri
3 Gnoseologijska komponenta kriminalističke procedure
4 Kognitivna znanost i kriminalistička procedura
a) Kibernetika komunikacije i informacije u kriminalističkoj proceduri
b) Činjenica u kriminalističkoj proceduri
c) Dokaz u kriminalističkoj proceduri
d) Indiciji u kriminalističkoj proceduri
5 Spoznajni tijek kriminalističke procedure
6 Induktivne i deduktivne metode u kriminalistici
7 Holizam kriminalističke spoznaje
II Verzije u kriminalistici - (3 sata)
1 Uvjeti postavljanja verzija
2 Podjela verzija
3 Provjera verzija
4 Verzije i planiranje u kriminalistici
5 Planiranje na makro i mikro razini
6 Operativni modeli
7 Kriminalistička fenomenologija kao polazište planiranja kriminalističko planiranje kao zaštita od pogrešnih sudskih odluka
III Djelatnost sprječavanja kaznenih djela - (2 sata)
IV Taktika izvida kaznenih djela ndash (6 sati)
1 Početna saznanja o kaznenom djelu
2 Opći i posebni izvidi kaznenih djela
8
3 Potražna djelatnost i kriminalističke evidencije
4 Prikupljanje podataka o kaznenom djelu od strane posebnih subjekata
V Taktika istražnih radnji ndash (3 sata)
1 Pretrage
2 Privremeno oduzimanje predmeta
3 Ispitivanje okrivljenika
4 Ispitivanje svjedoka
5 Očevid rekonstrukcija i pokus
6 Prepoznavanje
7 Uzimanje otisaka prstiju i otisaka drugih dijelova tijela
VI Ekspertize u kaznenom postupku - (3 sata)
1 Vještačenje i stručna pomoć
VII Kriminalistička identifikacija ndash (5 sati)
1 Pojam i vrste identiteta
2 Postupovni smisao identiteta
3 Pregled metoda identifikacije osoba
VIII Kriminalistička traseologija ndash (5 sati)
1Pojam elementi i oblici tragova
2 Taktička klasifikacija tragova
3 Postupanje s tragovima
4 Taktička važnost odsutnosti tragova
5 Pregled traseologijskih i registracijskih metoda
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave izraditi seminarski rad i položiti ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika Prva knjiga 3 izd Golden marketing ndash Tehnička knjiga Zagreb 2006
Pavišić B Modly D Veić P Kriminalistika Knjiga druga Dušević amp Kršovnik Rijeka 2012
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 2 izd Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Grubiša M Činjenično stanje u krivičnom postupku 2 izd Zagreb 1980
Krivokapić V Kriminalistička taktika Beograd 2005
Kube E - Storzer HU - Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
Lee C H Materijalni tragovi Zagreb 1998
Maver D Kriminalistika Ljubljana 2004
Osterburg JW - Ward RH Criminal Investigation 3 Ed Cincinnati Ohio USA 2000
Swanson R C - Chamelin N C ndash Territo L Criminal Investigation 8 Ed Boston USA 2003
9
Naziv kolegija Sudsko medicinske ekspertize
Ime nositelja kolegija Dr sc Miran Čoklo
Status kolegija Obvezan
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 6
Broj sati po semestrutrimestru 20
Ciljevi kolegija
Kolegij je zamišljen kao konkretna pomoć pravnom sustavu u onom dijelu koji se odnosi na što profesionalniji odnos prema izricanju sankcija za najteža kaznena djela uvažavajući i inzistirajući pri tome na materijalnim dokazima koji su isključivo rezultat sudsko-medicinskih ekspertiza u istrazi Osim nužnih osnovnih teorijskih spoznaja iz područja sudske medicine usmjerene na sudsko-medicinske ekspertize u istrazi polaznici će biti upoznati i s konkretnim sudsko-medicinskim radnjama u istrazi s naglaskom na forenzičku obdukciju te slučajevima iz svakodnevne domaće i međunarodne prakse Program obuhvaća najvažnije spoznaje iz područja tanatologije forenzičke traumatologije vještačenja tjelesnih ozljeda i kaznene odgovornosti liječnika Glavni cilj kolegija je pružiti polaznicima uvid u važnost i neizostavnost sudsko-medicinskih radnji u kvalitetnoj istrazi te forenzičke obdukcije kao jedinog načina preciznog i ispravnog utvrđivanja neposrednog uzroka smrti i zadobivenih ozljeda kod preminulih Time bi polaznici po završetku kolegija bili osposobljeni na kvalitetan i svrsishodan način razumjeti i koristiti rad sudskog-medicinara u istrazi
Sadržaj kolegija
I Tanatologija
1 Definicija smrti i pojavni oblici
2 Znakovi smrti postmortalne promjene
3 Orijentacijsko određivanje vremena smrti
II Forenzička traumatologija
1 Mehaničke ozljede nespecifične i specifične
2 Asfiktične ozljede
3 Utapanje
4 Fizikalne ozljede
5 Prometni traumatizam
6 Samoubojstvo i ubojstvo
III Vještačenje tjelesnih ozljeda
1 Obvezna medicinska dokumentacija
2 Stručna medicinska terminologija pri opisivanju ozljeda
3 Ocjena težine tjelesne ozljede
4 Uzročno-posljedična povezanost utvrđenih ozljeda s događajem
IV Kaznena odgovornost liječnika
1 Nepružanje medicinske pomoći
2 Nesavjesno liječenje
V Vježbe (8 sati)
1 Očevid
10
2 Identifikacija
3 Vanjski pregled mrtvog tijela
4 Forenzička obdukcija
5 Prikaz slučajeva iz prakse
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Zečević D ndash Škavić J i suradnici Osnove sudske medicine za pravnike Zagreb 1996
Osnovna izborna literatura
Di Maio DJ - Di Maio VJM Forensic Pathology 2 izd Boca Raton 2001
Lee H ndash Labriola J Povratak na mjesto zločina Zagreb 2002
Modly D Objašnjenje trileme - ubojstvo samoubojstvo nesretni slučaj Zagreb 1999
Saukko P ndash Knight B Knightrsquos Forensic Pathology 3 izd London 2004
Siegel J ndash Saukko P ndash Knupfer G Encyclopedia of Forensic Sciences London 2004
Zečević D i dr Sudska medicina i deontologija 4 izd Zagreb 2004
Naziv kolegija Sociologija kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Boris Banovac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Glavni cilj kolegija je upoznati studente sa sociološkim objašnjenjima kriminaliteta i devijantnosti u kontekstu mehanizama formalne i neformalne društvene regulacije preventivnog djelovanja i socijalne kontrole Polaznici studija upoznati će se s glavnim teorijskim perspektivama u objašnjenju kriminaliteta koje su razvijene u okviru sociološkog pristupa kao i sa sociološkim istraživanjima kriminaliteta i devijantnosti u nas i u svijetu Težište kolegija je na istraživačkom pristupu i praktičnim aspektima ove pojave Poseban cilj se sastoji u upoznavanju polaznika studija sa značenjem koje imaju istraživanja i poznavanje društvenih čimbenika i kulturnog konteksta kriminaliteta i devijantnosti za preventivno djelovanje posebno u uvjetima globalizacije i bdquokasne modernizacijeldquo U sklopu problematike socioloških istraživanja kriminaliteta posebna pozornost bit će upućena problemima metodologije istraživanja s ciljem usvajanja temeljnih znanja o metodama takvih istraživanja
Sadržaj kolegija
I Sociološka konceptualizacija kriminaliteta i devijantnosti ndash problemi definiranja ndash (2 sata)
1 Statističke definicije
2 Apsolutističke definicije
3 Reaktivističke definicije
4 Normativne definicije
11
5 Kriminalitet i devijantnost
II Socijalna kontrola i devijantno ponašanje ndash (2 sata)
1 Procesi socijalne kontrole
2 Neformalna i formalna socijalna kontrola
3 Socijalna kontrola i društveni i kontekst devijantnosti
4 Društvene promjene i kriminalitet
5 Migracije stanovništva i devijantno ponašanje
6 Socijalna kontrola i devijantne uloge
III Sociološke teorijske perspektive u objašnjenju kriminaliteta - (1 sat)
1 Strukturalne teorije kriminaliteta i devijantnosti (teorija anomije teorija socijalne napetosti ekološka teorija supkulturne teorije)
2 Konfliktna perspektiva i kriminalitet (kriminalitet kao društvena prijetnja lijevi realizam radikalna objašnjenja kriminaliteta)
3 Teorija etiketiranja prema post-modernističkim objašnjenjima kriminaliteta
IV Sociološka istraživanja kriminaliteta i devijantnosti ndash (5 sata)
1 Sociološke metode istraživanja kriminaliteta
2 Kriminalitet moral i društvene vrijednosti
3 Kriminalitet moćnih (sociološki aspekti organiziranog kriminala i korupcije)
4 Zločini bez žrtava
5 Spol rod i kriminalitet
6 Dobne skupine i kriminalitet
V Praktični aspekti sociološka istraživanja kriminaliteta i njegova prevencija - (5 sati)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu aktivno sudjelovati u nastavi i zadovoljiti provjeru na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Haralambos M ndash Holborn M Zločin i devijantnost objavljeno u Sociologija Teme i perspektive Zagreb 2002 str 348-429
Clinard M - Meier R Sociology of Deviant Behavior 1998
Popis literature način polaganja ispita i modaliteti izvođenja nastave iz pojedinog predmeta podložni su izmjenama Nastavnik može izmijeniti ili dopuniti sadržaj predmeta uz prethodnu obavijest Vijeću
Osnovna izborna literatura
Traub S H - Craig B Theories of Deviance 5th ed Illinois 1999
Ulmer JT Sociology of Crime Law and Deviance Volume 2 2000
Downes D Understanding Deviance A Guide to the Sociology of Crime and Rule Breaking (Paperback) Oxford 2003
Melossi D Stato controllo sociale devianza teorie criminologiche e societagrave tra Europa e Stati Uniti Milano 2002
Coady T - Keefe MTerorizam i pravednost - moralni argumenti u opasnom svijetu Hrvatski Leskovac 2004
12
Naziv kolegija Fenomenologija suvremenog kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Izv prof dr sc Ksenija Butorac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Fenomenološka slika kriminala stalno se mijenja Svijet današnjice obilježava porast ukupnosti kažnjivih ponašanja i brojnost novih pojavnih oblika osobito teških kaznenih djela Kao novi i naročito opasni oblici kriminaliteta najčešće se smatraju organizirani kriminalitet terorizam gospodarski kriminalitet korupcija protuzakonita trgovina drogom oružjem ljudima ljudskim organima teški oblici nasilja Transnacionalni organizirani kriminal najveći je izazov međunarodnoj zajednici Prvi korak u suprotstavljanju pojavama suvremenog kriminaliteta je učenje o njegovim pojavnim oblicima o učestalosti brojnosti i rasprostranjenosti pojedinih kaznenih djela te načinu na koji se ostvaruju Približiti navedene spoznaje polaznicima ovog studija o fenomenologiji suvremenog kriminaliteta cilj je ovog kolegija
Sadržaj kolegija
1 Učenje o fenomenologiji kažnjivih ponašanja ndash (4 sata)
a) pojavni oblici opseg i struktura kriminaliteta
b) kriminalitet u Europi
c) kriminalitet u Hrvatskoj
2 Pojavni oblici nekih skupina kaznenih djela ndash (8 sati)
a) delikti nasilja ndash ubojstvo silovanje razbojništvo obiteljsko nasilje terorizam
b) organizirani kriminal
3 Fenomenologija kriminaliteta nekih skupina delinkvenata ndash (8 sati)
a) recidivisti
b) kriminalitet maloljetnika
c) kriminalitet žena
d) kriminalitet osoba s duševnim smetnjama
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Butorac K (2013) Vrijednost kriminalnih statistika kao temelj za mjerenje distribucije zločina u odnosu na tipologije počinitelja i žrtava nastavni materijal (skripta) (881 KB)
Butorac K (2013) Opća i posebna obilježja organiziranog kriminaliteta nastavni materijal (skripta) (141 KB)
Osnovna izborna literatura
Butorac K I Luketić (2012) Key Dimensions of Active Criminal Career Research ndash A Pilot Study of the Zagreb Prison Inmates International Scientific Conference Proceedings Security and Euroatlantic Perspectives of the Balcans ndash Police Science and Police Profession Ohrid 25-26052012
13
ButoracK Lj Mikšaj Todorović J Rinck (1999) Kriminalităt und Altersstrukturen Kriminalistik 53 (2) 95-98
Derenčinović D Getoš A M (2008) Uvod u kriminologiju s osnovama kaznenog prava Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb
Siegel L J (2011) Criminology The Core IV izdanje Cengage Learning Wadsworth US
Damjanović I K Butorac (2006) Politika suzbijanja kriminaliteta perspektive izvršenja kaznenopravnih sankcija Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 13 (2) 657-684
Grozdanić V Šelih A (2001) Žene i kazna zatvora Rijeka
Horvatić Ž (1998) Osnove kriminologije Zagreb 45- 122
Naziv kolegija Ljudska prava i kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Miomir Matulović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je predmeta bdquoLjudska prava i kriminalističko istraživanjeldquo izučiti domaće i međunarodne (europske) izvore o ljudskim pravima odnosno sustave njihove zaštite s obzirom na kriminalističko istraživanje Kriminalističko je istraživanje iscrpno regulirano domaćim i međunarodnim pravnim normama koje trebaju omogućiti uspješno razjašnjavanje (dokazivanje) kaznenih djela ali istovremeno i zaštiti temeljna prava i slobode građana Radnje kriminalističkog istraživanja te pravno dopušteni i određeni okviri djelovanja tijekom kriminalističkog istraživanja razmatraju se unutar konteksta pojedinih ljudskih prava Izučava se odnos između zahtjeva za učinkovitim postupanjem tijela kaznenog progona i poštivanja temeljnih prava i sloboda koje građani u tom postupanju trebaju uživati sa posebnim naglaskom na neprihvatljivosti povreda pravnih normi te temeljnih prava i sloboda građana
Sadržaj kolegija
I Narav ljudskih prava njihov povijesni razvoj i suvremena zaštita II Europska konvencija o ljudskim pravima uvod III Radnje kriminalističkog istraživanja unutar konteksta Europske konvencije o ljudskim pravima zabrana oduzimanja života te mučenja nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne pravo na slobodu i sigurnost pravo na pošteno suđenje pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života druga temeljna prava i slobode
Obveze studenata
Studentice su obvezni biti nazočni na nastavi i položiti ispit Ispit se sastoji od pisane zadaće
Obvezna literatura
Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kako je izmijenjena Protokolima br 11 i 14 s Protokolima br 1 4 6 7 12 i 13
Gomien Donna Kratak vodič kroz Europsku konvenciju o ljudskim pravima Zadar 2007 Uvod 1 2 3 8 9 poglavlje
Dopunska literatura
Colvin Madeleine i Cooper Jonathan (ur) Human Rights in the Investigation and Prosecution
14
of Crime Oxford 2009
Harris D J OBoyle M Warbrick C Law of the European Convention on Human Rights 2 izd Oxford 2009
Pavišić Berislav Komentar Zakona o kaznenom postupku Rijeka najnovije izdanje
Isti Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Naziv kolegija Politika suzbijanja kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Leo Cvitanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij treba omogućiti stjecanje a) općih i b) specijalističkih znanja ndash a) upoznavanje s glavnim sadržajima politike suzbijanja kriminaliteta kao znanstvene discipline te praktične djelatnosti (zakonodavne sudbene i izvršne vlasti) znanje o temeljnim problemima prevencije i suzbijanja kriminaliteta u suvremenom ljudskom društvu te mjestu i ulozi kaznenopravnog instrumentarija u modernom kriminalnopolitičkom sustavu opći svjetski i europski trendovi u modernoj politici suzbijanja kriminaliteta b) upoznavanje s načelima izgradnje modernog komplementarnog i konzistentnog sustava politike suzbijanja kriminaliteta posebno načela izgradnje suvremenog kaznenopravnog sustava upoznavanje s tzv alternativnim instrumentarijem politike suzbijanja kriminaliteta kao nerepresivne pravne ali i izvanpravne praktične djelatnosti s posebnim naglaskom na suvremenim sustavima nadzora Kolegij također treba pružiti uvid o mjestu suvremene politike suzbijanja kriminaliteta u modernom sustavu društvenih pravnih znanosti te napose kaznenopravnih odnosno kaznenih znanosti - kaznenim pravom kaznenim procesnim pravom kriminologijom i penologijom ndash sa svim implikacijama u pogledu problema u svezi profiliranja ove znanstvene discipline kao praktične djelatnosti
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (4 sata)
1 O nazivu bdquopolitika suzbijanja kriminalitetaldquo
2 Pojam politike suzbijanja kriminaliteta
3 Politika suzbijanja kriminaliteta u sustavu znanosti i njezin odnos s drugim znanostima (nepravnim nekaznenim kaznenim)
II Povijesni razvitak politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Uvodne napomene ndash problem periodizacije
2 Značajke društvene reakcije na zabranjena ponašanja u preddržavnom razdoblju
3 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta staroga vijeka i srednjega vijeka
4 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta novoga vijeka
5 Razvitak politike suzbijanja kriminaliteta u 20 stoljeću
III Temeljne značajke suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (4 sata)
1 Dvije orijentacije u suvremenoj politici suzbijanja kriminaliteta (represija i prevencija) te njihov odnos
15
2 Temeljna načela suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
a) Načelo pravne i socijalne države
b) Načelo ograničenja kaznenopravne prisile
c) Načelo zakonitosti
d) Načelo krivnje
e) Načelo individualizacije
f) Načelo pravednosti
g) Načelo humanosti
h) Načelo znanstvenosti
IV Kaznenopravne sankcije kao represivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Povijest i suvremenost kaznenopravnih sankcija
2 Pojam i bitne značajke suvremenih kaznenopravnih sankcija
3 Opća svrha suvremenih kaznenopravnih sankcija
4Vrste kaznenopravnih sankcija
a) Kazne i kažnjavanje
b) Mjere upozorenja sigurnosne mjere i odgojne mjere
5 Alternativne sankcije i nadzor
V Nerepresivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (2 sata)
1 Politika suzbijanja kriminaliteta kao nekaznena nerepresivna pravna i izvanpravna djelatnost
2 Depenalizacija dekriminalizacija i dejuridizacija suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
VI Globalizacija i međunarodni značaj suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (2 sata)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Horvatić Ž ndash Cvitanović LPolitika suzbijanja kriminaliteta Zagreb 1999
Horvatić ŽDjelovanje međunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala Zagreb 2002
Osnovna izborna literatura
Bavcon LjPreporuke za oblikovanje kriminalne politike objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 3 ndash 22
Cvitanović LSvrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu Zagreb 1999
Horvatić ŽKazneno materijalno pravo i njegova reforma u ostvarivanju politike suzbijanja kriminaliteta za vrijeme tranzicije objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 469 ndash 500
Horvatić ŽGlobalno suprotstavljanje kriminalu na prijelomu milenija objavljeno u Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 512001 (2) str 249 - 306
Horvatić ŽOstvarenje i zaštita vladavine prava u hrvatskom kaznenom pravu objavljeno u Zbornik Pravnog fakuleteta u Zagrebu 512002 (6) str 1195 - 1224
Horvatić Ž ndash Đurđević ZProgram Ujedinjenih naroda za sprečavanje kriminaliteta i kazneno pravosuđe Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 str 215 ndash 236
The United Nations and Crime Prevention Ujedninjeni narodi New York 1996
16
Crime and criminal justice in Europe Strasbourg Cedex Council of Europe Publishing 2000
Sadržaji na web stranicama
a) httpconventionscoeint (Konvencije Vijeća Europe)
b) wwwuncjinorg(United Nations Crime and Justice Information Network) itd
Naziv kolegija Međunarodna kaznenopravna suradnja
Ime nositelja kolegija Akademik Davor Krapac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Pravo međunarodne kaznenopravne pomoći neprestano se razvija u praktičnom i teoretskom smislu te u kaznenim predmetima sa elementima inozemnosti predstavlja nezaobilazno sredstvo uspješnog razjašnjavanja i vođenja kaznenih postupaka Značajnost horizontalne diferencijacije i specijalizacije ali i uspostava vertikalne kroz nastanak međunarodnih sudova ukazuje na dinamične promjene na ovom području Cilj kolegija je usmjeren na sustavni prikaz kako povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne suradnje tako i pojedinih pravnih instituta tijela i postupaka koji se u međunarodnoj suradnji između država javljaju Stjecanje znanja sa ovog pravnog područja preduvjet je uspješnog i samostalnog djelovanja na suzbijanju kriminaliteta te stjecanje znanja za uspješno postupanje
Sadržaj kolegija
Prvi dio Međunarodna kaznenopravna pomoć
I Pojam cilj i pravno uređenje međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Pojam i cilj
2 Pravno uređenje
3 Povijesni razvoj
4 Međunarodna kaznenopravna pomoć i drugi oblici međudržavne suradnje
II Međunarodni ugovori o pravnoj pomoći u kaznenim stvarima - (4 sata)
1 Mnogostrani ugovori
2 Dvostrani ugovori
III Načela međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Načelo prednosti
2 Načelo pružanja međunarodne kaznenopravne pomoći u najširem smislu
3 Načela o pružanju ili odbijanju međunarodne kaznenopravne pomoći
IV Izručenje - (4 sata)
1 Pojam
2 Pretpostavke
3 Postupci izručenja
4 Izručenje između članica Europske unije
17
V Mala međunarodna kaznenopravna pomoć - (4 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pretpostavke
3 Postupak
4 Kolizija stranih i domaćih procesnih formi i upotrebljivost rezultata stranih dokaznih radnji
5 Pojedine radnje male kaznenopravne pomoći
6 Oduzimanje predmeta i imovinske koristi stečene kaznenim djelom
VI Izvršenje strane kaznene presude - (2 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pravna priroda izvršenja kaznene presude
3 Ciljevi izvršenja strane kaznene presude
4 Pretpostavke za izvršenje
5 Postupak izvršenja strane kaznene presude
6 Učinak izvršenja strane kaznene presude
7 Izvršenje odluke o preuzimanju izvršenja strane kaznene presude
VII Ustupanje kaznenog progona ili postupka - (2 sata)
1 Pojam i pravna priroda ustupanja kaznenog progona
2 Ustupanje i pravila prostornog važenja kaznenog zakona
3 Pretpostavke za ustupanje i preuzimanje kaznenog progona
4 Postupak ustupanja i preuzimanja kaznenog progona
5 Pravni učinci zamolbe za ustupanje odnosno preuzimanje kaznenog progona
6 Izbjegavanje višestruke litispendencije
Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave izrada pisanih radova pismeni ispit
Obvezna literatura
Deflam M Policing World Society Historical Foundation of International Police Cooperation Oxford 2002
Krapac D Međunarodna kaznenopravna pomoć Zagreb 2006
Osnovna izborna literatura
Degan VĐ - Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005 (odabrana poglavlja)
Pavišić B Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Znanstveni članci te materijali sa savjetovanja na temu međunarodne kaznenopravne pomoći
Naziv kolegija Organizacija kriminalističkog istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Anton Dvoršek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
18
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren organizacijskim aspektima kriminalističkog istraživanja kao značajnom elementu (kriminalističke) strategije suzbijanja kriminaliteta Analizirani su različiti modeli (kriminalističke) policije i njihove implikacije za efikasnost kriminalističke istrage kako na operativnom tako i na globalnoj razini Poseban naglasak je na analizi nekih značajki (centralizacija decentralizacija specijalizacija rukovođenje jedinstvo uniformirane i kriminalističke policije) i identifikaciji slabosti i prednosti za adekvatnu organizaciju kriminalističkog istraživanja Organizacija kriminalističkog istraživanja se obrađuje i kao element kriminalističko strateškog rješavanja problema pa se tako ukazuje i na vezu sa strateškim planiranjem i strateškim (policijskim) menedžmentom Stjecanje navedenih znanja omogućuje polazniku najadekvatniji pristup organizaciji kriminalističkog istraživanja u konkretnim složenim slučajevima odnosno traženje boljih organizacijskih rješenja rada istražiteljske službe odnosno jedinice
Sadržaj kolegija
I Organizacija kriminalističkog istraživanja kao elementa kriminalističke strategije (6 sati)
1 Pojam i osnovni elementi kriminalističke strategije
2 Značajnije vrste kriminalističkih strategija
3 Bitni činioci za izradu kriminalističkih strategija Značaj kriminalističke analitike
II Organizacija kriminalističke istrage kao čimbenik efikasnosti kriminalističke
istrage (8 sati)
1 Organizacijski modeli (kriminalističke) policije u nekim europskim zemljama
2 Kriminalističko strateške implikacije modela (rukovođenja) jedinstvene policije
3 Kriminalističko strateške implikacije centralizacije decentralizacije i specijalizacije istražne (policijske) službe
4 Organizacija i planiranje istražnih radnji na različitim razinama službe a) počinitelj nije poznat b) počinitelj poznat (skupljanje dokaza)
III Kriminalističko strateško rješavanje problema (6 sati)
1 Sistemska osnova kriminalističko strateškog planiranja
2 Etape rješavanja problema
3 Elementi planiranja (operativna i strateška razina)
4 Tehnike traženja rješenja
5 Izrada strateških rješenja Uloga (strateškog) menadžmenta
6 Organizacijski aspekti istraživanja imovinskog i organiziranog kriminaliteta u strateškim dokumentima (godišnji plan rada i izvještaji o kriminalističkom istražnom radu)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi i izložiti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
Brisach CE - Ullmann R - Sasse G - Huumlbner E - Desch R Planung der Kriminalitaumltskontrolle Stuttgart 2001 str 205 ndash 265
Dvoršek A Kriminalistična strategija Ljubljana 2001 str 17-118
Ratcliffe J Intelligence Led-Policing Willan Publisching Portland Oregon 2008
Zirke J - Jansen HP - Finkel R Aufklaumlrung von Straftaten als strategische Aufgabe objavljeno u Kube E - Stoumlrzer HU - Timm KJ Kriminalistik Handbuch fuumlr Praxis und Wissenschaft Band
19
1 Stuttgart 1993 str 13 ndash 67
Osnovna izborna literatura
Bacer TE Intelligence Led- PolicingLooseleaf Flushing 2010
Eurojustice Public Prosecution Service Haag 1998
Goldsmith V - Mc Quire PG - Mollenkop JH - Ross TA Analysing Crime Paterns London 2000
Kniesel M - Kube E - Murck M Handbuch fuumlr Fuumlhrungskraumlfte der Polizei Luumlbeck 1996
Proctor T Creative Problem Solving for Managers London 2005
Sun Tzu Umeće ratovanja Global Book Novi Sad 2002
Naziv kolegija Međunarodna policijska suradnja
Ime nositelja kolegija Doc dr sc Eldan Mujanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren na sustavni prikaz povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne policijske suradnje te analizu njezinih oblika Svrha kolegija je da polaznici steknu nova te prošire postojeća znanja o međunarodnoj policijskoj suradnji i normativnom okviru koji uređuje njene institute sa naglaskom na usvajanje novih spoznaja koje se odnose na kriminalističke komponente funkcioniranja suradnje u praksi Na ovaj način se stečena znanja studenata situiraju u sasvim novi kontekst koji omogućava znatno šire shvaćanje uloge kriminalistike u ostvarenju kaznene vlasti izvan formalno demarkiranih granica suverenih država
Posebni ciljevi kolegija su
Izučavanje pojma međunarodne policijske suradnje i njezinog odnosa sa drugim srodnim disciplinama (međunarodno pravo policijsko pravo i kriminalistika) te analiza pravnog i institucionalnog okvira koji je uređuje na univerzalnom (Interpol) regionalnom (Europol Schengenski ugovori Selec) i bilateralnom nivou
Izučavanje inicijativa međunarodne policijske suradnje u odnosu na pojedine oblike (transnacionalnih) kaznenih djela (terorizam organizirani i visoko-tehnološki kriminalitet nezakonita trgovina opojnim drogama pranje novca i dr)
Analiza specifičnosti ostvarenja suradnje u predmetima kršenja međunarodnog (humanitarnog) prava
Izučavanje tradicionalnih (razmjena informacija potražna djelatnost zajednička edukacija) i suvremenih instituta međunarodne policijske suradnje (prekogranični nadzor i potjere zajednički istražni timovi posebne istražne tehnike zaštita svjedoka i žrtava) sa posebnim osvrtom na izučavanje njihovih kriminalističkih sadržaja i modaliteta funkcioniranja prilikom otkrivanja i dokazivanja pojedinih kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Pojam i oblici međunarodne policijske suradnje ndash (1 sat)
1 Pojam
20
2 Pravni izvori i načela
3 Povijesni razvoj
4 Pregled najznačajnijih instituta
II Institucionalna međunarodna policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Međunarodna organizacija kriminalističke policije (INTERPOL)
2 Regionalni institucionalni oblici (EUROPOL SECI)
III Dvostrana policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Pravna priroda policijske suradnje
2 Vrste ugovora
3 Sadržaj međunarodne policijske suradnje
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu
Obvezna literatura
Bellanova R- The ldquoPruumlm Processrdquo The Way Forward for EU Police Cooperation and Data Exchange (u Security Versus Justice Police and Judicial Cooperation in the European Union ur Guild E amp Geyer F) Aldershot Ashgate 2008 str 203-221
Degan VĐndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Mujanović E-Rizvo S- Uloga Interpola u provođenju postupaka izručenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava Kriminalističke teme 2010 str 135-154
Petrović B-Mujanović E-Deljkić I Pravni karakter policijske saradnje na području EU-novi trendovi regionalizacije Godišnjak pravnog fakulteta u Sarajevu 2011 str 271-299
Osnovna izborna literatura
Andreas P- Nadelmann E Policing the Globe Criminalisation and Crime Control in International Relations New York Oxford University Press 2006
Deflem M Policing World Society- Historical Foundations of International Police Cooperation New York Oxford University Press 2004
Fijanut C-Ouwerkerk J (ed)- The Future of Police and Judicial Cooperation in the European Union Martinus Nijhoff Publishers 2009
Joubert C - Bevers H Schengen investigated-A comparative Interpretation of the Schengen Provisions on International Police Cooperation in the Light of the European Convention on Human Rights Hague Kluwer Law International 1996
Lemieux F (ed) International Police Cooperation Emerging Issues Theory and Practice DevonWillan Publishing 2010
Ostali izvori konzultacija s nastavnikom
Naziv kolegija Tijela međunarodne kaznene sudbenosti
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
21
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij ima za cilj studentima dati pregled glavnih značajki organizacijskog materijalnog i postupovnog prava međunarodnih i tzv mješovitih kaznenih sudova te analizirati usklađenost hrvatskog pravnog sustava s obvezama koje hrvatska ima prema tim sudištima Nadalje razmatrat će se stupanj harmoniziranosti hrvatskog prava s međunarodnim kaznenim pravom koje se razvija kroz djelovanje međunarodnih sudišta Uz povijesni pregled pravnih i političkih okolnosti koje su dovele do nastanka međunarodnih sudova studijem u okviru kolegija analizom statuta i drugih pravnih akata međunarodnih i tzv mješovitih sudišta ukazat će se na zakonitosti razvoja segmenta međunarodnog kaznenog prava usmjerenog na kažnjavanje ratnih zločina Posebice izučavat će se pravo Međunarodnog kaznenog suda za biv Jugoslaviju (MKSJ) njegov rad i suradnja Republike Hrvatske s tim sudom Drugi važan segment kolegija bit će izučavanje prava Međunarodnog kaznenog suda (MKS) posebice tzv Rimskog statuta MKS U okviru navedenog općeg cilja posebno će se izučavati pojedini najvažniji segmenti materije S područja materijalnog međunarodnog kaznenog prava komparativno će se (pravo međunarodnih sudova hrvatsko i druga nacionalna prava) izučavati opći instituti a posebice načelo zakonitosti sustav sankcija krivnja zapovjedna odgovornost i doktrina zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodni zločini (genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti odnos međunarodnog humanitarnog i međunarodno kaznenog prava) Organizacijsko pravo međunarodnih sudova analizirat će se statički (organizacijska shema međunarodnih i tz mješovitih sudišta) te funkcionalno s aspekta primjerenosti organizacije ciljevima zbog kojih su ta sudišta osnovana
Sadržaj kolegija
I Povijesni razvoj međunarodnog kaznenog prava i međunarodnih sudova - (1 sat)
1 Pravne i političke okolnosti koje su kroz povijest doprinijele razvoju međunarodnih sudova
2 Suđenja nakon II svjetskog rata
3 Nastanak ad hoc međunarodnih kaznenih sudova
4 Nastanak stalnog Međunarodnog kaznenog suda
II Međunarodno kazneno materijalno pravo - (3 sata)
1 Izvori najvažniji međunarodni ugovori statuti međunarodnih sudova međunarodno
običajno pravo Odnos prema međunarodnom humanitarnom pravu
2Načela međunarodnog kaznenog prava s posebnim osvrtom na načelo zakonitosti
3 Osobna odgovornost krivnja zapovjedna odgovornost i zajednički zločinački pothvat u međunarodnom i nacionalnim pravima
4 Međunarodni zločini genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti
III Organizacijsko pravo međunarodnih i mješovitih kaznenih sudova - (5 sati)
1 Organizacijska struktura
2 Suci sudska vijeća način izbora sudaca
3 Tužitelji međunarodnih i mješovitih sudova Ovlasti tužitelja i njegov položaj u postupku
4 Tajništvo i ostale službe
5 Ocjena funkcionalnosti ustroja pojedinih sudišta
6 Odnos političkih tijela (Vijeće sigurnosti tijela država) na rad mješovitih i međunarodnih sudova
IV Postupovno pravo međunarodnih sudova - (5 sati)
1 Pokretanje postupka usporedba ad hoc sudova mješovitih sudova stalnog MKS i
22
nacionalnih sudova
2 Tijek postupka
3 Prava okrivljenika i međunarodni standardi zaštite ljudskih prava
4 Prava i obveze država prema međunarodnim sudištima
V Hrvatsko kazneno pravo i njegova harmonizacija s međunarodnim kaznenim
pravom - (1 sat)
1 Implementacijsko zakonodavstvo
2 Harmonizacija kaznenog materijalnog prava
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi referat i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Izborna literatura
Ambos K Novija praksa međunarodnih sudova u kaznenom procesnom pravu published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 61999 pp 955 - 1002
Bassiouni MC International Criminal Law Volumen I Crimes Transnational Publishers New York 1999
Degan V Đ ndash Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005
Josipović I Uhićenje i pritvor pred Međunarodnim kaznenim sudom published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 41997 pp 465 ndash 496
Krapac D Statut i pravila o postupku i dokazivanju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju s motrišta hrvatskoga kaznenog procesnog prava Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 pp 197 ndash 213
Pavišić B ndash Bubalović T Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2013
Relevantni propisi međunarodnog i domaćeg prava i web stranice prema uputi nositelja
Naziv kolegija Forenzička psihologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tajana Ljubin9
Status kolegija Izborni
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je da studenti prepoznaju razumiju i mogu primijeniti temeljne psihološke zakonitosti koje utječu na sve uključene u proces policijskih izvida istrage i dokazivanja djela Moći će razumjeti što sve utječe na točnost svjedočenja znati će osnovne psihološke principe intervjuiranja svjedoka i žrtava naučiti će principe ispravnog ponašanja prema žrtvi Moći će analizirati motive priznanja i ocijeniti vjerodostojnost priznanja poznavati će osnove na kojima se temelje metode za detekciju laži poznavat će načela za prepoznavanje laži razumjeti će
9 Nositelj predmeta je od 48 e-sjednice 26 VI 2014 doc dr sc Dražen Kovačević Popovača
23
psihološke mehanizme koji su u osnovi ponašanja osumnjičenika i kriminalističkog službenika Razumjeti će psihološke faktore koji utječu na sumnjičenje i presuđivanje
Sadržaj kolegija
I Područja forenzičke i kriminalističke psihologije ndash (2 sata)
1 Psihološki izvori pogrešaka u kriminalističkom i sudskom postupku
II Psihologija svjedočenja ndash (4 sata)
1 Psihički procesi na kojima se osniva svjedočenje
2 Glavni čimbenici koji utječu na točnost svjedočenja
3 Osnovni psihološki principi intervjuiranja osjetljivih svjedoka (djeca traumatizirane žrtve itd)
4 Osnovni principi kognitivnog intervjua Forenzičko-psihologijski aspekti postupanja sa žrtvama
III Teorijske osnove psihološke metode otkrivanja laži ndash (5 sati)
1 Ocjena vjerodostojnosti iskaza
2 Analiza neverbalnog ponašanja
3 Analiza fizioloških pokazatelja-poligraf
IV Teorijske osnove psihologije ispitivanja osumnjičenika i psihologije priznanja - (2 sata)
V Osnovne psihološke osobitosti počinitelja kaznenih djela i implikacije za kriminalističku obradu ndash (2 sata)
1 Nepravni aspekti sumnjičenja i presuđivanja
2 Područja psihologijskog vještačenja
Obveze studenata
Studenti su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Ajduković M Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku 1995 str 292-307
Gudjonsson GH The psychology of interrogations and confessions objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation Devon 2006 str 123 ndash 146
Hess A K - Weiner I B The Handbook of Forensic Psychology Chichester 1999 (odabrana poglavlja)
Kassin SM A critical appraisal of modern police interrogations objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation 2006 str 207 ndash 228
Ljubin T Prikupljanje obavijesti i ispitivanje osjetljivih i zastrašenih svjedoka objavljeno u Gluščić i sur Proceduralne mjere zaštite svjedoka Priručnik za obuku policije tužitelja i sudaca Strasbourg Vijeće Europe 2006 (u tisku)
Ljubin T Kriminalistička psihologija objavljeno u Pavišić B ndash Modly D ndash Veić P Kriminalistika 2006
Osnovna izborna literatura
Gudjonsson G The Psychology of Interrogations Confessions and Testimony Chichester 1992
Howitt D Forensic and criminal psychology London 2002
Milne R - Bull R Investigative interviewing Psychology and Practice Chichester 1999
24
Sporer SL - Malpass RS - Koenhken G Psychological Issues in Eyewitness Identification Mahwah New Yersey Lawrence Erlbaum Associates 1996
Vrij A Detecting lies and deceit The psychology of lying and the implications for professional practice Chichester 2000
Naziv kolegija Transnacionalna kaznena djela
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih značajki transnacionalnog kriminaliteta Posebno se izlaže Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta ukazuje na obilježja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta Izložen je sustavni pregled najvažnijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela
Sadržaj kolegija
I Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet
II Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)
1 Uvodne napomene i osnovni pojmovi
2 Zakonodavne mjere
3 Kazneni progon suđenje i sankcije
4 Mjere prema prihodu od kaznenog djela
5 Međunarodna suradnja
6 Jurisdikcija
7 Ekstradicija
8 Uzajamna pravna pomoć
9 Ostale odredbe
III Transacionalna kaznena djela trgovine i krijumčarenja ljudi nedozvoljene trgovine oružjem nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom u vezi s drogom pranja novca kompjuterskog kriminaliteta zagađivanja prirodne okoline protiv kulturnih dobara korupcije na štetu djece u vezi s bioetikom uzimanja talaca ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom u pomorskoj plovidbi u zračnom prometu (3 sata)
IV Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu i konzultacije te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Pavišić B Transnacionalno kazneno pravo Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi Skopje (vo čest na Nikola Matovski) 2011
25
Osnovna izborna literatura
Degan V Đndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Naziv kolegija Forenzička psihopatologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tanja Frančišković
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija Studentica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja njihovim uzrocima kliničkim slikama mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji neubrojivosti smanjenoj ubrojivosti opasnosti prisilnoj hospitalizaciji sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom
Sadržaj kolegija
I Osnovne spoznaje o pojmu značaju i razvitku forenzičke psihopatologije
II Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije
1 Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu
2 Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku
3 Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima
III Opća psihopatologija - svijest opažanje emocije volja pažnja psihomotorika pamćenje nagoni mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe
IV Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja
1 Poremećaji vezani uz alkohol droge i druge psihoaktivne tvari
2 Shizofrenija i agresivno ponašanje
3 Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje
4 Procjena rizika za agresivno ponašanje
V Praktični aspekti forenzičke psihopatologije ndash kazuistički prikazi u okviru vježbi
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
8
3 Potražna djelatnost i kriminalističke evidencije
4 Prikupljanje podataka o kaznenom djelu od strane posebnih subjekata
V Taktika istražnih radnji ndash (3 sata)
1 Pretrage
2 Privremeno oduzimanje predmeta
3 Ispitivanje okrivljenika
4 Ispitivanje svjedoka
5 Očevid rekonstrukcija i pokus
6 Prepoznavanje
7 Uzimanje otisaka prstiju i otisaka drugih dijelova tijela
VI Ekspertize u kaznenom postupku - (3 sata)
1 Vještačenje i stručna pomoć
VII Kriminalistička identifikacija ndash (5 sati)
1 Pojam i vrste identiteta
2 Postupovni smisao identiteta
3 Pregled metoda identifikacije osoba
VIII Kriminalistička traseologija ndash (5 sati)
1Pojam elementi i oblici tragova
2 Taktička klasifikacija tragova
3 Postupanje s tragovima
4 Taktička važnost odsutnosti tragova
5 Pregled traseologijskih i registracijskih metoda
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave izraditi seminarski rad i položiti ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika Prva knjiga 3 izd Golden marketing ndash Tehnička knjiga Zagreb 2006
Pavišić B Modly D Veić P Kriminalistika Knjiga druga Dušević amp Kršovnik Rijeka 2012
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 2 izd Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Grubiša M Činjenično stanje u krivičnom postupku 2 izd Zagreb 1980
Krivokapić V Kriminalistička taktika Beograd 2005
Kube E - Storzer HU - Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
Lee C H Materijalni tragovi Zagreb 1998
Maver D Kriminalistika Ljubljana 2004
Osterburg JW - Ward RH Criminal Investigation 3 Ed Cincinnati Ohio USA 2000
Swanson R C - Chamelin N C ndash Territo L Criminal Investigation 8 Ed Boston USA 2003
9
Naziv kolegija Sudsko medicinske ekspertize
Ime nositelja kolegija Dr sc Miran Čoklo
Status kolegija Obvezan
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 6
Broj sati po semestrutrimestru 20
Ciljevi kolegija
Kolegij je zamišljen kao konkretna pomoć pravnom sustavu u onom dijelu koji se odnosi na što profesionalniji odnos prema izricanju sankcija za najteža kaznena djela uvažavajući i inzistirajući pri tome na materijalnim dokazima koji su isključivo rezultat sudsko-medicinskih ekspertiza u istrazi Osim nužnih osnovnih teorijskih spoznaja iz područja sudske medicine usmjerene na sudsko-medicinske ekspertize u istrazi polaznici će biti upoznati i s konkretnim sudsko-medicinskim radnjama u istrazi s naglaskom na forenzičku obdukciju te slučajevima iz svakodnevne domaće i međunarodne prakse Program obuhvaća najvažnije spoznaje iz područja tanatologije forenzičke traumatologije vještačenja tjelesnih ozljeda i kaznene odgovornosti liječnika Glavni cilj kolegija je pružiti polaznicima uvid u važnost i neizostavnost sudsko-medicinskih radnji u kvalitetnoj istrazi te forenzičke obdukcije kao jedinog načina preciznog i ispravnog utvrđivanja neposrednog uzroka smrti i zadobivenih ozljeda kod preminulih Time bi polaznici po završetku kolegija bili osposobljeni na kvalitetan i svrsishodan način razumjeti i koristiti rad sudskog-medicinara u istrazi
Sadržaj kolegija
I Tanatologija
1 Definicija smrti i pojavni oblici
2 Znakovi smrti postmortalne promjene
3 Orijentacijsko određivanje vremena smrti
II Forenzička traumatologija
1 Mehaničke ozljede nespecifične i specifične
2 Asfiktične ozljede
3 Utapanje
4 Fizikalne ozljede
5 Prometni traumatizam
6 Samoubojstvo i ubojstvo
III Vještačenje tjelesnih ozljeda
1 Obvezna medicinska dokumentacija
2 Stručna medicinska terminologija pri opisivanju ozljeda
3 Ocjena težine tjelesne ozljede
4 Uzročno-posljedična povezanost utvrđenih ozljeda s događajem
IV Kaznena odgovornost liječnika
1 Nepružanje medicinske pomoći
2 Nesavjesno liječenje
V Vježbe (8 sati)
1 Očevid
10
2 Identifikacija
3 Vanjski pregled mrtvog tijela
4 Forenzička obdukcija
5 Prikaz slučajeva iz prakse
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Zečević D ndash Škavić J i suradnici Osnove sudske medicine za pravnike Zagreb 1996
Osnovna izborna literatura
Di Maio DJ - Di Maio VJM Forensic Pathology 2 izd Boca Raton 2001
Lee H ndash Labriola J Povratak na mjesto zločina Zagreb 2002
Modly D Objašnjenje trileme - ubojstvo samoubojstvo nesretni slučaj Zagreb 1999
Saukko P ndash Knight B Knightrsquos Forensic Pathology 3 izd London 2004
Siegel J ndash Saukko P ndash Knupfer G Encyclopedia of Forensic Sciences London 2004
Zečević D i dr Sudska medicina i deontologija 4 izd Zagreb 2004
Naziv kolegija Sociologija kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Boris Banovac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Glavni cilj kolegija je upoznati studente sa sociološkim objašnjenjima kriminaliteta i devijantnosti u kontekstu mehanizama formalne i neformalne društvene regulacije preventivnog djelovanja i socijalne kontrole Polaznici studija upoznati će se s glavnim teorijskim perspektivama u objašnjenju kriminaliteta koje su razvijene u okviru sociološkog pristupa kao i sa sociološkim istraživanjima kriminaliteta i devijantnosti u nas i u svijetu Težište kolegija je na istraživačkom pristupu i praktičnim aspektima ove pojave Poseban cilj se sastoji u upoznavanju polaznika studija sa značenjem koje imaju istraživanja i poznavanje društvenih čimbenika i kulturnog konteksta kriminaliteta i devijantnosti za preventivno djelovanje posebno u uvjetima globalizacije i bdquokasne modernizacijeldquo U sklopu problematike socioloških istraživanja kriminaliteta posebna pozornost bit će upućena problemima metodologije istraživanja s ciljem usvajanja temeljnih znanja o metodama takvih istraživanja
Sadržaj kolegija
I Sociološka konceptualizacija kriminaliteta i devijantnosti ndash problemi definiranja ndash (2 sata)
1 Statističke definicije
2 Apsolutističke definicije
3 Reaktivističke definicije
4 Normativne definicije
11
5 Kriminalitet i devijantnost
II Socijalna kontrola i devijantno ponašanje ndash (2 sata)
1 Procesi socijalne kontrole
2 Neformalna i formalna socijalna kontrola
3 Socijalna kontrola i društveni i kontekst devijantnosti
4 Društvene promjene i kriminalitet
5 Migracije stanovništva i devijantno ponašanje
6 Socijalna kontrola i devijantne uloge
III Sociološke teorijske perspektive u objašnjenju kriminaliteta - (1 sat)
1 Strukturalne teorije kriminaliteta i devijantnosti (teorija anomije teorija socijalne napetosti ekološka teorija supkulturne teorije)
2 Konfliktna perspektiva i kriminalitet (kriminalitet kao društvena prijetnja lijevi realizam radikalna objašnjenja kriminaliteta)
3 Teorija etiketiranja prema post-modernističkim objašnjenjima kriminaliteta
IV Sociološka istraživanja kriminaliteta i devijantnosti ndash (5 sata)
1 Sociološke metode istraživanja kriminaliteta
2 Kriminalitet moral i društvene vrijednosti
3 Kriminalitet moćnih (sociološki aspekti organiziranog kriminala i korupcije)
4 Zločini bez žrtava
5 Spol rod i kriminalitet
6 Dobne skupine i kriminalitet
V Praktični aspekti sociološka istraživanja kriminaliteta i njegova prevencija - (5 sati)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu aktivno sudjelovati u nastavi i zadovoljiti provjeru na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Haralambos M ndash Holborn M Zločin i devijantnost objavljeno u Sociologija Teme i perspektive Zagreb 2002 str 348-429
Clinard M - Meier R Sociology of Deviant Behavior 1998
Popis literature način polaganja ispita i modaliteti izvođenja nastave iz pojedinog predmeta podložni su izmjenama Nastavnik može izmijeniti ili dopuniti sadržaj predmeta uz prethodnu obavijest Vijeću
Osnovna izborna literatura
Traub S H - Craig B Theories of Deviance 5th ed Illinois 1999
Ulmer JT Sociology of Crime Law and Deviance Volume 2 2000
Downes D Understanding Deviance A Guide to the Sociology of Crime and Rule Breaking (Paperback) Oxford 2003
Melossi D Stato controllo sociale devianza teorie criminologiche e societagrave tra Europa e Stati Uniti Milano 2002
Coady T - Keefe MTerorizam i pravednost - moralni argumenti u opasnom svijetu Hrvatski Leskovac 2004
12
Naziv kolegija Fenomenologija suvremenog kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Izv prof dr sc Ksenija Butorac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Fenomenološka slika kriminala stalno se mijenja Svijet današnjice obilježava porast ukupnosti kažnjivih ponašanja i brojnost novih pojavnih oblika osobito teških kaznenih djela Kao novi i naročito opasni oblici kriminaliteta najčešće se smatraju organizirani kriminalitet terorizam gospodarski kriminalitet korupcija protuzakonita trgovina drogom oružjem ljudima ljudskim organima teški oblici nasilja Transnacionalni organizirani kriminal najveći je izazov međunarodnoj zajednici Prvi korak u suprotstavljanju pojavama suvremenog kriminaliteta je učenje o njegovim pojavnim oblicima o učestalosti brojnosti i rasprostranjenosti pojedinih kaznenih djela te načinu na koji se ostvaruju Približiti navedene spoznaje polaznicima ovog studija o fenomenologiji suvremenog kriminaliteta cilj je ovog kolegija
Sadržaj kolegija
1 Učenje o fenomenologiji kažnjivih ponašanja ndash (4 sata)
a) pojavni oblici opseg i struktura kriminaliteta
b) kriminalitet u Europi
c) kriminalitet u Hrvatskoj
2 Pojavni oblici nekih skupina kaznenih djela ndash (8 sati)
a) delikti nasilja ndash ubojstvo silovanje razbojništvo obiteljsko nasilje terorizam
b) organizirani kriminal
3 Fenomenologija kriminaliteta nekih skupina delinkvenata ndash (8 sati)
a) recidivisti
b) kriminalitet maloljetnika
c) kriminalitet žena
d) kriminalitet osoba s duševnim smetnjama
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Butorac K (2013) Vrijednost kriminalnih statistika kao temelj za mjerenje distribucije zločina u odnosu na tipologije počinitelja i žrtava nastavni materijal (skripta) (881 KB)
Butorac K (2013) Opća i posebna obilježja organiziranog kriminaliteta nastavni materijal (skripta) (141 KB)
Osnovna izborna literatura
Butorac K I Luketić (2012) Key Dimensions of Active Criminal Career Research ndash A Pilot Study of the Zagreb Prison Inmates International Scientific Conference Proceedings Security and Euroatlantic Perspectives of the Balcans ndash Police Science and Police Profession Ohrid 25-26052012
13
ButoracK Lj Mikšaj Todorović J Rinck (1999) Kriminalităt und Altersstrukturen Kriminalistik 53 (2) 95-98
Derenčinović D Getoš A M (2008) Uvod u kriminologiju s osnovama kaznenog prava Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb
Siegel L J (2011) Criminology The Core IV izdanje Cengage Learning Wadsworth US
Damjanović I K Butorac (2006) Politika suzbijanja kriminaliteta perspektive izvršenja kaznenopravnih sankcija Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 13 (2) 657-684
Grozdanić V Šelih A (2001) Žene i kazna zatvora Rijeka
Horvatić Ž (1998) Osnove kriminologije Zagreb 45- 122
Naziv kolegija Ljudska prava i kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Miomir Matulović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je predmeta bdquoLjudska prava i kriminalističko istraživanjeldquo izučiti domaće i međunarodne (europske) izvore o ljudskim pravima odnosno sustave njihove zaštite s obzirom na kriminalističko istraživanje Kriminalističko je istraživanje iscrpno regulirano domaćim i međunarodnim pravnim normama koje trebaju omogućiti uspješno razjašnjavanje (dokazivanje) kaznenih djela ali istovremeno i zaštiti temeljna prava i slobode građana Radnje kriminalističkog istraživanja te pravno dopušteni i određeni okviri djelovanja tijekom kriminalističkog istraživanja razmatraju se unutar konteksta pojedinih ljudskih prava Izučava se odnos između zahtjeva za učinkovitim postupanjem tijela kaznenog progona i poštivanja temeljnih prava i sloboda koje građani u tom postupanju trebaju uživati sa posebnim naglaskom na neprihvatljivosti povreda pravnih normi te temeljnih prava i sloboda građana
Sadržaj kolegija
I Narav ljudskih prava njihov povijesni razvoj i suvremena zaštita II Europska konvencija o ljudskim pravima uvod III Radnje kriminalističkog istraživanja unutar konteksta Europske konvencije o ljudskim pravima zabrana oduzimanja života te mučenja nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne pravo na slobodu i sigurnost pravo na pošteno suđenje pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života druga temeljna prava i slobode
Obveze studenata
Studentice su obvezni biti nazočni na nastavi i položiti ispit Ispit se sastoji od pisane zadaće
Obvezna literatura
Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kako je izmijenjena Protokolima br 11 i 14 s Protokolima br 1 4 6 7 12 i 13
Gomien Donna Kratak vodič kroz Europsku konvenciju o ljudskim pravima Zadar 2007 Uvod 1 2 3 8 9 poglavlje
Dopunska literatura
Colvin Madeleine i Cooper Jonathan (ur) Human Rights in the Investigation and Prosecution
14
of Crime Oxford 2009
Harris D J OBoyle M Warbrick C Law of the European Convention on Human Rights 2 izd Oxford 2009
Pavišić Berislav Komentar Zakona o kaznenom postupku Rijeka najnovije izdanje
Isti Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Naziv kolegija Politika suzbijanja kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Leo Cvitanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij treba omogućiti stjecanje a) općih i b) specijalističkih znanja ndash a) upoznavanje s glavnim sadržajima politike suzbijanja kriminaliteta kao znanstvene discipline te praktične djelatnosti (zakonodavne sudbene i izvršne vlasti) znanje o temeljnim problemima prevencije i suzbijanja kriminaliteta u suvremenom ljudskom društvu te mjestu i ulozi kaznenopravnog instrumentarija u modernom kriminalnopolitičkom sustavu opći svjetski i europski trendovi u modernoj politici suzbijanja kriminaliteta b) upoznavanje s načelima izgradnje modernog komplementarnog i konzistentnog sustava politike suzbijanja kriminaliteta posebno načela izgradnje suvremenog kaznenopravnog sustava upoznavanje s tzv alternativnim instrumentarijem politike suzbijanja kriminaliteta kao nerepresivne pravne ali i izvanpravne praktične djelatnosti s posebnim naglaskom na suvremenim sustavima nadzora Kolegij također treba pružiti uvid o mjestu suvremene politike suzbijanja kriminaliteta u modernom sustavu društvenih pravnih znanosti te napose kaznenopravnih odnosno kaznenih znanosti - kaznenim pravom kaznenim procesnim pravom kriminologijom i penologijom ndash sa svim implikacijama u pogledu problema u svezi profiliranja ove znanstvene discipline kao praktične djelatnosti
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (4 sata)
1 O nazivu bdquopolitika suzbijanja kriminalitetaldquo
2 Pojam politike suzbijanja kriminaliteta
3 Politika suzbijanja kriminaliteta u sustavu znanosti i njezin odnos s drugim znanostima (nepravnim nekaznenim kaznenim)
II Povijesni razvitak politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Uvodne napomene ndash problem periodizacije
2 Značajke društvene reakcije na zabranjena ponašanja u preddržavnom razdoblju
3 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta staroga vijeka i srednjega vijeka
4 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta novoga vijeka
5 Razvitak politike suzbijanja kriminaliteta u 20 stoljeću
III Temeljne značajke suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (4 sata)
1 Dvije orijentacije u suvremenoj politici suzbijanja kriminaliteta (represija i prevencija) te njihov odnos
15
2 Temeljna načela suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
a) Načelo pravne i socijalne države
b) Načelo ograničenja kaznenopravne prisile
c) Načelo zakonitosti
d) Načelo krivnje
e) Načelo individualizacije
f) Načelo pravednosti
g) Načelo humanosti
h) Načelo znanstvenosti
IV Kaznenopravne sankcije kao represivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Povijest i suvremenost kaznenopravnih sankcija
2 Pojam i bitne značajke suvremenih kaznenopravnih sankcija
3 Opća svrha suvremenih kaznenopravnih sankcija
4Vrste kaznenopravnih sankcija
a) Kazne i kažnjavanje
b) Mjere upozorenja sigurnosne mjere i odgojne mjere
5 Alternativne sankcije i nadzor
V Nerepresivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (2 sata)
1 Politika suzbijanja kriminaliteta kao nekaznena nerepresivna pravna i izvanpravna djelatnost
2 Depenalizacija dekriminalizacija i dejuridizacija suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
VI Globalizacija i međunarodni značaj suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (2 sata)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Horvatić Ž ndash Cvitanović LPolitika suzbijanja kriminaliteta Zagreb 1999
Horvatić ŽDjelovanje međunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala Zagreb 2002
Osnovna izborna literatura
Bavcon LjPreporuke za oblikovanje kriminalne politike objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 3 ndash 22
Cvitanović LSvrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu Zagreb 1999
Horvatić ŽKazneno materijalno pravo i njegova reforma u ostvarivanju politike suzbijanja kriminaliteta za vrijeme tranzicije objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 469 ndash 500
Horvatić ŽGlobalno suprotstavljanje kriminalu na prijelomu milenija objavljeno u Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 512001 (2) str 249 - 306
Horvatić ŽOstvarenje i zaštita vladavine prava u hrvatskom kaznenom pravu objavljeno u Zbornik Pravnog fakuleteta u Zagrebu 512002 (6) str 1195 - 1224
Horvatić Ž ndash Đurđević ZProgram Ujedinjenih naroda za sprečavanje kriminaliteta i kazneno pravosuđe Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 str 215 ndash 236
The United Nations and Crime Prevention Ujedninjeni narodi New York 1996
16
Crime and criminal justice in Europe Strasbourg Cedex Council of Europe Publishing 2000
Sadržaji na web stranicama
a) httpconventionscoeint (Konvencije Vijeća Europe)
b) wwwuncjinorg(United Nations Crime and Justice Information Network) itd
Naziv kolegija Međunarodna kaznenopravna suradnja
Ime nositelja kolegija Akademik Davor Krapac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Pravo međunarodne kaznenopravne pomoći neprestano se razvija u praktičnom i teoretskom smislu te u kaznenim predmetima sa elementima inozemnosti predstavlja nezaobilazno sredstvo uspješnog razjašnjavanja i vođenja kaznenih postupaka Značajnost horizontalne diferencijacije i specijalizacije ali i uspostava vertikalne kroz nastanak međunarodnih sudova ukazuje na dinamične promjene na ovom području Cilj kolegija je usmjeren na sustavni prikaz kako povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne suradnje tako i pojedinih pravnih instituta tijela i postupaka koji se u međunarodnoj suradnji između država javljaju Stjecanje znanja sa ovog pravnog područja preduvjet je uspješnog i samostalnog djelovanja na suzbijanju kriminaliteta te stjecanje znanja za uspješno postupanje
Sadržaj kolegija
Prvi dio Međunarodna kaznenopravna pomoć
I Pojam cilj i pravno uređenje međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Pojam i cilj
2 Pravno uređenje
3 Povijesni razvoj
4 Međunarodna kaznenopravna pomoć i drugi oblici međudržavne suradnje
II Međunarodni ugovori o pravnoj pomoći u kaznenim stvarima - (4 sata)
1 Mnogostrani ugovori
2 Dvostrani ugovori
III Načela međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Načelo prednosti
2 Načelo pružanja međunarodne kaznenopravne pomoći u najširem smislu
3 Načela o pružanju ili odbijanju međunarodne kaznenopravne pomoći
IV Izručenje - (4 sata)
1 Pojam
2 Pretpostavke
3 Postupci izručenja
4 Izručenje između članica Europske unije
17
V Mala međunarodna kaznenopravna pomoć - (4 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pretpostavke
3 Postupak
4 Kolizija stranih i domaćih procesnih formi i upotrebljivost rezultata stranih dokaznih radnji
5 Pojedine radnje male kaznenopravne pomoći
6 Oduzimanje predmeta i imovinske koristi stečene kaznenim djelom
VI Izvršenje strane kaznene presude - (2 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pravna priroda izvršenja kaznene presude
3 Ciljevi izvršenja strane kaznene presude
4 Pretpostavke za izvršenje
5 Postupak izvršenja strane kaznene presude
6 Učinak izvršenja strane kaznene presude
7 Izvršenje odluke o preuzimanju izvršenja strane kaznene presude
VII Ustupanje kaznenog progona ili postupka - (2 sata)
1 Pojam i pravna priroda ustupanja kaznenog progona
2 Ustupanje i pravila prostornog važenja kaznenog zakona
3 Pretpostavke za ustupanje i preuzimanje kaznenog progona
4 Postupak ustupanja i preuzimanja kaznenog progona
5 Pravni učinci zamolbe za ustupanje odnosno preuzimanje kaznenog progona
6 Izbjegavanje višestruke litispendencije
Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave izrada pisanih radova pismeni ispit
Obvezna literatura
Deflam M Policing World Society Historical Foundation of International Police Cooperation Oxford 2002
Krapac D Međunarodna kaznenopravna pomoć Zagreb 2006
Osnovna izborna literatura
Degan VĐ - Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005 (odabrana poglavlja)
Pavišić B Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Znanstveni članci te materijali sa savjetovanja na temu međunarodne kaznenopravne pomoći
Naziv kolegija Organizacija kriminalističkog istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Anton Dvoršek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
18
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren organizacijskim aspektima kriminalističkog istraživanja kao značajnom elementu (kriminalističke) strategije suzbijanja kriminaliteta Analizirani su različiti modeli (kriminalističke) policije i njihove implikacije za efikasnost kriminalističke istrage kako na operativnom tako i na globalnoj razini Poseban naglasak je na analizi nekih značajki (centralizacija decentralizacija specijalizacija rukovođenje jedinstvo uniformirane i kriminalističke policije) i identifikaciji slabosti i prednosti za adekvatnu organizaciju kriminalističkog istraživanja Organizacija kriminalističkog istraživanja se obrađuje i kao element kriminalističko strateškog rješavanja problema pa se tako ukazuje i na vezu sa strateškim planiranjem i strateškim (policijskim) menedžmentom Stjecanje navedenih znanja omogućuje polazniku najadekvatniji pristup organizaciji kriminalističkog istraživanja u konkretnim složenim slučajevima odnosno traženje boljih organizacijskih rješenja rada istražiteljske službe odnosno jedinice
Sadržaj kolegija
I Organizacija kriminalističkog istraživanja kao elementa kriminalističke strategije (6 sati)
1 Pojam i osnovni elementi kriminalističke strategije
2 Značajnije vrste kriminalističkih strategija
3 Bitni činioci za izradu kriminalističkih strategija Značaj kriminalističke analitike
II Organizacija kriminalističke istrage kao čimbenik efikasnosti kriminalističke
istrage (8 sati)
1 Organizacijski modeli (kriminalističke) policije u nekim europskim zemljama
2 Kriminalističko strateške implikacije modela (rukovođenja) jedinstvene policije
3 Kriminalističko strateške implikacije centralizacije decentralizacije i specijalizacije istražne (policijske) službe
4 Organizacija i planiranje istražnih radnji na različitim razinama službe a) počinitelj nije poznat b) počinitelj poznat (skupljanje dokaza)
III Kriminalističko strateško rješavanje problema (6 sati)
1 Sistemska osnova kriminalističko strateškog planiranja
2 Etape rješavanja problema
3 Elementi planiranja (operativna i strateška razina)
4 Tehnike traženja rješenja
5 Izrada strateških rješenja Uloga (strateškog) menadžmenta
6 Organizacijski aspekti istraživanja imovinskog i organiziranog kriminaliteta u strateškim dokumentima (godišnji plan rada i izvještaji o kriminalističkom istražnom radu)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi i izložiti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
Brisach CE - Ullmann R - Sasse G - Huumlbner E - Desch R Planung der Kriminalitaumltskontrolle Stuttgart 2001 str 205 ndash 265
Dvoršek A Kriminalistična strategija Ljubljana 2001 str 17-118
Ratcliffe J Intelligence Led-Policing Willan Publisching Portland Oregon 2008
Zirke J - Jansen HP - Finkel R Aufklaumlrung von Straftaten als strategische Aufgabe objavljeno u Kube E - Stoumlrzer HU - Timm KJ Kriminalistik Handbuch fuumlr Praxis und Wissenschaft Band
19
1 Stuttgart 1993 str 13 ndash 67
Osnovna izborna literatura
Bacer TE Intelligence Led- PolicingLooseleaf Flushing 2010
Eurojustice Public Prosecution Service Haag 1998
Goldsmith V - Mc Quire PG - Mollenkop JH - Ross TA Analysing Crime Paterns London 2000
Kniesel M - Kube E - Murck M Handbuch fuumlr Fuumlhrungskraumlfte der Polizei Luumlbeck 1996
Proctor T Creative Problem Solving for Managers London 2005
Sun Tzu Umeće ratovanja Global Book Novi Sad 2002
Naziv kolegija Međunarodna policijska suradnja
Ime nositelja kolegija Doc dr sc Eldan Mujanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren na sustavni prikaz povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne policijske suradnje te analizu njezinih oblika Svrha kolegija je da polaznici steknu nova te prošire postojeća znanja o međunarodnoj policijskoj suradnji i normativnom okviru koji uređuje njene institute sa naglaskom na usvajanje novih spoznaja koje se odnose na kriminalističke komponente funkcioniranja suradnje u praksi Na ovaj način se stečena znanja studenata situiraju u sasvim novi kontekst koji omogućava znatno šire shvaćanje uloge kriminalistike u ostvarenju kaznene vlasti izvan formalno demarkiranih granica suverenih država
Posebni ciljevi kolegija su
Izučavanje pojma međunarodne policijske suradnje i njezinog odnosa sa drugim srodnim disciplinama (međunarodno pravo policijsko pravo i kriminalistika) te analiza pravnog i institucionalnog okvira koji je uređuje na univerzalnom (Interpol) regionalnom (Europol Schengenski ugovori Selec) i bilateralnom nivou
Izučavanje inicijativa međunarodne policijske suradnje u odnosu na pojedine oblike (transnacionalnih) kaznenih djela (terorizam organizirani i visoko-tehnološki kriminalitet nezakonita trgovina opojnim drogama pranje novca i dr)
Analiza specifičnosti ostvarenja suradnje u predmetima kršenja međunarodnog (humanitarnog) prava
Izučavanje tradicionalnih (razmjena informacija potražna djelatnost zajednička edukacija) i suvremenih instituta međunarodne policijske suradnje (prekogranični nadzor i potjere zajednički istražni timovi posebne istražne tehnike zaštita svjedoka i žrtava) sa posebnim osvrtom na izučavanje njihovih kriminalističkih sadržaja i modaliteta funkcioniranja prilikom otkrivanja i dokazivanja pojedinih kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Pojam i oblici međunarodne policijske suradnje ndash (1 sat)
1 Pojam
20
2 Pravni izvori i načela
3 Povijesni razvoj
4 Pregled najznačajnijih instituta
II Institucionalna međunarodna policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Međunarodna organizacija kriminalističke policije (INTERPOL)
2 Regionalni institucionalni oblici (EUROPOL SECI)
III Dvostrana policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Pravna priroda policijske suradnje
2 Vrste ugovora
3 Sadržaj međunarodne policijske suradnje
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu
Obvezna literatura
Bellanova R- The ldquoPruumlm Processrdquo The Way Forward for EU Police Cooperation and Data Exchange (u Security Versus Justice Police and Judicial Cooperation in the European Union ur Guild E amp Geyer F) Aldershot Ashgate 2008 str 203-221
Degan VĐndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Mujanović E-Rizvo S- Uloga Interpola u provođenju postupaka izručenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava Kriminalističke teme 2010 str 135-154
Petrović B-Mujanović E-Deljkić I Pravni karakter policijske saradnje na području EU-novi trendovi regionalizacije Godišnjak pravnog fakulteta u Sarajevu 2011 str 271-299
Osnovna izborna literatura
Andreas P- Nadelmann E Policing the Globe Criminalisation and Crime Control in International Relations New York Oxford University Press 2006
Deflem M Policing World Society- Historical Foundations of International Police Cooperation New York Oxford University Press 2004
Fijanut C-Ouwerkerk J (ed)- The Future of Police and Judicial Cooperation in the European Union Martinus Nijhoff Publishers 2009
Joubert C - Bevers H Schengen investigated-A comparative Interpretation of the Schengen Provisions on International Police Cooperation in the Light of the European Convention on Human Rights Hague Kluwer Law International 1996
Lemieux F (ed) International Police Cooperation Emerging Issues Theory and Practice DevonWillan Publishing 2010
Ostali izvori konzultacija s nastavnikom
Naziv kolegija Tijela međunarodne kaznene sudbenosti
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
21
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij ima za cilj studentima dati pregled glavnih značajki organizacijskog materijalnog i postupovnog prava međunarodnih i tzv mješovitih kaznenih sudova te analizirati usklađenost hrvatskog pravnog sustava s obvezama koje hrvatska ima prema tim sudištima Nadalje razmatrat će se stupanj harmoniziranosti hrvatskog prava s međunarodnim kaznenim pravom koje se razvija kroz djelovanje međunarodnih sudišta Uz povijesni pregled pravnih i političkih okolnosti koje su dovele do nastanka međunarodnih sudova studijem u okviru kolegija analizom statuta i drugih pravnih akata međunarodnih i tzv mješovitih sudišta ukazat će se na zakonitosti razvoja segmenta međunarodnog kaznenog prava usmjerenog na kažnjavanje ratnih zločina Posebice izučavat će se pravo Međunarodnog kaznenog suda za biv Jugoslaviju (MKSJ) njegov rad i suradnja Republike Hrvatske s tim sudom Drugi važan segment kolegija bit će izučavanje prava Međunarodnog kaznenog suda (MKS) posebice tzv Rimskog statuta MKS U okviru navedenog općeg cilja posebno će se izučavati pojedini najvažniji segmenti materije S područja materijalnog međunarodnog kaznenog prava komparativno će se (pravo međunarodnih sudova hrvatsko i druga nacionalna prava) izučavati opći instituti a posebice načelo zakonitosti sustav sankcija krivnja zapovjedna odgovornost i doktrina zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodni zločini (genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti odnos međunarodnog humanitarnog i međunarodno kaznenog prava) Organizacijsko pravo međunarodnih sudova analizirat će se statički (organizacijska shema međunarodnih i tz mješovitih sudišta) te funkcionalno s aspekta primjerenosti organizacije ciljevima zbog kojih su ta sudišta osnovana
Sadržaj kolegija
I Povijesni razvoj međunarodnog kaznenog prava i međunarodnih sudova - (1 sat)
1 Pravne i političke okolnosti koje su kroz povijest doprinijele razvoju međunarodnih sudova
2 Suđenja nakon II svjetskog rata
3 Nastanak ad hoc međunarodnih kaznenih sudova
4 Nastanak stalnog Međunarodnog kaznenog suda
II Međunarodno kazneno materijalno pravo - (3 sata)
1 Izvori najvažniji međunarodni ugovori statuti međunarodnih sudova međunarodno
običajno pravo Odnos prema međunarodnom humanitarnom pravu
2Načela međunarodnog kaznenog prava s posebnim osvrtom na načelo zakonitosti
3 Osobna odgovornost krivnja zapovjedna odgovornost i zajednički zločinački pothvat u međunarodnom i nacionalnim pravima
4 Međunarodni zločini genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti
III Organizacijsko pravo međunarodnih i mješovitih kaznenih sudova - (5 sati)
1 Organizacijska struktura
2 Suci sudska vijeća način izbora sudaca
3 Tužitelji međunarodnih i mješovitih sudova Ovlasti tužitelja i njegov položaj u postupku
4 Tajništvo i ostale službe
5 Ocjena funkcionalnosti ustroja pojedinih sudišta
6 Odnos političkih tijela (Vijeće sigurnosti tijela država) na rad mješovitih i međunarodnih sudova
IV Postupovno pravo međunarodnih sudova - (5 sati)
1 Pokretanje postupka usporedba ad hoc sudova mješovitih sudova stalnog MKS i
22
nacionalnih sudova
2 Tijek postupka
3 Prava okrivljenika i međunarodni standardi zaštite ljudskih prava
4 Prava i obveze država prema međunarodnim sudištima
V Hrvatsko kazneno pravo i njegova harmonizacija s međunarodnim kaznenim
pravom - (1 sat)
1 Implementacijsko zakonodavstvo
2 Harmonizacija kaznenog materijalnog prava
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi referat i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Izborna literatura
Ambos K Novija praksa međunarodnih sudova u kaznenom procesnom pravu published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 61999 pp 955 - 1002
Bassiouni MC International Criminal Law Volumen I Crimes Transnational Publishers New York 1999
Degan V Đ ndash Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005
Josipović I Uhićenje i pritvor pred Međunarodnim kaznenim sudom published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 41997 pp 465 ndash 496
Krapac D Statut i pravila o postupku i dokazivanju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju s motrišta hrvatskoga kaznenog procesnog prava Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 pp 197 ndash 213
Pavišić B ndash Bubalović T Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2013
Relevantni propisi međunarodnog i domaćeg prava i web stranice prema uputi nositelja
Naziv kolegija Forenzička psihologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tajana Ljubin9
Status kolegija Izborni
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je da studenti prepoznaju razumiju i mogu primijeniti temeljne psihološke zakonitosti koje utječu na sve uključene u proces policijskih izvida istrage i dokazivanja djela Moći će razumjeti što sve utječe na točnost svjedočenja znati će osnovne psihološke principe intervjuiranja svjedoka i žrtava naučiti će principe ispravnog ponašanja prema žrtvi Moći će analizirati motive priznanja i ocijeniti vjerodostojnost priznanja poznavati će osnove na kojima se temelje metode za detekciju laži poznavat će načela za prepoznavanje laži razumjeti će
9 Nositelj predmeta je od 48 e-sjednice 26 VI 2014 doc dr sc Dražen Kovačević Popovača
23
psihološke mehanizme koji su u osnovi ponašanja osumnjičenika i kriminalističkog službenika Razumjeti će psihološke faktore koji utječu na sumnjičenje i presuđivanje
Sadržaj kolegija
I Područja forenzičke i kriminalističke psihologije ndash (2 sata)
1 Psihološki izvori pogrešaka u kriminalističkom i sudskom postupku
II Psihologija svjedočenja ndash (4 sata)
1 Psihički procesi na kojima se osniva svjedočenje
2 Glavni čimbenici koji utječu na točnost svjedočenja
3 Osnovni psihološki principi intervjuiranja osjetljivih svjedoka (djeca traumatizirane žrtve itd)
4 Osnovni principi kognitivnog intervjua Forenzičko-psihologijski aspekti postupanja sa žrtvama
III Teorijske osnove psihološke metode otkrivanja laži ndash (5 sati)
1 Ocjena vjerodostojnosti iskaza
2 Analiza neverbalnog ponašanja
3 Analiza fizioloških pokazatelja-poligraf
IV Teorijske osnove psihologije ispitivanja osumnjičenika i psihologije priznanja - (2 sata)
V Osnovne psihološke osobitosti počinitelja kaznenih djela i implikacije za kriminalističku obradu ndash (2 sata)
1 Nepravni aspekti sumnjičenja i presuđivanja
2 Područja psihologijskog vještačenja
Obveze studenata
Studenti su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Ajduković M Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku 1995 str 292-307
Gudjonsson GH The psychology of interrogations and confessions objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation Devon 2006 str 123 ndash 146
Hess A K - Weiner I B The Handbook of Forensic Psychology Chichester 1999 (odabrana poglavlja)
Kassin SM A critical appraisal of modern police interrogations objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation 2006 str 207 ndash 228
Ljubin T Prikupljanje obavijesti i ispitivanje osjetljivih i zastrašenih svjedoka objavljeno u Gluščić i sur Proceduralne mjere zaštite svjedoka Priručnik za obuku policije tužitelja i sudaca Strasbourg Vijeće Europe 2006 (u tisku)
Ljubin T Kriminalistička psihologija objavljeno u Pavišić B ndash Modly D ndash Veić P Kriminalistika 2006
Osnovna izborna literatura
Gudjonsson G The Psychology of Interrogations Confessions and Testimony Chichester 1992
Howitt D Forensic and criminal psychology London 2002
Milne R - Bull R Investigative interviewing Psychology and Practice Chichester 1999
24
Sporer SL - Malpass RS - Koenhken G Psychological Issues in Eyewitness Identification Mahwah New Yersey Lawrence Erlbaum Associates 1996
Vrij A Detecting lies and deceit The psychology of lying and the implications for professional practice Chichester 2000
Naziv kolegija Transnacionalna kaznena djela
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih značajki transnacionalnog kriminaliteta Posebno se izlaže Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta ukazuje na obilježja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta Izložen je sustavni pregled najvažnijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela
Sadržaj kolegija
I Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet
II Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)
1 Uvodne napomene i osnovni pojmovi
2 Zakonodavne mjere
3 Kazneni progon suđenje i sankcije
4 Mjere prema prihodu od kaznenog djela
5 Međunarodna suradnja
6 Jurisdikcija
7 Ekstradicija
8 Uzajamna pravna pomoć
9 Ostale odredbe
III Transacionalna kaznena djela trgovine i krijumčarenja ljudi nedozvoljene trgovine oružjem nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom u vezi s drogom pranja novca kompjuterskog kriminaliteta zagađivanja prirodne okoline protiv kulturnih dobara korupcije na štetu djece u vezi s bioetikom uzimanja talaca ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom u pomorskoj plovidbi u zračnom prometu (3 sata)
IV Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu i konzultacije te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Pavišić B Transnacionalno kazneno pravo Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi Skopje (vo čest na Nikola Matovski) 2011
25
Osnovna izborna literatura
Degan V Đndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Naziv kolegija Forenzička psihopatologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tanja Frančišković
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija Studentica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja njihovim uzrocima kliničkim slikama mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji neubrojivosti smanjenoj ubrojivosti opasnosti prisilnoj hospitalizaciji sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom
Sadržaj kolegija
I Osnovne spoznaje o pojmu značaju i razvitku forenzičke psihopatologije
II Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije
1 Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu
2 Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku
3 Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima
III Opća psihopatologija - svijest opažanje emocije volja pažnja psihomotorika pamćenje nagoni mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe
IV Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja
1 Poremećaji vezani uz alkohol droge i druge psihoaktivne tvari
2 Shizofrenija i agresivno ponašanje
3 Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje
4 Procjena rizika za agresivno ponašanje
V Praktični aspekti forenzičke psihopatologije ndash kazuistički prikazi u okviru vježbi
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
9
Naziv kolegija Sudsko medicinske ekspertize
Ime nositelja kolegija Dr sc Miran Čoklo
Status kolegija Obvezan
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 6
Broj sati po semestrutrimestru 20
Ciljevi kolegija
Kolegij je zamišljen kao konkretna pomoć pravnom sustavu u onom dijelu koji se odnosi na što profesionalniji odnos prema izricanju sankcija za najteža kaznena djela uvažavajući i inzistirajući pri tome na materijalnim dokazima koji su isključivo rezultat sudsko-medicinskih ekspertiza u istrazi Osim nužnih osnovnih teorijskih spoznaja iz područja sudske medicine usmjerene na sudsko-medicinske ekspertize u istrazi polaznici će biti upoznati i s konkretnim sudsko-medicinskim radnjama u istrazi s naglaskom na forenzičku obdukciju te slučajevima iz svakodnevne domaće i međunarodne prakse Program obuhvaća najvažnije spoznaje iz područja tanatologije forenzičke traumatologije vještačenja tjelesnih ozljeda i kaznene odgovornosti liječnika Glavni cilj kolegija je pružiti polaznicima uvid u važnost i neizostavnost sudsko-medicinskih radnji u kvalitetnoj istrazi te forenzičke obdukcije kao jedinog načina preciznog i ispravnog utvrđivanja neposrednog uzroka smrti i zadobivenih ozljeda kod preminulih Time bi polaznici po završetku kolegija bili osposobljeni na kvalitetan i svrsishodan način razumjeti i koristiti rad sudskog-medicinara u istrazi
Sadržaj kolegija
I Tanatologija
1 Definicija smrti i pojavni oblici
2 Znakovi smrti postmortalne promjene
3 Orijentacijsko određivanje vremena smrti
II Forenzička traumatologija
1 Mehaničke ozljede nespecifične i specifične
2 Asfiktične ozljede
3 Utapanje
4 Fizikalne ozljede
5 Prometni traumatizam
6 Samoubojstvo i ubojstvo
III Vještačenje tjelesnih ozljeda
1 Obvezna medicinska dokumentacija
2 Stručna medicinska terminologija pri opisivanju ozljeda
3 Ocjena težine tjelesne ozljede
4 Uzročno-posljedična povezanost utvrđenih ozljeda s događajem
IV Kaznena odgovornost liječnika
1 Nepružanje medicinske pomoći
2 Nesavjesno liječenje
V Vježbe (8 sati)
1 Očevid
10
2 Identifikacija
3 Vanjski pregled mrtvog tijela
4 Forenzička obdukcija
5 Prikaz slučajeva iz prakse
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Zečević D ndash Škavić J i suradnici Osnove sudske medicine za pravnike Zagreb 1996
Osnovna izborna literatura
Di Maio DJ - Di Maio VJM Forensic Pathology 2 izd Boca Raton 2001
Lee H ndash Labriola J Povratak na mjesto zločina Zagreb 2002
Modly D Objašnjenje trileme - ubojstvo samoubojstvo nesretni slučaj Zagreb 1999
Saukko P ndash Knight B Knightrsquos Forensic Pathology 3 izd London 2004
Siegel J ndash Saukko P ndash Knupfer G Encyclopedia of Forensic Sciences London 2004
Zečević D i dr Sudska medicina i deontologija 4 izd Zagreb 2004
Naziv kolegija Sociologija kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Boris Banovac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Glavni cilj kolegija je upoznati studente sa sociološkim objašnjenjima kriminaliteta i devijantnosti u kontekstu mehanizama formalne i neformalne društvene regulacije preventivnog djelovanja i socijalne kontrole Polaznici studija upoznati će se s glavnim teorijskim perspektivama u objašnjenju kriminaliteta koje su razvijene u okviru sociološkog pristupa kao i sa sociološkim istraživanjima kriminaliteta i devijantnosti u nas i u svijetu Težište kolegija je na istraživačkom pristupu i praktičnim aspektima ove pojave Poseban cilj se sastoji u upoznavanju polaznika studija sa značenjem koje imaju istraživanja i poznavanje društvenih čimbenika i kulturnog konteksta kriminaliteta i devijantnosti za preventivno djelovanje posebno u uvjetima globalizacije i bdquokasne modernizacijeldquo U sklopu problematike socioloških istraživanja kriminaliteta posebna pozornost bit će upućena problemima metodologije istraživanja s ciljem usvajanja temeljnih znanja o metodama takvih istraživanja
Sadržaj kolegija
I Sociološka konceptualizacija kriminaliteta i devijantnosti ndash problemi definiranja ndash (2 sata)
1 Statističke definicije
2 Apsolutističke definicije
3 Reaktivističke definicije
4 Normativne definicije
11
5 Kriminalitet i devijantnost
II Socijalna kontrola i devijantno ponašanje ndash (2 sata)
1 Procesi socijalne kontrole
2 Neformalna i formalna socijalna kontrola
3 Socijalna kontrola i društveni i kontekst devijantnosti
4 Društvene promjene i kriminalitet
5 Migracije stanovništva i devijantno ponašanje
6 Socijalna kontrola i devijantne uloge
III Sociološke teorijske perspektive u objašnjenju kriminaliteta - (1 sat)
1 Strukturalne teorije kriminaliteta i devijantnosti (teorija anomije teorija socijalne napetosti ekološka teorija supkulturne teorije)
2 Konfliktna perspektiva i kriminalitet (kriminalitet kao društvena prijetnja lijevi realizam radikalna objašnjenja kriminaliteta)
3 Teorija etiketiranja prema post-modernističkim objašnjenjima kriminaliteta
IV Sociološka istraživanja kriminaliteta i devijantnosti ndash (5 sata)
1 Sociološke metode istraživanja kriminaliteta
2 Kriminalitet moral i društvene vrijednosti
3 Kriminalitet moćnih (sociološki aspekti organiziranog kriminala i korupcije)
4 Zločini bez žrtava
5 Spol rod i kriminalitet
6 Dobne skupine i kriminalitet
V Praktični aspekti sociološka istraživanja kriminaliteta i njegova prevencija - (5 sati)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu aktivno sudjelovati u nastavi i zadovoljiti provjeru na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Haralambos M ndash Holborn M Zločin i devijantnost objavljeno u Sociologija Teme i perspektive Zagreb 2002 str 348-429
Clinard M - Meier R Sociology of Deviant Behavior 1998
Popis literature način polaganja ispita i modaliteti izvođenja nastave iz pojedinog predmeta podložni su izmjenama Nastavnik može izmijeniti ili dopuniti sadržaj predmeta uz prethodnu obavijest Vijeću
Osnovna izborna literatura
Traub S H - Craig B Theories of Deviance 5th ed Illinois 1999
Ulmer JT Sociology of Crime Law and Deviance Volume 2 2000
Downes D Understanding Deviance A Guide to the Sociology of Crime and Rule Breaking (Paperback) Oxford 2003
Melossi D Stato controllo sociale devianza teorie criminologiche e societagrave tra Europa e Stati Uniti Milano 2002
Coady T - Keefe MTerorizam i pravednost - moralni argumenti u opasnom svijetu Hrvatski Leskovac 2004
12
Naziv kolegija Fenomenologija suvremenog kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Izv prof dr sc Ksenija Butorac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Fenomenološka slika kriminala stalno se mijenja Svijet današnjice obilježava porast ukupnosti kažnjivih ponašanja i brojnost novih pojavnih oblika osobito teških kaznenih djela Kao novi i naročito opasni oblici kriminaliteta najčešće se smatraju organizirani kriminalitet terorizam gospodarski kriminalitet korupcija protuzakonita trgovina drogom oružjem ljudima ljudskim organima teški oblici nasilja Transnacionalni organizirani kriminal najveći je izazov međunarodnoj zajednici Prvi korak u suprotstavljanju pojavama suvremenog kriminaliteta je učenje o njegovim pojavnim oblicima o učestalosti brojnosti i rasprostranjenosti pojedinih kaznenih djela te načinu na koji se ostvaruju Približiti navedene spoznaje polaznicima ovog studija o fenomenologiji suvremenog kriminaliteta cilj je ovog kolegija
Sadržaj kolegija
1 Učenje o fenomenologiji kažnjivih ponašanja ndash (4 sata)
a) pojavni oblici opseg i struktura kriminaliteta
b) kriminalitet u Europi
c) kriminalitet u Hrvatskoj
2 Pojavni oblici nekih skupina kaznenih djela ndash (8 sati)
a) delikti nasilja ndash ubojstvo silovanje razbojništvo obiteljsko nasilje terorizam
b) organizirani kriminal
3 Fenomenologija kriminaliteta nekih skupina delinkvenata ndash (8 sati)
a) recidivisti
b) kriminalitet maloljetnika
c) kriminalitet žena
d) kriminalitet osoba s duševnim smetnjama
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Butorac K (2013) Vrijednost kriminalnih statistika kao temelj za mjerenje distribucije zločina u odnosu na tipologije počinitelja i žrtava nastavni materijal (skripta) (881 KB)
Butorac K (2013) Opća i posebna obilježja organiziranog kriminaliteta nastavni materijal (skripta) (141 KB)
Osnovna izborna literatura
Butorac K I Luketić (2012) Key Dimensions of Active Criminal Career Research ndash A Pilot Study of the Zagreb Prison Inmates International Scientific Conference Proceedings Security and Euroatlantic Perspectives of the Balcans ndash Police Science and Police Profession Ohrid 25-26052012
13
ButoracK Lj Mikšaj Todorović J Rinck (1999) Kriminalităt und Altersstrukturen Kriminalistik 53 (2) 95-98
Derenčinović D Getoš A M (2008) Uvod u kriminologiju s osnovama kaznenog prava Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb
Siegel L J (2011) Criminology The Core IV izdanje Cengage Learning Wadsworth US
Damjanović I K Butorac (2006) Politika suzbijanja kriminaliteta perspektive izvršenja kaznenopravnih sankcija Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 13 (2) 657-684
Grozdanić V Šelih A (2001) Žene i kazna zatvora Rijeka
Horvatić Ž (1998) Osnove kriminologije Zagreb 45- 122
Naziv kolegija Ljudska prava i kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Miomir Matulović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je predmeta bdquoLjudska prava i kriminalističko istraživanjeldquo izučiti domaće i međunarodne (europske) izvore o ljudskim pravima odnosno sustave njihove zaštite s obzirom na kriminalističko istraživanje Kriminalističko je istraživanje iscrpno regulirano domaćim i međunarodnim pravnim normama koje trebaju omogućiti uspješno razjašnjavanje (dokazivanje) kaznenih djela ali istovremeno i zaštiti temeljna prava i slobode građana Radnje kriminalističkog istraživanja te pravno dopušteni i određeni okviri djelovanja tijekom kriminalističkog istraživanja razmatraju se unutar konteksta pojedinih ljudskih prava Izučava se odnos između zahtjeva za učinkovitim postupanjem tijela kaznenog progona i poštivanja temeljnih prava i sloboda koje građani u tom postupanju trebaju uživati sa posebnim naglaskom na neprihvatljivosti povreda pravnih normi te temeljnih prava i sloboda građana
Sadržaj kolegija
I Narav ljudskih prava njihov povijesni razvoj i suvremena zaštita II Europska konvencija o ljudskim pravima uvod III Radnje kriminalističkog istraživanja unutar konteksta Europske konvencije o ljudskim pravima zabrana oduzimanja života te mučenja nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne pravo na slobodu i sigurnost pravo na pošteno suđenje pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života druga temeljna prava i slobode
Obveze studenata
Studentice su obvezni biti nazočni na nastavi i položiti ispit Ispit se sastoji od pisane zadaće
Obvezna literatura
Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kako je izmijenjena Protokolima br 11 i 14 s Protokolima br 1 4 6 7 12 i 13
Gomien Donna Kratak vodič kroz Europsku konvenciju o ljudskim pravima Zadar 2007 Uvod 1 2 3 8 9 poglavlje
Dopunska literatura
Colvin Madeleine i Cooper Jonathan (ur) Human Rights in the Investigation and Prosecution
14
of Crime Oxford 2009
Harris D J OBoyle M Warbrick C Law of the European Convention on Human Rights 2 izd Oxford 2009
Pavišić Berislav Komentar Zakona o kaznenom postupku Rijeka najnovije izdanje
Isti Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Naziv kolegija Politika suzbijanja kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Leo Cvitanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij treba omogućiti stjecanje a) općih i b) specijalističkih znanja ndash a) upoznavanje s glavnim sadržajima politike suzbijanja kriminaliteta kao znanstvene discipline te praktične djelatnosti (zakonodavne sudbene i izvršne vlasti) znanje o temeljnim problemima prevencije i suzbijanja kriminaliteta u suvremenom ljudskom društvu te mjestu i ulozi kaznenopravnog instrumentarija u modernom kriminalnopolitičkom sustavu opći svjetski i europski trendovi u modernoj politici suzbijanja kriminaliteta b) upoznavanje s načelima izgradnje modernog komplementarnog i konzistentnog sustava politike suzbijanja kriminaliteta posebno načela izgradnje suvremenog kaznenopravnog sustava upoznavanje s tzv alternativnim instrumentarijem politike suzbijanja kriminaliteta kao nerepresivne pravne ali i izvanpravne praktične djelatnosti s posebnim naglaskom na suvremenim sustavima nadzora Kolegij također treba pružiti uvid o mjestu suvremene politike suzbijanja kriminaliteta u modernom sustavu društvenih pravnih znanosti te napose kaznenopravnih odnosno kaznenih znanosti - kaznenim pravom kaznenim procesnim pravom kriminologijom i penologijom ndash sa svim implikacijama u pogledu problema u svezi profiliranja ove znanstvene discipline kao praktične djelatnosti
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (4 sata)
1 O nazivu bdquopolitika suzbijanja kriminalitetaldquo
2 Pojam politike suzbijanja kriminaliteta
3 Politika suzbijanja kriminaliteta u sustavu znanosti i njezin odnos s drugim znanostima (nepravnim nekaznenim kaznenim)
II Povijesni razvitak politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Uvodne napomene ndash problem periodizacije
2 Značajke društvene reakcije na zabranjena ponašanja u preddržavnom razdoblju
3 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta staroga vijeka i srednjega vijeka
4 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta novoga vijeka
5 Razvitak politike suzbijanja kriminaliteta u 20 stoljeću
III Temeljne značajke suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (4 sata)
1 Dvije orijentacije u suvremenoj politici suzbijanja kriminaliteta (represija i prevencija) te njihov odnos
15
2 Temeljna načela suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
a) Načelo pravne i socijalne države
b) Načelo ograničenja kaznenopravne prisile
c) Načelo zakonitosti
d) Načelo krivnje
e) Načelo individualizacije
f) Načelo pravednosti
g) Načelo humanosti
h) Načelo znanstvenosti
IV Kaznenopravne sankcije kao represivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Povijest i suvremenost kaznenopravnih sankcija
2 Pojam i bitne značajke suvremenih kaznenopravnih sankcija
3 Opća svrha suvremenih kaznenopravnih sankcija
4Vrste kaznenopravnih sankcija
a) Kazne i kažnjavanje
b) Mjere upozorenja sigurnosne mjere i odgojne mjere
5 Alternativne sankcije i nadzor
V Nerepresivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (2 sata)
1 Politika suzbijanja kriminaliteta kao nekaznena nerepresivna pravna i izvanpravna djelatnost
2 Depenalizacija dekriminalizacija i dejuridizacija suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
VI Globalizacija i međunarodni značaj suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (2 sata)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Horvatić Ž ndash Cvitanović LPolitika suzbijanja kriminaliteta Zagreb 1999
Horvatić ŽDjelovanje međunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala Zagreb 2002
Osnovna izborna literatura
Bavcon LjPreporuke za oblikovanje kriminalne politike objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 3 ndash 22
Cvitanović LSvrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu Zagreb 1999
Horvatić ŽKazneno materijalno pravo i njegova reforma u ostvarivanju politike suzbijanja kriminaliteta za vrijeme tranzicije objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 469 ndash 500
Horvatić ŽGlobalno suprotstavljanje kriminalu na prijelomu milenija objavljeno u Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 512001 (2) str 249 - 306
Horvatić ŽOstvarenje i zaštita vladavine prava u hrvatskom kaznenom pravu objavljeno u Zbornik Pravnog fakuleteta u Zagrebu 512002 (6) str 1195 - 1224
Horvatić Ž ndash Đurđević ZProgram Ujedinjenih naroda za sprečavanje kriminaliteta i kazneno pravosuđe Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 str 215 ndash 236
The United Nations and Crime Prevention Ujedninjeni narodi New York 1996
16
Crime and criminal justice in Europe Strasbourg Cedex Council of Europe Publishing 2000
Sadržaji na web stranicama
a) httpconventionscoeint (Konvencije Vijeća Europe)
b) wwwuncjinorg(United Nations Crime and Justice Information Network) itd
Naziv kolegija Međunarodna kaznenopravna suradnja
Ime nositelja kolegija Akademik Davor Krapac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Pravo međunarodne kaznenopravne pomoći neprestano se razvija u praktičnom i teoretskom smislu te u kaznenim predmetima sa elementima inozemnosti predstavlja nezaobilazno sredstvo uspješnog razjašnjavanja i vođenja kaznenih postupaka Značajnost horizontalne diferencijacije i specijalizacije ali i uspostava vertikalne kroz nastanak međunarodnih sudova ukazuje na dinamične promjene na ovom području Cilj kolegija je usmjeren na sustavni prikaz kako povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne suradnje tako i pojedinih pravnih instituta tijela i postupaka koji se u međunarodnoj suradnji između država javljaju Stjecanje znanja sa ovog pravnog područja preduvjet je uspješnog i samostalnog djelovanja na suzbijanju kriminaliteta te stjecanje znanja za uspješno postupanje
Sadržaj kolegija
Prvi dio Međunarodna kaznenopravna pomoć
I Pojam cilj i pravno uređenje međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Pojam i cilj
2 Pravno uređenje
3 Povijesni razvoj
4 Međunarodna kaznenopravna pomoć i drugi oblici međudržavne suradnje
II Međunarodni ugovori o pravnoj pomoći u kaznenim stvarima - (4 sata)
1 Mnogostrani ugovori
2 Dvostrani ugovori
III Načela međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Načelo prednosti
2 Načelo pružanja međunarodne kaznenopravne pomoći u najširem smislu
3 Načela o pružanju ili odbijanju međunarodne kaznenopravne pomoći
IV Izručenje - (4 sata)
1 Pojam
2 Pretpostavke
3 Postupci izručenja
4 Izručenje između članica Europske unije
17
V Mala međunarodna kaznenopravna pomoć - (4 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pretpostavke
3 Postupak
4 Kolizija stranih i domaćih procesnih formi i upotrebljivost rezultata stranih dokaznih radnji
5 Pojedine radnje male kaznenopravne pomoći
6 Oduzimanje predmeta i imovinske koristi stečene kaznenim djelom
VI Izvršenje strane kaznene presude - (2 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pravna priroda izvršenja kaznene presude
3 Ciljevi izvršenja strane kaznene presude
4 Pretpostavke za izvršenje
5 Postupak izvršenja strane kaznene presude
6 Učinak izvršenja strane kaznene presude
7 Izvršenje odluke o preuzimanju izvršenja strane kaznene presude
VII Ustupanje kaznenog progona ili postupka - (2 sata)
1 Pojam i pravna priroda ustupanja kaznenog progona
2 Ustupanje i pravila prostornog važenja kaznenog zakona
3 Pretpostavke za ustupanje i preuzimanje kaznenog progona
4 Postupak ustupanja i preuzimanja kaznenog progona
5 Pravni učinci zamolbe za ustupanje odnosno preuzimanje kaznenog progona
6 Izbjegavanje višestruke litispendencije
Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave izrada pisanih radova pismeni ispit
Obvezna literatura
Deflam M Policing World Society Historical Foundation of International Police Cooperation Oxford 2002
Krapac D Međunarodna kaznenopravna pomoć Zagreb 2006
Osnovna izborna literatura
Degan VĐ - Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005 (odabrana poglavlja)
Pavišić B Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Znanstveni članci te materijali sa savjetovanja na temu međunarodne kaznenopravne pomoći
Naziv kolegija Organizacija kriminalističkog istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Anton Dvoršek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
18
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren organizacijskim aspektima kriminalističkog istraživanja kao značajnom elementu (kriminalističke) strategije suzbijanja kriminaliteta Analizirani su različiti modeli (kriminalističke) policije i njihove implikacije za efikasnost kriminalističke istrage kako na operativnom tako i na globalnoj razini Poseban naglasak je na analizi nekih značajki (centralizacija decentralizacija specijalizacija rukovođenje jedinstvo uniformirane i kriminalističke policije) i identifikaciji slabosti i prednosti za adekvatnu organizaciju kriminalističkog istraživanja Organizacija kriminalističkog istraživanja se obrađuje i kao element kriminalističko strateškog rješavanja problema pa se tako ukazuje i na vezu sa strateškim planiranjem i strateškim (policijskim) menedžmentom Stjecanje navedenih znanja omogućuje polazniku najadekvatniji pristup organizaciji kriminalističkog istraživanja u konkretnim složenim slučajevima odnosno traženje boljih organizacijskih rješenja rada istražiteljske službe odnosno jedinice
Sadržaj kolegija
I Organizacija kriminalističkog istraživanja kao elementa kriminalističke strategije (6 sati)
1 Pojam i osnovni elementi kriminalističke strategije
2 Značajnije vrste kriminalističkih strategija
3 Bitni činioci za izradu kriminalističkih strategija Značaj kriminalističke analitike
II Organizacija kriminalističke istrage kao čimbenik efikasnosti kriminalističke
istrage (8 sati)
1 Organizacijski modeli (kriminalističke) policije u nekim europskim zemljama
2 Kriminalističko strateške implikacije modela (rukovođenja) jedinstvene policije
3 Kriminalističko strateške implikacije centralizacije decentralizacije i specijalizacije istražne (policijske) službe
4 Organizacija i planiranje istražnih radnji na različitim razinama službe a) počinitelj nije poznat b) počinitelj poznat (skupljanje dokaza)
III Kriminalističko strateško rješavanje problema (6 sati)
1 Sistemska osnova kriminalističko strateškog planiranja
2 Etape rješavanja problema
3 Elementi planiranja (operativna i strateška razina)
4 Tehnike traženja rješenja
5 Izrada strateških rješenja Uloga (strateškog) menadžmenta
6 Organizacijski aspekti istraživanja imovinskog i organiziranog kriminaliteta u strateškim dokumentima (godišnji plan rada i izvještaji o kriminalističkom istražnom radu)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi i izložiti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
Brisach CE - Ullmann R - Sasse G - Huumlbner E - Desch R Planung der Kriminalitaumltskontrolle Stuttgart 2001 str 205 ndash 265
Dvoršek A Kriminalistična strategija Ljubljana 2001 str 17-118
Ratcliffe J Intelligence Led-Policing Willan Publisching Portland Oregon 2008
Zirke J - Jansen HP - Finkel R Aufklaumlrung von Straftaten als strategische Aufgabe objavljeno u Kube E - Stoumlrzer HU - Timm KJ Kriminalistik Handbuch fuumlr Praxis und Wissenschaft Band
19
1 Stuttgart 1993 str 13 ndash 67
Osnovna izborna literatura
Bacer TE Intelligence Led- PolicingLooseleaf Flushing 2010
Eurojustice Public Prosecution Service Haag 1998
Goldsmith V - Mc Quire PG - Mollenkop JH - Ross TA Analysing Crime Paterns London 2000
Kniesel M - Kube E - Murck M Handbuch fuumlr Fuumlhrungskraumlfte der Polizei Luumlbeck 1996
Proctor T Creative Problem Solving for Managers London 2005
Sun Tzu Umeće ratovanja Global Book Novi Sad 2002
Naziv kolegija Međunarodna policijska suradnja
Ime nositelja kolegija Doc dr sc Eldan Mujanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren na sustavni prikaz povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne policijske suradnje te analizu njezinih oblika Svrha kolegija je da polaznici steknu nova te prošire postojeća znanja o međunarodnoj policijskoj suradnji i normativnom okviru koji uređuje njene institute sa naglaskom na usvajanje novih spoznaja koje se odnose na kriminalističke komponente funkcioniranja suradnje u praksi Na ovaj način se stečena znanja studenata situiraju u sasvim novi kontekst koji omogućava znatno šire shvaćanje uloge kriminalistike u ostvarenju kaznene vlasti izvan formalno demarkiranih granica suverenih država
Posebni ciljevi kolegija su
Izučavanje pojma međunarodne policijske suradnje i njezinog odnosa sa drugim srodnim disciplinama (međunarodno pravo policijsko pravo i kriminalistika) te analiza pravnog i institucionalnog okvira koji je uređuje na univerzalnom (Interpol) regionalnom (Europol Schengenski ugovori Selec) i bilateralnom nivou
Izučavanje inicijativa međunarodne policijske suradnje u odnosu na pojedine oblike (transnacionalnih) kaznenih djela (terorizam organizirani i visoko-tehnološki kriminalitet nezakonita trgovina opojnim drogama pranje novca i dr)
Analiza specifičnosti ostvarenja suradnje u predmetima kršenja međunarodnog (humanitarnog) prava
Izučavanje tradicionalnih (razmjena informacija potražna djelatnost zajednička edukacija) i suvremenih instituta međunarodne policijske suradnje (prekogranični nadzor i potjere zajednički istražni timovi posebne istražne tehnike zaštita svjedoka i žrtava) sa posebnim osvrtom na izučavanje njihovih kriminalističkih sadržaja i modaliteta funkcioniranja prilikom otkrivanja i dokazivanja pojedinih kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Pojam i oblici međunarodne policijske suradnje ndash (1 sat)
1 Pojam
20
2 Pravni izvori i načela
3 Povijesni razvoj
4 Pregled najznačajnijih instituta
II Institucionalna međunarodna policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Međunarodna organizacija kriminalističke policije (INTERPOL)
2 Regionalni institucionalni oblici (EUROPOL SECI)
III Dvostrana policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Pravna priroda policijske suradnje
2 Vrste ugovora
3 Sadržaj međunarodne policijske suradnje
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu
Obvezna literatura
Bellanova R- The ldquoPruumlm Processrdquo The Way Forward for EU Police Cooperation and Data Exchange (u Security Versus Justice Police and Judicial Cooperation in the European Union ur Guild E amp Geyer F) Aldershot Ashgate 2008 str 203-221
Degan VĐndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Mujanović E-Rizvo S- Uloga Interpola u provođenju postupaka izručenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava Kriminalističke teme 2010 str 135-154
Petrović B-Mujanović E-Deljkić I Pravni karakter policijske saradnje na području EU-novi trendovi regionalizacije Godišnjak pravnog fakulteta u Sarajevu 2011 str 271-299
Osnovna izborna literatura
Andreas P- Nadelmann E Policing the Globe Criminalisation and Crime Control in International Relations New York Oxford University Press 2006
Deflem M Policing World Society- Historical Foundations of International Police Cooperation New York Oxford University Press 2004
Fijanut C-Ouwerkerk J (ed)- The Future of Police and Judicial Cooperation in the European Union Martinus Nijhoff Publishers 2009
Joubert C - Bevers H Schengen investigated-A comparative Interpretation of the Schengen Provisions on International Police Cooperation in the Light of the European Convention on Human Rights Hague Kluwer Law International 1996
Lemieux F (ed) International Police Cooperation Emerging Issues Theory and Practice DevonWillan Publishing 2010
Ostali izvori konzultacija s nastavnikom
Naziv kolegija Tijela međunarodne kaznene sudbenosti
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
21
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij ima za cilj studentima dati pregled glavnih značajki organizacijskog materijalnog i postupovnog prava međunarodnih i tzv mješovitih kaznenih sudova te analizirati usklađenost hrvatskog pravnog sustava s obvezama koje hrvatska ima prema tim sudištima Nadalje razmatrat će se stupanj harmoniziranosti hrvatskog prava s međunarodnim kaznenim pravom koje se razvija kroz djelovanje međunarodnih sudišta Uz povijesni pregled pravnih i političkih okolnosti koje su dovele do nastanka međunarodnih sudova studijem u okviru kolegija analizom statuta i drugih pravnih akata međunarodnih i tzv mješovitih sudišta ukazat će se na zakonitosti razvoja segmenta međunarodnog kaznenog prava usmjerenog na kažnjavanje ratnih zločina Posebice izučavat će se pravo Međunarodnog kaznenog suda za biv Jugoslaviju (MKSJ) njegov rad i suradnja Republike Hrvatske s tim sudom Drugi važan segment kolegija bit će izučavanje prava Međunarodnog kaznenog suda (MKS) posebice tzv Rimskog statuta MKS U okviru navedenog općeg cilja posebno će se izučavati pojedini najvažniji segmenti materije S područja materijalnog međunarodnog kaznenog prava komparativno će se (pravo međunarodnih sudova hrvatsko i druga nacionalna prava) izučavati opći instituti a posebice načelo zakonitosti sustav sankcija krivnja zapovjedna odgovornost i doktrina zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodni zločini (genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti odnos međunarodnog humanitarnog i međunarodno kaznenog prava) Organizacijsko pravo međunarodnih sudova analizirat će se statički (organizacijska shema međunarodnih i tz mješovitih sudišta) te funkcionalno s aspekta primjerenosti organizacije ciljevima zbog kojih su ta sudišta osnovana
Sadržaj kolegija
I Povijesni razvoj međunarodnog kaznenog prava i međunarodnih sudova - (1 sat)
1 Pravne i političke okolnosti koje su kroz povijest doprinijele razvoju međunarodnih sudova
2 Suđenja nakon II svjetskog rata
3 Nastanak ad hoc međunarodnih kaznenih sudova
4 Nastanak stalnog Međunarodnog kaznenog suda
II Međunarodno kazneno materijalno pravo - (3 sata)
1 Izvori najvažniji međunarodni ugovori statuti međunarodnih sudova međunarodno
običajno pravo Odnos prema međunarodnom humanitarnom pravu
2Načela međunarodnog kaznenog prava s posebnim osvrtom na načelo zakonitosti
3 Osobna odgovornost krivnja zapovjedna odgovornost i zajednički zločinački pothvat u međunarodnom i nacionalnim pravima
4 Međunarodni zločini genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti
III Organizacijsko pravo međunarodnih i mješovitih kaznenih sudova - (5 sati)
1 Organizacijska struktura
2 Suci sudska vijeća način izbora sudaca
3 Tužitelji međunarodnih i mješovitih sudova Ovlasti tužitelja i njegov položaj u postupku
4 Tajništvo i ostale službe
5 Ocjena funkcionalnosti ustroja pojedinih sudišta
6 Odnos političkih tijela (Vijeće sigurnosti tijela država) na rad mješovitih i međunarodnih sudova
IV Postupovno pravo međunarodnih sudova - (5 sati)
1 Pokretanje postupka usporedba ad hoc sudova mješovitih sudova stalnog MKS i
22
nacionalnih sudova
2 Tijek postupka
3 Prava okrivljenika i međunarodni standardi zaštite ljudskih prava
4 Prava i obveze država prema međunarodnim sudištima
V Hrvatsko kazneno pravo i njegova harmonizacija s međunarodnim kaznenim
pravom - (1 sat)
1 Implementacijsko zakonodavstvo
2 Harmonizacija kaznenog materijalnog prava
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi referat i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Izborna literatura
Ambos K Novija praksa međunarodnih sudova u kaznenom procesnom pravu published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 61999 pp 955 - 1002
Bassiouni MC International Criminal Law Volumen I Crimes Transnational Publishers New York 1999
Degan V Đ ndash Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005
Josipović I Uhićenje i pritvor pred Međunarodnim kaznenim sudom published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 41997 pp 465 ndash 496
Krapac D Statut i pravila o postupku i dokazivanju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju s motrišta hrvatskoga kaznenog procesnog prava Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 pp 197 ndash 213
Pavišić B ndash Bubalović T Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2013
Relevantni propisi međunarodnog i domaćeg prava i web stranice prema uputi nositelja
Naziv kolegija Forenzička psihologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tajana Ljubin9
Status kolegija Izborni
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je da studenti prepoznaju razumiju i mogu primijeniti temeljne psihološke zakonitosti koje utječu na sve uključene u proces policijskih izvida istrage i dokazivanja djela Moći će razumjeti što sve utječe na točnost svjedočenja znati će osnovne psihološke principe intervjuiranja svjedoka i žrtava naučiti će principe ispravnog ponašanja prema žrtvi Moći će analizirati motive priznanja i ocijeniti vjerodostojnost priznanja poznavati će osnove na kojima se temelje metode za detekciju laži poznavat će načela za prepoznavanje laži razumjeti će
9 Nositelj predmeta je od 48 e-sjednice 26 VI 2014 doc dr sc Dražen Kovačević Popovača
23
psihološke mehanizme koji su u osnovi ponašanja osumnjičenika i kriminalističkog službenika Razumjeti će psihološke faktore koji utječu na sumnjičenje i presuđivanje
Sadržaj kolegija
I Područja forenzičke i kriminalističke psihologije ndash (2 sata)
1 Psihološki izvori pogrešaka u kriminalističkom i sudskom postupku
II Psihologija svjedočenja ndash (4 sata)
1 Psihički procesi na kojima se osniva svjedočenje
2 Glavni čimbenici koji utječu na točnost svjedočenja
3 Osnovni psihološki principi intervjuiranja osjetljivih svjedoka (djeca traumatizirane žrtve itd)
4 Osnovni principi kognitivnog intervjua Forenzičko-psihologijski aspekti postupanja sa žrtvama
III Teorijske osnove psihološke metode otkrivanja laži ndash (5 sati)
1 Ocjena vjerodostojnosti iskaza
2 Analiza neverbalnog ponašanja
3 Analiza fizioloških pokazatelja-poligraf
IV Teorijske osnove psihologije ispitivanja osumnjičenika i psihologije priznanja - (2 sata)
V Osnovne psihološke osobitosti počinitelja kaznenih djela i implikacije za kriminalističku obradu ndash (2 sata)
1 Nepravni aspekti sumnjičenja i presuđivanja
2 Područja psihologijskog vještačenja
Obveze studenata
Studenti su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Ajduković M Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku 1995 str 292-307
Gudjonsson GH The psychology of interrogations and confessions objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation Devon 2006 str 123 ndash 146
Hess A K - Weiner I B The Handbook of Forensic Psychology Chichester 1999 (odabrana poglavlja)
Kassin SM A critical appraisal of modern police interrogations objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation 2006 str 207 ndash 228
Ljubin T Prikupljanje obavijesti i ispitivanje osjetljivih i zastrašenih svjedoka objavljeno u Gluščić i sur Proceduralne mjere zaštite svjedoka Priručnik za obuku policije tužitelja i sudaca Strasbourg Vijeće Europe 2006 (u tisku)
Ljubin T Kriminalistička psihologija objavljeno u Pavišić B ndash Modly D ndash Veić P Kriminalistika 2006
Osnovna izborna literatura
Gudjonsson G The Psychology of Interrogations Confessions and Testimony Chichester 1992
Howitt D Forensic and criminal psychology London 2002
Milne R - Bull R Investigative interviewing Psychology and Practice Chichester 1999
24
Sporer SL - Malpass RS - Koenhken G Psychological Issues in Eyewitness Identification Mahwah New Yersey Lawrence Erlbaum Associates 1996
Vrij A Detecting lies and deceit The psychology of lying and the implications for professional practice Chichester 2000
Naziv kolegija Transnacionalna kaznena djela
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih značajki transnacionalnog kriminaliteta Posebno se izlaže Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta ukazuje na obilježja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta Izložen je sustavni pregled najvažnijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela
Sadržaj kolegija
I Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet
II Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)
1 Uvodne napomene i osnovni pojmovi
2 Zakonodavne mjere
3 Kazneni progon suđenje i sankcije
4 Mjere prema prihodu od kaznenog djela
5 Međunarodna suradnja
6 Jurisdikcija
7 Ekstradicija
8 Uzajamna pravna pomoć
9 Ostale odredbe
III Transacionalna kaznena djela trgovine i krijumčarenja ljudi nedozvoljene trgovine oružjem nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom u vezi s drogom pranja novca kompjuterskog kriminaliteta zagađivanja prirodne okoline protiv kulturnih dobara korupcije na štetu djece u vezi s bioetikom uzimanja talaca ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom u pomorskoj plovidbi u zračnom prometu (3 sata)
IV Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu i konzultacije te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Pavišić B Transnacionalno kazneno pravo Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi Skopje (vo čest na Nikola Matovski) 2011
25
Osnovna izborna literatura
Degan V Đndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Naziv kolegija Forenzička psihopatologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tanja Frančišković
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija Studentica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja njihovim uzrocima kliničkim slikama mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji neubrojivosti smanjenoj ubrojivosti opasnosti prisilnoj hospitalizaciji sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom
Sadržaj kolegija
I Osnovne spoznaje o pojmu značaju i razvitku forenzičke psihopatologije
II Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije
1 Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu
2 Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku
3 Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima
III Opća psihopatologija - svijest opažanje emocije volja pažnja psihomotorika pamćenje nagoni mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe
IV Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja
1 Poremećaji vezani uz alkohol droge i druge psihoaktivne tvari
2 Shizofrenija i agresivno ponašanje
3 Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje
4 Procjena rizika za agresivno ponašanje
V Praktični aspekti forenzičke psihopatologije ndash kazuistički prikazi u okviru vježbi
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
10
2 Identifikacija
3 Vanjski pregled mrtvog tijela
4 Forenzička obdukcija
5 Prikaz slučajeva iz prakse
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Zečević D ndash Škavić J i suradnici Osnove sudske medicine za pravnike Zagreb 1996
Osnovna izborna literatura
Di Maio DJ - Di Maio VJM Forensic Pathology 2 izd Boca Raton 2001
Lee H ndash Labriola J Povratak na mjesto zločina Zagreb 2002
Modly D Objašnjenje trileme - ubojstvo samoubojstvo nesretni slučaj Zagreb 1999
Saukko P ndash Knight B Knightrsquos Forensic Pathology 3 izd London 2004
Siegel J ndash Saukko P ndash Knupfer G Encyclopedia of Forensic Sciences London 2004
Zečević D i dr Sudska medicina i deontologija 4 izd Zagreb 2004
Naziv kolegija Sociologija kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Boris Banovac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Glavni cilj kolegija je upoznati studente sa sociološkim objašnjenjima kriminaliteta i devijantnosti u kontekstu mehanizama formalne i neformalne društvene regulacije preventivnog djelovanja i socijalne kontrole Polaznici studija upoznati će se s glavnim teorijskim perspektivama u objašnjenju kriminaliteta koje su razvijene u okviru sociološkog pristupa kao i sa sociološkim istraživanjima kriminaliteta i devijantnosti u nas i u svijetu Težište kolegija je na istraživačkom pristupu i praktičnim aspektima ove pojave Poseban cilj se sastoji u upoznavanju polaznika studija sa značenjem koje imaju istraživanja i poznavanje društvenih čimbenika i kulturnog konteksta kriminaliteta i devijantnosti za preventivno djelovanje posebno u uvjetima globalizacije i bdquokasne modernizacijeldquo U sklopu problematike socioloških istraživanja kriminaliteta posebna pozornost bit će upućena problemima metodologije istraživanja s ciljem usvajanja temeljnih znanja o metodama takvih istraživanja
Sadržaj kolegija
I Sociološka konceptualizacija kriminaliteta i devijantnosti ndash problemi definiranja ndash (2 sata)
1 Statističke definicije
2 Apsolutističke definicije
3 Reaktivističke definicije
4 Normativne definicije
11
5 Kriminalitet i devijantnost
II Socijalna kontrola i devijantno ponašanje ndash (2 sata)
1 Procesi socijalne kontrole
2 Neformalna i formalna socijalna kontrola
3 Socijalna kontrola i društveni i kontekst devijantnosti
4 Društvene promjene i kriminalitet
5 Migracije stanovništva i devijantno ponašanje
6 Socijalna kontrola i devijantne uloge
III Sociološke teorijske perspektive u objašnjenju kriminaliteta - (1 sat)
1 Strukturalne teorije kriminaliteta i devijantnosti (teorija anomije teorija socijalne napetosti ekološka teorija supkulturne teorije)
2 Konfliktna perspektiva i kriminalitet (kriminalitet kao društvena prijetnja lijevi realizam radikalna objašnjenja kriminaliteta)
3 Teorija etiketiranja prema post-modernističkim objašnjenjima kriminaliteta
IV Sociološka istraživanja kriminaliteta i devijantnosti ndash (5 sata)
1 Sociološke metode istraživanja kriminaliteta
2 Kriminalitet moral i društvene vrijednosti
3 Kriminalitet moćnih (sociološki aspekti organiziranog kriminala i korupcije)
4 Zločini bez žrtava
5 Spol rod i kriminalitet
6 Dobne skupine i kriminalitet
V Praktični aspekti sociološka istraživanja kriminaliteta i njegova prevencija - (5 sati)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu aktivno sudjelovati u nastavi i zadovoljiti provjeru na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Haralambos M ndash Holborn M Zločin i devijantnost objavljeno u Sociologija Teme i perspektive Zagreb 2002 str 348-429
Clinard M - Meier R Sociology of Deviant Behavior 1998
Popis literature način polaganja ispita i modaliteti izvođenja nastave iz pojedinog predmeta podložni su izmjenama Nastavnik može izmijeniti ili dopuniti sadržaj predmeta uz prethodnu obavijest Vijeću
Osnovna izborna literatura
Traub S H - Craig B Theories of Deviance 5th ed Illinois 1999
Ulmer JT Sociology of Crime Law and Deviance Volume 2 2000
Downes D Understanding Deviance A Guide to the Sociology of Crime and Rule Breaking (Paperback) Oxford 2003
Melossi D Stato controllo sociale devianza teorie criminologiche e societagrave tra Europa e Stati Uniti Milano 2002
Coady T - Keefe MTerorizam i pravednost - moralni argumenti u opasnom svijetu Hrvatski Leskovac 2004
12
Naziv kolegija Fenomenologija suvremenog kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Izv prof dr sc Ksenija Butorac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Fenomenološka slika kriminala stalno se mijenja Svijet današnjice obilježava porast ukupnosti kažnjivih ponašanja i brojnost novih pojavnih oblika osobito teških kaznenih djela Kao novi i naročito opasni oblici kriminaliteta najčešće se smatraju organizirani kriminalitet terorizam gospodarski kriminalitet korupcija protuzakonita trgovina drogom oružjem ljudima ljudskim organima teški oblici nasilja Transnacionalni organizirani kriminal najveći je izazov međunarodnoj zajednici Prvi korak u suprotstavljanju pojavama suvremenog kriminaliteta je učenje o njegovim pojavnim oblicima o učestalosti brojnosti i rasprostranjenosti pojedinih kaznenih djela te načinu na koji se ostvaruju Približiti navedene spoznaje polaznicima ovog studija o fenomenologiji suvremenog kriminaliteta cilj je ovog kolegija
Sadržaj kolegija
1 Učenje o fenomenologiji kažnjivih ponašanja ndash (4 sata)
a) pojavni oblici opseg i struktura kriminaliteta
b) kriminalitet u Europi
c) kriminalitet u Hrvatskoj
2 Pojavni oblici nekih skupina kaznenih djela ndash (8 sati)
a) delikti nasilja ndash ubojstvo silovanje razbojništvo obiteljsko nasilje terorizam
b) organizirani kriminal
3 Fenomenologija kriminaliteta nekih skupina delinkvenata ndash (8 sati)
a) recidivisti
b) kriminalitet maloljetnika
c) kriminalitet žena
d) kriminalitet osoba s duševnim smetnjama
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Butorac K (2013) Vrijednost kriminalnih statistika kao temelj za mjerenje distribucije zločina u odnosu na tipologije počinitelja i žrtava nastavni materijal (skripta) (881 KB)
Butorac K (2013) Opća i posebna obilježja organiziranog kriminaliteta nastavni materijal (skripta) (141 KB)
Osnovna izborna literatura
Butorac K I Luketić (2012) Key Dimensions of Active Criminal Career Research ndash A Pilot Study of the Zagreb Prison Inmates International Scientific Conference Proceedings Security and Euroatlantic Perspectives of the Balcans ndash Police Science and Police Profession Ohrid 25-26052012
13
ButoracK Lj Mikšaj Todorović J Rinck (1999) Kriminalităt und Altersstrukturen Kriminalistik 53 (2) 95-98
Derenčinović D Getoš A M (2008) Uvod u kriminologiju s osnovama kaznenog prava Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb
Siegel L J (2011) Criminology The Core IV izdanje Cengage Learning Wadsworth US
Damjanović I K Butorac (2006) Politika suzbijanja kriminaliteta perspektive izvršenja kaznenopravnih sankcija Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 13 (2) 657-684
Grozdanić V Šelih A (2001) Žene i kazna zatvora Rijeka
Horvatić Ž (1998) Osnove kriminologije Zagreb 45- 122
Naziv kolegija Ljudska prava i kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Miomir Matulović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je predmeta bdquoLjudska prava i kriminalističko istraživanjeldquo izučiti domaće i međunarodne (europske) izvore o ljudskim pravima odnosno sustave njihove zaštite s obzirom na kriminalističko istraživanje Kriminalističko je istraživanje iscrpno regulirano domaćim i međunarodnim pravnim normama koje trebaju omogućiti uspješno razjašnjavanje (dokazivanje) kaznenih djela ali istovremeno i zaštiti temeljna prava i slobode građana Radnje kriminalističkog istraživanja te pravno dopušteni i određeni okviri djelovanja tijekom kriminalističkog istraživanja razmatraju se unutar konteksta pojedinih ljudskih prava Izučava se odnos između zahtjeva za učinkovitim postupanjem tijela kaznenog progona i poštivanja temeljnih prava i sloboda koje građani u tom postupanju trebaju uživati sa posebnim naglaskom na neprihvatljivosti povreda pravnih normi te temeljnih prava i sloboda građana
Sadržaj kolegija
I Narav ljudskih prava njihov povijesni razvoj i suvremena zaštita II Europska konvencija o ljudskim pravima uvod III Radnje kriminalističkog istraživanja unutar konteksta Europske konvencije o ljudskim pravima zabrana oduzimanja života te mučenja nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne pravo na slobodu i sigurnost pravo na pošteno suđenje pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života druga temeljna prava i slobode
Obveze studenata
Studentice su obvezni biti nazočni na nastavi i položiti ispit Ispit se sastoji od pisane zadaće
Obvezna literatura
Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kako je izmijenjena Protokolima br 11 i 14 s Protokolima br 1 4 6 7 12 i 13
Gomien Donna Kratak vodič kroz Europsku konvenciju o ljudskim pravima Zadar 2007 Uvod 1 2 3 8 9 poglavlje
Dopunska literatura
Colvin Madeleine i Cooper Jonathan (ur) Human Rights in the Investigation and Prosecution
14
of Crime Oxford 2009
Harris D J OBoyle M Warbrick C Law of the European Convention on Human Rights 2 izd Oxford 2009
Pavišić Berislav Komentar Zakona o kaznenom postupku Rijeka najnovije izdanje
Isti Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Naziv kolegija Politika suzbijanja kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Leo Cvitanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij treba omogućiti stjecanje a) općih i b) specijalističkih znanja ndash a) upoznavanje s glavnim sadržajima politike suzbijanja kriminaliteta kao znanstvene discipline te praktične djelatnosti (zakonodavne sudbene i izvršne vlasti) znanje o temeljnim problemima prevencije i suzbijanja kriminaliteta u suvremenom ljudskom društvu te mjestu i ulozi kaznenopravnog instrumentarija u modernom kriminalnopolitičkom sustavu opći svjetski i europski trendovi u modernoj politici suzbijanja kriminaliteta b) upoznavanje s načelima izgradnje modernog komplementarnog i konzistentnog sustava politike suzbijanja kriminaliteta posebno načela izgradnje suvremenog kaznenopravnog sustava upoznavanje s tzv alternativnim instrumentarijem politike suzbijanja kriminaliteta kao nerepresivne pravne ali i izvanpravne praktične djelatnosti s posebnim naglaskom na suvremenim sustavima nadzora Kolegij također treba pružiti uvid o mjestu suvremene politike suzbijanja kriminaliteta u modernom sustavu društvenih pravnih znanosti te napose kaznenopravnih odnosno kaznenih znanosti - kaznenim pravom kaznenim procesnim pravom kriminologijom i penologijom ndash sa svim implikacijama u pogledu problema u svezi profiliranja ove znanstvene discipline kao praktične djelatnosti
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (4 sata)
1 O nazivu bdquopolitika suzbijanja kriminalitetaldquo
2 Pojam politike suzbijanja kriminaliteta
3 Politika suzbijanja kriminaliteta u sustavu znanosti i njezin odnos s drugim znanostima (nepravnim nekaznenim kaznenim)
II Povijesni razvitak politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Uvodne napomene ndash problem periodizacije
2 Značajke društvene reakcije na zabranjena ponašanja u preddržavnom razdoblju
3 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta staroga vijeka i srednjega vijeka
4 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta novoga vijeka
5 Razvitak politike suzbijanja kriminaliteta u 20 stoljeću
III Temeljne značajke suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (4 sata)
1 Dvije orijentacije u suvremenoj politici suzbijanja kriminaliteta (represija i prevencija) te njihov odnos
15
2 Temeljna načela suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
a) Načelo pravne i socijalne države
b) Načelo ograničenja kaznenopravne prisile
c) Načelo zakonitosti
d) Načelo krivnje
e) Načelo individualizacije
f) Načelo pravednosti
g) Načelo humanosti
h) Načelo znanstvenosti
IV Kaznenopravne sankcije kao represivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Povijest i suvremenost kaznenopravnih sankcija
2 Pojam i bitne značajke suvremenih kaznenopravnih sankcija
3 Opća svrha suvremenih kaznenopravnih sankcija
4Vrste kaznenopravnih sankcija
a) Kazne i kažnjavanje
b) Mjere upozorenja sigurnosne mjere i odgojne mjere
5 Alternativne sankcije i nadzor
V Nerepresivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (2 sata)
1 Politika suzbijanja kriminaliteta kao nekaznena nerepresivna pravna i izvanpravna djelatnost
2 Depenalizacija dekriminalizacija i dejuridizacija suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
VI Globalizacija i međunarodni značaj suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (2 sata)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Horvatić Ž ndash Cvitanović LPolitika suzbijanja kriminaliteta Zagreb 1999
Horvatić ŽDjelovanje međunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala Zagreb 2002
Osnovna izborna literatura
Bavcon LjPreporuke za oblikovanje kriminalne politike objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 3 ndash 22
Cvitanović LSvrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu Zagreb 1999
Horvatić ŽKazneno materijalno pravo i njegova reforma u ostvarivanju politike suzbijanja kriminaliteta za vrijeme tranzicije objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 469 ndash 500
Horvatić ŽGlobalno suprotstavljanje kriminalu na prijelomu milenija objavljeno u Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 512001 (2) str 249 - 306
Horvatić ŽOstvarenje i zaštita vladavine prava u hrvatskom kaznenom pravu objavljeno u Zbornik Pravnog fakuleteta u Zagrebu 512002 (6) str 1195 - 1224
Horvatić Ž ndash Đurđević ZProgram Ujedinjenih naroda za sprečavanje kriminaliteta i kazneno pravosuđe Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 str 215 ndash 236
The United Nations and Crime Prevention Ujedninjeni narodi New York 1996
16
Crime and criminal justice in Europe Strasbourg Cedex Council of Europe Publishing 2000
Sadržaji na web stranicama
a) httpconventionscoeint (Konvencije Vijeća Europe)
b) wwwuncjinorg(United Nations Crime and Justice Information Network) itd
Naziv kolegija Međunarodna kaznenopravna suradnja
Ime nositelja kolegija Akademik Davor Krapac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Pravo međunarodne kaznenopravne pomoći neprestano se razvija u praktičnom i teoretskom smislu te u kaznenim predmetima sa elementima inozemnosti predstavlja nezaobilazno sredstvo uspješnog razjašnjavanja i vođenja kaznenih postupaka Značajnost horizontalne diferencijacije i specijalizacije ali i uspostava vertikalne kroz nastanak međunarodnih sudova ukazuje na dinamične promjene na ovom području Cilj kolegija je usmjeren na sustavni prikaz kako povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne suradnje tako i pojedinih pravnih instituta tijela i postupaka koji se u međunarodnoj suradnji između država javljaju Stjecanje znanja sa ovog pravnog područja preduvjet je uspješnog i samostalnog djelovanja na suzbijanju kriminaliteta te stjecanje znanja za uspješno postupanje
Sadržaj kolegija
Prvi dio Međunarodna kaznenopravna pomoć
I Pojam cilj i pravno uređenje međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Pojam i cilj
2 Pravno uređenje
3 Povijesni razvoj
4 Međunarodna kaznenopravna pomoć i drugi oblici međudržavne suradnje
II Međunarodni ugovori o pravnoj pomoći u kaznenim stvarima - (4 sata)
1 Mnogostrani ugovori
2 Dvostrani ugovori
III Načela međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Načelo prednosti
2 Načelo pružanja međunarodne kaznenopravne pomoći u najširem smislu
3 Načela o pružanju ili odbijanju međunarodne kaznenopravne pomoći
IV Izručenje - (4 sata)
1 Pojam
2 Pretpostavke
3 Postupci izručenja
4 Izručenje između članica Europske unije
17
V Mala međunarodna kaznenopravna pomoć - (4 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pretpostavke
3 Postupak
4 Kolizija stranih i domaćih procesnih formi i upotrebljivost rezultata stranih dokaznih radnji
5 Pojedine radnje male kaznenopravne pomoći
6 Oduzimanje predmeta i imovinske koristi stečene kaznenim djelom
VI Izvršenje strane kaznene presude - (2 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pravna priroda izvršenja kaznene presude
3 Ciljevi izvršenja strane kaznene presude
4 Pretpostavke za izvršenje
5 Postupak izvršenja strane kaznene presude
6 Učinak izvršenja strane kaznene presude
7 Izvršenje odluke o preuzimanju izvršenja strane kaznene presude
VII Ustupanje kaznenog progona ili postupka - (2 sata)
1 Pojam i pravna priroda ustupanja kaznenog progona
2 Ustupanje i pravila prostornog važenja kaznenog zakona
3 Pretpostavke za ustupanje i preuzimanje kaznenog progona
4 Postupak ustupanja i preuzimanja kaznenog progona
5 Pravni učinci zamolbe za ustupanje odnosno preuzimanje kaznenog progona
6 Izbjegavanje višestruke litispendencije
Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave izrada pisanih radova pismeni ispit
Obvezna literatura
Deflam M Policing World Society Historical Foundation of International Police Cooperation Oxford 2002
Krapac D Međunarodna kaznenopravna pomoć Zagreb 2006
Osnovna izborna literatura
Degan VĐ - Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005 (odabrana poglavlja)
Pavišić B Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Znanstveni članci te materijali sa savjetovanja na temu međunarodne kaznenopravne pomoći
Naziv kolegija Organizacija kriminalističkog istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Anton Dvoršek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
18
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren organizacijskim aspektima kriminalističkog istraživanja kao značajnom elementu (kriminalističke) strategije suzbijanja kriminaliteta Analizirani su različiti modeli (kriminalističke) policije i njihove implikacije za efikasnost kriminalističke istrage kako na operativnom tako i na globalnoj razini Poseban naglasak je na analizi nekih značajki (centralizacija decentralizacija specijalizacija rukovođenje jedinstvo uniformirane i kriminalističke policije) i identifikaciji slabosti i prednosti za adekvatnu organizaciju kriminalističkog istraživanja Organizacija kriminalističkog istraživanja se obrađuje i kao element kriminalističko strateškog rješavanja problema pa se tako ukazuje i na vezu sa strateškim planiranjem i strateškim (policijskim) menedžmentom Stjecanje navedenih znanja omogućuje polazniku najadekvatniji pristup organizaciji kriminalističkog istraživanja u konkretnim složenim slučajevima odnosno traženje boljih organizacijskih rješenja rada istražiteljske službe odnosno jedinice
Sadržaj kolegija
I Organizacija kriminalističkog istraživanja kao elementa kriminalističke strategije (6 sati)
1 Pojam i osnovni elementi kriminalističke strategije
2 Značajnije vrste kriminalističkih strategija
3 Bitni činioci za izradu kriminalističkih strategija Značaj kriminalističke analitike
II Organizacija kriminalističke istrage kao čimbenik efikasnosti kriminalističke
istrage (8 sati)
1 Organizacijski modeli (kriminalističke) policije u nekim europskim zemljama
2 Kriminalističko strateške implikacije modela (rukovođenja) jedinstvene policije
3 Kriminalističko strateške implikacije centralizacije decentralizacije i specijalizacije istražne (policijske) službe
4 Organizacija i planiranje istražnih radnji na različitim razinama službe a) počinitelj nije poznat b) počinitelj poznat (skupljanje dokaza)
III Kriminalističko strateško rješavanje problema (6 sati)
1 Sistemska osnova kriminalističko strateškog planiranja
2 Etape rješavanja problema
3 Elementi planiranja (operativna i strateška razina)
4 Tehnike traženja rješenja
5 Izrada strateških rješenja Uloga (strateškog) menadžmenta
6 Organizacijski aspekti istraživanja imovinskog i organiziranog kriminaliteta u strateškim dokumentima (godišnji plan rada i izvještaji o kriminalističkom istražnom radu)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi i izložiti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
Brisach CE - Ullmann R - Sasse G - Huumlbner E - Desch R Planung der Kriminalitaumltskontrolle Stuttgart 2001 str 205 ndash 265
Dvoršek A Kriminalistična strategija Ljubljana 2001 str 17-118
Ratcliffe J Intelligence Led-Policing Willan Publisching Portland Oregon 2008
Zirke J - Jansen HP - Finkel R Aufklaumlrung von Straftaten als strategische Aufgabe objavljeno u Kube E - Stoumlrzer HU - Timm KJ Kriminalistik Handbuch fuumlr Praxis und Wissenschaft Band
19
1 Stuttgart 1993 str 13 ndash 67
Osnovna izborna literatura
Bacer TE Intelligence Led- PolicingLooseleaf Flushing 2010
Eurojustice Public Prosecution Service Haag 1998
Goldsmith V - Mc Quire PG - Mollenkop JH - Ross TA Analysing Crime Paterns London 2000
Kniesel M - Kube E - Murck M Handbuch fuumlr Fuumlhrungskraumlfte der Polizei Luumlbeck 1996
Proctor T Creative Problem Solving for Managers London 2005
Sun Tzu Umeće ratovanja Global Book Novi Sad 2002
Naziv kolegija Međunarodna policijska suradnja
Ime nositelja kolegija Doc dr sc Eldan Mujanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren na sustavni prikaz povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne policijske suradnje te analizu njezinih oblika Svrha kolegija je da polaznici steknu nova te prošire postojeća znanja o međunarodnoj policijskoj suradnji i normativnom okviru koji uređuje njene institute sa naglaskom na usvajanje novih spoznaja koje se odnose na kriminalističke komponente funkcioniranja suradnje u praksi Na ovaj način se stečena znanja studenata situiraju u sasvim novi kontekst koji omogućava znatno šire shvaćanje uloge kriminalistike u ostvarenju kaznene vlasti izvan formalno demarkiranih granica suverenih država
Posebni ciljevi kolegija su
Izučavanje pojma međunarodne policijske suradnje i njezinog odnosa sa drugim srodnim disciplinama (međunarodno pravo policijsko pravo i kriminalistika) te analiza pravnog i institucionalnog okvira koji je uređuje na univerzalnom (Interpol) regionalnom (Europol Schengenski ugovori Selec) i bilateralnom nivou
Izučavanje inicijativa međunarodne policijske suradnje u odnosu na pojedine oblike (transnacionalnih) kaznenih djela (terorizam organizirani i visoko-tehnološki kriminalitet nezakonita trgovina opojnim drogama pranje novca i dr)
Analiza specifičnosti ostvarenja suradnje u predmetima kršenja međunarodnog (humanitarnog) prava
Izučavanje tradicionalnih (razmjena informacija potražna djelatnost zajednička edukacija) i suvremenih instituta međunarodne policijske suradnje (prekogranični nadzor i potjere zajednički istražni timovi posebne istražne tehnike zaštita svjedoka i žrtava) sa posebnim osvrtom na izučavanje njihovih kriminalističkih sadržaja i modaliteta funkcioniranja prilikom otkrivanja i dokazivanja pojedinih kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Pojam i oblici međunarodne policijske suradnje ndash (1 sat)
1 Pojam
20
2 Pravni izvori i načela
3 Povijesni razvoj
4 Pregled najznačajnijih instituta
II Institucionalna međunarodna policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Međunarodna organizacija kriminalističke policije (INTERPOL)
2 Regionalni institucionalni oblici (EUROPOL SECI)
III Dvostrana policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Pravna priroda policijske suradnje
2 Vrste ugovora
3 Sadržaj međunarodne policijske suradnje
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu
Obvezna literatura
Bellanova R- The ldquoPruumlm Processrdquo The Way Forward for EU Police Cooperation and Data Exchange (u Security Versus Justice Police and Judicial Cooperation in the European Union ur Guild E amp Geyer F) Aldershot Ashgate 2008 str 203-221
Degan VĐndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Mujanović E-Rizvo S- Uloga Interpola u provođenju postupaka izručenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava Kriminalističke teme 2010 str 135-154
Petrović B-Mujanović E-Deljkić I Pravni karakter policijske saradnje na području EU-novi trendovi regionalizacije Godišnjak pravnog fakulteta u Sarajevu 2011 str 271-299
Osnovna izborna literatura
Andreas P- Nadelmann E Policing the Globe Criminalisation and Crime Control in International Relations New York Oxford University Press 2006
Deflem M Policing World Society- Historical Foundations of International Police Cooperation New York Oxford University Press 2004
Fijanut C-Ouwerkerk J (ed)- The Future of Police and Judicial Cooperation in the European Union Martinus Nijhoff Publishers 2009
Joubert C - Bevers H Schengen investigated-A comparative Interpretation of the Schengen Provisions on International Police Cooperation in the Light of the European Convention on Human Rights Hague Kluwer Law International 1996
Lemieux F (ed) International Police Cooperation Emerging Issues Theory and Practice DevonWillan Publishing 2010
Ostali izvori konzultacija s nastavnikom
Naziv kolegija Tijela međunarodne kaznene sudbenosti
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
21
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij ima za cilj studentima dati pregled glavnih značajki organizacijskog materijalnog i postupovnog prava međunarodnih i tzv mješovitih kaznenih sudova te analizirati usklađenost hrvatskog pravnog sustava s obvezama koje hrvatska ima prema tim sudištima Nadalje razmatrat će se stupanj harmoniziranosti hrvatskog prava s međunarodnim kaznenim pravom koje se razvija kroz djelovanje međunarodnih sudišta Uz povijesni pregled pravnih i političkih okolnosti koje su dovele do nastanka međunarodnih sudova studijem u okviru kolegija analizom statuta i drugih pravnih akata međunarodnih i tzv mješovitih sudišta ukazat će se na zakonitosti razvoja segmenta međunarodnog kaznenog prava usmjerenog na kažnjavanje ratnih zločina Posebice izučavat će se pravo Međunarodnog kaznenog suda za biv Jugoslaviju (MKSJ) njegov rad i suradnja Republike Hrvatske s tim sudom Drugi važan segment kolegija bit će izučavanje prava Međunarodnog kaznenog suda (MKS) posebice tzv Rimskog statuta MKS U okviru navedenog općeg cilja posebno će se izučavati pojedini najvažniji segmenti materije S područja materijalnog međunarodnog kaznenog prava komparativno će se (pravo međunarodnih sudova hrvatsko i druga nacionalna prava) izučavati opći instituti a posebice načelo zakonitosti sustav sankcija krivnja zapovjedna odgovornost i doktrina zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodni zločini (genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti odnos međunarodnog humanitarnog i međunarodno kaznenog prava) Organizacijsko pravo međunarodnih sudova analizirat će se statički (organizacijska shema međunarodnih i tz mješovitih sudišta) te funkcionalno s aspekta primjerenosti organizacije ciljevima zbog kojih su ta sudišta osnovana
Sadržaj kolegija
I Povijesni razvoj međunarodnog kaznenog prava i međunarodnih sudova - (1 sat)
1 Pravne i političke okolnosti koje su kroz povijest doprinijele razvoju međunarodnih sudova
2 Suđenja nakon II svjetskog rata
3 Nastanak ad hoc međunarodnih kaznenih sudova
4 Nastanak stalnog Međunarodnog kaznenog suda
II Međunarodno kazneno materijalno pravo - (3 sata)
1 Izvori najvažniji međunarodni ugovori statuti međunarodnih sudova međunarodno
običajno pravo Odnos prema međunarodnom humanitarnom pravu
2Načela međunarodnog kaznenog prava s posebnim osvrtom na načelo zakonitosti
3 Osobna odgovornost krivnja zapovjedna odgovornost i zajednički zločinački pothvat u međunarodnom i nacionalnim pravima
4 Međunarodni zločini genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti
III Organizacijsko pravo međunarodnih i mješovitih kaznenih sudova - (5 sati)
1 Organizacijska struktura
2 Suci sudska vijeća način izbora sudaca
3 Tužitelji međunarodnih i mješovitih sudova Ovlasti tužitelja i njegov položaj u postupku
4 Tajništvo i ostale službe
5 Ocjena funkcionalnosti ustroja pojedinih sudišta
6 Odnos političkih tijela (Vijeće sigurnosti tijela država) na rad mješovitih i međunarodnih sudova
IV Postupovno pravo međunarodnih sudova - (5 sati)
1 Pokretanje postupka usporedba ad hoc sudova mješovitih sudova stalnog MKS i
22
nacionalnih sudova
2 Tijek postupka
3 Prava okrivljenika i međunarodni standardi zaštite ljudskih prava
4 Prava i obveze država prema međunarodnim sudištima
V Hrvatsko kazneno pravo i njegova harmonizacija s međunarodnim kaznenim
pravom - (1 sat)
1 Implementacijsko zakonodavstvo
2 Harmonizacija kaznenog materijalnog prava
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi referat i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Izborna literatura
Ambos K Novija praksa međunarodnih sudova u kaznenom procesnom pravu published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 61999 pp 955 - 1002
Bassiouni MC International Criminal Law Volumen I Crimes Transnational Publishers New York 1999
Degan V Đ ndash Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005
Josipović I Uhićenje i pritvor pred Međunarodnim kaznenim sudom published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 41997 pp 465 ndash 496
Krapac D Statut i pravila o postupku i dokazivanju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju s motrišta hrvatskoga kaznenog procesnog prava Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 pp 197 ndash 213
Pavišić B ndash Bubalović T Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2013
Relevantni propisi međunarodnog i domaćeg prava i web stranice prema uputi nositelja
Naziv kolegija Forenzička psihologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tajana Ljubin9
Status kolegija Izborni
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je da studenti prepoznaju razumiju i mogu primijeniti temeljne psihološke zakonitosti koje utječu na sve uključene u proces policijskih izvida istrage i dokazivanja djela Moći će razumjeti što sve utječe na točnost svjedočenja znati će osnovne psihološke principe intervjuiranja svjedoka i žrtava naučiti će principe ispravnog ponašanja prema žrtvi Moći će analizirati motive priznanja i ocijeniti vjerodostojnost priznanja poznavati će osnove na kojima se temelje metode za detekciju laži poznavat će načela za prepoznavanje laži razumjeti će
9 Nositelj predmeta je od 48 e-sjednice 26 VI 2014 doc dr sc Dražen Kovačević Popovača
23
psihološke mehanizme koji su u osnovi ponašanja osumnjičenika i kriminalističkog službenika Razumjeti će psihološke faktore koji utječu na sumnjičenje i presuđivanje
Sadržaj kolegija
I Područja forenzičke i kriminalističke psihologije ndash (2 sata)
1 Psihološki izvori pogrešaka u kriminalističkom i sudskom postupku
II Psihologija svjedočenja ndash (4 sata)
1 Psihički procesi na kojima se osniva svjedočenje
2 Glavni čimbenici koji utječu na točnost svjedočenja
3 Osnovni psihološki principi intervjuiranja osjetljivih svjedoka (djeca traumatizirane žrtve itd)
4 Osnovni principi kognitivnog intervjua Forenzičko-psihologijski aspekti postupanja sa žrtvama
III Teorijske osnove psihološke metode otkrivanja laži ndash (5 sati)
1 Ocjena vjerodostojnosti iskaza
2 Analiza neverbalnog ponašanja
3 Analiza fizioloških pokazatelja-poligraf
IV Teorijske osnove psihologije ispitivanja osumnjičenika i psihologije priznanja - (2 sata)
V Osnovne psihološke osobitosti počinitelja kaznenih djela i implikacije za kriminalističku obradu ndash (2 sata)
1 Nepravni aspekti sumnjičenja i presuđivanja
2 Područja psihologijskog vještačenja
Obveze studenata
Studenti su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Ajduković M Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku 1995 str 292-307
Gudjonsson GH The psychology of interrogations and confessions objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation Devon 2006 str 123 ndash 146
Hess A K - Weiner I B The Handbook of Forensic Psychology Chichester 1999 (odabrana poglavlja)
Kassin SM A critical appraisal of modern police interrogations objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation 2006 str 207 ndash 228
Ljubin T Prikupljanje obavijesti i ispitivanje osjetljivih i zastrašenih svjedoka objavljeno u Gluščić i sur Proceduralne mjere zaštite svjedoka Priručnik za obuku policije tužitelja i sudaca Strasbourg Vijeće Europe 2006 (u tisku)
Ljubin T Kriminalistička psihologija objavljeno u Pavišić B ndash Modly D ndash Veić P Kriminalistika 2006
Osnovna izborna literatura
Gudjonsson G The Psychology of Interrogations Confessions and Testimony Chichester 1992
Howitt D Forensic and criminal psychology London 2002
Milne R - Bull R Investigative interviewing Psychology and Practice Chichester 1999
24
Sporer SL - Malpass RS - Koenhken G Psychological Issues in Eyewitness Identification Mahwah New Yersey Lawrence Erlbaum Associates 1996
Vrij A Detecting lies and deceit The psychology of lying and the implications for professional practice Chichester 2000
Naziv kolegija Transnacionalna kaznena djela
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih značajki transnacionalnog kriminaliteta Posebno se izlaže Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta ukazuje na obilježja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta Izložen je sustavni pregled najvažnijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela
Sadržaj kolegija
I Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet
II Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)
1 Uvodne napomene i osnovni pojmovi
2 Zakonodavne mjere
3 Kazneni progon suđenje i sankcije
4 Mjere prema prihodu od kaznenog djela
5 Međunarodna suradnja
6 Jurisdikcija
7 Ekstradicija
8 Uzajamna pravna pomoć
9 Ostale odredbe
III Transacionalna kaznena djela trgovine i krijumčarenja ljudi nedozvoljene trgovine oružjem nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom u vezi s drogom pranja novca kompjuterskog kriminaliteta zagađivanja prirodne okoline protiv kulturnih dobara korupcije na štetu djece u vezi s bioetikom uzimanja talaca ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom u pomorskoj plovidbi u zračnom prometu (3 sata)
IV Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu i konzultacije te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Pavišić B Transnacionalno kazneno pravo Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi Skopje (vo čest na Nikola Matovski) 2011
25
Osnovna izborna literatura
Degan V Đndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Naziv kolegija Forenzička psihopatologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tanja Frančišković
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija Studentica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja njihovim uzrocima kliničkim slikama mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji neubrojivosti smanjenoj ubrojivosti opasnosti prisilnoj hospitalizaciji sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom
Sadržaj kolegija
I Osnovne spoznaje o pojmu značaju i razvitku forenzičke psihopatologije
II Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije
1 Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu
2 Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku
3 Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima
III Opća psihopatologija - svijest opažanje emocije volja pažnja psihomotorika pamćenje nagoni mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe
IV Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja
1 Poremećaji vezani uz alkohol droge i druge psihoaktivne tvari
2 Shizofrenija i agresivno ponašanje
3 Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje
4 Procjena rizika za agresivno ponašanje
V Praktični aspekti forenzičke psihopatologije ndash kazuistički prikazi u okviru vježbi
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
11
5 Kriminalitet i devijantnost
II Socijalna kontrola i devijantno ponašanje ndash (2 sata)
1 Procesi socijalne kontrole
2 Neformalna i formalna socijalna kontrola
3 Socijalna kontrola i društveni i kontekst devijantnosti
4 Društvene promjene i kriminalitet
5 Migracije stanovništva i devijantno ponašanje
6 Socijalna kontrola i devijantne uloge
III Sociološke teorijske perspektive u objašnjenju kriminaliteta - (1 sat)
1 Strukturalne teorije kriminaliteta i devijantnosti (teorija anomije teorija socijalne napetosti ekološka teorija supkulturne teorije)
2 Konfliktna perspektiva i kriminalitet (kriminalitet kao društvena prijetnja lijevi realizam radikalna objašnjenja kriminaliteta)
3 Teorija etiketiranja prema post-modernističkim objašnjenjima kriminaliteta
IV Sociološka istraživanja kriminaliteta i devijantnosti ndash (5 sata)
1 Sociološke metode istraživanja kriminaliteta
2 Kriminalitet moral i društvene vrijednosti
3 Kriminalitet moćnih (sociološki aspekti organiziranog kriminala i korupcije)
4 Zločini bez žrtava
5 Spol rod i kriminalitet
6 Dobne skupine i kriminalitet
V Praktični aspekti sociološka istraživanja kriminaliteta i njegova prevencija - (5 sati)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu aktivno sudjelovati u nastavi i zadovoljiti provjeru na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Haralambos M ndash Holborn M Zločin i devijantnost objavljeno u Sociologija Teme i perspektive Zagreb 2002 str 348-429
Clinard M - Meier R Sociology of Deviant Behavior 1998
Popis literature način polaganja ispita i modaliteti izvođenja nastave iz pojedinog predmeta podložni su izmjenama Nastavnik može izmijeniti ili dopuniti sadržaj predmeta uz prethodnu obavijest Vijeću
Osnovna izborna literatura
Traub S H - Craig B Theories of Deviance 5th ed Illinois 1999
Ulmer JT Sociology of Crime Law and Deviance Volume 2 2000
Downes D Understanding Deviance A Guide to the Sociology of Crime and Rule Breaking (Paperback) Oxford 2003
Melossi D Stato controllo sociale devianza teorie criminologiche e societagrave tra Europa e Stati Uniti Milano 2002
Coady T - Keefe MTerorizam i pravednost - moralni argumenti u opasnom svijetu Hrvatski Leskovac 2004
12
Naziv kolegija Fenomenologija suvremenog kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Izv prof dr sc Ksenija Butorac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Fenomenološka slika kriminala stalno se mijenja Svijet današnjice obilježava porast ukupnosti kažnjivih ponašanja i brojnost novih pojavnih oblika osobito teških kaznenih djela Kao novi i naročito opasni oblici kriminaliteta najčešće se smatraju organizirani kriminalitet terorizam gospodarski kriminalitet korupcija protuzakonita trgovina drogom oružjem ljudima ljudskim organima teški oblici nasilja Transnacionalni organizirani kriminal najveći je izazov međunarodnoj zajednici Prvi korak u suprotstavljanju pojavama suvremenog kriminaliteta je učenje o njegovim pojavnim oblicima o učestalosti brojnosti i rasprostranjenosti pojedinih kaznenih djela te načinu na koji se ostvaruju Približiti navedene spoznaje polaznicima ovog studija o fenomenologiji suvremenog kriminaliteta cilj je ovog kolegija
Sadržaj kolegija
1 Učenje o fenomenologiji kažnjivih ponašanja ndash (4 sata)
a) pojavni oblici opseg i struktura kriminaliteta
b) kriminalitet u Europi
c) kriminalitet u Hrvatskoj
2 Pojavni oblici nekih skupina kaznenih djela ndash (8 sati)
a) delikti nasilja ndash ubojstvo silovanje razbojništvo obiteljsko nasilje terorizam
b) organizirani kriminal
3 Fenomenologija kriminaliteta nekih skupina delinkvenata ndash (8 sati)
a) recidivisti
b) kriminalitet maloljetnika
c) kriminalitet žena
d) kriminalitet osoba s duševnim smetnjama
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Butorac K (2013) Vrijednost kriminalnih statistika kao temelj za mjerenje distribucije zločina u odnosu na tipologije počinitelja i žrtava nastavni materijal (skripta) (881 KB)
Butorac K (2013) Opća i posebna obilježja organiziranog kriminaliteta nastavni materijal (skripta) (141 KB)
Osnovna izborna literatura
Butorac K I Luketić (2012) Key Dimensions of Active Criminal Career Research ndash A Pilot Study of the Zagreb Prison Inmates International Scientific Conference Proceedings Security and Euroatlantic Perspectives of the Balcans ndash Police Science and Police Profession Ohrid 25-26052012
13
ButoracK Lj Mikšaj Todorović J Rinck (1999) Kriminalităt und Altersstrukturen Kriminalistik 53 (2) 95-98
Derenčinović D Getoš A M (2008) Uvod u kriminologiju s osnovama kaznenog prava Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb
Siegel L J (2011) Criminology The Core IV izdanje Cengage Learning Wadsworth US
Damjanović I K Butorac (2006) Politika suzbijanja kriminaliteta perspektive izvršenja kaznenopravnih sankcija Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 13 (2) 657-684
Grozdanić V Šelih A (2001) Žene i kazna zatvora Rijeka
Horvatić Ž (1998) Osnove kriminologije Zagreb 45- 122
Naziv kolegija Ljudska prava i kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Miomir Matulović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je predmeta bdquoLjudska prava i kriminalističko istraživanjeldquo izučiti domaće i međunarodne (europske) izvore o ljudskim pravima odnosno sustave njihove zaštite s obzirom na kriminalističko istraživanje Kriminalističko je istraživanje iscrpno regulirano domaćim i međunarodnim pravnim normama koje trebaju omogućiti uspješno razjašnjavanje (dokazivanje) kaznenih djela ali istovremeno i zaštiti temeljna prava i slobode građana Radnje kriminalističkog istraživanja te pravno dopušteni i određeni okviri djelovanja tijekom kriminalističkog istraživanja razmatraju se unutar konteksta pojedinih ljudskih prava Izučava se odnos između zahtjeva za učinkovitim postupanjem tijela kaznenog progona i poštivanja temeljnih prava i sloboda koje građani u tom postupanju trebaju uživati sa posebnim naglaskom na neprihvatljivosti povreda pravnih normi te temeljnih prava i sloboda građana
Sadržaj kolegija
I Narav ljudskih prava njihov povijesni razvoj i suvremena zaštita II Europska konvencija o ljudskim pravima uvod III Radnje kriminalističkog istraživanja unutar konteksta Europske konvencije o ljudskim pravima zabrana oduzimanja života te mučenja nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne pravo na slobodu i sigurnost pravo na pošteno suđenje pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života druga temeljna prava i slobode
Obveze studenata
Studentice su obvezni biti nazočni na nastavi i položiti ispit Ispit se sastoji od pisane zadaće
Obvezna literatura
Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kako je izmijenjena Protokolima br 11 i 14 s Protokolima br 1 4 6 7 12 i 13
Gomien Donna Kratak vodič kroz Europsku konvenciju o ljudskim pravima Zadar 2007 Uvod 1 2 3 8 9 poglavlje
Dopunska literatura
Colvin Madeleine i Cooper Jonathan (ur) Human Rights in the Investigation and Prosecution
14
of Crime Oxford 2009
Harris D J OBoyle M Warbrick C Law of the European Convention on Human Rights 2 izd Oxford 2009
Pavišić Berislav Komentar Zakona o kaznenom postupku Rijeka najnovije izdanje
Isti Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Naziv kolegija Politika suzbijanja kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Leo Cvitanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij treba omogućiti stjecanje a) općih i b) specijalističkih znanja ndash a) upoznavanje s glavnim sadržajima politike suzbijanja kriminaliteta kao znanstvene discipline te praktične djelatnosti (zakonodavne sudbene i izvršne vlasti) znanje o temeljnim problemima prevencije i suzbijanja kriminaliteta u suvremenom ljudskom društvu te mjestu i ulozi kaznenopravnog instrumentarija u modernom kriminalnopolitičkom sustavu opći svjetski i europski trendovi u modernoj politici suzbijanja kriminaliteta b) upoznavanje s načelima izgradnje modernog komplementarnog i konzistentnog sustava politike suzbijanja kriminaliteta posebno načela izgradnje suvremenog kaznenopravnog sustava upoznavanje s tzv alternativnim instrumentarijem politike suzbijanja kriminaliteta kao nerepresivne pravne ali i izvanpravne praktične djelatnosti s posebnim naglaskom na suvremenim sustavima nadzora Kolegij također treba pružiti uvid o mjestu suvremene politike suzbijanja kriminaliteta u modernom sustavu društvenih pravnih znanosti te napose kaznenopravnih odnosno kaznenih znanosti - kaznenim pravom kaznenim procesnim pravom kriminologijom i penologijom ndash sa svim implikacijama u pogledu problema u svezi profiliranja ove znanstvene discipline kao praktične djelatnosti
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (4 sata)
1 O nazivu bdquopolitika suzbijanja kriminalitetaldquo
2 Pojam politike suzbijanja kriminaliteta
3 Politika suzbijanja kriminaliteta u sustavu znanosti i njezin odnos s drugim znanostima (nepravnim nekaznenim kaznenim)
II Povijesni razvitak politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Uvodne napomene ndash problem periodizacije
2 Značajke društvene reakcije na zabranjena ponašanja u preddržavnom razdoblju
3 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta staroga vijeka i srednjega vijeka
4 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta novoga vijeka
5 Razvitak politike suzbijanja kriminaliteta u 20 stoljeću
III Temeljne značajke suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (4 sata)
1 Dvije orijentacije u suvremenoj politici suzbijanja kriminaliteta (represija i prevencija) te njihov odnos
15
2 Temeljna načela suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
a) Načelo pravne i socijalne države
b) Načelo ograničenja kaznenopravne prisile
c) Načelo zakonitosti
d) Načelo krivnje
e) Načelo individualizacije
f) Načelo pravednosti
g) Načelo humanosti
h) Načelo znanstvenosti
IV Kaznenopravne sankcije kao represivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Povijest i suvremenost kaznenopravnih sankcija
2 Pojam i bitne značajke suvremenih kaznenopravnih sankcija
3 Opća svrha suvremenih kaznenopravnih sankcija
4Vrste kaznenopravnih sankcija
a) Kazne i kažnjavanje
b) Mjere upozorenja sigurnosne mjere i odgojne mjere
5 Alternativne sankcije i nadzor
V Nerepresivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (2 sata)
1 Politika suzbijanja kriminaliteta kao nekaznena nerepresivna pravna i izvanpravna djelatnost
2 Depenalizacija dekriminalizacija i dejuridizacija suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
VI Globalizacija i međunarodni značaj suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (2 sata)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Horvatić Ž ndash Cvitanović LPolitika suzbijanja kriminaliteta Zagreb 1999
Horvatić ŽDjelovanje međunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala Zagreb 2002
Osnovna izborna literatura
Bavcon LjPreporuke za oblikovanje kriminalne politike objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 3 ndash 22
Cvitanović LSvrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu Zagreb 1999
Horvatić ŽKazneno materijalno pravo i njegova reforma u ostvarivanju politike suzbijanja kriminaliteta za vrijeme tranzicije objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 469 ndash 500
Horvatić ŽGlobalno suprotstavljanje kriminalu na prijelomu milenija objavljeno u Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 512001 (2) str 249 - 306
Horvatić ŽOstvarenje i zaštita vladavine prava u hrvatskom kaznenom pravu objavljeno u Zbornik Pravnog fakuleteta u Zagrebu 512002 (6) str 1195 - 1224
Horvatić Ž ndash Đurđević ZProgram Ujedinjenih naroda za sprečavanje kriminaliteta i kazneno pravosuđe Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 str 215 ndash 236
The United Nations and Crime Prevention Ujedninjeni narodi New York 1996
16
Crime and criminal justice in Europe Strasbourg Cedex Council of Europe Publishing 2000
Sadržaji na web stranicama
a) httpconventionscoeint (Konvencije Vijeća Europe)
b) wwwuncjinorg(United Nations Crime and Justice Information Network) itd
Naziv kolegija Međunarodna kaznenopravna suradnja
Ime nositelja kolegija Akademik Davor Krapac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Pravo međunarodne kaznenopravne pomoći neprestano se razvija u praktičnom i teoretskom smislu te u kaznenim predmetima sa elementima inozemnosti predstavlja nezaobilazno sredstvo uspješnog razjašnjavanja i vođenja kaznenih postupaka Značajnost horizontalne diferencijacije i specijalizacije ali i uspostava vertikalne kroz nastanak međunarodnih sudova ukazuje na dinamične promjene na ovom području Cilj kolegija je usmjeren na sustavni prikaz kako povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne suradnje tako i pojedinih pravnih instituta tijela i postupaka koji se u međunarodnoj suradnji između država javljaju Stjecanje znanja sa ovog pravnog područja preduvjet je uspješnog i samostalnog djelovanja na suzbijanju kriminaliteta te stjecanje znanja za uspješno postupanje
Sadržaj kolegija
Prvi dio Međunarodna kaznenopravna pomoć
I Pojam cilj i pravno uređenje međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Pojam i cilj
2 Pravno uređenje
3 Povijesni razvoj
4 Međunarodna kaznenopravna pomoć i drugi oblici međudržavne suradnje
II Međunarodni ugovori o pravnoj pomoći u kaznenim stvarima - (4 sata)
1 Mnogostrani ugovori
2 Dvostrani ugovori
III Načela međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Načelo prednosti
2 Načelo pružanja međunarodne kaznenopravne pomoći u najširem smislu
3 Načela o pružanju ili odbijanju međunarodne kaznenopravne pomoći
IV Izručenje - (4 sata)
1 Pojam
2 Pretpostavke
3 Postupci izručenja
4 Izručenje između članica Europske unije
17
V Mala međunarodna kaznenopravna pomoć - (4 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pretpostavke
3 Postupak
4 Kolizija stranih i domaćih procesnih formi i upotrebljivost rezultata stranih dokaznih radnji
5 Pojedine radnje male kaznenopravne pomoći
6 Oduzimanje predmeta i imovinske koristi stečene kaznenim djelom
VI Izvršenje strane kaznene presude - (2 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pravna priroda izvršenja kaznene presude
3 Ciljevi izvršenja strane kaznene presude
4 Pretpostavke za izvršenje
5 Postupak izvršenja strane kaznene presude
6 Učinak izvršenja strane kaznene presude
7 Izvršenje odluke o preuzimanju izvršenja strane kaznene presude
VII Ustupanje kaznenog progona ili postupka - (2 sata)
1 Pojam i pravna priroda ustupanja kaznenog progona
2 Ustupanje i pravila prostornog važenja kaznenog zakona
3 Pretpostavke za ustupanje i preuzimanje kaznenog progona
4 Postupak ustupanja i preuzimanja kaznenog progona
5 Pravni učinci zamolbe za ustupanje odnosno preuzimanje kaznenog progona
6 Izbjegavanje višestruke litispendencije
Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave izrada pisanih radova pismeni ispit
Obvezna literatura
Deflam M Policing World Society Historical Foundation of International Police Cooperation Oxford 2002
Krapac D Međunarodna kaznenopravna pomoć Zagreb 2006
Osnovna izborna literatura
Degan VĐ - Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005 (odabrana poglavlja)
Pavišić B Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Znanstveni članci te materijali sa savjetovanja na temu međunarodne kaznenopravne pomoći
Naziv kolegija Organizacija kriminalističkog istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Anton Dvoršek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
18
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren organizacijskim aspektima kriminalističkog istraživanja kao značajnom elementu (kriminalističke) strategije suzbijanja kriminaliteta Analizirani su različiti modeli (kriminalističke) policije i njihove implikacije za efikasnost kriminalističke istrage kako na operativnom tako i na globalnoj razini Poseban naglasak je na analizi nekih značajki (centralizacija decentralizacija specijalizacija rukovođenje jedinstvo uniformirane i kriminalističke policije) i identifikaciji slabosti i prednosti za adekvatnu organizaciju kriminalističkog istraživanja Organizacija kriminalističkog istraživanja se obrađuje i kao element kriminalističko strateškog rješavanja problema pa se tako ukazuje i na vezu sa strateškim planiranjem i strateškim (policijskim) menedžmentom Stjecanje navedenih znanja omogućuje polazniku najadekvatniji pristup organizaciji kriminalističkog istraživanja u konkretnim složenim slučajevima odnosno traženje boljih organizacijskih rješenja rada istražiteljske službe odnosno jedinice
Sadržaj kolegija
I Organizacija kriminalističkog istraživanja kao elementa kriminalističke strategije (6 sati)
1 Pojam i osnovni elementi kriminalističke strategije
2 Značajnije vrste kriminalističkih strategija
3 Bitni činioci za izradu kriminalističkih strategija Značaj kriminalističke analitike
II Organizacija kriminalističke istrage kao čimbenik efikasnosti kriminalističke
istrage (8 sati)
1 Organizacijski modeli (kriminalističke) policije u nekim europskim zemljama
2 Kriminalističko strateške implikacije modela (rukovođenja) jedinstvene policije
3 Kriminalističko strateške implikacije centralizacije decentralizacije i specijalizacije istražne (policijske) službe
4 Organizacija i planiranje istražnih radnji na različitim razinama službe a) počinitelj nije poznat b) počinitelj poznat (skupljanje dokaza)
III Kriminalističko strateško rješavanje problema (6 sati)
1 Sistemska osnova kriminalističko strateškog planiranja
2 Etape rješavanja problema
3 Elementi planiranja (operativna i strateška razina)
4 Tehnike traženja rješenja
5 Izrada strateških rješenja Uloga (strateškog) menadžmenta
6 Organizacijski aspekti istraživanja imovinskog i organiziranog kriminaliteta u strateškim dokumentima (godišnji plan rada i izvještaji o kriminalističkom istražnom radu)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi i izložiti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
Brisach CE - Ullmann R - Sasse G - Huumlbner E - Desch R Planung der Kriminalitaumltskontrolle Stuttgart 2001 str 205 ndash 265
Dvoršek A Kriminalistična strategija Ljubljana 2001 str 17-118
Ratcliffe J Intelligence Led-Policing Willan Publisching Portland Oregon 2008
Zirke J - Jansen HP - Finkel R Aufklaumlrung von Straftaten als strategische Aufgabe objavljeno u Kube E - Stoumlrzer HU - Timm KJ Kriminalistik Handbuch fuumlr Praxis und Wissenschaft Band
19
1 Stuttgart 1993 str 13 ndash 67
Osnovna izborna literatura
Bacer TE Intelligence Led- PolicingLooseleaf Flushing 2010
Eurojustice Public Prosecution Service Haag 1998
Goldsmith V - Mc Quire PG - Mollenkop JH - Ross TA Analysing Crime Paterns London 2000
Kniesel M - Kube E - Murck M Handbuch fuumlr Fuumlhrungskraumlfte der Polizei Luumlbeck 1996
Proctor T Creative Problem Solving for Managers London 2005
Sun Tzu Umeće ratovanja Global Book Novi Sad 2002
Naziv kolegija Međunarodna policijska suradnja
Ime nositelja kolegija Doc dr sc Eldan Mujanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren na sustavni prikaz povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne policijske suradnje te analizu njezinih oblika Svrha kolegija je da polaznici steknu nova te prošire postojeća znanja o međunarodnoj policijskoj suradnji i normativnom okviru koji uređuje njene institute sa naglaskom na usvajanje novih spoznaja koje se odnose na kriminalističke komponente funkcioniranja suradnje u praksi Na ovaj način se stečena znanja studenata situiraju u sasvim novi kontekst koji omogućava znatno šire shvaćanje uloge kriminalistike u ostvarenju kaznene vlasti izvan formalno demarkiranih granica suverenih država
Posebni ciljevi kolegija su
Izučavanje pojma međunarodne policijske suradnje i njezinog odnosa sa drugim srodnim disciplinama (međunarodno pravo policijsko pravo i kriminalistika) te analiza pravnog i institucionalnog okvira koji je uređuje na univerzalnom (Interpol) regionalnom (Europol Schengenski ugovori Selec) i bilateralnom nivou
Izučavanje inicijativa međunarodne policijske suradnje u odnosu na pojedine oblike (transnacionalnih) kaznenih djela (terorizam organizirani i visoko-tehnološki kriminalitet nezakonita trgovina opojnim drogama pranje novca i dr)
Analiza specifičnosti ostvarenja suradnje u predmetima kršenja međunarodnog (humanitarnog) prava
Izučavanje tradicionalnih (razmjena informacija potražna djelatnost zajednička edukacija) i suvremenih instituta međunarodne policijske suradnje (prekogranični nadzor i potjere zajednički istražni timovi posebne istražne tehnike zaštita svjedoka i žrtava) sa posebnim osvrtom na izučavanje njihovih kriminalističkih sadržaja i modaliteta funkcioniranja prilikom otkrivanja i dokazivanja pojedinih kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Pojam i oblici međunarodne policijske suradnje ndash (1 sat)
1 Pojam
20
2 Pravni izvori i načela
3 Povijesni razvoj
4 Pregled najznačajnijih instituta
II Institucionalna međunarodna policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Međunarodna organizacija kriminalističke policije (INTERPOL)
2 Regionalni institucionalni oblici (EUROPOL SECI)
III Dvostrana policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Pravna priroda policijske suradnje
2 Vrste ugovora
3 Sadržaj međunarodne policijske suradnje
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu
Obvezna literatura
Bellanova R- The ldquoPruumlm Processrdquo The Way Forward for EU Police Cooperation and Data Exchange (u Security Versus Justice Police and Judicial Cooperation in the European Union ur Guild E amp Geyer F) Aldershot Ashgate 2008 str 203-221
Degan VĐndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Mujanović E-Rizvo S- Uloga Interpola u provođenju postupaka izručenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava Kriminalističke teme 2010 str 135-154
Petrović B-Mujanović E-Deljkić I Pravni karakter policijske saradnje na području EU-novi trendovi regionalizacije Godišnjak pravnog fakulteta u Sarajevu 2011 str 271-299
Osnovna izborna literatura
Andreas P- Nadelmann E Policing the Globe Criminalisation and Crime Control in International Relations New York Oxford University Press 2006
Deflem M Policing World Society- Historical Foundations of International Police Cooperation New York Oxford University Press 2004
Fijanut C-Ouwerkerk J (ed)- The Future of Police and Judicial Cooperation in the European Union Martinus Nijhoff Publishers 2009
Joubert C - Bevers H Schengen investigated-A comparative Interpretation of the Schengen Provisions on International Police Cooperation in the Light of the European Convention on Human Rights Hague Kluwer Law International 1996
Lemieux F (ed) International Police Cooperation Emerging Issues Theory and Practice DevonWillan Publishing 2010
Ostali izvori konzultacija s nastavnikom
Naziv kolegija Tijela međunarodne kaznene sudbenosti
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
21
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij ima za cilj studentima dati pregled glavnih značajki organizacijskog materijalnog i postupovnog prava međunarodnih i tzv mješovitih kaznenih sudova te analizirati usklađenost hrvatskog pravnog sustava s obvezama koje hrvatska ima prema tim sudištima Nadalje razmatrat će se stupanj harmoniziranosti hrvatskog prava s međunarodnim kaznenim pravom koje se razvija kroz djelovanje međunarodnih sudišta Uz povijesni pregled pravnih i političkih okolnosti koje su dovele do nastanka međunarodnih sudova studijem u okviru kolegija analizom statuta i drugih pravnih akata međunarodnih i tzv mješovitih sudišta ukazat će se na zakonitosti razvoja segmenta međunarodnog kaznenog prava usmjerenog na kažnjavanje ratnih zločina Posebice izučavat će se pravo Međunarodnog kaznenog suda za biv Jugoslaviju (MKSJ) njegov rad i suradnja Republike Hrvatske s tim sudom Drugi važan segment kolegija bit će izučavanje prava Međunarodnog kaznenog suda (MKS) posebice tzv Rimskog statuta MKS U okviru navedenog općeg cilja posebno će se izučavati pojedini najvažniji segmenti materije S područja materijalnog međunarodnog kaznenog prava komparativno će se (pravo međunarodnih sudova hrvatsko i druga nacionalna prava) izučavati opći instituti a posebice načelo zakonitosti sustav sankcija krivnja zapovjedna odgovornost i doktrina zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodni zločini (genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti odnos međunarodnog humanitarnog i međunarodno kaznenog prava) Organizacijsko pravo međunarodnih sudova analizirat će se statički (organizacijska shema međunarodnih i tz mješovitih sudišta) te funkcionalno s aspekta primjerenosti organizacije ciljevima zbog kojih su ta sudišta osnovana
Sadržaj kolegija
I Povijesni razvoj međunarodnog kaznenog prava i međunarodnih sudova - (1 sat)
1 Pravne i političke okolnosti koje su kroz povijest doprinijele razvoju međunarodnih sudova
2 Suđenja nakon II svjetskog rata
3 Nastanak ad hoc međunarodnih kaznenih sudova
4 Nastanak stalnog Međunarodnog kaznenog suda
II Međunarodno kazneno materijalno pravo - (3 sata)
1 Izvori najvažniji međunarodni ugovori statuti međunarodnih sudova međunarodno
običajno pravo Odnos prema međunarodnom humanitarnom pravu
2Načela međunarodnog kaznenog prava s posebnim osvrtom na načelo zakonitosti
3 Osobna odgovornost krivnja zapovjedna odgovornost i zajednički zločinački pothvat u međunarodnom i nacionalnim pravima
4 Međunarodni zločini genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti
III Organizacijsko pravo međunarodnih i mješovitih kaznenih sudova - (5 sati)
1 Organizacijska struktura
2 Suci sudska vijeća način izbora sudaca
3 Tužitelji međunarodnih i mješovitih sudova Ovlasti tužitelja i njegov položaj u postupku
4 Tajništvo i ostale službe
5 Ocjena funkcionalnosti ustroja pojedinih sudišta
6 Odnos političkih tijela (Vijeće sigurnosti tijela država) na rad mješovitih i međunarodnih sudova
IV Postupovno pravo međunarodnih sudova - (5 sati)
1 Pokretanje postupka usporedba ad hoc sudova mješovitih sudova stalnog MKS i
22
nacionalnih sudova
2 Tijek postupka
3 Prava okrivljenika i međunarodni standardi zaštite ljudskih prava
4 Prava i obveze država prema međunarodnim sudištima
V Hrvatsko kazneno pravo i njegova harmonizacija s međunarodnim kaznenim
pravom - (1 sat)
1 Implementacijsko zakonodavstvo
2 Harmonizacija kaznenog materijalnog prava
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi referat i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Izborna literatura
Ambos K Novija praksa međunarodnih sudova u kaznenom procesnom pravu published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 61999 pp 955 - 1002
Bassiouni MC International Criminal Law Volumen I Crimes Transnational Publishers New York 1999
Degan V Đ ndash Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005
Josipović I Uhićenje i pritvor pred Međunarodnim kaznenim sudom published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 41997 pp 465 ndash 496
Krapac D Statut i pravila o postupku i dokazivanju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju s motrišta hrvatskoga kaznenog procesnog prava Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 pp 197 ndash 213
Pavišić B ndash Bubalović T Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2013
Relevantni propisi međunarodnog i domaćeg prava i web stranice prema uputi nositelja
Naziv kolegija Forenzička psihologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tajana Ljubin9
Status kolegija Izborni
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je da studenti prepoznaju razumiju i mogu primijeniti temeljne psihološke zakonitosti koje utječu na sve uključene u proces policijskih izvida istrage i dokazivanja djela Moći će razumjeti što sve utječe na točnost svjedočenja znati će osnovne psihološke principe intervjuiranja svjedoka i žrtava naučiti će principe ispravnog ponašanja prema žrtvi Moći će analizirati motive priznanja i ocijeniti vjerodostojnost priznanja poznavati će osnove na kojima se temelje metode za detekciju laži poznavat će načela za prepoznavanje laži razumjeti će
9 Nositelj predmeta je od 48 e-sjednice 26 VI 2014 doc dr sc Dražen Kovačević Popovača
23
psihološke mehanizme koji su u osnovi ponašanja osumnjičenika i kriminalističkog službenika Razumjeti će psihološke faktore koji utječu na sumnjičenje i presuđivanje
Sadržaj kolegija
I Područja forenzičke i kriminalističke psihologije ndash (2 sata)
1 Psihološki izvori pogrešaka u kriminalističkom i sudskom postupku
II Psihologija svjedočenja ndash (4 sata)
1 Psihički procesi na kojima se osniva svjedočenje
2 Glavni čimbenici koji utječu na točnost svjedočenja
3 Osnovni psihološki principi intervjuiranja osjetljivih svjedoka (djeca traumatizirane žrtve itd)
4 Osnovni principi kognitivnog intervjua Forenzičko-psihologijski aspekti postupanja sa žrtvama
III Teorijske osnove psihološke metode otkrivanja laži ndash (5 sati)
1 Ocjena vjerodostojnosti iskaza
2 Analiza neverbalnog ponašanja
3 Analiza fizioloških pokazatelja-poligraf
IV Teorijske osnove psihologije ispitivanja osumnjičenika i psihologije priznanja - (2 sata)
V Osnovne psihološke osobitosti počinitelja kaznenih djela i implikacije za kriminalističku obradu ndash (2 sata)
1 Nepravni aspekti sumnjičenja i presuđivanja
2 Područja psihologijskog vještačenja
Obveze studenata
Studenti su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Ajduković M Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku 1995 str 292-307
Gudjonsson GH The psychology of interrogations and confessions objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation Devon 2006 str 123 ndash 146
Hess A K - Weiner I B The Handbook of Forensic Psychology Chichester 1999 (odabrana poglavlja)
Kassin SM A critical appraisal of modern police interrogations objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation 2006 str 207 ndash 228
Ljubin T Prikupljanje obavijesti i ispitivanje osjetljivih i zastrašenih svjedoka objavljeno u Gluščić i sur Proceduralne mjere zaštite svjedoka Priručnik za obuku policije tužitelja i sudaca Strasbourg Vijeće Europe 2006 (u tisku)
Ljubin T Kriminalistička psihologija objavljeno u Pavišić B ndash Modly D ndash Veić P Kriminalistika 2006
Osnovna izborna literatura
Gudjonsson G The Psychology of Interrogations Confessions and Testimony Chichester 1992
Howitt D Forensic and criminal psychology London 2002
Milne R - Bull R Investigative interviewing Psychology and Practice Chichester 1999
24
Sporer SL - Malpass RS - Koenhken G Psychological Issues in Eyewitness Identification Mahwah New Yersey Lawrence Erlbaum Associates 1996
Vrij A Detecting lies and deceit The psychology of lying and the implications for professional practice Chichester 2000
Naziv kolegija Transnacionalna kaznena djela
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih značajki transnacionalnog kriminaliteta Posebno se izlaže Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta ukazuje na obilježja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta Izložen je sustavni pregled najvažnijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela
Sadržaj kolegija
I Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet
II Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)
1 Uvodne napomene i osnovni pojmovi
2 Zakonodavne mjere
3 Kazneni progon suđenje i sankcije
4 Mjere prema prihodu od kaznenog djela
5 Međunarodna suradnja
6 Jurisdikcija
7 Ekstradicija
8 Uzajamna pravna pomoć
9 Ostale odredbe
III Transacionalna kaznena djela trgovine i krijumčarenja ljudi nedozvoljene trgovine oružjem nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom u vezi s drogom pranja novca kompjuterskog kriminaliteta zagađivanja prirodne okoline protiv kulturnih dobara korupcije na štetu djece u vezi s bioetikom uzimanja talaca ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom u pomorskoj plovidbi u zračnom prometu (3 sata)
IV Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu i konzultacije te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Pavišić B Transnacionalno kazneno pravo Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi Skopje (vo čest na Nikola Matovski) 2011
25
Osnovna izborna literatura
Degan V Đndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Naziv kolegija Forenzička psihopatologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tanja Frančišković
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija Studentica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja njihovim uzrocima kliničkim slikama mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji neubrojivosti smanjenoj ubrojivosti opasnosti prisilnoj hospitalizaciji sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom
Sadržaj kolegija
I Osnovne spoznaje o pojmu značaju i razvitku forenzičke psihopatologije
II Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije
1 Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu
2 Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku
3 Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima
III Opća psihopatologija - svijest opažanje emocije volja pažnja psihomotorika pamćenje nagoni mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe
IV Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja
1 Poremećaji vezani uz alkohol droge i druge psihoaktivne tvari
2 Shizofrenija i agresivno ponašanje
3 Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje
4 Procjena rizika za agresivno ponašanje
V Praktični aspekti forenzičke psihopatologije ndash kazuistički prikazi u okviru vježbi
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
12
Naziv kolegija Fenomenologija suvremenog kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Izv prof dr sc Ksenija Butorac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Fenomenološka slika kriminala stalno se mijenja Svijet današnjice obilježava porast ukupnosti kažnjivih ponašanja i brojnost novih pojavnih oblika osobito teških kaznenih djela Kao novi i naročito opasni oblici kriminaliteta najčešće se smatraju organizirani kriminalitet terorizam gospodarski kriminalitet korupcija protuzakonita trgovina drogom oružjem ljudima ljudskim organima teški oblici nasilja Transnacionalni organizirani kriminal najveći je izazov međunarodnoj zajednici Prvi korak u suprotstavljanju pojavama suvremenog kriminaliteta je učenje o njegovim pojavnim oblicima o učestalosti brojnosti i rasprostranjenosti pojedinih kaznenih djela te načinu na koji se ostvaruju Približiti navedene spoznaje polaznicima ovog studija o fenomenologiji suvremenog kriminaliteta cilj je ovog kolegija
Sadržaj kolegija
1 Učenje o fenomenologiji kažnjivih ponašanja ndash (4 sata)
a) pojavni oblici opseg i struktura kriminaliteta
b) kriminalitet u Europi
c) kriminalitet u Hrvatskoj
2 Pojavni oblici nekih skupina kaznenih djela ndash (8 sati)
a) delikti nasilja ndash ubojstvo silovanje razbojništvo obiteljsko nasilje terorizam
b) organizirani kriminal
3 Fenomenologija kriminaliteta nekih skupina delinkvenata ndash (8 sati)
a) recidivisti
b) kriminalitet maloljetnika
c) kriminalitet žena
d) kriminalitet osoba s duševnim smetnjama
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Butorac K (2013) Vrijednost kriminalnih statistika kao temelj za mjerenje distribucije zločina u odnosu na tipologije počinitelja i žrtava nastavni materijal (skripta) (881 KB)
Butorac K (2013) Opća i posebna obilježja organiziranog kriminaliteta nastavni materijal (skripta) (141 KB)
Osnovna izborna literatura
Butorac K I Luketić (2012) Key Dimensions of Active Criminal Career Research ndash A Pilot Study of the Zagreb Prison Inmates International Scientific Conference Proceedings Security and Euroatlantic Perspectives of the Balcans ndash Police Science and Police Profession Ohrid 25-26052012
13
ButoracK Lj Mikšaj Todorović J Rinck (1999) Kriminalităt und Altersstrukturen Kriminalistik 53 (2) 95-98
Derenčinović D Getoš A M (2008) Uvod u kriminologiju s osnovama kaznenog prava Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb
Siegel L J (2011) Criminology The Core IV izdanje Cengage Learning Wadsworth US
Damjanović I K Butorac (2006) Politika suzbijanja kriminaliteta perspektive izvršenja kaznenopravnih sankcija Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 13 (2) 657-684
Grozdanić V Šelih A (2001) Žene i kazna zatvora Rijeka
Horvatić Ž (1998) Osnove kriminologije Zagreb 45- 122
Naziv kolegija Ljudska prava i kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Miomir Matulović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je predmeta bdquoLjudska prava i kriminalističko istraživanjeldquo izučiti domaće i međunarodne (europske) izvore o ljudskim pravima odnosno sustave njihove zaštite s obzirom na kriminalističko istraživanje Kriminalističko je istraživanje iscrpno regulirano domaćim i međunarodnim pravnim normama koje trebaju omogućiti uspješno razjašnjavanje (dokazivanje) kaznenih djela ali istovremeno i zaštiti temeljna prava i slobode građana Radnje kriminalističkog istraživanja te pravno dopušteni i određeni okviri djelovanja tijekom kriminalističkog istraživanja razmatraju se unutar konteksta pojedinih ljudskih prava Izučava se odnos između zahtjeva za učinkovitim postupanjem tijela kaznenog progona i poštivanja temeljnih prava i sloboda koje građani u tom postupanju trebaju uživati sa posebnim naglaskom na neprihvatljivosti povreda pravnih normi te temeljnih prava i sloboda građana
Sadržaj kolegija
I Narav ljudskih prava njihov povijesni razvoj i suvremena zaštita II Europska konvencija o ljudskim pravima uvod III Radnje kriminalističkog istraživanja unutar konteksta Europske konvencije o ljudskim pravima zabrana oduzimanja života te mučenja nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne pravo na slobodu i sigurnost pravo na pošteno suđenje pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života druga temeljna prava i slobode
Obveze studenata
Studentice su obvezni biti nazočni na nastavi i položiti ispit Ispit se sastoji od pisane zadaće
Obvezna literatura
Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kako je izmijenjena Protokolima br 11 i 14 s Protokolima br 1 4 6 7 12 i 13
Gomien Donna Kratak vodič kroz Europsku konvenciju o ljudskim pravima Zadar 2007 Uvod 1 2 3 8 9 poglavlje
Dopunska literatura
Colvin Madeleine i Cooper Jonathan (ur) Human Rights in the Investigation and Prosecution
14
of Crime Oxford 2009
Harris D J OBoyle M Warbrick C Law of the European Convention on Human Rights 2 izd Oxford 2009
Pavišić Berislav Komentar Zakona o kaznenom postupku Rijeka najnovije izdanje
Isti Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Naziv kolegija Politika suzbijanja kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Leo Cvitanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij treba omogućiti stjecanje a) općih i b) specijalističkih znanja ndash a) upoznavanje s glavnim sadržajima politike suzbijanja kriminaliteta kao znanstvene discipline te praktične djelatnosti (zakonodavne sudbene i izvršne vlasti) znanje o temeljnim problemima prevencije i suzbijanja kriminaliteta u suvremenom ljudskom društvu te mjestu i ulozi kaznenopravnog instrumentarija u modernom kriminalnopolitičkom sustavu opći svjetski i europski trendovi u modernoj politici suzbijanja kriminaliteta b) upoznavanje s načelima izgradnje modernog komplementarnog i konzistentnog sustava politike suzbijanja kriminaliteta posebno načela izgradnje suvremenog kaznenopravnog sustava upoznavanje s tzv alternativnim instrumentarijem politike suzbijanja kriminaliteta kao nerepresivne pravne ali i izvanpravne praktične djelatnosti s posebnim naglaskom na suvremenim sustavima nadzora Kolegij također treba pružiti uvid o mjestu suvremene politike suzbijanja kriminaliteta u modernom sustavu društvenih pravnih znanosti te napose kaznenopravnih odnosno kaznenih znanosti - kaznenim pravom kaznenim procesnim pravom kriminologijom i penologijom ndash sa svim implikacijama u pogledu problema u svezi profiliranja ove znanstvene discipline kao praktične djelatnosti
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (4 sata)
1 O nazivu bdquopolitika suzbijanja kriminalitetaldquo
2 Pojam politike suzbijanja kriminaliteta
3 Politika suzbijanja kriminaliteta u sustavu znanosti i njezin odnos s drugim znanostima (nepravnim nekaznenim kaznenim)
II Povijesni razvitak politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Uvodne napomene ndash problem periodizacije
2 Značajke društvene reakcije na zabranjena ponašanja u preddržavnom razdoblju
3 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta staroga vijeka i srednjega vijeka
4 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta novoga vijeka
5 Razvitak politike suzbijanja kriminaliteta u 20 stoljeću
III Temeljne značajke suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (4 sata)
1 Dvije orijentacije u suvremenoj politici suzbijanja kriminaliteta (represija i prevencija) te njihov odnos
15
2 Temeljna načela suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
a) Načelo pravne i socijalne države
b) Načelo ograničenja kaznenopravne prisile
c) Načelo zakonitosti
d) Načelo krivnje
e) Načelo individualizacije
f) Načelo pravednosti
g) Načelo humanosti
h) Načelo znanstvenosti
IV Kaznenopravne sankcije kao represivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Povijest i suvremenost kaznenopravnih sankcija
2 Pojam i bitne značajke suvremenih kaznenopravnih sankcija
3 Opća svrha suvremenih kaznenopravnih sankcija
4Vrste kaznenopravnih sankcija
a) Kazne i kažnjavanje
b) Mjere upozorenja sigurnosne mjere i odgojne mjere
5 Alternativne sankcije i nadzor
V Nerepresivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (2 sata)
1 Politika suzbijanja kriminaliteta kao nekaznena nerepresivna pravna i izvanpravna djelatnost
2 Depenalizacija dekriminalizacija i dejuridizacija suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
VI Globalizacija i međunarodni značaj suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (2 sata)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Horvatić Ž ndash Cvitanović LPolitika suzbijanja kriminaliteta Zagreb 1999
Horvatić ŽDjelovanje međunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala Zagreb 2002
Osnovna izborna literatura
Bavcon LjPreporuke za oblikovanje kriminalne politike objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 3 ndash 22
Cvitanović LSvrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu Zagreb 1999
Horvatić ŽKazneno materijalno pravo i njegova reforma u ostvarivanju politike suzbijanja kriminaliteta za vrijeme tranzicije objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 469 ndash 500
Horvatić ŽGlobalno suprotstavljanje kriminalu na prijelomu milenija objavljeno u Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 512001 (2) str 249 - 306
Horvatić ŽOstvarenje i zaštita vladavine prava u hrvatskom kaznenom pravu objavljeno u Zbornik Pravnog fakuleteta u Zagrebu 512002 (6) str 1195 - 1224
Horvatić Ž ndash Đurđević ZProgram Ujedinjenih naroda za sprečavanje kriminaliteta i kazneno pravosuđe Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 str 215 ndash 236
The United Nations and Crime Prevention Ujedninjeni narodi New York 1996
16
Crime and criminal justice in Europe Strasbourg Cedex Council of Europe Publishing 2000
Sadržaji na web stranicama
a) httpconventionscoeint (Konvencije Vijeća Europe)
b) wwwuncjinorg(United Nations Crime and Justice Information Network) itd
Naziv kolegija Međunarodna kaznenopravna suradnja
Ime nositelja kolegija Akademik Davor Krapac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Pravo međunarodne kaznenopravne pomoći neprestano se razvija u praktičnom i teoretskom smislu te u kaznenim predmetima sa elementima inozemnosti predstavlja nezaobilazno sredstvo uspješnog razjašnjavanja i vođenja kaznenih postupaka Značajnost horizontalne diferencijacije i specijalizacije ali i uspostava vertikalne kroz nastanak međunarodnih sudova ukazuje na dinamične promjene na ovom području Cilj kolegija je usmjeren na sustavni prikaz kako povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne suradnje tako i pojedinih pravnih instituta tijela i postupaka koji se u međunarodnoj suradnji između država javljaju Stjecanje znanja sa ovog pravnog područja preduvjet je uspješnog i samostalnog djelovanja na suzbijanju kriminaliteta te stjecanje znanja za uspješno postupanje
Sadržaj kolegija
Prvi dio Međunarodna kaznenopravna pomoć
I Pojam cilj i pravno uređenje međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Pojam i cilj
2 Pravno uređenje
3 Povijesni razvoj
4 Međunarodna kaznenopravna pomoć i drugi oblici međudržavne suradnje
II Međunarodni ugovori o pravnoj pomoći u kaznenim stvarima - (4 sata)
1 Mnogostrani ugovori
2 Dvostrani ugovori
III Načela međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Načelo prednosti
2 Načelo pružanja međunarodne kaznenopravne pomoći u najširem smislu
3 Načela o pružanju ili odbijanju međunarodne kaznenopravne pomoći
IV Izručenje - (4 sata)
1 Pojam
2 Pretpostavke
3 Postupci izručenja
4 Izručenje između članica Europske unije
17
V Mala međunarodna kaznenopravna pomoć - (4 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pretpostavke
3 Postupak
4 Kolizija stranih i domaćih procesnih formi i upotrebljivost rezultata stranih dokaznih radnji
5 Pojedine radnje male kaznenopravne pomoći
6 Oduzimanje predmeta i imovinske koristi stečene kaznenim djelom
VI Izvršenje strane kaznene presude - (2 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pravna priroda izvršenja kaznene presude
3 Ciljevi izvršenja strane kaznene presude
4 Pretpostavke za izvršenje
5 Postupak izvršenja strane kaznene presude
6 Učinak izvršenja strane kaznene presude
7 Izvršenje odluke o preuzimanju izvršenja strane kaznene presude
VII Ustupanje kaznenog progona ili postupka - (2 sata)
1 Pojam i pravna priroda ustupanja kaznenog progona
2 Ustupanje i pravila prostornog važenja kaznenog zakona
3 Pretpostavke za ustupanje i preuzimanje kaznenog progona
4 Postupak ustupanja i preuzimanja kaznenog progona
5 Pravni učinci zamolbe za ustupanje odnosno preuzimanje kaznenog progona
6 Izbjegavanje višestruke litispendencije
Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave izrada pisanih radova pismeni ispit
Obvezna literatura
Deflam M Policing World Society Historical Foundation of International Police Cooperation Oxford 2002
Krapac D Međunarodna kaznenopravna pomoć Zagreb 2006
Osnovna izborna literatura
Degan VĐ - Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005 (odabrana poglavlja)
Pavišić B Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Znanstveni članci te materijali sa savjetovanja na temu međunarodne kaznenopravne pomoći
Naziv kolegija Organizacija kriminalističkog istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Anton Dvoršek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
18
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren organizacijskim aspektima kriminalističkog istraživanja kao značajnom elementu (kriminalističke) strategije suzbijanja kriminaliteta Analizirani su različiti modeli (kriminalističke) policije i njihove implikacije za efikasnost kriminalističke istrage kako na operativnom tako i na globalnoj razini Poseban naglasak je na analizi nekih značajki (centralizacija decentralizacija specijalizacija rukovođenje jedinstvo uniformirane i kriminalističke policije) i identifikaciji slabosti i prednosti za adekvatnu organizaciju kriminalističkog istraživanja Organizacija kriminalističkog istraživanja se obrađuje i kao element kriminalističko strateškog rješavanja problema pa se tako ukazuje i na vezu sa strateškim planiranjem i strateškim (policijskim) menedžmentom Stjecanje navedenih znanja omogućuje polazniku najadekvatniji pristup organizaciji kriminalističkog istraživanja u konkretnim složenim slučajevima odnosno traženje boljih organizacijskih rješenja rada istražiteljske službe odnosno jedinice
Sadržaj kolegija
I Organizacija kriminalističkog istraživanja kao elementa kriminalističke strategije (6 sati)
1 Pojam i osnovni elementi kriminalističke strategije
2 Značajnije vrste kriminalističkih strategija
3 Bitni činioci za izradu kriminalističkih strategija Značaj kriminalističke analitike
II Organizacija kriminalističke istrage kao čimbenik efikasnosti kriminalističke
istrage (8 sati)
1 Organizacijski modeli (kriminalističke) policije u nekim europskim zemljama
2 Kriminalističko strateške implikacije modela (rukovođenja) jedinstvene policije
3 Kriminalističko strateške implikacije centralizacije decentralizacije i specijalizacije istražne (policijske) službe
4 Organizacija i planiranje istražnih radnji na različitim razinama službe a) počinitelj nije poznat b) počinitelj poznat (skupljanje dokaza)
III Kriminalističko strateško rješavanje problema (6 sati)
1 Sistemska osnova kriminalističko strateškog planiranja
2 Etape rješavanja problema
3 Elementi planiranja (operativna i strateška razina)
4 Tehnike traženja rješenja
5 Izrada strateških rješenja Uloga (strateškog) menadžmenta
6 Organizacijski aspekti istraživanja imovinskog i organiziranog kriminaliteta u strateškim dokumentima (godišnji plan rada i izvještaji o kriminalističkom istražnom radu)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi i izložiti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
Brisach CE - Ullmann R - Sasse G - Huumlbner E - Desch R Planung der Kriminalitaumltskontrolle Stuttgart 2001 str 205 ndash 265
Dvoršek A Kriminalistična strategija Ljubljana 2001 str 17-118
Ratcliffe J Intelligence Led-Policing Willan Publisching Portland Oregon 2008
Zirke J - Jansen HP - Finkel R Aufklaumlrung von Straftaten als strategische Aufgabe objavljeno u Kube E - Stoumlrzer HU - Timm KJ Kriminalistik Handbuch fuumlr Praxis und Wissenschaft Band
19
1 Stuttgart 1993 str 13 ndash 67
Osnovna izborna literatura
Bacer TE Intelligence Led- PolicingLooseleaf Flushing 2010
Eurojustice Public Prosecution Service Haag 1998
Goldsmith V - Mc Quire PG - Mollenkop JH - Ross TA Analysing Crime Paterns London 2000
Kniesel M - Kube E - Murck M Handbuch fuumlr Fuumlhrungskraumlfte der Polizei Luumlbeck 1996
Proctor T Creative Problem Solving for Managers London 2005
Sun Tzu Umeće ratovanja Global Book Novi Sad 2002
Naziv kolegija Međunarodna policijska suradnja
Ime nositelja kolegija Doc dr sc Eldan Mujanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren na sustavni prikaz povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne policijske suradnje te analizu njezinih oblika Svrha kolegija je da polaznici steknu nova te prošire postojeća znanja o međunarodnoj policijskoj suradnji i normativnom okviru koji uređuje njene institute sa naglaskom na usvajanje novih spoznaja koje se odnose na kriminalističke komponente funkcioniranja suradnje u praksi Na ovaj način se stečena znanja studenata situiraju u sasvim novi kontekst koji omogućava znatno šire shvaćanje uloge kriminalistike u ostvarenju kaznene vlasti izvan formalno demarkiranih granica suverenih država
Posebni ciljevi kolegija su
Izučavanje pojma međunarodne policijske suradnje i njezinog odnosa sa drugim srodnim disciplinama (međunarodno pravo policijsko pravo i kriminalistika) te analiza pravnog i institucionalnog okvira koji je uređuje na univerzalnom (Interpol) regionalnom (Europol Schengenski ugovori Selec) i bilateralnom nivou
Izučavanje inicijativa međunarodne policijske suradnje u odnosu na pojedine oblike (transnacionalnih) kaznenih djela (terorizam organizirani i visoko-tehnološki kriminalitet nezakonita trgovina opojnim drogama pranje novca i dr)
Analiza specifičnosti ostvarenja suradnje u predmetima kršenja međunarodnog (humanitarnog) prava
Izučavanje tradicionalnih (razmjena informacija potražna djelatnost zajednička edukacija) i suvremenih instituta međunarodne policijske suradnje (prekogranični nadzor i potjere zajednički istražni timovi posebne istražne tehnike zaštita svjedoka i žrtava) sa posebnim osvrtom na izučavanje njihovih kriminalističkih sadržaja i modaliteta funkcioniranja prilikom otkrivanja i dokazivanja pojedinih kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Pojam i oblici međunarodne policijske suradnje ndash (1 sat)
1 Pojam
20
2 Pravni izvori i načela
3 Povijesni razvoj
4 Pregled najznačajnijih instituta
II Institucionalna međunarodna policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Međunarodna organizacija kriminalističke policije (INTERPOL)
2 Regionalni institucionalni oblici (EUROPOL SECI)
III Dvostrana policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Pravna priroda policijske suradnje
2 Vrste ugovora
3 Sadržaj međunarodne policijske suradnje
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu
Obvezna literatura
Bellanova R- The ldquoPruumlm Processrdquo The Way Forward for EU Police Cooperation and Data Exchange (u Security Versus Justice Police and Judicial Cooperation in the European Union ur Guild E amp Geyer F) Aldershot Ashgate 2008 str 203-221
Degan VĐndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Mujanović E-Rizvo S- Uloga Interpola u provođenju postupaka izručenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava Kriminalističke teme 2010 str 135-154
Petrović B-Mujanović E-Deljkić I Pravni karakter policijske saradnje na području EU-novi trendovi regionalizacije Godišnjak pravnog fakulteta u Sarajevu 2011 str 271-299
Osnovna izborna literatura
Andreas P- Nadelmann E Policing the Globe Criminalisation and Crime Control in International Relations New York Oxford University Press 2006
Deflem M Policing World Society- Historical Foundations of International Police Cooperation New York Oxford University Press 2004
Fijanut C-Ouwerkerk J (ed)- The Future of Police and Judicial Cooperation in the European Union Martinus Nijhoff Publishers 2009
Joubert C - Bevers H Schengen investigated-A comparative Interpretation of the Schengen Provisions on International Police Cooperation in the Light of the European Convention on Human Rights Hague Kluwer Law International 1996
Lemieux F (ed) International Police Cooperation Emerging Issues Theory and Practice DevonWillan Publishing 2010
Ostali izvori konzultacija s nastavnikom
Naziv kolegija Tijela međunarodne kaznene sudbenosti
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
21
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij ima za cilj studentima dati pregled glavnih značajki organizacijskog materijalnog i postupovnog prava međunarodnih i tzv mješovitih kaznenih sudova te analizirati usklađenost hrvatskog pravnog sustava s obvezama koje hrvatska ima prema tim sudištima Nadalje razmatrat će se stupanj harmoniziranosti hrvatskog prava s međunarodnim kaznenim pravom koje se razvija kroz djelovanje međunarodnih sudišta Uz povijesni pregled pravnih i političkih okolnosti koje su dovele do nastanka međunarodnih sudova studijem u okviru kolegija analizom statuta i drugih pravnih akata međunarodnih i tzv mješovitih sudišta ukazat će se na zakonitosti razvoja segmenta međunarodnog kaznenog prava usmjerenog na kažnjavanje ratnih zločina Posebice izučavat će se pravo Međunarodnog kaznenog suda za biv Jugoslaviju (MKSJ) njegov rad i suradnja Republike Hrvatske s tim sudom Drugi važan segment kolegija bit će izučavanje prava Međunarodnog kaznenog suda (MKS) posebice tzv Rimskog statuta MKS U okviru navedenog općeg cilja posebno će se izučavati pojedini najvažniji segmenti materije S područja materijalnog međunarodnog kaznenog prava komparativno će se (pravo međunarodnih sudova hrvatsko i druga nacionalna prava) izučavati opći instituti a posebice načelo zakonitosti sustav sankcija krivnja zapovjedna odgovornost i doktrina zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodni zločini (genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti odnos međunarodnog humanitarnog i međunarodno kaznenog prava) Organizacijsko pravo međunarodnih sudova analizirat će se statički (organizacijska shema međunarodnih i tz mješovitih sudišta) te funkcionalno s aspekta primjerenosti organizacije ciljevima zbog kojih su ta sudišta osnovana
Sadržaj kolegija
I Povijesni razvoj međunarodnog kaznenog prava i međunarodnih sudova - (1 sat)
1 Pravne i političke okolnosti koje su kroz povijest doprinijele razvoju međunarodnih sudova
2 Suđenja nakon II svjetskog rata
3 Nastanak ad hoc međunarodnih kaznenih sudova
4 Nastanak stalnog Međunarodnog kaznenog suda
II Međunarodno kazneno materijalno pravo - (3 sata)
1 Izvori najvažniji međunarodni ugovori statuti međunarodnih sudova međunarodno
običajno pravo Odnos prema međunarodnom humanitarnom pravu
2Načela međunarodnog kaznenog prava s posebnim osvrtom na načelo zakonitosti
3 Osobna odgovornost krivnja zapovjedna odgovornost i zajednički zločinački pothvat u međunarodnom i nacionalnim pravima
4 Međunarodni zločini genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti
III Organizacijsko pravo međunarodnih i mješovitih kaznenih sudova - (5 sati)
1 Organizacijska struktura
2 Suci sudska vijeća način izbora sudaca
3 Tužitelji međunarodnih i mješovitih sudova Ovlasti tužitelja i njegov položaj u postupku
4 Tajništvo i ostale službe
5 Ocjena funkcionalnosti ustroja pojedinih sudišta
6 Odnos političkih tijela (Vijeće sigurnosti tijela država) na rad mješovitih i međunarodnih sudova
IV Postupovno pravo međunarodnih sudova - (5 sati)
1 Pokretanje postupka usporedba ad hoc sudova mješovitih sudova stalnog MKS i
22
nacionalnih sudova
2 Tijek postupka
3 Prava okrivljenika i međunarodni standardi zaštite ljudskih prava
4 Prava i obveze država prema međunarodnim sudištima
V Hrvatsko kazneno pravo i njegova harmonizacija s međunarodnim kaznenim
pravom - (1 sat)
1 Implementacijsko zakonodavstvo
2 Harmonizacija kaznenog materijalnog prava
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi referat i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Izborna literatura
Ambos K Novija praksa međunarodnih sudova u kaznenom procesnom pravu published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 61999 pp 955 - 1002
Bassiouni MC International Criminal Law Volumen I Crimes Transnational Publishers New York 1999
Degan V Đ ndash Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005
Josipović I Uhićenje i pritvor pred Međunarodnim kaznenim sudom published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 41997 pp 465 ndash 496
Krapac D Statut i pravila o postupku i dokazivanju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju s motrišta hrvatskoga kaznenog procesnog prava Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 pp 197 ndash 213
Pavišić B ndash Bubalović T Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2013
Relevantni propisi međunarodnog i domaćeg prava i web stranice prema uputi nositelja
Naziv kolegija Forenzička psihologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tajana Ljubin9
Status kolegija Izborni
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je da studenti prepoznaju razumiju i mogu primijeniti temeljne psihološke zakonitosti koje utječu na sve uključene u proces policijskih izvida istrage i dokazivanja djela Moći će razumjeti što sve utječe na točnost svjedočenja znati će osnovne psihološke principe intervjuiranja svjedoka i žrtava naučiti će principe ispravnog ponašanja prema žrtvi Moći će analizirati motive priznanja i ocijeniti vjerodostojnost priznanja poznavati će osnove na kojima se temelje metode za detekciju laži poznavat će načela za prepoznavanje laži razumjeti će
9 Nositelj predmeta je od 48 e-sjednice 26 VI 2014 doc dr sc Dražen Kovačević Popovača
23
psihološke mehanizme koji su u osnovi ponašanja osumnjičenika i kriminalističkog službenika Razumjeti će psihološke faktore koji utječu na sumnjičenje i presuđivanje
Sadržaj kolegija
I Područja forenzičke i kriminalističke psihologije ndash (2 sata)
1 Psihološki izvori pogrešaka u kriminalističkom i sudskom postupku
II Psihologija svjedočenja ndash (4 sata)
1 Psihički procesi na kojima se osniva svjedočenje
2 Glavni čimbenici koji utječu na točnost svjedočenja
3 Osnovni psihološki principi intervjuiranja osjetljivih svjedoka (djeca traumatizirane žrtve itd)
4 Osnovni principi kognitivnog intervjua Forenzičko-psihologijski aspekti postupanja sa žrtvama
III Teorijske osnove psihološke metode otkrivanja laži ndash (5 sati)
1 Ocjena vjerodostojnosti iskaza
2 Analiza neverbalnog ponašanja
3 Analiza fizioloških pokazatelja-poligraf
IV Teorijske osnove psihologije ispitivanja osumnjičenika i psihologije priznanja - (2 sata)
V Osnovne psihološke osobitosti počinitelja kaznenih djela i implikacije za kriminalističku obradu ndash (2 sata)
1 Nepravni aspekti sumnjičenja i presuđivanja
2 Područja psihologijskog vještačenja
Obveze studenata
Studenti su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Ajduković M Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku 1995 str 292-307
Gudjonsson GH The psychology of interrogations and confessions objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation Devon 2006 str 123 ndash 146
Hess A K - Weiner I B The Handbook of Forensic Psychology Chichester 1999 (odabrana poglavlja)
Kassin SM A critical appraisal of modern police interrogations objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation 2006 str 207 ndash 228
Ljubin T Prikupljanje obavijesti i ispitivanje osjetljivih i zastrašenih svjedoka objavljeno u Gluščić i sur Proceduralne mjere zaštite svjedoka Priručnik za obuku policije tužitelja i sudaca Strasbourg Vijeće Europe 2006 (u tisku)
Ljubin T Kriminalistička psihologija objavljeno u Pavišić B ndash Modly D ndash Veić P Kriminalistika 2006
Osnovna izborna literatura
Gudjonsson G The Psychology of Interrogations Confessions and Testimony Chichester 1992
Howitt D Forensic and criminal psychology London 2002
Milne R - Bull R Investigative interviewing Psychology and Practice Chichester 1999
24
Sporer SL - Malpass RS - Koenhken G Psychological Issues in Eyewitness Identification Mahwah New Yersey Lawrence Erlbaum Associates 1996
Vrij A Detecting lies and deceit The psychology of lying and the implications for professional practice Chichester 2000
Naziv kolegija Transnacionalna kaznena djela
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih značajki transnacionalnog kriminaliteta Posebno se izlaže Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta ukazuje na obilježja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta Izložen je sustavni pregled najvažnijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela
Sadržaj kolegija
I Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet
II Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)
1 Uvodne napomene i osnovni pojmovi
2 Zakonodavne mjere
3 Kazneni progon suđenje i sankcije
4 Mjere prema prihodu od kaznenog djela
5 Međunarodna suradnja
6 Jurisdikcija
7 Ekstradicija
8 Uzajamna pravna pomoć
9 Ostale odredbe
III Transacionalna kaznena djela trgovine i krijumčarenja ljudi nedozvoljene trgovine oružjem nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom u vezi s drogom pranja novca kompjuterskog kriminaliteta zagađivanja prirodne okoline protiv kulturnih dobara korupcije na štetu djece u vezi s bioetikom uzimanja talaca ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom u pomorskoj plovidbi u zračnom prometu (3 sata)
IV Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu i konzultacije te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Pavišić B Transnacionalno kazneno pravo Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi Skopje (vo čest na Nikola Matovski) 2011
25
Osnovna izborna literatura
Degan V Đndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Naziv kolegija Forenzička psihopatologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tanja Frančišković
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija Studentica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja njihovim uzrocima kliničkim slikama mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji neubrojivosti smanjenoj ubrojivosti opasnosti prisilnoj hospitalizaciji sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom
Sadržaj kolegija
I Osnovne spoznaje o pojmu značaju i razvitku forenzičke psihopatologije
II Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije
1 Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu
2 Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku
3 Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima
III Opća psihopatologija - svijest opažanje emocije volja pažnja psihomotorika pamćenje nagoni mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe
IV Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja
1 Poremećaji vezani uz alkohol droge i druge psihoaktivne tvari
2 Shizofrenija i agresivno ponašanje
3 Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje
4 Procjena rizika za agresivno ponašanje
V Praktični aspekti forenzičke psihopatologije ndash kazuistički prikazi u okviru vježbi
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
13
ButoracK Lj Mikšaj Todorović J Rinck (1999) Kriminalităt und Altersstrukturen Kriminalistik 53 (2) 95-98
Derenčinović D Getoš A M (2008) Uvod u kriminologiju s osnovama kaznenog prava Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb
Siegel L J (2011) Criminology The Core IV izdanje Cengage Learning Wadsworth US
Damjanović I K Butorac (2006) Politika suzbijanja kriminaliteta perspektive izvršenja kaznenopravnih sankcija Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 13 (2) 657-684
Grozdanić V Šelih A (2001) Žene i kazna zatvora Rijeka
Horvatić Ž (1998) Osnove kriminologije Zagreb 45- 122
Naziv kolegija Ljudska prava i kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Miomir Matulović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je predmeta bdquoLjudska prava i kriminalističko istraživanjeldquo izučiti domaće i međunarodne (europske) izvore o ljudskim pravima odnosno sustave njihove zaštite s obzirom na kriminalističko istraživanje Kriminalističko je istraživanje iscrpno regulirano domaćim i međunarodnim pravnim normama koje trebaju omogućiti uspješno razjašnjavanje (dokazivanje) kaznenih djela ali istovremeno i zaštiti temeljna prava i slobode građana Radnje kriminalističkog istraživanja te pravno dopušteni i određeni okviri djelovanja tijekom kriminalističkog istraživanja razmatraju se unutar konteksta pojedinih ljudskih prava Izučava se odnos između zahtjeva za učinkovitim postupanjem tijela kaznenog progona i poštivanja temeljnih prava i sloboda koje građani u tom postupanju trebaju uživati sa posebnim naglaskom na neprihvatljivosti povreda pravnih normi te temeljnih prava i sloboda građana
Sadržaj kolegija
I Narav ljudskih prava njihov povijesni razvoj i suvremena zaštita II Europska konvencija o ljudskim pravima uvod III Radnje kriminalističkog istraživanja unutar konteksta Europske konvencije o ljudskim pravima zabrana oduzimanja života te mučenja nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne pravo na slobodu i sigurnost pravo na pošteno suđenje pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života druga temeljna prava i slobode
Obveze studenata
Studentice su obvezni biti nazočni na nastavi i položiti ispit Ispit se sastoji od pisane zadaće
Obvezna literatura
Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kako je izmijenjena Protokolima br 11 i 14 s Protokolima br 1 4 6 7 12 i 13
Gomien Donna Kratak vodič kroz Europsku konvenciju o ljudskim pravima Zadar 2007 Uvod 1 2 3 8 9 poglavlje
Dopunska literatura
Colvin Madeleine i Cooper Jonathan (ur) Human Rights in the Investigation and Prosecution
14
of Crime Oxford 2009
Harris D J OBoyle M Warbrick C Law of the European Convention on Human Rights 2 izd Oxford 2009
Pavišić Berislav Komentar Zakona o kaznenom postupku Rijeka najnovije izdanje
Isti Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Naziv kolegija Politika suzbijanja kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Leo Cvitanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij treba omogućiti stjecanje a) općih i b) specijalističkih znanja ndash a) upoznavanje s glavnim sadržajima politike suzbijanja kriminaliteta kao znanstvene discipline te praktične djelatnosti (zakonodavne sudbene i izvršne vlasti) znanje o temeljnim problemima prevencije i suzbijanja kriminaliteta u suvremenom ljudskom društvu te mjestu i ulozi kaznenopravnog instrumentarija u modernom kriminalnopolitičkom sustavu opći svjetski i europski trendovi u modernoj politici suzbijanja kriminaliteta b) upoznavanje s načelima izgradnje modernog komplementarnog i konzistentnog sustava politike suzbijanja kriminaliteta posebno načela izgradnje suvremenog kaznenopravnog sustava upoznavanje s tzv alternativnim instrumentarijem politike suzbijanja kriminaliteta kao nerepresivne pravne ali i izvanpravne praktične djelatnosti s posebnim naglaskom na suvremenim sustavima nadzora Kolegij također treba pružiti uvid o mjestu suvremene politike suzbijanja kriminaliteta u modernom sustavu društvenih pravnih znanosti te napose kaznenopravnih odnosno kaznenih znanosti - kaznenim pravom kaznenim procesnim pravom kriminologijom i penologijom ndash sa svim implikacijama u pogledu problema u svezi profiliranja ove znanstvene discipline kao praktične djelatnosti
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (4 sata)
1 O nazivu bdquopolitika suzbijanja kriminalitetaldquo
2 Pojam politike suzbijanja kriminaliteta
3 Politika suzbijanja kriminaliteta u sustavu znanosti i njezin odnos s drugim znanostima (nepravnim nekaznenim kaznenim)
II Povijesni razvitak politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Uvodne napomene ndash problem periodizacije
2 Značajke društvene reakcije na zabranjena ponašanja u preddržavnom razdoblju
3 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta staroga vijeka i srednjega vijeka
4 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta novoga vijeka
5 Razvitak politike suzbijanja kriminaliteta u 20 stoljeću
III Temeljne značajke suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (4 sata)
1 Dvije orijentacije u suvremenoj politici suzbijanja kriminaliteta (represija i prevencija) te njihov odnos
15
2 Temeljna načela suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
a) Načelo pravne i socijalne države
b) Načelo ograničenja kaznenopravne prisile
c) Načelo zakonitosti
d) Načelo krivnje
e) Načelo individualizacije
f) Načelo pravednosti
g) Načelo humanosti
h) Načelo znanstvenosti
IV Kaznenopravne sankcije kao represivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Povijest i suvremenost kaznenopravnih sankcija
2 Pojam i bitne značajke suvremenih kaznenopravnih sankcija
3 Opća svrha suvremenih kaznenopravnih sankcija
4Vrste kaznenopravnih sankcija
a) Kazne i kažnjavanje
b) Mjere upozorenja sigurnosne mjere i odgojne mjere
5 Alternativne sankcije i nadzor
V Nerepresivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (2 sata)
1 Politika suzbijanja kriminaliteta kao nekaznena nerepresivna pravna i izvanpravna djelatnost
2 Depenalizacija dekriminalizacija i dejuridizacija suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
VI Globalizacija i međunarodni značaj suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (2 sata)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Horvatić Ž ndash Cvitanović LPolitika suzbijanja kriminaliteta Zagreb 1999
Horvatić ŽDjelovanje međunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala Zagreb 2002
Osnovna izborna literatura
Bavcon LjPreporuke za oblikovanje kriminalne politike objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 3 ndash 22
Cvitanović LSvrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu Zagreb 1999
Horvatić ŽKazneno materijalno pravo i njegova reforma u ostvarivanju politike suzbijanja kriminaliteta za vrijeme tranzicije objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 469 ndash 500
Horvatić ŽGlobalno suprotstavljanje kriminalu na prijelomu milenija objavljeno u Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 512001 (2) str 249 - 306
Horvatić ŽOstvarenje i zaštita vladavine prava u hrvatskom kaznenom pravu objavljeno u Zbornik Pravnog fakuleteta u Zagrebu 512002 (6) str 1195 - 1224
Horvatić Ž ndash Đurđević ZProgram Ujedinjenih naroda za sprečavanje kriminaliteta i kazneno pravosuđe Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 str 215 ndash 236
The United Nations and Crime Prevention Ujedninjeni narodi New York 1996
16
Crime and criminal justice in Europe Strasbourg Cedex Council of Europe Publishing 2000
Sadržaji na web stranicama
a) httpconventionscoeint (Konvencije Vijeća Europe)
b) wwwuncjinorg(United Nations Crime and Justice Information Network) itd
Naziv kolegija Međunarodna kaznenopravna suradnja
Ime nositelja kolegija Akademik Davor Krapac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Pravo međunarodne kaznenopravne pomoći neprestano se razvija u praktičnom i teoretskom smislu te u kaznenim predmetima sa elementima inozemnosti predstavlja nezaobilazno sredstvo uspješnog razjašnjavanja i vođenja kaznenih postupaka Značajnost horizontalne diferencijacije i specijalizacije ali i uspostava vertikalne kroz nastanak međunarodnih sudova ukazuje na dinamične promjene na ovom području Cilj kolegija je usmjeren na sustavni prikaz kako povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne suradnje tako i pojedinih pravnih instituta tijela i postupaka koji se u međunarodnoj suradnji između država javljaju Stjecanje znanja sa ovog pravnog područja preduvjet je uspješnog i samostalnog djelovanja na suzbijanju kriminaliteta te stjecanje znanja za uspješno postupanje
Sadržaj kolegija
Prvi dio Međunarodna kaznenopravna pomoć
I Pojam cilj i pravno uređenje međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Pojam i cilj
2 Pravno uređenje
3 Povijesni razvoj
4 Međunarodna kaznenopravna pomoć i drugi oblici međudržavne suradnje
II Međunarodni ugovori o pravnoj pomoći u kaznenim stvarima - (4 sata)
1 Mnogostrani ugovori
2 Dvostrani ugovori
III Načela međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Načelo prednosti
2 Načelo pružanja međunarodne kaznenopravne pomoći u najširem smislu
3 Načela o pružanju ili odbijanju međunarodne kaznenopravne pomoći
IV Izručenje - (4 sata)
1 Pojam
2 Pretpostavke
3 Postupci izručenja
4 Izručenje između članica Europske unije
17
V Mala međunarodna kaznenopravna pomoć - (4 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pretpostavke
3 Postupak
4 Kolizija stranih i domaćih procesnih formi i upotrebljivost rezultata stranih dokaznih radnji
5 Pojedine radnje male kaznenopravne pomoći
6 Oduzimanje predmeta i imovinske koristi stečene kaznenim djelom
VI Izvršenje strane kaznene presude - (2 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pravna priroda izvršenja kaznene presude
3 Ciljevi izvršenja strane kaznene presude
4 Pretpostavke za izvršenje
5 Postupak izvršenja strane kaznene presude
6 Učinak izvršenja strane kaznene presude
7 Izvršenje odluke o preuzimanju izvršenja strane kaznene presude
VII Ustupanje kaznenog progona ili postupka - (2 sata)
1 Pojam i pravna priroda ustupanja kaznenog progona
2 Ustupanje i pravila prostornog važenja kaznenog zakona
3 Pretpostavke za ustupanje i preuzimanje kaznenog progona
4 Postupak ustupanja i preuzimanja kaznenog progona
5 Pravni učinci zamolbe za ustupanje odnosno preuzimanje kaznenog progona
6 Izbjegavanje višestruke litispendencije
Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave izrada pisanih radova pismeni ispit
Obvezna literatura
Deflam M Policing World Society Historical Foundation of International Police Cooperation Oxford 2002
Krapac D Međunarodna kaznenopravna pomoć Zagreb 2006
Osnovna izborna literatura
Degan VĐ - Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005 (odabrana poglavlja)
Pavišić B Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Znanstveni članci te materijali sa savjetovanja na temu međunarodne kaznenopravne pomoći
Naziv kolegija Organizacija kriminalističkog istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Anton Dvoršek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
18
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren organizacijskim aspektima kriminalističkog istraživanja kao značajnom elementu (kriminalističke) strategije suzbijanja kriminaliteta Analizirani su različiti modeli (kriminalističke) policije i njihove implikacije za efikasnost kriminalističke istrage kako na operativnom tako i na globalnoj razini Poseban naglasak je na analizi nekih značajki (centralizacija decentralizacija specijalizacija rukovođenje jedinstvo uniformirane i kriminalističke policije) i identifikaciji slabosti i prednosti za adekvatnu organizaciju kriminalističkog istraživanja Organizacija kriminalističkog istraživanja se obrađuje i kao element kriminalističko strateškog rješavanja problema pa se tako ukazuje i na vezu sa strateškim planiranjem i strateškim (policijskim) menedžmentom Stjecanje navedenih znanja omogućuje polazniku najadekvatniji pristup organizaciji kriminalističkog istraživanja u konkretnim složenim slučajevima odnosno traženje boljih organizacijskih rješenja rada istražiteljske službe odnosno jedinice
Sadržaj kolegija
I Organizacija kriminalističkog istraživanja kao elementa kriminalističke strategije (6 sati)
1 Pojam i osnovni elementi kriminalističke strategije
2 Značajnije vrste kriminalističkih strategija
3 Bitni činioci za izradu kriminalističkih strategija Značaj kriminalističke analitike
II Organizacija kriminalističke istrage kao čimbenik efikasnosti kriminalističke
istrage (8 sati)
1 Organizacijski modeli (kriminalističke) policije u nekim europskim zemljama
2 Kriminalističko strateške implikacije modela (rukovođenja) jedinstvene policije
3 Kriminalističko strateške implikacije centralizacije decentralizacije i specijalizacije istražne (policijske) službe
4 Organizacija i planiranje istražnih radnji na različitim razinama službe a) počinitelj nije poznat b) počinitelj poznat (skupljanje dokaza)
III Kriminalističko strateško rješavanje problema (6 sati)
1 Sistemska osnova kriminalističko strateškog planiranja
2 Etape rješavanja problema
3 Elementi planiranja (operativna i strateška razina)
4 Tehnike traženja rješenja
5 Izrada strateških rješenja Uloga (strateškog) menadžmenta
6 Organizacijski aspekti istraživanja imovinskog i organiziranog kriminaliteta u strateškim dokumentima (godišnji plan rada i izvještaji o kriminalističkom istražnom radu)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi i izložiti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
Brisach CE - Ullmann R - Sasse G - Huumlbner E - Desch R Planung der Kriminalitaumltskontrolle Stuttgart 2001 str 205 ndash 265
Dvoršek A Kriminalistična strategija Ljubljana 2001 str 17-118
Ratcliffe J Intelligence Led-Policing Willan Publisching Portland Oregon 2008
Zirke J - Jansen HP - Finkel R Aufklaumlrung von Straftaten als strategische Aufgabe objavljeno u Kube E - Stoumlrzer HU - Timm KJ Kriminalistik Handbuch fuumlr Praxis und Wissenschaft Band
19
1 Stuttgart 1993 str 13 ndash 67
Osnovna izborna literatura
Bacer TE Intelligence Led- PolicingLooseleaf Flushing 2010
Eurojustice Public Prosecution Service Haag 1998
Goldsmith V - Mc Quire PG - Mollenkop JH - Ross TA Analysing Crime Paterns London 2000
Kniesel M - Kube E - Murck M Handbuch fuumlr Fuumlhrungskraumlfte der Polizei Luumlbeck 1996
Proctor T Creative Problem Solving for Managers London 2005
Sun Tzu Umeće ratovanja Global Book Novi Sad 2002
Naziv kolegija Međunarodna policijska suradnja
Ime nositelja kolegija Doc dr sc Eldan Mujanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren na sustavni prikaz povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne policijske suradnje te analizu njezinih oblika Svrha kolegija je da polaznici steknu nova te prošire postojeća znanja o međunarodnoj policijskoj suradnji i normativnom okviru koji uređuje njene institute sa naglaskom na usvajanje novih spoznaja koje se odnose na kriminalističke komponente funkcioniranja suradnje u praksi Na ovaj način se stečena znanja studenata situiraju u sasvim novi kontekst koji omogućava znatno šire shvaćanje uloge kriminalistike u ostvarenju kaznene vlasti izvan formalno demarkiranih granica suverenih država
Posebni ciljevi kolegija su
Izučavanje pojma međunarodne policijske suradnje i njezinog odnosa sa drugim srodnim disciplinama (međunarodno pravo policijsko pravo i kriminalistika) te analiza pravnog i institucionalnog okvira koji je uređuje na univerzalnom (Interpol) regionalnom (Europol Schengenski ugovori Selec) i bilateralnom nivou
Izučavanje inicijativa međunarodne policijske suradnje u odnosu na pojedine oblike (transnacionalnih) kaznenih djela (terorizam organizirani i visoko-tehnološki kriminalitet nezakonita trgovina opojnim drogama pranje novca i dr)
Analiza specifičnosti ostvarenja suradnje u predmetima kršenja međunarodnog (humanitarnog) prava
Izučavanje tradicionalnih (razmjena informacija potražna djelatnost zajednička edukacija) i suvremenih instituta međunarodne policijske suradnje (prekogranični nadzor i potjere zajednički istražni timovi posebne istražne tehnike zaštita svjedoka i žrtava) sa posebnim osvrtom na izučavanje njihovih kriminalističkih sadržaja i modaliteta funkcioniranja prilikom otkrivanja i dokazivanja pojedinih kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Pojam i oblici međunarodne policijske suradnje ndash (1 sat)
1 Pojam
20
2 Pravni izvori i načela
3 Povijesni razvoj
4 Pregled najznačajnijih instituta
II Institucionalna međunarodna policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Međunarodna organizacija kriminalističke policije (INTERPOL)
2 Regionalni institucionalni oblici (EUROPOL SECI)
III Dvostrana policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Pravna priroda policijske suradnje
2 Vrste ugovora
3 Sadržaj međunarodne policijske suradnje
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu
Obvezna literatura
Bellanova R- The ldquoPruumlm Processrdquo The Way Forward for EU Police Cooperation and Data Exchange (u Security Versus Justice Police and Judicial Cooperation in the European Union ur Guild E amp Geyer F) Aldershot Ashgate 2008 str 203-221
Degan VĐndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Mujanović E-Rizvo S- Uloga Interpola u provođenju postupaka izručenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava Kriminalističke teme 2010 str 135-154
Petrović B-Mujanović E-Deljkić I Pravni karakter policijske saradnje na području EU-novi trendovi regionalizacije Godišnjak pravnog fakulteta u Sarajevu 2011 str 271-299
Osnovna izborna literatura
Andreas P- Nadelmann E Policing the Globe Criminalisation and Crime Control in International Relations New York Oxford University Press 2006
Deflem M Policing World Society- Historical Foundations of International Police Cooperation New York Oxford University Press 2004
Fijanut C-Ouwerkerk J (ed)- The Future of Police and Judicial Cooperation in the European Union Martinus Nijhoff Publishers 2009
Joubert C - Bevers H Schengen investigated-A comparative Interpretation of the Schengen Provisions on International Police Cooperation in the Light of the European Convention on Human Rights Hague Kluwer Law International 1996
Lemieux F (ed) International Police Cooperation Emerging Issues Theory and Practice DevonWillan Publishing 2010
Ostali izvori konzultacija s nastavnikom
Naziv kolegija Tijela međunarodne kaznene sudbenosti
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
21
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij ima za cilj studentima dati pregled glavnih značajki organizacijskog materijalnog i postupovnog prava međunarodnih i tzv mješovitih kaznenih sudova te analizirati usklađenost hrvatskog pravnog sustava s obvezama koje hrvatska ima prema tim sudištima Nadalje razmatrat će se stupanj harmoniziranosti hrvatskog prava s međunarodnim kaznenim pravom koje se razvija kroz djelovanje međunarodnih sudišta Uz povijesni pregled pravnih i političkih okolnosti koje su dovele do nastanka međunarodnih sudova studijem u okviru kolegija analizom statuta i drugih pravnih akata međunarodnih i tzv mješovitih sudišta ukazat će se na zakonitosti razvoja segmenta međunarodnog kaznenog prava usmjerenog na kažnjavanje ratnih zločina Posebice izučavat će se pravo Međunarodnog kaznenog suda za biv Jugoslaviju (MKSJ) njegov rad i suradnja Republike Hrvatske s tim sudom Drugi važan segment kolegija bit će izučavanje prava Međunarodnog kaznenog suda (MKS) posebice tzv Rimskog statuta MKS U okviru navedenog općeg cilja posebno će se izučavati pojedini najvažniji segmenti materije S područja materijalnog međunarodnog kaznenog prava komparativno će se (pravo međunarodnih sudova hrvatsko i druga nacionalna prava) izučavati opći instituti a posebice načelo zakonitosti sustav sankcija krivnja zapovjedna odgovornost i doktrina zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodni zločini (genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti odnos međunarodnog humanitarnog i međunarodno kaznenog prava) Organizacijsko pravo međunarodnih sudova analizirat će se statički (organizacijska shema međunarodnih i tz mješovitih sudišta) te funkcionalno s aspekta primjerenosti organizacije ciljevima zbog kojih su ta sudišta osnovana
Sadržaj kolegija
I Povijesni razvoj međunarodnog kaznenog prava i međunarodnih sudova - (1 sat)
1 Pravne i političke okolnosti koje su kroz povijest doprinijele razvoju međunarodnih sudova
2 Suđenja nakon II svjetskog rata
3 Nastanak ad hoc međunarodnih kaznenih sudova
4 Nastanak stalnog Međunarodnog kaznenog suda
II Međunarodno kazneno materijalno pravo - (3 sata)
1 Izvori najvažniji međunarodni ugovori statuti međunarodnih sudova međunarodno
običajno pravo Odnos prema međunarodnom humanitarnom pravu
2Načela međunarodnog kaznenog prava s posebnim osvrtom na načelo zakonitosti
3 Osobna odgovornost krivnja zapovjedna odgovornost i zajednički zločinački pothvat u međunarodnom i nacionalnim pravima
4 Međunarodni zločini genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti
III Organizacijsko pravo međunarodnih i mješovitih kaznenih sudova - (5 sati)
1 Organizacijska struktura
2 Suci sudska vijeća način izbora sudaca
3 Tužitelji međunarodnih i mješovitih sudova Ovlasti tužitelja i njegov položaj u postupku
4 Tajništvo i ostale službe
5 Ocjena funkcionalnosti ustroja pojedinih sudišta
6 Odnos političkih tijela (Vijeće sigurnosti tijela država) na rad mješovitih i međunarodnih sudova
IV Postupovno pravo međunarodnih sudova - (5 sati)
1 Pokretanje postupka usporedba ad hoc sudova mješovitih sudova stalnog MKS i
22
nacionalnih sudova
2 Tijek postupka
3 Prava okrivljenika i međunarodni standardi zaštite ljudskih prava
4 Prava i obveze država prema međunarodnim sudištima
V Hrvatsko kazneno pravo i njegova harmonizacija s međunarodnim kaznenim
pravom - (1 sat)
1 Implementacijsko zakonodavstvo
2 Harmonizacija kaznenog materijalnog prava
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi referat i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Izborna literatura
Ambos K Novija praksa međunarodnih sudova u kaznenom procesnom pravu published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 61999 pp 955 - 1002
Bassiouni MC International Criminal Law Volumen I Crimes Transnational Publishers New York 1999
Degan V Đ ndash Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005
Josipović I Uhićenje i pritvor pred Međunarodnim kaznenim sudom published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 41997 pp 465 ndash 496
Krapac D Statut i pravila o postupku i dokazivanju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju s motrišta hrvatskoga kaznenog procesnog prava Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 pp 197 ndash 213
Pavišić B ndash Bubalović T Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2013
Relevantni propisi međunarodnog i domaćeg prava i web stranice prema uputi nositelja
Naziv kolegija Forenzička psihologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tajana Ljubin9
Status kolegija Izborni
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je da studenti prepoznaju razumiju i mogu primijeniti temeljne psihološke zakonitosti koje utječu na sve uključene u proces policijskih izvida istrage i dokazivanja djela Moći će razumjeti što sve utječe na točnost svjedočenja znati će osnovne psihološke principe intervjuiranja svjedoka i žrtava naučiti će principe ispravnog ponašanja prema žrtvi Moći će analizirati motive priznanja i ocijeniti vjerodostojnost priznanja poznavati će osnove na kojima se temelje metode za detekciju laži poznavat će načela za prepoznavanje laži razumjeti će
9 Nositelj predmeta je od 48 e-sjednice 26 VI 2014 doc dr sc Dražen Kovačević Popovača
23
psihološke mehanizme koji su u osnovi ponašanja osumnjičenika i kriminalističkog službenika Razumjeti će psihološke faktore koji utječu na sumnjičenje i presuđivanje
Sadržaj kolegija
I Područja forenzičke i kriminalističke psihologije ndash (2 sata)
1 Psihološki izvori pogrešaka u kriminalističkom i sudskom postupku
II Psihologija svjedočenja ndash (4 sata)
1 Psihički procesi na kojima se osniva svjedočenje
2 Glavni čimbenici koji utječu na točnost svjedočenja
3 Osnovni psihološki principi intervjuiranja osjetljivih svjedoka (djeca traumatizirane žrtve itd)
4 Osnovni principi kognitivnog intervjua Forenzičko-psihologijski aspekti postupanja sa žrtvama
III Teorijske osnove psihološke metode otkrivanja laži ndash (5 sati)
1 Ocjena vjerodostojnosti iskaza
2 Analiza neverbalnog ponašanja
3 Analiza fizioloških pokazatelja-poligraf
IV Teorijske osnove psihologije ispitivanja osumnjičenika i psihologije priznanja - (2 sata)
V Osnovne psihološke osobitosti počinitelja kaznenih djela i implikacije za kriminalističku obradu ndash (2 sata)
1 Nepravni aspekti sumnjičenja i presuđivanja
2 Područja psihologijskog vještačenja
Obveze studenata
Studenti su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Ajduković M Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku 1995 str 292-307
Gudjonsson GH The psychology of interrogations and confessions objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation Devon 2006 str 123 ndash 146
Hess A K - Weiner I B The Handbook of Forensic Psychology Chichester 1999 (odabrana poglavlja)
Kassin SM A critical appraisal of modern police interrogations objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation 2006 str 207 ndash 228
Ljubin T Prikupljanje obavijesti i ispitivanje osjetljivih i zastrašenih svjedoka objavljeno u Gluščić i sur Proceduralne mjere zaštite svjedoka Priručnik za obuku policije tužitelja i sudaca Strasbourg Vijeće Europe 2006 (u tisku)
Ljubin T Kriminalistička psihologija objavljeno u Pavišić B ndash Modly D ndash Veić P Kriminalistika 2006
Osnovna izborna literatura
Gudjonsson G The Psychology of Interrogations Confessions and Testimony Chichester 1992
Howitt D Forensic and criminal psychology London 2002
Milne R - Bull R Investigative interviewing Psychology and Practice Chichester 1999
24
Sporer SL - Malpass RS - Koenhken G Psychological Issues in Eyewitness Identification Mahwah New Yersey Lawrence Erlbaum Associates 1996
Vrij A Detecting lies and deceit The psychology of lying and the implications for professional practice Chichester 2000
Naziv kolegija Transnacionalna kaznena djela
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih značajki transnacionalnog kriminaliteta Posebno se izlaže Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta ukazuje na obilježja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta Izložen je sustavni pregled najvažnijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela
Sadržaj kolegija
I Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet
II Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)
1 Uvodne napomene i osnovni pojmovi
2 Zakonodavne mjere
3 Kazneni progon suđenje i sankcije
4 Mjere prema prihodu od kaznenog djela
5 Međunarodna suradnja
6 Jurisdikcija
7 Ekstradicija
8 Uzajamna pravna pomoć
9 Ostale odredbe
III Transacionalna kaznena djela trgovine i krijumčarenja ljudi nedozvoljene trgovine oružjem nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom u vezi s drogom pranja novca kompjuterskog kriminaliteta zagađivanja prirodne okoline protiv kulturnih dobara korupcije na štetu djece u vezi s bioetikom uzimanja talaca ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom u pomorskoj plovidbi u zračnom prometu (3 sata)
IV Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu i konzultacije te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Pavišić B Transnacionalno kazneno pravo Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi Skopje (vo čest na Nikola Matovski) 2011
25
Osnovna izborna literatura
Degan V Đndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Naziv kolegija Forenzička psihopatologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tanja Frančišković
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija Studentica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja njihovim uzrocima kliničkim slikama mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji neubrojivosti smanjenoj ubrojivosti opasnosti prisilnoj hospitalizaciji sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom
Sadržaj kolegija
I Osnovne spoznaje o pojmu značaju i razvitku forenzičke psihopatologije
II Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije
1 Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu
2 Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku
3 Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima
III Opća psihopatologija - svijest opažanje emocije volja pažnja psihomotorika pamćenje nagoni mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe
IV Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja
1 Poremećaji vezani uz alkohol droge i druge psihoaktivne tvari
2 Shizofrenija i agresivno ponašanje
3 Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje
4 Procjena rizika za agresivno ponašanje
V Praktični aspekti forenzičke psihopatologije ndash kazuistički prikazi u okviru vježbi
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
14
of Crime Oxford 2009
Harris D J OBoyle M Warbrick C Law of the European Convention on Human Rights 2 izd Oxford 2009
Pavišić Berislav Komentar Zakona o kaznenom postupku Rijeka najnovije izdanje
Isti Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Naziv kolegija Politika suzbijanja kriminaliteta
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Leo Cvitanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij treba omogućiti stjecanje a) općih i b) specijalističkih znanja ndash a) upoznavanje s glavnim sadržajima politike suzbijanja kriminaliteta kao znanstvene discipline te praktične djelatnosti (zakonodavne sudbene i izvršne vlasti) znanje o temeljnim problemima prevencije i suzbijanja kriminaliteta u suvremenom ljudskom društvu te mjestu i ulozi kaznenopravnog instrumentarija u modernom kriminalnopolitičkom sustavu opći svjetski i europski trendovi u modernoj politici suzbijanja kriminaliteta b) upoznavanje s načelima izgradnje modernog komplementarnog i konzistentnog sustava politike suzbijanja kriminaliteta posebno načela izgradnje suvremenog kaznenopravnog sustava upoznavanje s tzv alternativnim instrumentarijem politike suzbijanja kriminaliteta kao nerepresivne pravne ali i izvanpravne praktične djelatnosti s posebnim naglaskom na suvremenim sustavima nadzora Kolegij također treba pružiti uvid o mjestu suvremene politike suzbijanja kriminaliteta u modernom sustavu društvenih pravnih znanosti te napose kaznenopravnih odnosno kaznenih znanosti - kaznenim pravom kaznenim procesnim pravom kriminologijom i penologijom ndash sa svim implikacijama u pogledu problema u svezi profiliranja ove znanstvene discipline kao praktične djelatnosti
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (4 sata)
1 O nazivu bdquopolitika suzbijanja kriminalitetaldquo
2 Pojam politike suzbijanja kriminaliteta
3 Politika suzbijanja kriminaliteta u sustavu znanosti i njezin odnos s drugim znanostima (nepravnim nekaznenim kaznenim)
II Povijesni razvitak politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Uvodne napomene ndash problem periodizacije
2 Značajke društvene reakcije na zabranjena ponašanja u preddržavnom razdoblju
3 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta staroga vijeka i srednjega vijeka
4 Značajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta novoga vijeka
5 Razvitak politike suzbijanja kriminaliteta u 20 stoljeću
III Temeljne značajke suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (4 sata)
1 Dvije orijentacije u suvremenoj politici suzbijanja kriminaliteta (represija i prevencija) te njihov odnos
15
2 Temeljna načela suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
a) Načelo pravne i socijalne države
b) Načelo ograničenja kaznenopravne prisile
c) Načelo zakonitosti
d) Načelo krivnje
e) Načelo individualizacije
f) Načelo pravednosti
g) Načelo humanosti
h) Načelo znanstvenosti
IV Kaznenopravne sankcije kao represivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Povijest i suvremenost kaznenopravnih sankcija
2 Pojam i bitne značajke suvremenih kaznenopravnih sankcija
3 Opća svrha suvremenih kaznenopravnih sankcija
4Vrste kaznenopravnih sankcija
a) Kazne i kažnjavanje
b) Mjere upozorenja sigurnosne mjere i odgojne mjere
5 Alternativne sankcije i nadzor
V Nerepresivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (2 sata)
1 Politika suzbijanja kriminaliteta kao nekaznena nerepresivna pravna i izvanpravna djelatnost
2 Depenalizacija dekriminalizacija i dejuridizacija suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
VI Globalizacija i međunarodni značaj suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (2 sata)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Horvatić Ž ndash Cvitanović LPolitika suzbijanja kriminaliteta Zagreb 1999
Horvatić ŽDjelovanje međunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala Zagreb 2002
Osnovna izborna literatura
Bavcon LjPreporuke za oblikovanje kriminalne politike objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 3 ndash 22
Cvitanović LSvrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu Zagreb 1999
Horvatić ŽKazneno materijalno pravo i njegova reforma u ostvarivanju politike suzbijanja kriminaliteta za vrijeme tranzicije objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 469 ndash 500
Horvatić ŽGlobalno suprotstavljanje kriminalu na prijelomu milenija objavljeno u Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 512001 (2) str 249 - 306
Horvatić ŽOstvarenje i zaštita vladavine prava u hrvatskom kaznenom pravu objavljeno u Zbornik Pravnog fakuleteta u Zagrebu 512002 (6) str 1195 - 1224
Horvatić Ž ndash Đurđević ZProgram Ujedinjenih naroda za sprečavanje kriminaliteta i kazneno pravosuđe Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 str 215 ndash 236
The United Nations and Crime Prevention Ujedninjeni narodi New York 1996
16
Crime and criminal justice in Europe Strasbourg Cedex Council of Europe Publishing 2000
Sadržaji na web stranicama
a) httpconventionscoeint (Konvencije Vijeća Europe)
b) wwwuncjinorg(United Nations Crime and Justice Information Network) itd
Naziv kolegija Međunarodna kaznenopravna suradnja
Ime nositelja kolegija Akademik Davor Krapac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Pravo međunarodne kaznenopravne pomoći neprestano se razvija u praktičnom i teoretskom smislu te u kaznenim predmetima sa elementima inozemnosti predstavlja nezaobilazno sredstvo uspješnog razjašnjavanja i vođenja kaznenih postupaka Značajnost horizontalne diferencijacije i specijalizacije ali i uspostava vertikalne kroz nastanak međunarodnih sudova ukazuje na dinamične promjene na ovom području Cilj kolegija je usmjeren na sustavni prikaz kako povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne suradnje tako i pojedinih pravnih instituta tijela i postupaka koji se u međunarodnoj suradnji između država javljaju Stjecanje znanja sa ovog pravnog područja preduvjet je uspješnog i samostalnog djelovanja na suzbijanju kriminaliteta te stjecanje znanja za uspješno postupanje
Sadržaj kolegija
Prvi dio Međunarodna kaznenopravna pomoć
I Pojam cilj i pravno uređenje međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Pojam i cilj
2 Pravno uređenje
3 Povijesni razvoj
4 Međunarodna kaznenopravna pomoć i drugi oblici međudržavne suradnje
II Međunarodni ugovori o pravnoj pomoći u kaznenim stvarima - (4 sata)
1 Mnogostrani ugovori
2 Dvostrani ugovori
III Načela međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Načelo prednosti
2 Načelo pružanja međunarodne kaznenopravne pomoći u najširem smislu
3 Načela o pružanju ili odbijanju međunarodne kaznenopravne pomoći
IV Izručenje - (4 sata)
1 Pojam
2 Pretpostavke
3 Postupci izručenja
4 Izručenje između članica Europske unije
17
V Mala međunarodna kaznenopravna pomoć - (4 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pretpostavke
3 Postupak
4 Kolizija stranih i domaćih procesnih formi i upotrebljivost rezultata stranih dokaznih radnji
5 Pojedine radnje male kaznenopravne pomoći
6 Oduzimanje predmeta i imovinske koristi stečene kaznenim djelom
VI Izvršenje strane kaznene presude - (2 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pravna priroda izvršenja kaznene presude
3 Ciljevi izvršenja strane kaznene presude
4 Pretpostavke za izvršenje
5 Postupak izvršenja strane kaznene presude
6 Učinak izvršenja strane kaznene presude
7 Izvršenje odluke o preuzimanju izvršenja strane kaznene presude
VII Ustupanje kaznenog progona ili postupka - (2 sata)
1 Pojam i pravna priroda ustupanja kaznenog progona
2 Ustupanje i pravila prostornog važenja kaznenog zakona
3 Pretpostavke za ustupanje i preuzimanje kaznenog progona
4 Postupak ustupanja i preuzimanja kaznenog progona
5 Pravni učinci zamolbe za ustupanje odnosno preuzimanje kaznenog progona
6 Izbjegavanje višestruke litispendencije
Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave izrada pisanih radova pismeni ispit
Obvezna literatura
Deflam M Policing World Society Historical Foundation of International Police Cooperation Oxford 2002
Krapac D Međunarodna kaznenopravna pomoć Zagreb 2006
Osnovna izborna literatura
Degan VĐ - Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005 (odabrana poglavlja)
Pavišić B Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Znanstveni članci te materijali sa savjetovanja na temu međunarodne kaznenopravne pomoći
Naziv kolegija Organizacija kriminalističkog istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Anton Dvoršek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
18
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren organizacijskim aspektima kriminalističkog istraživanja kao značajnom elementu (kriminalističke) strategije suzbijanja kriminaliteta Analizirani su različiti modeli (kriminalističke) policije i njihove implikacije za efikasnost kriminalističke istrage kako na operativnom tako i na globalnoj razini Poseban naglasak je na analizi nekih značajki (centralizacija decentralizacija specijalizacija rukovođenje jedinstvo uniformirane i kriminalističke policije) i identifikaciji slabosti i prednosti za adekvatnu organizaciju kriminalističkog istraživanja Organizacija kriminalističkog istraživanja se obrađuje i kao element kriminalističko strateškog rješavanja problema pa se tako ukazuje i na vezu sa strateškim planiranjem i strateškim (policijskim) menedžmentom Stjecanje navedenih znanja omogućuje polazniku najadekvatniji pristup organizaciji kriminalističkog istraživanja u konkretnim složenim slučajevima odnosno traženje boljih organizacijskih rješenja rada istražiteljske službe odnosno jedinice
Sadržaj kolegija
I Organizacija kriminalističkog istraživanja kao elementa kriminalističke strategije (6 sati)
1 Pojam i osnovni elementi kriminalističke strategije
2 Značajnije vrste kriminalističkih strategija
3 Bitni činioci za izradu kriminalističkih strategija Značaj kriminalističke analitike
II Organizacija kriminalističke istrage kao čimbenik efikasnosti kriminalističke
istrage (8 sati)
1 Organizacijski modeli (kriminalističke) policije u nekim europskim zemljama
2 Kriminalističko strateške implikacije modela (rukovođenja) jedinstvene policije
3 Kriminalističko strateške implikacije centralizacije decentralizacije i specijalizacije istražne (policijske) službe
4 Organizacija i planiranje istražnih radnji na različitim razinama službe a) počinitelj nije poznat b) počinitelj poznat (skupljanje dokaza)
III Kriminalističko strateško rješavanje problema (6 sati)
1 Sistemska osnova kriminalističko strateškog planiranja
2 Etape rješavanja problema
3 Elementi planiranja (operativna i strateška razina)
4 Tehnike traženja rješenja
5 Izrada strateških rješenja Uloga (strateškog) menadžmenta
6 Organizacijski aspekti istraživanja imovinskog i organiziranog kriminaliteta u strateškim dokumentima (godišnji plan rada i izvještaji o kriminalističkom istražnom radu)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi i izložiti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
Brisach CE - Ullmann R - Sasse G - Huumlbner E - Desch R Planung der Kriminalitaumltskontrolle Stuttgart 2001 str 205 ndash 265
Dvoršek A Kriminalistična strategija Ljubljana 2001 str 17-118
Ratcliffe J Intelligence Led-Policing Willan Publisching Portland Oregon 2008
Zirke J - Jansen HP - Finkel R Aufklaumlrung von Straftaten als strategische Aufgabe objavljeno u Kube E - Stoumlrzer HU - Timm KJ Kriminalistik Handbuch fuumlr Praxis und Wissenschaft Band
19
1 Stuttgart 1993 str 13 ndash 67
Osnovna izborna literatura
Bacer TE Intelligence Led- PolicingLooseleaf Flushing 2010
Eurojustice Public Prosecution Service Haag 1998
Goldsmith V - Mc Quire PG - Mollenkop JH - Ross TA Analysing Crime Paterns London 2000
Kniesel M - Kube E - Murck M Handbuch fuumlr Fuumlhrungskraumlfte der Polizei Luumlbeck 1996
Proctor T Creative Problem Solving for Managers London 2005
Sun Tzu Umeće ratovanja Global Book Novi Sad 2002
Naziv kolegija Međunarodna policijska suradnja
Ime nositelja kolegija Doc dr sc Eldan Mujanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren na sustavni prikaz povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne policijske suradnje te analizu njezinih oblika Svrha kolegija je da polaznici steknu nova te prošire postojeća znanja o međunarodnoj policijskoj suradnji i normativnom okviru koji uređuje njene institute sa naglaskom na usvajanje novih spoznaja koje se odnose na kriminalističke komponente funkcioniranja suradnje u praksi Na ovaj način se stečena znanja studenata situiraju u sasvim novi kontekst koji omogućava znatno šire shvaćanje uloge kriminalistike u ostvarenju kaznene vlasti izvan formalno demarkiranih granica suverenih država
Posebni ciljevi kolegija su
Izučavanje pojma međunarodne policijske suradnje i njezinog odnosa sa drugim srodnim disciplinama (međunarodno pravo policijsko pravo i kriminalistika) te analiza pravnog i institucionalnog okvira koji je uređuje na univerzalnom (Interpol) regionalnom (Europol Schengenski ugovori Selec) i bilateralnom nivou
Izučavanje inicijativa međunarodne policijske suradnje u odnosu na pojedine oblike (transnacionalnih) kaznenih djela (terorizam organizirani i visoko-tehnološki kriminalitet nezakonita trgovina opojnim drogama pranje novca i dr)
Analiza specifičnosti ostvarenja suradnje u predmetima kršenja međunarodnog (humanitarnog) prava
Izučavanje tradicionalnih (razmjena informacija potražna djelatnost zajednička edukacija) i suvremenih instituta međunarodne policijske suradnje (prekogranični nadzor i potjere zajednički istražni timovi posebne istražne tehnike zaštita svjedoka i žrtava) sa posebnim osvrtom na izučavanje njihovih kriminalističkih sadržaja i modaliteta funkcioniranja prilikom otkrivanja i dokazivanja pojedinih kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Pojam i oblici međunarodne policijske suradnje ndash (1 sat)
1 Pojam
20
2 Pravni izvori i načela
3 Povijesni razvoj
4 Pregled najznačajnijih instituta
II Institucionalna međunarodna policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Međunarodna organizacija kriminalističke policije (INTERPOL)
2 Regionalni institucionalni oblici (EUROPOL SECI)
III Dvostrana policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Pravna priroda policijske suradnje
2 Vrste ugovora
3 Sadržaj međunarodne policijske suradnje
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu
Obvezna literatura
Bellanova R- The ldquoPruumlm Processrdquo The Way Forward for EU Police Cooperation and Data Exchange (u Security Versus Justice Police and Judicial Cooperation in the European Union ur Guild E amp Geyer F) Aldershot Ashgate 2008 str 203-221
Degan VĐndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Mujanović E-Rizvo S- Uloga Interpola u provođenju postupaka izručenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava Kriminalističke teme 2010 str 135-154
Petrović B-Mujanović E-Deljkić I Pravni karakter policijske saradnje na području EU-novi trendovi regionalizacije Godišnjak pravnog fakulteta u Sarajevu 2011 str 271-299
Osnovna izborna literatura
Andreas P- Nadelmann E Policing the Globe Criminalisation and Crime Control in International Relations New York Oxford University Press 2006
Deflem M Policing World Society- Historical Foundations of International Police Cooperation New York Oxford University Press 2004
Fijanut C-Ouwerkerk J (ed)- The Future of Police and Judicial Cooperation in the European Union Martinus Nijhoff Publishers 2009
Joubert C - Bevers H Schengen investigated-A comparative Interpretation of the Schengen Provisions on International Police Cooperation in the Light of the European Convention on Human Rights Hague Kluwer Law International 1996
Lemieux F (ed) International Police Cooperation Emerging Issues Theory and Practice DevonWillan Publishing 2010
Ostali izvori konzultacija s nastavnikom
Naziv kolegija Tijela međunarodne kaznene sudbenosti
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
21
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij ima za cilj studentima dati pregled glavnih značajki organizacijskog materijalnog i postupovnog prava međunarodnih i tzv mješovitih kaznenih sudova te analizirati usklađenost hrvatskog pravnog sustava s obvezama koje hrvatska ima prema tim sudištima Nadalje razmatrat će se stupanj harmoniziranosti hrvatskog prava s međunarodnim kaznenim pravom koje se razvija kroz djelovanje međunarodnih sudišta Uz povijesni pregled pravnih i političkih okolnosti koje su dovele do nastanka međunarodnih sudova studijem u okviru kolegija analizom statuta i drugih pravnih akata međunarodnih i tzv mješovitih sudišta ukazat će se na zakonitosti razvoja segmenta međunarodnog kaznenog prava usmjerenog na kažnjavanje ratnih zločina Posebice izučavat će se pravo Međunarodnog kaznenog suda za biv Jugoslaviju (MKSJ) njegov rad i suradnja Republike Hrvatske s tim sudom Drugi važan segment kolegija bit će izučavanje prava Međunarodnog kaznenog suda (MKS) posebice tzv Rimskog statuta MKS U okviru navedenog općeg cilja posebno će se izučavati pojedini najvažniji segmenti materije S područja materijalnog međunarodnog kaznenog prava komparativno će se (pravo međunarodnih sudova hrvatsko i druga nacionalna prava) izučavati opći instituti a posebice načelo zakonitosti sustav sankcija krivnja zapovjedna odgovornost i doktrina zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodni zločini (genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti odnos međunarodnog humanitarnog i međunarodno kaznenog prava) Organizacijsko pravo međunarodnih sudova analizirat će se statički (organizacijska shema međunarodnih i tz mješovitih sudišta) te funkcionalno s aspekta primjerenosti organizacije ciljevima zbog kojih su ta sudišta osnovana
Sadržaj kolegija
I Povijesni razvoj međunarodnog kaznenog prava i međunarodnih sudova - (1 sat)
1 Pravne i političke okolnosti koje su kroz povijest doprinijele razvoju međunarodnih sudova
2 Suđenja nakon II svjetskog rata
3 Nastanak ad hoc međunarodnih kaznenih sudova
4 Nastanak stalnog Međunarodnog kaznenog suda
II Međunarodno kazneno materijalno pravo - (3 sata)
1 Izvori najvažniji međunarodni ugovori statuti međunarodnih sudova međunarodno
običajno pravo Odnos prema međunarodnom humanitarnom pravu
2Načela međunarodnog kaznenog prava s posebnim osvrtom na načelo zakonitosti
3 Osobna odgovornost krivnja zapovjedna odgovornost i zajednički zločinački pothvat u međunarodnom i nacionalnim pravima
4 Međunarodni zločini genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti
III Organizacijsko pravo međunarodnih i mješovitih kaznenih sudova - (5 sati)
1 Organizacijska struktura
2 Suci sudska vijeća način izbora sudaca
3 Tužitelji međunarodnih i mješovitih sudova Ovlasti tužitelja i njegov položaj u postupku
4 Tajništvo i ostale službe
5 Ocjena funkcionalnosti ustroja pojedinih sudišta
6 Odnos političkih tijela (Vijeće sigurnosti tijela država) na rad mješovitih i međunarodnih sudova
IV Postupovno pravo međunarodnih sudova - (5 sati)
1 Pokretanje postupka usporedba ad hoc sudova mješovitih sudova stalnog MKS i
22
nacionalnih sudova
2 Tijek postupka
3 Prava okrivljenika i međunarodni standardi zaštite ljudskih prava
4 Prava i obveze država prema međunarodnim sudištima
V Hrvatsko kazneno pravo i njegova harmonizacija s međunarodnim kaznenim
pravom - (1 sat)
1 Implementacijsko zakonodavstvo
2 Harmonizacija kaznenog materijalnog prava
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi referat i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Izborna literatura
Ambos K Novija praksa međunarodnih sudova u kaznenom procesnom pravu published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 61999 pp 955 - 1002
Bassiouni MC International Criminal Law Volumen I Crimes Transnational Publishers New York 1999
Degan V Đ ndash Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005
Josipović I Uhićenje i pritvor pred Međunarodnim kaznenim sudom published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 41997 pp 465 ndash 496
Krapac D Statut i pravila o postupku i dokazivanju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju s motrišta hrvatskoga kaznenog procesnog prava Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 pp 197 ndash 213
Pavišić B ndash Bubalović T Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2013
Relevantni propisi međunarodnog i domaćeg prava i web stranice prema uputi nositelja
Naziv kolegija Forenzička psihologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tajana Ljubin9
Status kolegija Izborni
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je da studenti prepoznaju razumiju i mogu primijeniti temeljne psihološke zakonitosti koje utječu na sve uključene u proces policijskih izvida istrage i dokazivanja djela Moći će razumjeti što sve utječe na točnost svjedočenja znati će osnovne psihološke principe intervjuiranja svjedoka i žrtava naučiti će principe ispravnog ponašanja prema žrtvi Moći će analizirati motive priznanja i ocijeniti vjerodostojnost priznanja poznavati će osnove na kojima se temelje metode za detekciju laži poznavat će načela za prepoznavanje laži razumjeti će
9 Nositelj predmeta je od 48 e-sjednice 26 VI 2014 doc dr sc Dražen Kovačević Popovača
23
psihološke mehanizme koji su u osnovi ponašanja osumnjičenika i kriminalističkog službenika Razumjeti će psihološke faktore koji utječu na sumnjičenje i presuđivanje
Sadržaj kolegija
I Područja forenzičke i kriminalističke psihologije ndash (2 sata)
1 Psihološki izvori pogrešaka u kriminalističkom i sudskom postupku
II Psihologija svjedočenja ndash (4 sata)
1 Psihički procesi na kojima se osniva svjedočenje
2 Glavni čimbenici koji utječu na točnost svjedočenja
3 Osnovni psihološki principi intervjuiranja osjetljivih svjedoka (djeca traumatizirane žrtve itd)
4 Osnovni principi kognitivnog intervjua Forenzičko-psihologijski aspekti postupanja sa žrtvama
III Teorijske osnove psihološke metode otkrivanja laži ndash (5 sati)
1 Ocjena vjerodostojnosti iskaza
2 Analiza neverbalnog ponašanja
3 Analiza fizioloških pokazatelja-poligraf
IV Teorijske osnove psihologije ispitivanja osumnjičenika i psihologije priznanja - (2 sata)
V Osnovne psihološke osobitosti počinitelja kaznenih djela i implikacije za kriminalističku obradu ndash (2 sata)
1 Nepravni aspekti sumnjičenja i presuđivanja
2 Područja psihologijskog vještačenja
Obveze studenata
Studenti su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Ajduković M Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku 1995 str 292-307
Gudjonsson GH The psychology of interrogations and confessions objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation Devon 2006 str 123 ndash 146
Hess A K - Weiner I B The Handbook of Forensic Psychology Chichester 1999 (odabrana poglavlja)
Kassin SM A critical appraisal of modern police interrogations objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation 2006 str 207 ndash 228
Ljubin T Prikupljanje obavijesti i ispitivanje osjetljivih i zastrašenih svjedoka objavljeno u Gluščić i sur Proceduralne mjere zaštite svjedoka Priručnik za obuku policije tužitelja i sudaca Strasbourg Vijeće Europe 2006 (u tisku)
Ljubin T Kriminalistička psihologija objavljeno u Pavišić B ndash Modly D ndash Veić P Kriminalistika 2006
Osnovna izborna literatura
Gudjonsson G The Psychology of Interrogations Confessions and Testimony Chichester 1992
Howitt D Forensic and criminal psychology London 2002
Milne R - Bull R Investigative interviewing Psychology and Practice Chichester 1999
24
Sporer SL - Malpass RS - Koenhken G Psychological Issues in Eyewitness Identification Mahwah New Yersey Lawrence Erlbaum Associates 1996
Vrij A Detecting lies and deceit The psychology of lying and the implications for professional practice Chichester 2000
Naziv kolegija Transnacionalna kaznena djela
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih značajki transnacionalnog kriminaliteta Posebno se izlaže Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta ukazuje na obilježja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta Izložen je sustavni pregled najvažnijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela
Sadržaj kolegija
I Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet
II Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)
1 Uvodne napomene i osnovni pojmovi
2 Zakonodavne mjere
3 Kazneni progon suđenje i sankcije
4 Mjere prema prihodu od kaznenog djela
5 Međunarodna suradnja
6 Jurisdikcija
7 Ekstradicija
8 Uzajamna pravna pomoć
9 Ostale odredbe
III Transacionalna kaznena djela trgovine i krijumčarenja ljudi nedozvoljene trgovine oružjem nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom u vezi s drogom pranja novca kompjuterskog kriminaliteta zagađivanja prirodne okoline protiv kulturnih dobara korupcije na štetu djece u vezi s bioetikom uzimanja talaca ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom u pomorskoj plovidbi u zračnom prometu (3 sata)
IV Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu i konzultacije te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Pavišić B Transnacionalno kazneno pravo Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi Skopje (vo čest na Nikola Matovski) 2011
25
Osnovna izborna literatura
Degan V Đndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Naziv kolegija Forenzička psihopatologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tanja Frančišković
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija Studentica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja njihovim uzrocima kliničkim slikama mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji neubrojivosti smanjenoj ubrojivosti opasnosti prisilnoj hospitalizaciji sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom
Sadržaj kolegija
I Osnovne spoznaje o pojmu značaju i razvitku forenzičke psihopatologije
II Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije
1 Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu
2 Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku
3 Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima
III Opća psihopatologija - svijest opažanje emocije volja pažnja psihomotorika pamćenje nagoni mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe
IV Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja
1 Poremećaji vezani uz alkohol droge i druge psihoaktivne tvari
2 Shizofrenija i agresivno ponašanje
3 Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje
4 Procjena rizika za agresivno ponašanje
V Praktični aspekti forenzičke psihopatologije ndash kazuistički prikazi u okviru vježbi
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
15
2 Temeljna načela suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
a) Načelo pravne i socijalne države
b) Načelo ograničenja kaznenopravne prisile
c) Načelo zakonitosti
d) Načelo krivnje
e) Načelo individualizacije
f) Načelo pravednosti
g) Načelo humanosti
h) Načelo znanstvenosti
IV Kaznenopravne sankcije kao represivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (4 sata)
1 Povijest i suvremenost kaznenopravnih sankcija
2 Pojam i bitne značajke suvremenih kaznenopravnih sankcija
3 Opća svrha suvremenih kaznenopravnih sankcija
4Vrste kaznenopravnih sankcija
a) Kazne i kažnjavanje
b) Mjere upozorenja sigurnosne mjere i odgojne mjere
5 Alternativne sankcije i nadzor
V Nerepresivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta ndash (2 sata)
1 Politika suzbijanja kriminaliteta kao nekaznena nerepresivna pravna i izvanpravna djelatnost
2 Depenalizacija dekriminalizacija i dejuridizacija suvremene politike suzbijanja kriminaliteta
VI Globalizacija i međunarodni značaj suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (2 sata)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Horvatić Ž ndash Cvitanović LPolitika suzbijanja kriminaliteta Zagreb 1999
Horvatić ŽDjelovanje međunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala Zagreb 2002
Osnovna izborna literatura
Bavcon LjPreporuke za oblikovanje kriminalne politike objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 3 ndash 22
Cvitanović LSvrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu Zagreb 1999
Horvatić ŽKazneno materijalno pravo i njegova reforma u ostvarivanju politike suzbijanja kriminaliteta za vrijeme tranzicije objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 31996 str 469 ndash 500
Horvatić ŽGlobalno suprotstavljanje kriminalu na prijelomu milenija objavljeno u Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 512001 (2) str 249 - 306
Horvatić ŽOstvarenje i zaštita vladavine prava u hrvatskom kaznenom pravu objavljeno u Zbornik Pravnog fakuleteta u Zagrebu 512002 (6) str 1195 - 1224
Horvatić Ž ndash Đurđević ZProgram Ujedinjenih naroda za sprečavanje kriminaliteta i kazneno pravosuđe Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 str 215 ndash 236
The United Nations and Crime Prevention Ujedninjeni narodi New York 1996
16
Crime and criminal justice in Europe Strasbourg Cedex Council of Europe Publishing 2000
Sadržaji na web stranicama
a) httpconventionscoeint (Konvencije Vijeća Europe)
b) wwwuncjinorg(United Nations Crime and Justice Information Network) itd
Naziv kolegija Međunarodna kaznenopravna suradnja
Ime nositelja kolegija Akademik Davor Krapac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Pravo međunarodne kaznenopravne pomoći neprestano se razvija u praktičnom i teoretskom smislu te u kaznenim predmetima sa elementima inozemnosti predstavlja nezaobilazno sredstvo uspješnog razjašnjavanja i vođenja kaznenih postupaka Značajnost horizontalne diferencijacije i specijalizacije ali i uspostava vertikalne kroz nastanak međunarodnih sudova ukazuje na dinamične promjene na ovom području Cilj kolegija je usmjeren na sustavni prikaz kako povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne suradnje tako i pojedinih pravnih instituta tijela i postupaka koji se u međunarodnoj suradnji između država javljaju Stjecanje znanja sa ovog pravnog područja preduvjet je uspješnog i samostalnog djelovanja na suzbijanju kriminaliteta te stjecanje znanja za uspješno postupanje
Sadržaj kolegija
Prvi dio Međunarodna kaznenopravna pomoć
I Pojam cilj i pravno uređenje međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Pojam i cilj
2 Pravno uređenje
3 Povijesni razvoj
4 Međunarodna kaznenopravna pomoć i drugi oblici međudržavne suradnje
II Međunarodni ugovori o pravnoj pomoći u kaznenim stvarima - (4 sata)
1 Mnogostrani ugovori
2 Dvostrani ugovori
III Načela međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Načelo prednosti
2 Načelo pružanja međunarodne kaznenopravne pomoći u najširem smislu
3 Načela o pružanju ili odbijanju međunarodne kaznenopravne pomoći
IV Izručenje - (4 sata)
1 Pojam
2 Pretpostavke
3 Postupci izručenja
4 Izručenje između članica Europske unije
17
V Mala međunarodna kaznenopravna pomoć - (4 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pretpostavke
3 Postupak
4 Kolizija stranih i domaćih procesnih formi i upotrebljivost rezultata stranih dokaznih radnji
5 Pojedine radnje male kaznenopravne pomoći
6 Oduzimanje predmeta i imovinske koristi stečene kaznenim djelom
VI Izvršenje strane kaznene presude - (2 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pravna priroda izvršenja kaznene presude
3 Ciljevi izvršenja strane kaznene presude
4 Pretpostavke za izvršenje
5 Postupak izvršenja strane kaznene presude
6 Učinak izvršenja strane kaznene presude
7 Izvršenje odluke o preuzimanju izvršenja strane kaznene presude
VII Ustupanje kaznenog progona ili postupka - (2 sata)
1 Pojam i pravna priroda ustupanja kaznenog progona
2 Ustupanje i pravila prostornog važenja kaznenog zakona
3 Pretpostavke za ustupanje i preuzimanje kaznenog progona
4 Postupak ustupanja i preuzimanja kaznenog progona
5 Pravni učinci zamolbe za ustupanje odnosno preuzimanje kaznenog progona
6 Izbjegavanje višestruke litispendencije
Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave izrada pisanih radova pismeni ispit
Obvezna literatura
Deflam M Policing World Society Historical Foundation of International Police Cooperation Oxford 2002
Krapac D Međunarodna kaznenopravna pomoć Zagreb 2006
Osnovna izborna literatura
Degan VĐ - Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005 (odabrana poglavlja)
Pavišić B Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Znanstveni članci te materijali sa savjetovanja na temu međunarodne kaznenopravne pomoći
Naziv kolegija Organizacija kriminalističkog istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Anton Dvoršek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
18
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren organizacijskim aspektima kriminalističkog istraživanja kao značajnom elementu (kriminalističke) strategije suzbijanja kriminaliteta Analizirani su različiti modeli (kriminalističke) policije i njihove implikacije za efikasnost kriminalističke istrage kako na operativnom tako i na globalnoj razini Poseban naglasak je na analizi nekih značajki (centralizacija decentralizacija specijalizacija rukovođenje jedinstvo uniformirane i kriminalističke policije) i identifikaciji slabosti i prednosti za adekvatnu organizaciju kriminalističkog istraživanja Organizacija kriminalističkog istraživanja se obrađuje i kao element kriminalističko strateškog rješavanja problema pa se tako ukazuje i na vezu sa strateškim planiranjem i strateškim (policijskim) menedžmentom Stjecanje navedenih znanja omogućuje polazniku najadekvatniji pristup organizaciji kriminalističkog istraživanja u konkretnim složenim slučajevima odnosno traženje boljih organizacijskih rješenja rada istražiteljske službe odnosno jedinice
Sadržaj kolegija
I Organizacija kriminalističkog istraživanja kao elementa kriminalističke strategije (6 sati)
1 Pojam i osnovni elementi kriminalističke strategije
2 Značajnije vrste kriminalističkih strategija
3 Bitni činioci za izradu kriminalističkih strategija Značaj kriminalističke analitike
II Organizacija kriminalističke istrage kao čimbenik efikasnosti kriminalističke
istrage (8 sati)
1 Organizacijski modeli (kriminalističke) policije u nekim europskim zemljama
2 Kriminalističko strateške implikacije modela (rukovođenja) jedinstvene policije
3 Kriminalističko strateške implikacije centralizacije decentralizacije i specijalizacije istražne (policijske) službe
4 Organizacija i planiranje istražnih radnji na različitim razinama službe a) počinitelj nije poznat b) počinitelj poznat (skupljanje dokaza)
III Kriminalističko strateško rješavanje problema (6 sati)
1 Sistemska osnova kriminalističko strateškog planiranja
2 Etape rješavanja problema
3 Elementi planiranja (operativna i strateška razina)
4 Tehnike traženja rješenja
5 Izrada strateških rješenja Uloga (strateškog) menadžmenta
6 Organizacijski aspekti istraživanja imovinskog i organiziranog kriminaliteta u strateškim dokumentima (godišnji plan rada i izvještaji o kriminalističkom istražnom radu)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi i izložiti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
Brisach CE - Ullmann R - Sasse G - Huumlbner E - Desch R Planung der Kriminalitaumltskontrolle Stuttgart 2001 str 205 ndash 265
Dvoršek A Kriminalistična strategija Ljubljana 2001 str 17-118
Ratcliffe J Intelligence Led-Policing Willan Publisching Portland Oregon 2008
Zirke J - Jansen HP - Finkel R Aufklaumlrung von Straftaten als strategische Aufgabe objavljeno u Kube E - Stoumlrzer HU - Timm KJ Kriminalistik Handbuch fuumlr Praxis und Wissenschaft Band
19
1 Stuttgart 1993 str 13 ndash 67
Osnovna izborna literatura
Bacer TE Intelligence Led- PolicingLooseleaf Flushing 2010
Eurojustice Public Prosecution Service Haag 1998
Goldsmith V - Mc Quire PG - Mollenkop JH - Ross TA Analysing Crime Paterns London 2000
Kniesel M - Kube E - Murck M Handbuch fuumlr Fuumlhrungskraumlfte der Polizei Luumlbeck 1996
Proctor T Creative Problem Solving for Managers London 2005
Sun Tzu Umeće ratovanja Global Book Novi Sad 2002
Naziv kolegija Međunarodna policijska suradnja
Ime nositelja kolegija Doc dr sc Eldan Mujanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren na sustavni prikaz povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne policijske suradnje te analizu njezinih oblika Svrha kolegija je da polaznici steknu nova te prošire postojeća znanja o međunarodnoj policijskoj suradnji i normativnom okviru koji uređuje njene institute sa naglaskom na usvajanje novih spoznaja koje se odnose na kriminalističke komponente funkcioniranja suradnje u praksi Na ovaj način se stečena znanja studenata situiraju u sasvim novi kontekst koji omogućava znatno šire shvaćanje uloge kriminalistike u ostvarenju kaznene vlasti izvan formalno demarkiranih granica suverenih država
Posebni ciljevi kolegija su
Izučavanje pojma međunarodne policijske suradnje i njezinog odnosa sa drugim srodnim disciplinama (međunarodno pravo policijsko pravo i kriminalistika) te analiza pravnog i institucionalnog okvira koji je uređuje na univerzalnom (Interpol) regionalnom (Europol Schengenski ugovori Selec) i bilateralnom nivou
Izučavanje inicijativa međunarodne policijske suradnje u odnosu na pojedine oblike (transnacionalnih) kaznenih djela (terorizam organizirani i visoko-tehnološki kriminalitet nezakonita trgovina opojnim drogama pranje novca i dr)
Analiza specifičnosti ostvarenja suradnje u predmetima kršenja međunarodnog (humanitarnog) prava
Izučavanje tradicionalnih (razmjena informacija potražna djelatnost zajednička edukacija) i suvremenih instituta međunarodne policijske suradnje (prekogranični nadzor i potjere zajednički istražni timovi posebne istražne tehnike zaštita svjedoka i žrtava) sa posebnim osvrtom na izučavanje njihovih kriminalističkih sadržaja i modaliteta funkcioniranja prilikom otkrivanja i dokazivanja pojedinih kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Pojam i oblici međunarodne policijske suradnje ndash (1 sat)
1 Pojam
20
2 Pravni izvori i načela
3 Povijesni razvoj
4 Pregled najznačajnijih instituta
II Institucionalna međunarodna policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Međunarodna organizacija kriminalističke policije (INTERPOL)
2 Regionalni institucionalni oblici (EUROPOL SECI)
III Dvostrana policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Pravna priroda policijske suradnje
2 Vrste ugovora
3 Sadržaj međunarodne policijske suradnje
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu
Obvezna literatura
Bellanova R- The ldquoPruumlm Processrdquo The Way Forward for EU Police Cooperation and Data Exchange (u Security Versus Justice Police and Judicial Cooperation in the European Union ur Guild E amp Geyer F) Aldershot Ashgate 2008 str 203-221
Degan VĐndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Mujanović E-Rizvo S- Uloga Interpola u provođenju postupaka izručenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava Kriminalističke teme 2010 str 135-154
Petrović B-Mujanović E-Deljkić I Pravni karakter policijske saradnje na području EU-novi trendovi regionalizacije Godišnjak pravnog fakulteta u Sarajevu 2011 str 271-299
Osnovna izborna literatura
Andreas P- Nadelmann E Policing the Globe Criminalisation and Crime Control in International Relations New York Oxford University Press 2006
Deflem M Policing World Society- Historical Foundations of International Police Cooperation New York Oxford University Press 2004
Fijanut C-Ouwerkerk J (ed)- The Future of Police and Judicial Cooperation in the European Union Martinus Nijhoff Publishers 2009
Joubert C - Bevers H Schengen investigated-A comparative Interpretation of the Schengen Provisions on International Police Cooperation in the Light of the European Convention on Human Rights Hague Kluwer Law International 1996
Lemieux F (ed) International Police Cooperation Emerging Issues Theory and Practice DevonWillan Publishing 2010
Ostali izvori konzultacija s nastavnikom
Naziv kolegija Tijela međunarodne kaznene sudbenosti
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
21
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij ima za cilj studentima dati pregled glavnih značajki organizacijskog materijalnog i postupovnog prava međunarodnih i tzv mješovitih kaznenih sudova te analizirati usklađenost hrvatskog pravnog sustava s obvezama koje hrvatska ima prema tim sudištima Nadalje razmatrat će se stupanj harmoniziranosti hrvatskog prava s međunarodnim kaznenim pravom koje se razvija kroz djelovanje međunarodnih sudišta Uz povijesni pregled pravnih i političkih okolnosti koje su dovele do nastanka međunarodnih sudova studijem u okviru kolegija analizom statuta i drugih pravnih akata međunarodnih i tzv mješovitih sudišta ukazat će se na zakonitosti razvoja segmenta međunarodnog kaznenog prava usmjerenog na kažnjavanje ratnih zločina Posebice izučavat će se pravo Međunarodnog kaznenog suda za biv Jugoslaviju (MKSJ) njegov rad i suradnja Republike Hrvatske s tim sudom Drugi važan segment kolegija bit će izučavanje prava Međunarodnog kaznenog suda (MKS) posebice tzv Rimskog statuta MKS U okviru navedenog općeg cilja posebno će se izučavati pojedini najvažniji segmenti materije S područja materijalnog međunarodnog kaznenog prava komparativno će se (pravo međunarodnih sudova hrvatsko i druga nacionalna prava) izučavati opći instituti a posebice načelo zakonitosti sustav sankcija krivnja zapovjedna odgovornost i doktrina zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodni zločini (genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti odnos međunarodnog humanitarnog i međunarodno kaznenog prava) Organizacijsko pravo međunarodnih sudova analizirat će se statički (organizacijska shema međunarodnih i tz mješovitih sudišta) te funkcionalno s aspekta primjerenosti organizacije ciljevima zbog kojih su ta sudišta osnovana
Sadržaj kolegija
I Povijesni razvoj međunarodnog kaznenog prava i međunarodnih sudova - (1 sat)
1 Pravne i političke okolnosti koje su kroz povijest doprinijele razvoju međunarodnih sudova
2 Suđenja nakon II svjetskog rata
3 Nastanak ad hoc međunarodnih kaznenih sudova
4 Nastanak stalnog Međunarodnog kaznenog suda
II Međunarodno kazneno materijalno pravo - (3 sata)
1 Izvori najvažniji međunarodni ugovori statuti međunarodnih sudova međunarodno
običajno pravo Odnos prema međunarodnom humanitarnom pravu
2Načela međunarodnog kaznenog prava s posebnim osvrtom na načelo zakonitosti
3 Osobna odgovornost krivnja zapovjedna odgovornost i zajednički zločinački pothvat u međunarodnom i nacionalnim pravima
4 Međunarodni zločini genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti
III Organizacijsko pravo međunarodnih i mješovitih kaznenih sudova - (5 sati)
1 Organizacijska struktura
2 Suci sudska vijeća način izbora sudaca
3 Tužitelji međunarodnih i mješovitih sudova Ovlasti tužitelja i njegov položaj u postupku
4 Tajništvo i ostale službe
5 Ocjena funkcionalnosti ustroja pojedinih sudišta
6 Odnos političkih tijela (Vijeće sigurnosti tijela država) na rad mješovitih i međunarodnih sudova
IV Postupovno pravo međunarodnih sudova - (5 sati)
1 Pokretanje postupka usporedba ad hoc sudova mješovitih sudova stalnog MKS i
22
nacionalnih sudova
2 Tijek postupka
3 Prava okrivljenika i međunarodni standardi zaštite ljudskih prava
4 Prava i obveze država prema međunarodnim sudištima
V Hrvatsko kazneno pravo i njegova harmonizacija s međunarodnim kaznenim
pravom - (1 sat)
1 Implementacijsko zakonodavstvo
2 Harmonizacija kaznenog materijalnog prava
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi referat i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Izborna literatura
Ambos K Novija praksa međunarodnih sudova u kaznenom procesnom pravu published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 61999 pp 955 - 1002
Bassiouni MC International Criminal Law Volumen I Crimes Transnational Publishers New York 1999
Degan V Đ ndash Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005
Josipović I Uhićenje i pritvor pred Međunarodnim kaznenim sudom published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 41997 pp 465 ndash 496
Krapac D Statut i pravila o postupku i dokazivanju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju s motrišta hrvatskoga kaznenog procesnog prava Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 pp 197 ndash 213
Pavišić B ndash Bubalović T Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2013
Relevantni propisi međunarodnog i domaćeg prava i web stranice prema uputi nositelja
Naziv kolegija Forenzička psihologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tajana Ljubin9
Status kolegija Izborni
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je da studenti prepoznaju razumiju i mogu primijeniti temeljne psihološke zakonitosti koje utječu na sve uključene u proces policijskih izvida istrage i dokazivanja djela Moći će razumjeti što sve utječe na točnost svjedočenja znati će osnovne psihološke principe intervjuiranja svjedoka i žrtava naučiti će principe ispravnog ponašanja prema žrtvi Moći će analizirati motive priznanja i ocijeniti vjerodostojnost priznanja poznavati će osnove na kojima se temelje metode za detekciju laži poznavat će načela za prepoznavanje laži razumjeti će
9 Nositelj predmeta je od 48 e-sjednice 26 VI 2014 doc dr sc Dražen Kovačević Popovača
23
psihološke mehanizme koji su u osnovi ponašanja osumnjičenika i kriminalističkog službenika Razumjeti će psihološke faktore koji utječu na sumnjičenje i presuđivanje
Sadržaj kolegija
I Područja forenzičke i kriminalističke psihologije ndash (2 sata)
1 Psihološki izvori pogrešaka u kriminalističkom i sudskom postupku
II Psihologija svjedočenja ndash (4 sata)
1 Psihički procesi na kojima se osniva svjedočenje
2 Glavni čimbenici koji utječu na točnost svjedočenja
3 Osnovni psihološki principi intervjuiranja osjetljivih svjedoka (djeca traumatizirane žrtve itd)
4 Osnovni principi kognitivnog intervjua Forenzičko-psihologijski aspekti postupanja sa žrtvama
III Teorijske osnove psihološke metode otkrivanja laži ndash (5 sati)
1 Ocjena vjerodostojnosti iskaza
2 Analiza neverbalnog ponašanja
3 Analiza fizioloških pokazatelja-poligraf
IV Teorijske osnove psihologije ispitivanja osumnjičenika i psihologije priznanja - (2 sata)
V Osnovne psihološke osobitosti počinitelja kaznenih djela i implikacije za kriminalističku obradu ndash (2 sata)
1 Nepravni aspekti sumnjičenja i presuđivanja
2 Područja psihologijskog vještačenja
Obveze studenata
Studenti su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Ajduković M Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku 1995 str 292-307
Gudjonsson GH The psychology of interrogations and confessions objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation Devon 2006 str 123 ndash 146
Hess A K - Weiner I B The Handbook of Forensic Psychology Chichester 1999 (odabrana poglavlja)
Kassin SM A critical appraisal of modern police interrogations objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation 2006 str 207 ndash 228
Ljubin T Prikupljanje obavijesti i ispitivanje osjetljivih i zastrašenih svjedoka objavljeno u Gluščić i sur Proceduralne mjere zaštite svjedoka Priručnik za obuku policije tužitelja i sudaca Strasbourg Vijeće Europe 2006 (u tisku)
Ljubin T Kriminalistička psihologija objavljeno u Pavišić B ndash Modly D ndash Veić P Kriminalistika 2006
Osnovna izborna literatura
Gudjonsson G The Psychology of Interrogations Confessions and Testimony Chichester 1992
Howitt D Forensic and criminal psychology London 2002
Milne R - Bull R Investigative interviewing Psychology and Practice Chichester 1999
24
Sporer SL - Malpass RS - Koenhken G Psychological Issues in Eyewitness Identification Mahwah New Yersey Lawrence Erlbaum Associates 1996
Vrij A Detecting lies and deceit The psychology of lying and the implications for professional practice Chichester 2000
Naziv kolegija Transnacionalna kaznena djela
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih značajki transnacionalnog kriminaliteta Posebno se izlaže Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta ukazuje na obilježja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta Izložen je sustavni pregled najvažnijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela
Sadržaj kolegija
I Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet
II Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)
1 Uvodne napomene i osnovni pojmovi
2 Zakonodavne mjere
3 Kazneni progon suđenje i sankcije
4 Mjere prema prihodu od kaznenog djela
5 Međunarodna suradnja
6 Jurisdikcija
7 Ekstradicija
8 Uzajamna pravna pomoć
9 Ostale odredbe
III Transacionalna kaznena djela trgovine i krijumčarenja ljudi nedozvoljene trgovine oružjem nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom u vezi s drogom pranja novca kompjuterskog kriminaliteta zagađivanja prirodne okoline protiv kulturnih dobara korupcije na štetu djece u vezi s bioetikom uzimanja talaca ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom u pomorskoj plovidbi u zračnom prometu (3 sata)
IV Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu i konzultacije te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Pavišić B Transnacionalno kazneno pravo Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi Skopje (vo čest na Nikola Matovski) 2011
25
Osnovna izborna literatura
Degan V Đndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Naziv kolegija Forenzička psihopatologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tanja Frančišković
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija Studentica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja njihovim uzrocima kliničkim slikama mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji neubrojivosti smanjenoj ubrojivosti opasnosti prisilnoj hospitalizaciji sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom
Sadržaj kolegija
I Osnovne spoznaje o pojmu značaju i razvitku forenzičke psihopatologije
II Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije
1 Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu
2 Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku
3 Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima
III Opća psihopatologija - svijest opažanje emocije volja pažnja psihomotorika pamćenje nagoni mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe
IV Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja
1 Poremećaji vezani uz alkohol droge i druge psihoaktivne tvari
2 Shizofrenija i agresivno ponašanje
3 Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje
4 Procjena rizika za agresivno ponašanje
V Praktični aspekti forenzičke psihopatologije ndash kazuistički prikazi u okviru vježbi
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
16
Crime and criminal justice in Europe Strasbourg Cedex Council of Europe Publishing 2000
Sadržaji na web stranicama
a) httpconventionscoeint (Konvencije Vijeća Europe)
b) wwwuncjinorg(United Nations Crime and Justice Information Network) itd
Naziv kolegija Međunarodna kaznenopravna suradnja
Ime nositelja kolegija Akademik Davor Krapac
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Pravo međunarodne kaznenopravne pomoći neprestano se razvija u praktičnom i teoretskom smislu te u kaznenim predmetima sa elementima inozemnosti predstavlja nezaobilazno sredstvo uspješnog razjašnjavanja i vođenja kaznenih postupaka Značajnost horizontalne diferencijacije i specijalizacije ali i uspostava vertikalne kroz nastanak međunarodnih sudova ukazuje na dinamične promjene na ovom području Cilj kolegija je usmjeren na sustavni prikaz kako povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne suradnje tako i pojedinih pravnih instituta tijela i postupaka koji se u međunarodnoj suradnji između država javljaju Stjecanje znanja sa ovog pravnog područja preduvjet je uspješnog i samostalnog djelovanja na suzbijanju kriminaliteta te stjecanje znanja za uspješno postupanje
Sadržaj kolegija
Prvi dio Međunarodna kaznenopravna pomoć
I Pojam cilj i pravno uređenje međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Pojam i cilj
2 Pravno uređenje
3 Povijesni razvoj
4 Međunarodna kaznenopravna pomoć i drugi oblici međudržavne suradnje
II Međunarodni ugovori o pravnoj pomoći u kaznenim stvarima - (4 sata)
1 Mnogostrani ugovori
2 Dvostrani ugovori
III Načela međunarodne kaznenopravne pomoći - (2 sata)
1 Načelo prednosti
2 Načelo pružanja međunarodne kaznenopravne pomoći u najširem smislu
3 Načela o pružanju ili odbijanju međunarodne kaznenopravne pomoći
IV Izručenje - (4 sata)
1 Pojam
2 Pretpostavke
3 Postupci izručenja
4 Izručenje između članica Europske unije
17
V Mala međunarodna kaznenopravna pomoć - (4 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pretpostavke
3 Postupak
4 Kolizija stranih i domaćih procesnih formi i upotrebljivost rezultata stranih dokaznih radnji
5 Pojedine radnje male kaznenopravne pomoći
6 Oduzimanje predmeta i imovinske koristi stečene kaznenim djelom
VI Izvršenje strane kaznene presude - (2 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pravna priroda izvršenja kaznene presude
3 Ciljevi izvršenja strane kaznene presude
4 Pretpostavke za izvršenje
5 Postupak izvršenja strane kaznene presude
6 Učinak izvršenja strane kaznene presude
7 Izvršenje odluke o preuzimanju izvršenja strane kaznene presude
VII Ustupanje kaznenog progona ili postupka - (2 sata)
1 Pojam i pravna priroda ustupanja kaznenog progona
2 Ustupanje i pravila prostornog važenja kaznenog zakona
3 Pretpostavke za ustupanje i preuzimanje kaznenog progona
4 Postupak ustupanja i preuzimanja kaznenog progona
5 Pravni učinci zamolbe za ustupanje odnosno preuzimanje kaznenog progona
6 Izbjegavanje višestruke litispendencije
Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave izrada pisanih radova pismeni ispit
Obvezna literatura
Deflam M Policing World Society Historical Foundation of International Police Cooperation Oxford 2002
Krapac D Međunarodna kaznenopravna pomoć Zagreb 2006
Osnovna izborna literatura
Degan VĐ - Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005 (odabrana poglavlja)
Pavišić B Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Znanstveni članci te materijali sa savjetovanja na temu međunarodne kaznenopravne pomoći
Naziv kolegija Organizacija kriminalističkog istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Anton Dvoršek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
18
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren organizacijskim aspektima kriminalističkog istraživanja kao značajnom elementu (kriminalističke) strategije suzbijanja kriminaliteta Analizirani su različiti modeli (kriminalističke) policije i njihove implikacije za efikasnost kriminalističke istrage kako na operativnom tako i na globalnoj razini Poseban naglasak je na analizi nekih značajki (centralizacija decentralizacija specijalizacija rukovođenje jedinstvo uniformirane i kriminalističke policije) i identifikaciji slabosti i prednosti za adekvatnu organizaciju kriminalističkog istraživanja Organizacija kriminalističkog istraživanja se obrađuje i kao element kriminalističko strateškog rješavanja problema pa se tako ukazuje i na vezu sa strateškim planiranjem i strateškim (policijskim) menedžmentom Stjecanje navedenih znanja omogućuje polazniku najadekvatniji pristup organizaciji kriminalističkog istraživanja u konkretnim složenim slučajevima odnosno traženje boljih organizacijskih rješenja rada istražiteljske službe odnosno jedinice
Sadržaj kolegija
I Organizacija kriminalističkog istraživanja kao elementa kriminalističke strategije (6 sati)
1 Pojam i osnovni elementi kriminalističke strategije
2 Značajnije vrste kriminalističkih strategija
3 Bitni činioci za izradu kriminalističkih strategija Značaj kriminalističke analitike
II Organizacija kriminalističke istrage kao čimbenik efikasnosti kriminalističke
istrage (8 sati)
1 Organizacijski modeli (kriminalističke) policije u nekim europskim zemljama
2 Kriminalističko strateške implikacije modela (rukovođenja) jedinstvene policije
3 Kriminalističko strateške implikacije centralizacije decentralizacije i specijalizacije istražne (policijske) službe
4 Organizacija i planiranje istražnih radnji na različitim razinama službe a) počinitelj nije poznat b) počinitelj poznat (skupljanje dokaza)
III Kriminalističko strateško rješavanje problema (6 sati)
1 Sistemska osnova kriminalističko strateškog planiranja
2 Etape rješavanja problema
3 Elementi planiranja (operativna i strateška razina)
4 Tehnike traženja rješenja
5 Izrada strateških rješenja Uloga (strateškog) menadžmenta
6 Organizacijski aspekti istraživanja imovinskog i organiziranog kriminaliteta u strateškim dokumentima (godišnji plan rada i izvještaji o kriminalističkom istražnom radu)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi i izložiti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
Brisach CE - Ullmann R - Sasse G - Huumlbner E - Desch R Planung der Kriminalitaumltskontrolle Stuttgart 2001 str 205 ndash 265
Dvoršek A Kriminalistična strategija Ljubljana 2001 str 17-118
Ratcliffe J Intelligence Led-Policing Willan Publisching Portland Oregon 2008
Zirke J - Jansen HP - Finkel R Aufklaumlrung von Straftaten als strategische Aufgabe objavljeno u Kube E - Stoumlrzer HU - Timm KJ Kriminalistik Handbuch fuumlr Praxis und Wissenschaft Band
19
1 Stuttgart 1993 str 13 ndash 67
Osnovna izborna literatura
Bacer TE Intelligence Led- PolicingLooseleaf Flushing 2010
Eurojustice Public Prosecution Service Haag 1998
Goldsmith V - Mc Quire PG - Mollenkop JH - Ross TA Analysing Crime Paterns London 2000
Kniesel M - Kube E - Murck M Handbuch fuumlr Fuumlhrungskraumlfte der Polizei Luumlbeck 1996
Proctor T Creative Problem Solving for Managers London 2005
Sun Tzu Umeće ratovanja Global Book Novi Sad 2002
Naziv kolegija Međunarodna policijska suradnja
Ime nositelja kolegija Doc dr sc Eldan Mujanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren na sustavni prikaz povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne policijske suradnje te analizu njezinih oblika Svrha kolegija je da polaznici steknu nova te prošire postojeća znanja o međunarodnoj policijskoj suradnji i normativnom okviru koji uređuje njene institute sa naglaskom na usvajanje novih spoznaja koje se odnose na kriminalističke komponente funkcioniranja suradnje u praksi Na ovaj način se stečena znanja studenata situiraju u sasvim novi kontekst koji omogućava znatno šire shvaćanje uloge kriminalistike u ostvarenju kaznene vlasti izvan formalno demarkiranih granica suverenih država
Posebni ciljevi kolegija su
Izučavanje pojma međunarodne policijske suradnje i njezinog odnosa sa drugim srodnim disciplinama (međunarodno pravo policijsko pravo i kriminalistika) te analiza pravnog i institucionalnog okvira koji je uređuje na univerzalnom (Interpol) regionalnom (Europol Schengenski ugovori Selec) i bilateralnom nivou
Izučavanje inicijativa međunarodne policijske suradnje u odnosu na pojedine oblike (transnacionalnih) kaznenih djela (terorizam organizirani i visoko-tehnološki kriminalitet nezakonita trgovina opojnim drogama pranje novca i dr)
Analiza specifičnosti ostvarenja suradnje u predmetima kršenja međunarodnog (humanitarnog) prava
Izučavanje tradicionalnih (razmjena informacija potražna djelatnost zajednička edukacija) i suvremenih instituta međunarodne policijske suradnje (prekogranični nadzor i potjere zajednički istražni timovi posebne istražne tehnike zaštita svjedoka i žrtava) sa posebnim osvrtom na izučavanje njihovih kriminalističkih sadržaja i modaliteta funkcioniranja prilikom otkrivanja i dokazivanja pojedinih kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Pojam i oblici međunarodne policijske suradnje ndash (1 sat)
1 Pojam
20
2 Pravni izvori i načela
3 Povijesni razvoj
4 Pregled najznačajnijih instituta
II Institucionalna međunarodna policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Međunarodna organizacija kriminalističke policije (INTERPOL)
2 Regionalni institucionalni oblici (EUROPOL SECI)
III Dvostrana policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Pravna priroda policijske suradnje
2 Vrste ugovora
3 Sadržaj međunarodne policijske suradnje
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu
Obvezna literatura
Bellanova R- The ldquoPruumlm Processrdquo The Way Forward for EU Police Cooperation and Data Exchange (u Security Versus Justice Police and Judicial Cooperation in the European Union ur Guild E amp Geyer F) Aldershot Ashgate 2008 str 203-221
Degan VĐndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Mujanović E-Rizvo S- Uloga Interpola u provođenju postupaka izručenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava Kriminalističke teme 2010 str 135-154
Petrović B-Mujanović E-Deljkić I Pravni karakter policijske saradnje na području EU-novi trendovi regionalizacije Godišnjak pravnog fakulteta u Sarajevu 2011 str 271-299
Osnovna izborna literatura
Andreas P- Nadelmann E Policing the Globe Criminalisation and Crime Control in International Relations New York Oxford University Press 2006
Deflem M Policing World Society- Historical Foundations of International Police Cooperation New York Oxford University Press 2004
Fijanut C-Ouwerkerk J (ed)- The Future of Police and Judicial Cooperation in the European Union Martinus Nijhoff Publishers 2009
Joubert C - Bevers H Schengen investigated-A comparative Interpretation of the Schengen Provisions on International Police Cooperation in the Light of the European Convention on Human Rights Hague Kluwer Law International 1996
Lemieux F (ed) International Police Cooperation Emerging Issues Theory and Practice DevonWillan Publishing 2010
Ostali izvori konzultacija s nastavnikom
Naziv kolegija Tijela međunarodne kaznene sudbenosti
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
21
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij ima za cilj studentima dati pregled glavnih značajki organizacijskog materijalnog i postupovnog prava međunarodnih i tzv mješovitih kaznenih sudova te analizirati usklađenost hrvatskog pravnog sustava s obvezama koje hrvatska ima prema tim sudištima Nadalje razmatrat će se stupanj harmoniziranosti hrvatskog prava s međunarodnim kaznenim pravom koje se razvija kroz djelovanje međunarodnih sudišta Uz povijesni pregled pravnih i političkih okolnosti koje su dovele do nastanka međunarodnih sudova studijem u okviru kolegija analizom statuta i drugih pravnih akata međunarodnih i tzv mješovitih sudišta ukazat će se na zakonitosti razvoja segmenta međunarodnog kaznenog prava usmjerenog na kažnjavanje ratnih zločina Posebice izučavat će se pravo Međunarodnog kaznenog suda za biv Jugoslaviju (MKSJ) njegov rad i suradnja Republike Hrvatske s tim sudom Drugi važan segment kolegija bit će izučavanje prava Međunarodnog kaznenog suda (MKS) posebice tzv Rimskog statuta MKS U okviru navedenog općeg cilja posebno će se izučavati pojedini najvažniji segmenti materije S područja materijalnog međunarodnog kaznenog prava komparativno će se (pravo međunarodnih sudova hrvatsko i druga nacionalna prava) izučavati opći instituti a posebice načelo zakonitosti sustav sankcija krivnja zapovjedna odgovornost i doktrina zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodni zločini (genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti odnos međunarodnog humanitarnog i međunarodno kaznenog prava) Organizacijsko pravo međunarodnih sudova analizirat će se statički (organizacijska shema međunarodnih i tz mješovitih sudišta) te funkcionalno s aspekta primjerenosti organizacije ciljevima zbog kojih su ta sudišta osnovana
Sadržaj kolegija
I Povijesni razvoj međunarodnog kaznenog prava i međunarodnih sudova - (1 sat)
1 Pravne i političke okolnosti koje su kroz povijest doprinijele razvoju međunarodnih sudova
2 Suđenja nakon II svjetskog rata
3 Nastanak ad hoc međunarodnih kaznenih sudova
4 Nastanak stalnog Međunarodnog kaznenog suda
II Međunarodno kazneno materijalno pravo - (3 sata)
1 Izvori najvažniji međunarodni ugovori statuti međunarodnih sudova međunarodno
običajno pravo Odnos prema međunarodnom humanitarnom pravu
2Načela međunarodnog kaznenog prava s posebnim osvrtom na načelo zakonitosti
3 Osobna odgovornost krivnja zapovjedna odgovornost i zajednički zločinački pothvat u međunarodnom i nacionalnim pravima
4 Međunarodni zločini genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti
III Organizacijsko pravo međunarodnih i mješovitih kaznenih sudova - (5 sati)
1 Organizacijska struktura
2 Suci sudska vijeća način izbora sudaca
3 Tužitelji međunarodnih i mješovitih sudova Ovlasti tužitelja i njegov položaj u postupku
4 Tajništvo i ostale službe
5 Ocjena funkcionalnosti ustroja pojedinih sudišta
6 Odnos političkih tijela (Vijeće sigurnosti tijela država) na rad mješovitih i međunarodnih sudova
IV Postupovno pravo međunarodnih sudova - (5 sati)
1 Pokretanje postupka usporedba ad hoc sudova mješovitih sudova stalnog MKS i
22
nacionalnih sudova
2 Tijek postupka
3 Prava okrivljenika i međunarodni standardi zaštite ljudskih prava
4 Prava i obveze država prema međunarodnim sudištima
V Hrvatsko kazneno pravo i njegova harmonizacija s međunarodnim kaznenim
pravom - (1 sat)
1 Implementacijsko zakonodavstvo
2 Harmonizacija kaznenog materijalnog prava
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi referat i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Izborna literatura
Ambos K Novija praksa međunarodnih sudova u kaznenom procesnom pravu published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 61999 pp 955 - 1002
Bassiouni MC International Criminal Law Volumen I Crimes Transnational Publishers New York 1999
Degan V Đ ndash Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005
Josipović I Uhićenje i pritvor pred Međunarodnim kaznenim sudom published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 41997 pp 465 ndash 496
Krapac D Statut i pravila o postupku i dokazivanju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju s motrišta hrvatskoga kaznenog procesnog prava Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 pp 197 ndash 213
Pavišić B ndash Bubalović T Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2013
Relevantni propisi međunarodnog i domaćeg prava i web stranice prema uputi nositelja
Naziv kolegija Forenzička psihologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tajana Ljubin9
Status kolegija Izborni
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je da studenti prepoznaju razumiju i mogu primijeniti temeljne psihološke zakonitosti koje utječu na sve uključene u proces policijskih izvida istrage i dokazivanja djela Moći će razumjeti što sve utječe na točnost svjedočenja znati će osnovne psihološke principe intervjuiranja svjedoka i žrtava naučiti će principe ispravnog ponašanja prema žrtvi Moći će analizirati motive priznanja i ocijeniti vjerodostojnost priznanja poznavati će osnove na kojima se temelje metode za detekciju laži poznavat će načela za prepoznavanje laži razumjeti će
9 Nositelj predmeta je od 48 e-sjednice 26 VI 2014 doc dr sc Dražen Kovačević Popovača
23
psihološke mehanizme koji su u osnovi ponašanja osumnjičenika i kriminalističkog službenika Razumjeti će psihološke faktore koji utječu na sumnjičenje i presuđivanje
Sadržaj kolegija
I Područja forenzičke i kriminalističke psihologije ndash (2 sata)
1 Psihološki izvori pogrešaka u kriminalističkom i sudskom postupku
II Psihologija svjedočenja ndash (4 sata)
1 Psihički procesi na kojima se osniva svjedočenje
2 Glavni čimbenici koji utječu na točnost svjedočenja
3 Osnovni psihološki principi intervjuiranja osjetljivih svjedoka (djeca traumatizirane žrtve itd)
4 Osnovni principi kognitivnog intervjua Forenzičko-psihologijski aspekti postupanja sa žrtvama
III Teorijske osnove psihološke metode otkrivanja laži ndash (5 sati)
1 Ocjena vjerodostojnosti iskaza
2 Analiza neverbalnog ponašanja
3 Analiza fizioloških pokazatelja-poligraf
IV Teorijske osnove psihologije ispitivanja osumnjičenika i psihologije priznanja - (2 sata)
V Osnovne psihološke osobitosti počinitelja kaznenih djela i implikacije za kriminalističku obradu ndash (2 sata)
1 Nepravni aspekti sumnjičenja i presuđivanja
2 Područja psihologijskog vještačenja
Obveze studenata
Studenti su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Ajduković M Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku 1995 str 292-307
Gudjonsson GH The psychology of interrogations and confessions objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation Devon 2006 str 123 ndash 146
Hess A K - Weiner I B The Handbook of Forensic Psychology Chichester 1999 (odabrana poglavlja)
Kassin SM A critical appraisal of modern police interrogations objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation 2006 str 207 ndash 228
Ljubin T Prikupljanje obavijesti i ispitivanje osjetljivih i zastrašenih svjedoka objavljeno u Gluščić i sur Proceduralne mjere zaštite svjedoka Priručnik za obuku policije tužitelja i sudaca Strasbourg Vijeće Europe 2006 (u tisku)
Ljubin T Kriminalistička psihologija objavljeno u Pavišić B ndash Modly D ndash Veić P Kriminalistika 2006
Osnovna izborna literatura
Gudjonsson G The Psychology of Interrogations Confessions and Testimony Chichester 1992
Howitt D Forensic and criminal psychology London 2002
Milne R - Bull R Investigative interviewing Psychology and Practice Chichester 1999
24
Sporer SL - Malpass RS - Koenhken G Psychological Issues in Eyewitness Identification Mahwah New Yersey Lawrence Erlbaum Associates 1996
Vrij A Detecting lies and deceit The psychology of lying and the implications for professional practice Chichester 2000
Naziv kolegija Transnacionalna kaznena djela
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih značajki transnacionalnog kriminaliteta Posebno se izlaže Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta ukazuje na obilježja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta Izložen je sustavni pregled najvažnijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela
Sadržaj kolegija
I Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet
II Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)
1 Uvodne napomene i osnovni pojmovi
2 Zakonodavne mjere
3 Kazneni progon suđenje i sankcije
4 Mjere prema prihodu od kaznenog djela
5 Međunarodna suradnja
6 Jurisdikcija
7 Ekstradicija
8 Uzajamna pravna pomoć
9 Ostale odredbe
III Transacionalna kaznena djela trgovine i krijumčarenja ljudi nedozvoljene trgovine oružjem nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom u vezi s drogom pranja novca kompjuterskog kriminaliteta zagađivanja prirodne okoline protiv kulturnih dobara korupcije na štetu djece u vezi s bioetikom uzimanja talaca ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom u pomorskoj plovidbi u zračnom prometu (3 sata)
IV Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu i konzultacije te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Pavišić B Transnacionalno kazneno pravo Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi Skopje (vo čest na Nikola Matovski) 2011
25
Osnovna izborna literatura
Degan V Đndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Naziv kolegija Forenzička psihopatologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tanja Frančišković
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija Studentica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja njihovim uzrocima kliničkim slikama mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji neubrojivosti smanjenoj ubrojivosti opasnosti prisilnoj hospitalizaciji sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom
Sadržaj kolegija
I Osnovne spoznaje o pojmu značaju i razvitku forenzičke psihopatologije
II Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije
1 Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu
2 Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku
3 Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima
III Opća psihopatologija - svijest opažanje emocije volja pažnja psihomotorika pamćenje nagoni mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe
IV Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja
1 Poremećaji vezani uz alkohol droge i druge psihoaktivne tvari
2 Shizofrenija i agresivno ponašanje
3 Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje
4 Procjena rizika za agresivno ponašanje
V Praktični aspekti forenzičke psihopatologije ndash kazuistički prikazi u okviru vježbi
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
17
V Mala međunarodna kaznenopravna pomoć - (4 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pretpostavke
3 Postupak
4 Kolizija stranih i domaćih procesnih formi i upotrebljivost rezultata stranih dokaznih radnji
5 Pojedine radnje male kaznenopravne pomoći
6 Oduzimanje predmeta i imovinske koristi stečene kaznenim djelom
VI Izvršenje strane kaznene presude - (2 sata)
1 Pojam i postanak
2 Pravna priroda izvršenja kaznene presude
3 Ciljevi izvršenja strane kaznene presude
4 Pretpostavke za izvršenje
5 Postupak izvršenja strane kaznene presude
6 Učinak izvršenja strane kaznene presude
7 Izvršenje odluke o preuzimanju izvršenja strane kaznene presude
VII Ustupanje kaznenog progona ili postupka - (2 sata)
1 Pojam i pravna priroda ustupanja kaznenog progona
2 Ustupanje i pravila prostornog važenja kaznenog zakona
3 Pretpostavke za ustupanje i preuzimanje kaznenog progona
4 Postupak ustupanja i preuzimanja kaznenog progona
5 Pravni učinci zamolbe za ustupanje odnosno preuzimanje kaznenog progona
6 Izbjegavanje višestruke litispendencije
Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave izrada pisanih radova pismeni ispit
Obvezna literatura
Deflam M Policing World Society Historical Foundation of International Police Cooperation Oxford 2002
Krapac D Međunarodna kaznenopravna pomoć Zagreb 2006
Osnovna izborna literatura
Degan VĐ - Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005 (odabrana poglavlja)
Pavišić B Kazneno pravo Vijeća Europe Zagreb 2006
Znanstveni članci te materijali sa savjetovanja na temu međunarodne kaznenopravne pomoći
Naziv kolegija Organizacija kriminalističkog istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Anton Dvoršek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
18
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren organizacijskim aspektima kriminalističkog istraživanja kao značajnom elementu (kriminalističke) strategije suzbijanja kriminaliteta Analizirani su različiti modeli (kriminalističke) policije i njihove implikacije za efikasnost kriminalističke istrage kako na operativnom tako i na globalnoj razini Poseban naglasak je na analizi nekih značajki (centralizacija decentralizacija specijalizacija rukovođenje jedinstvo uniformirane i kriminalističke policije) i identifikaciji slabosti i prednosti za adekvatnu organizaciju kriminalističkog istraživanja Organizacija kriminalističkog istraživanja se obrađuje i kao element kriminalističko strateškog rješavanja problema pa se tako ukazuje i na vezu sa strateškim planiranjem i strateškim (policijskim) menedžmentom Stjecanje navedenih znanja omogućuje polazniku najadekvatniji pristup organizaciji kriminalističkog istraživanja u konkretnim složenim slučajevima odnosno traženje boljih organizacijskih rješenja rada istražiteljske službe odnosno jedinice
Sadržaj kolegija
I Organizacija kriminalističkog istraživanja kao elementa kriminalističke strategije (6 sati)
1 Pojam i osnovni elementi kriminalističke strategije
2 Značajnije vrste kriminalističkih strategija
3 Bitni činioci za izradu kriminalističkih strategija Značaj kriminalističke analitike
II Organizacija kriminalističke istrage kao čimbenik efikasnosti kriminalističke
istrage (8 sati)
1 Organizacijski modeli (kriminalističke) policije u nekim europskim zemljama
2 Kriminalističko strateške implikacije modela (rukovođenja) jedinstvene policije
3 Kriminalističko strateške implikacije centralizacije decentralizacije i specijalizacije istražne (policijske) službe
4 Organizacija i planiranje istražnih radnji na različitim razinama službe a) počinitelj nije poznat b) počinitelj poznat (skupljanje dokaza)
III Kriminalističko strateško rješavanje problema (6 sati)
1 Sistemska osnova kriminalističko strateškog planiranja
2 Etape rješavanja problema
3 Elementi planiranja (operativna i strateška razina)
4 Tehnike traženja rješenja
5 Izrada strateških rješenja Uloga (strateškog) menadžmenta
6 Organizacijski aspekti istraživanja imovinskog i organiziranog kriminaliteta u strateškim dokumentima (godišnji plan rada i izvještaji o kriminalističkom istražnom radu)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi i izložiti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
Brisach CE - Ullmann R - Sasse G - Huumlbner E - Desch R Planung der Kriminalitaumltskontrolle Stuttgart 2001 str 205 ndash 265
Dvoršek A Kriminalistična strategija Ljubljana 2001 str 17-118
Ratcliffe J Intelligence Led-Policing Willan Publisching Portland Oregon 2008
Zirke J - Jansen HP - Finkel R Aufklaumlrung von Straftaten als strategische Aufgabe objavljeno u Kube E - Stoumlrzer HU - Timm KJ Kriminalistik Handbuch fuumlr Praxis und Wissenschaft Band
19
1 Stuttgart 1993 str 13 ndash 67
Osnovna izborna literatura
Bacer TE Intelligence Led- PolicingLooseleaf Flushing 2010
Eurojustice Public Prosecution Service Haag 1998
Goldsmith V - Mc Quire PG - Mollenkop JH - Ross TA Analysing Crime Paterns London 2000
Kniesel M - Kube E - Murck M Handbuch fuumlr Fuumlhrungskraumlfte der Polizei Luumlbeck 1996
Proctor T Creative Problem Solving for Managers London 2005
Sun Tzu Umeće ratovanja Global Book Novi Sad 2002
Naziv kolegija Međunarodna policijska suradnja
Ime nositelja kolegija Doc dr sc Eldan Mujanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren na sustavni prikaz povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne policijske suradnje te analizu njezinih oblika Svrha kolegija je da polaznici steknu nova te prošire postojeća znanja o međunarodnoj policijskoj suradnji i normativnom okviru koji uređuje njene institute sa naglaskom na usvajanje novih spoznaja koje se odnose na kriminalističke komponente funkcioniranja suradnje u praksi Na ovaj način se stečena znanja studenata situiraju u sasvim novi kontekst koji omogućava znatno šire shvaćanje uloge kriminalistike u ostvarenju kaznene vlasti izvan formalno demarkiranih granica suverenih država
Posebni ciljevi kolegija su
Izučavanje pojma međunarodne policijske suradnje i njezinog odnosa sa drugim srodnim disciplinama (međunarodno pravo policijsko pravo i kriminalistika) te analiza pravnog i institucionalnog okvira koji je uređuje na univerzalnom (Interpol) regionalnom (Europol Schengenski ugovori Selec) i bilateralnom nivou
Izučavanje inicijativa međunarodne policijske suradnje u odnosu na pojedine oblike (transnacionalnih) kaznenih djela (terorizam organizirani i visoko-tehnološki kriminalitet nezakonita trgovina opojnim drogama pranje novca i dr)
Analiza specifičnosti ostvarenja suradnje u predmetima kršenja međunarodnog (humanitarnog) prava
Izučavanje tradicionalnih (razmjena informacija potražna djelatnost zajednička edukacija) i suvremenih instituta međunarodne policijske suradnje (prekogranični nadzor i potjere zajednički istražni timovi posebne istražne tehnike zaštita svjedoka i žrtava) sa posebnim osvrtom na izučavanje njihovih kriminalističkih sadržaja i modaliteta funkcioniranja prilikom otkrivanja i dokazivanja pojedinih kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Pojam i oblici međunarodne policijske suradnje ndash (1 sat)
1 Pojam
20
2 Pravni izvori i načela
3 Povijesni razvoj
4 Pregled najznačajnijih instituta
II Institucionalna međunarodna policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Međunarodna organizacija kriminalističke policije (INTERPOL)
2 Regionalni institucionalni oblici (EUROPOL SECI)
III Dvostrana policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Pravna priroda policijske suradnje
2 Vrste ugovora
3 Sadržaj međunarodne policijske suradnje
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu
Obvezna literatura
Bellanova R- The ldquoPruumlm Processrdquo The Way Forward for EU Police Cooperation and Data Exchange (u Security Versus Justice Police and Judicial Cooperation in the European Union ur Guild E amp Geyer F) Aldershot Ashgate 2008 str 203-221
Degan VĐndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Mujanović E-Rizvo S- Uloga Interpola u provođenju postupaka izručenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava Kriminalističke teme 2010 str 135-154
Petrović B-Mujanović E-Deljkić I Pravni karakter policijske saradnje na području EU-novi trendovi regionalizacije Godišnjak pravnog fakulteta u Sarajevu 2011 str 271-299
Osnovna izborna literatura
Andreas P- Nadelmann E Policing the Globe Criminalisation and Crime Control in International Relations New York Oxford University Press 2006
Deflem M Policing World Society- Historical Foundations of International Police Cooperation New York Oxford University Press 2004
Fijanut C-Ouwerkerk J (ed)- The Future of Police and Judicial Cooperation in the European Union Martinus Nijhoff Publishers 2009
Joubert C - Bevers H Schengen investigated-A comparative Interpretation of the Schengen Provisions on International Police Cooperation in the Light of the European Convention on Human Rights Hague Kluwer Law International 1996
Lemieux F (ed) International Police Cooperation Emerging Issues Theory and Practice DevonWillan Publishing 2010
Ostali izvori konzultacija s nastavnikom
Naziv kolegija Tijela međunarodne kaznene sudbenosti
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
21
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij ima za cilj studentima dati pregled glavnih značajki organizacijskog materijalnog i postupovnog prava međunarodnih i tzv mješovitih kaznenih sudova te analizirati usklađenost hrvatskog pravnog sustava s obvezama koje hrvatska ima prema tim sudištima Nadalje razmatrat će se stupanj harmoniziranosti hrvatskog prava s međunarodnim kaznenim pravom koje se razvija kroz djelovanje međunarodnih sudišta Uz povijesni pregled pravnih i političkih okolnosti koje su dovele do nastanka međunarodnih sudova studijem u okviru kolegija analizom statuta i drugih pravnih akata međunarodnih i tzv mješovitih sudišta ukazat će se na zakonitosti razvoja segmenta međunarodnog kaznenog prava usmjerenog na kažnjavanje ratnih zločina Posebice izučavat će se pravo Međunarodnog kaznenog suda za biv Jugoslaviju (MKSJ) njegov rad i suradnja Republike Hrvatske s tim sudom Drugi važan segment kolegija bit će izučavanje prava Međunarodnog kaznenog suda (MKS) posebice tzv Rimskog statuta MKS U okviru navedenog općeg cilja posebno će se izučavati pojedini najvažniji segmenti materije S područja materijalnog međunarodnog kaznenog prava komparativno će se (pravo međunarodnih sudova hrvatsko i druga nacionalna prava) izučavati opći instituti a posebice načelo zakonitosti sustav sankcija krivnja zapovjedna odgovornost i doktrina zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodni zločini (genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti odnos međunarodnog humanitarnog i međunarodno kaznenog prava) Organizacijsko pravo međunarodnih sudova analizirat će se statički (organizacijska shema međunarodnih i tz mješovitih sudišta) te funkcionalno s aspekta primjerenosti organizacije ciljevima zbog kojih su ta sudišta osnovana
Sadržaj kolegija
I Povijesni razvoj međunarodnog kaznenog prava i međunarodnih sudova - (1 sat)
1 Pravne i političke okolnosti koje su kroz povijest doprinijele razvoju međunarodnih sudova
2 Suđenja nakon II svjetskog rata
3 Nastanak ad hoc međunarodnih kaznenih sudova
4 Nastanak stalnog Međunarodnog kaznenog suda
II Međunarodno kazneno materijalno pravo - (3 sata)
1 Izvori najvažniji međunarodni ugovori statuti međunarodnih sudova međunarodno
običajno pravo Odnos prema međunarodnom humanitarnom pravu
2Načela međunarodnog kaznenog prava s posebnim osvrtom na načelo zakonitosti
3 Osobna odgovornost krivnja zapovjedna odgovornost i zajednički zločinački pothvat u međunarodnom i nacionalnim pravima
4 Međunarodni zločini genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti
III Organizacijsko pravo međunarodnih i mješovitih kaznenih sudova - (5 sati)
1 Organizacijska struktura
2 Suci sudska vijeća način izbora sudaca
3 Tužitelji međunarodnih i mješovitih sudova Ovlasti tužitelja i njegov položaj u postupku
4 Tajništvo i ostale službe
5 Ocjena funkcionalnosti ustroja pojedinih sudišta
6 Odnos političkih tijela (Vijeće sigurnosti tijela država) na rad mješovitih i međunarodnih sudova
IV Postupovno pravo međunarodnih sudova - (5 sati)
1 Pokretanje postupka usporedba ad hoc sudova mješovitih sudova stalnog MKS i
22
nacionalnih sudova
2 Tijek postupka
3 Prava okrivljenika i međunarodni standardi zaštite ljudskih prava
4 Prava i obveze država prema međunarodnim sudištima
V Hrvatsko kazneno pravo i njegova harmonizacija s međunarodnim kaznenim
pravom - (1 sat)
1 Implementacijsko zakonodavstvo
2 Harmonizacija kaznenog materijalnog prava
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi referat i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Izborna literatura
Ambos K Novija praksa međunarodnih sudova u kaznenom procesnom pravu published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 61999 pp 955 - 1002
Bassiouni MC International Criminal Law Volumen I Crimes Transnational Publishers New York 1999
Degan V Đ ndash Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005
Josipović I Uhićenje i pritvor pred Međunarodnim kaznenim sudom published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 41997 pp 465 ndash 496
Krapac D Statut i pravila o postupku i dokazivanju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju s motrišta hrvatskoga kaznenog procesnog prava Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 pp 197 ndash 213
Pavišić B ndash Bubalović T Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2013
Relevantni propisi međunarodnog i domaćeg prava i web stranice prema uputi nositelja
Naziv kolegija Forenzička psihologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tajana Ljubin9
Status kolegija Izborni
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je da studenti prepoznaju razumiju i mogu primijeniti temeljne psihološke zakonitosti koje utječu na sve uključene u proces policijskih izvida istrage i dokazivanja djela Moći će razumjeti što sve utječe na točnost svjedočenja znati će osnovne psihološke principe intervjuiranja svjedoka i žrtava naučiti će principe ispravnog ponašanja prema žrtvi Moći će analizirati motive priznanja i ocijeniti vjerodostojnost priznanja poznavati će osnove na kojima se temelje metode za detekciju laži poznavat će načela za prepoznavanje laži razumjeti će
9 Nositelj predmeta je od 48 e-sjednice 26 VI 2014 doc dr sc Dražen Kovačević Popovača
23
psihološke mehanizme koji su u osnovi ponašanja osumnjičenika i kriminalističkog službenika Razumjeti će psihološke faktore koji utječu na sumnjičenje i presuđivanje
Sadržaj kolegija
I Područja forenzičke i kriminalističke psihologije ndash (2 sata)
1 Psihološki izvori pogrešaka u kriminalističkom i sudskom postupku
II Psihologija svjedočenja ndash (4 sata)
1 Psihički procesi na kojima se osniva svjedočenje
2 Glavni čimbenici koji utječu na točnost svjedočenja
3 Osnovni psihološki principi intervjuiranja osjetljivih svjedoka (djeca traumatizirane žrtve itd)
4 Osnovni principi kognitivnog intervjua Forenzičko-psihologijski aspekti postupanja sa žrtvama
III Teorijske osnove psihološke metode otkrivanja laži ndash (5 sati)
1 Ocjena vjerodostojnosti iskaza
2 Analiza neverbalnog ponašanja
3 Analiza fizioloških pokazatelja-poligraf
IV Teorijske osnove psihologije ispitivanja osumnjičenika i psihologije priznanja - (2 sata)
V Osnovne psihološke osobitosti počinitelja kaznenih djela i implikacije za kriminalističku obradu ndash (2 sata)
1 Nepravni aspekti sumnjičenja i presuđivanja
2 Područja psihologijskog vještačenja
Obveze studenata
Studenti su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Ajduković M Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku 1995 str 292-307
Gudjonsson GH The psychology of interrogations and confessions objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation Devon 2006 str 123 ndash 146
Hess A K - Weiner I B The Handbook of Forensic Psychology Chichester 1999 (odabrana poglavlja)
Kassin SM A critical appraisal of modern police interrogations objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation 2006 str 207 ndash 228
Ljubin T Prikupljanje obavijesti i ispitivanje osjetljivih i zastrašenih svjedoka objavljeno u Gluščić i sur Proceduralne mjere zaštite svjedoka Priručnik za obuku policije tužitelja i sudaca Strasbourg Vijeće Europe 2006 (u tisku)
Ljubin T Kriminalistička psihologija objavljeno u Pavišić B ndash Modly D ndash Veić P Kriminalistika 2006
Osnovna izborna literatura
Gudjonsson G The Psychology of Interrogations Confessions and Testimony Chichester 1992
Howitt D Forensic and criminal psychology London 2002
Milne R - Bull R Investigative interviewing Psychology and Practice Chichester 1999
24
Sporer SL - Malpass RS - Koenhken G Psychological Issues in Eyewitness Identification Mahwah New Yersey Lawrence Erlbaum Associates 1996
Vrij A Detecting lies and deceit The psychology of lying and the implications for professional practice Chichester 2000
Naziv kolegija Transnacionalna kaznena djela
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih značajki transnacionalnog kriminaliteta Posebno se izlaže Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta ukazuje na obilježja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta Izložen je sustavni pregled najvažnijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela
Sadržaj kolegija
I Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet
II Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)
1 Uvodne napomene i osnovni pojmovi
2 Zakonodavne mjere
3 Kazneni progon suđenje i sankcije
4 Mjere prema prihodu od kaznenog djela
5 Međunarodna suradnja
6 Jurisdikcija
7 Ekstradicija
8 Uzajamna pravna pomoć
9 Ostale odredbe
III Transacionalna kaznena djela trgovine i krijumčarenja ljudi nedozvoljene trgovine oružjem nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom u vezi s drogom pranja novca kompjuterskog kriminaliteta zagađivanja prirodne okoline protiv kulturnih dobara korupcije na štetu djece u vezi s bioetikom uzimanja talaca ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom u pomorskoj plovidbi u zračnom prometu (3 sata)
IV Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu i konzultacije te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Pavišić B Transnacionalno kazneno pravo Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi Skopje (vo čest na Nikola Matovski) 2011
25
Osnovna izborna literatura
Degan V Đndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Naziv kolegija Forenzička psihopatologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tanja Frančišković
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija Studentica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja njihovim uzrocima kliničkim slikama mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji neubrojivosti smanjenoj ubrojivosti opasnosti prisilnoj hospitalizaciji sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom
Sadržaj kolegija
I Osnovne spoznaje o pojmu značaju i razvitku forenzičke psihopatologije
II Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije
1 Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu
2 Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku
3 Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima
III Opća psihopatologija - svijest opažanje emocije volja pažnja psihomotorika pamćenje nagoni mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe
IV Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja
1 Poremećaji vezani uz alkohol droge i druge psihoaktivne tvari
2 Shizofrenija i agresivno ponašanje
3 Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje
4 Procjena rizika za agresivno ponašanje
V Praktični aspekti forenzičke psihopatologije ndash kazuistički prikazi u okviru vježbi
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
18
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren organizacijskim aspektima kriminalističkog istraživanja kao značajnom elementu (kriminalističke) strategije suzbijanja kriminaliteta Analizirani su različiti modeli (kriminalističke) policije i njihove implikacije za efikasnost kriminalističke istrage kako na operativnom tako i na globalnoj razini Poseban naglasak je na analizi nekih značajki (centralizacija decentralizacija specijalizacija rukovođenje jedinstvo uniformirane i kriminalističke policije) i identifikaciji slabosti i prednosti za adekvatnu organizaciju kriminalističkog istraživanja Organizacija kriminalističkog istraživanja se obrađuje i kao element kriminalističko strateškog rješavanja problema pa se tako ukazuje i na vezu sa strateškim planiranjem i strateškim (policijskim) menedžmentom Stjecanje navedenih znanja omogućuje polazniku najadekvatniji pristup organizaciji kriminalističkog istraživanja u konkretnim složenim slučajevima odnosno traženje boljih organizacijskih rješenja rada istražiteljske službe odnosno jedinice
Sadržaj kolegija
I Organizacija kriminalističkog istraživanja kao elementa kriminalističke strategije (6 sati)
1 Pojam i osnovni elementi kriminalističke strategije
2 Značajnije vrste kriminalističkih strategija
3 Bitni činioci za izradu kriminalističkih strategija Značaj kriminalističke analitike
II Organizacija kriminalističke istrage kao čimbenik efikasnosti kriminalističke
istrage (8 sati)
1 Organizacijski modeli (kriminalističke) policije u nekim europskim zemljama
2 Kriminalističko strateške implikacije modela (rukovođenja) jedinstvene policije
3 Kriminalističko strateške implikacije centralizacije decentralizacije i specijalizacije istražne (policijske) službe
4 Organizacija i planiranje istražnih radnji na različitim razinama službe a) počinitelj nije poznat b) počinitelj poznat (skupljanje dokaza)
III Kriminalističko strateško rješavanje problema (6 sati)
1 Sistemska osnova kriminalističko strateškog planiranja
2 Etape rješavanja problema
3 Elementi planiranja (operativna i strateška razina)
4 Tehnike traženja rješenja
5 Izrada strateških rješenja Uloga (strateškog) menadžmenta
6 Organizacijski aspekti istraživanja imovinskog i organiziranog kriminaliteta u strateškim dokumentima (godišnji plan rada i izvještaji o kriminalističkom istražnom radu)
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi i izložiti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
Brisach CE - Ullmann R - Sasse G - Huumlbner E - Desch R Planung der Kriminalitaumltskontrolle Stuttgart 2001 str 205 ndash 265
Dvoršek A Kriminalistična strategija Ljubljana 2001 str 17-118
Ratcliffe J Intelligence Led-Policing Willan Publisching Portland Oregon 2008
Zirke J - Jansen HP - Finkel R Aufklaumlrung von Straftaten als strategische Aufgabe objavljeno u Kube E - Stoumlrzer HU - Timm KJ Kriminalistik Handbuch fuumlr Praxis und Wissenschaft Band
19
1 Stuttgart 1993 str 13 ndash 67
Osnovna izborna literatura
Bacer TE Intelligence Led- PolicingLooseleaf Flushing 2010
Eurojustice Public Prosecution Service Haag 1998
Goldsmith V - Mc Quire PG - Mollenkop JH - Ross TA Analysing Crime Paterns London 2000
Kniesel M - Kube E - Murck M Handbuch fuumlr Fuumlhrungskraumlfte der Polizei Luumlbeck 1996
Proctor T Creative Problem Solving for Managers London 2005
Sun Tzu Umeće ratovanja Global Book Novi Sad 2002
Naziv kolegija Međunarodna policijska suradnja
Ime nositelja kolegija Doc dr sc Eldan Mujanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren na sustavni prikaz povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne policijske suradnje te analizu njezinih oblika Svrha kolegija je da polaznici steknu nova te prošire postojeća znanja o međunarodnoj policijskoj suradnji i normativnom okviru koji uređuje njene institute sa naglaskom na usvajanje novih spoznaja koje se odnose na kriminalističke komponente funkcioniranja suradnje u praksi Na ovaj način se stečena znanja studenata situiraju u sasvim novi kontekst koji omogućava znatno šire shvaćanje uloge kriminalistike u ostvarenju kaznene vlasti izvan formalno demarkiranih granica suverenih država
Posebni ciljevi kolegija su
Izučavanje pojma međunarodne policijske suradnje i njezinog odnosa sa drugim srodnim disciplinama (međunarodno pravo policijsko pravo i kriminalistika) te analiza pravnog i institucionalnog okvira koji je uređuje na univerzalnom (Interpol) regionalnom (Europol Schengenski ugovori Selec) i bilateralnom nivou
Izučavanje inicijativa međunarodne policijske suradnje u odnosu na pojedine oblike (transnacionalnih) kaznenih djela (terorizam organizirani i visoko-tehnološki kriminalitet nezakonita trgovina opojnim drogama pranje novca i dr)
Analiza specifičnosti ostvarenja suradnje u predmetima kršenja međunarodnog (humanitarnog) prava
Izučavanje tradicionalnih (razmjena informacija potražna djelatnost zajednička edukacija) i suvremenih instituta međunarodne policijske suradnje (prekogranični nadzor i potjere zajednički istražni timovi posebne istražne tehnike zaštita svjedoka i žrtava) sa posebnim osvrtom na izučavanje njihovih kriminalističkih sadržaja i modaliteta funkcioniranja prilikom otkrivanja i dokazivanja pojedinih kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Pojam i oblici međunarodne policijske suradnje ndash (1 sat)
1 Pojam
20
2 Pravni izvori i načela
3 Povijesni razvoj
4 Pregled najznačajnijih instituta
II Institucionalna međunarodna policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Međunarodna organizacija kriminalističke policije (INTERPOL)
2 Regionalni institucionalni oblici (EUROPOL SECI)
III Dvostrana policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Pravna priroda policijske suradnje
2 Vrste ugovora
3 Sadržaj međunarodne policijske suradnje
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu
Obvezna literatura
Bellanova R- The ldquoPruumlm Processrdquo The Way Forward for EU Police Cooperation and Data Exchange (u Security Versus Justice Police and Judicial Cooperation in the European Union ur Guild E amp Geyer F) Aldershot Ashgate 2008 str 203-221
Degan VĐndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Mujanović E-Rizvo S- Uloga Interpola u provođenju postupaka izručenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava Kriminalističke teme 2010 str 135-154
Petrović B-Mujanović E-Deljkić I Pravni karakter policijske saradnje na području EU-novi trendovi regionalizacije Godišnjak pravnog fakulteta u Sarajevu 2011 str 271-299
Osnovna izborna literatura
Andreas P- Nadelmann E Policing the Globe Criminalisation and Crime Control in International Relations New York Oxford University Press 2006
Deflem M Policing World Society- Historical Foundations of International Police Cooperation New York Oxford University Press 2004
Fijanut C-Ouwerkerk J (ed)- The Future of Police and Judicial Cooperation in the European Union Martinus Nijhoff Publishers 2009
Joubert C - Bevers H Schengen investigated-A comparative Interpretation of the Schengen Provisions on International Police Cooperation in the Light of the European Convention on Human Rights Hague Kluwer Law International 1996
Lemieux F (ed) International Police Cooperation Emerging Issues Theory and Practice DevonWillan Publishing 2010
Ostali izvori konzultacija s nastavnikom
Naziv kolegija Tijela međunarodne kaznene sudbenosti
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
21
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij ima za cilj studentima dati pregled glavnih značajki organizacijskog materijalnog i postupovnog prava međunarodnih i tzv mješovitih kaznenih sudova te analizirati usklađenost hrvatskog pravnog sustava s obvezama koje hrvatska ima prema tim sudištima Nadalje razmatrat će se stupanj harmoniziranosti hrvatskog prava s međunarodnim kaznenim pravom koje se razvija kroz djelovanje međunarodnih sudišta Uz povijesni pregled pravnih i političkih okolnosti koje su dovele do nastanka međunarodnih sudova studijem u okviru kolegija analizom statuta i drugih pravnih akata međunarodnih i tzv mješovitih sudišta ukazat će se na zakonitosti razvoja segmenta međunarodnog kaznenog prava usmjerenog na kažnjavanje ratnih zločina Posebice izučavat će se pravo Međunarodnog kaznenog suda za biv Jugoslaviju (MKSJ) njegov rad i suradnja Republike Hrvatske s tim sudom Drugi važan segment kolegija bit će izučavanje prava Međunarodnog kaznenog suda (MKS) posebice tzv Rimskog statuta MKS U okviru navedenog općeg cilja posebno će se izučavati pojedini najvažniji segmenti materije S područja materijalnog međunarodnog kaznenog prava komparativno će se (pravo međunarodnih sudova hrvatsko i druga nacionalna prava) izučavati opći instituti a posebice načelo zakonitosti sustav sankcija krivnja zapovjedna odgovornost i doktrina zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodni zločini (genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti odnos međunarodnog humanitarnog i međunarodno kaznenog prava) Organizacijsko pravo međunarodnih sudova analizirat će se statički (organizacijska shema međunarodnih i tz mješovitih sudišta) te funkcionalno s aspekta primjerenosti organizacije ciljevima zbog kojih su ta sudišta osnovana
Sadržaj kolegija
I Povijesni razvoj međunarodnog kaznenog prava i međunarodnih sudova - (1 sat)
1 Pravne i političke okolnosti koje su kroz povijest doprinijele razvoju međunarodnih sudova
2 Suđenja nakon II svjetskog rata
3 Nastanak ad hoc međunarodnih kaznenih sudova
4 Nastanak stalnog Međunarodnog kaznenog suda
II Međunarodno kazneno materijalno pravo - (3 sata)
1 Izvori najvažniji međunarodni ugovori statuti međunarodnih sudova međunarodno
običajno pravo Odnos prema međunarodnom humanitarnom pravu
2Načela međunarodnog kaznenog prava s posebnim osvrtom na načelo zakonitosti
3 Osobna odgovornost krivnja zapovjedna odgovornost i zajednički zločinački pothvat u međunarodnom i nacionalnim pravima
4 Međunarodni zločini genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti
III Organizacijsko pravo međunarodnih i mješovitih kaznenih sudova - (5 sati)
1 Organizacijska struktura
2 Suci sudska vijeća način izbora sudaca
3 Tužitelji međunarodnih i mješovitih sudova Ovlasti tužitelja i njegov položaj u postupku
4 Tajništvo i ostale službe
5 Ocjena funkcionalnosti ustroja pojedinih sudišta
6 Odnos političkih tijela (Vijeće sigurnosti tijela država) na rad mješovitih i međunarodnih sudova
IV Postupovno pravo međunarodnih sudova - (5 sati)
1 Pokretanje postupka usporedba ad hoc sudova mješovitih sudova stalnog MKS i
22
nacionalnih sudova
2 Tijek postupka
3 Prava okrivljenika i međunarodni standardi zaštite ljudskih prava
4 Prava i obveze država prema međunarodnim sudištima
V Hrvatsko kazneno pravo i njegova harmonizacija s međunarodnim kaznenim
pravom - (1 sat)
1 Implementacijsko zakonodavstvo
2 Harmonizacija kaznenog materijalnog prava
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi referat i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Izborna literatura
Ambos K Novija praksa međunarodnih sudova u kaznenom procesnom pravu published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 61999 pp 955 - 1002
Bassiouni MC International Criminal Law Volumen I Crimes Transnational Publishers New York 1999
Degan V Đ ndash Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005
Josipović I Uhićenje i pritvor pred Međunarodnim kaznenim sudom published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 41997 pp 465 ndash 496
Krapac D Statut i pravila o postupku i dokazivanju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju s motrišta hrvatskoga kaznenog procesnog prava Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 pp 197 ndash 213
Pavišić B ndash Bubalović T Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2013
Relevantni propisi međunarodnog i domaćeg prava i web stranice prema uputi nositelja
Naziv kolegija Forenzička psihologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tajana Ljubin9
Status kolegija Izborni
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je da studenti prepoznaju razumiju i mogu primijeniti temeljne psihološke zakonitosti koje utječu na sve uključene u proces policijskih izvida istrage i dokazivanja djela Moći će razumjeti što sve utječe na točnost svjedočenja znati će osnovne psihološke principe intervjuiranja svjedoka i žrtava naučiti će principe ispravnog ponašanja prema žrtvi Moći će analizirati motive priznanja i ocijeniti vjerodostojnost priznanja poznavati će osnove na kojima se temelje metode za detekciju laži poznavat će načela za prepoznavanje laži razumjeti će
9 Nositelj predmeta je od 48 e-sjednice 26 VI 2014 doc dr sc Dražen Kovačević Popovača
23
psihološke mehanizme koji su u osnovi ponašanja osumnjičenika i kriminalističkog službenika Razumjeti će psihološke faktore koji utječu na sumnjičenje i presuđivanje
Sadržaj kolegija
I Područja forenzičke i kriminalističke psihologije ndash (2 sata)
1 Psihološki izvori pogrešaka u kriminalističkom i sudskom postupku
II Psihologija svjedočenja ndash (4 sata)
1 Psihički procesi na kojima se osniva svjedočenje
2 Glavni čimbenici koji utječu na točnost svjedočenja
3 Osnovni psihološki principi intervjuiranja osjetljivih svjedoka (djeca traumatizirane žrtve itd)
4 Osnovni principi kognitivnog intervjua Forenzičko-psihologijski aspekti postupanja sa žrtvama
III Teorijske osnove psihološke metode otkrivanja laži ndash (5 sati)
1 Ocjena vjerodostojnosti iskaza
2 Analiza neverbalnog ponašanja
3 Analiza fizioloških pokazatelja-poligraf
IV Teorijske osnove psihologije ispitivanja osumnjičenika i psihologije priznanja - (2 sata)
V Osnovne psihološke osobitosti počinitelja kaznenih djela i implikacije za kriminalističku obradu ndash (2 sata)
1 Nepravni aspekti sumnjičenja i presuđivanja
2 Područja psihologijskog vještačenja
Obveze studenata
Studenti su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Ajduković M Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku 1995 str 292-307
Gudjonsson GH The psychology of interrogations and confessions objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation Devon 2006 str 123 ndash 146
Hess A K - Weiner I B The Handbook of Forensic Psychology Chichester 1999 (odabrana poglavlja)
Kassin SM A critical appraisal of modern police interrogations objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation 2006 str 207 ndash 228
Ljubin T Prikupljanje obavijesti i ispitivanje osjetljivih i zastrašenih svjedoka objavljeno u Gluščić i sur Proceduralne mjere zaštite svjedoka Priručnik za obuku policije tužitelja i sudaca Strasbourg Vijeće Europe 2006 (u tisku)
Ljubin T Kriminalistička psihologija objavljeno u Pavišić B ndash Modly D ndash Veić P Kriminalistika 2006
Osnovna izborna literatura
Gudjonsson G The Psychology of Interrogations Confessions and Testimony Chichester 1992
Howitt D Forensic and criminal psychology London 2002
Milne R - Bull R Investigative interviewing Psychology and Practice Chichester 1999
24
Sporer SL - Malpass RS - Koenhken G Psychological Issues in Eyewitness Identification Mahwah New Yersey Lawrence Erlbaum Associates 1996
Vrij A Detecting lies and deceit The psychology of lying and the implications for professional practice Chichester 2000
Naziv kolegija Transnacionalna kaznena djela
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih značajki transnacionalnog kriminaliteta Posebno se izlaže Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta ukazuje na obilježja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta Izložen je sustavni pregled najvažnijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela
Sadržaj kolegija
I Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet
II Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)
1 Uvodne napomene i osnovni pojmovi
2 Zakonodavne mjere
3 Kazneni progon suđenje i sankcije
4 Mjere prema prihodu od kaznenog djela
5 Međunarodna suradnja
6 Jurisdikcija
7 Ekstradicija
8 Uzajamna pravna pomoć
9 Ostale odredbe
III Transacionalna kaznena djela trgovine i krijumčarenja ljudi nedozvoljene trgovine oružjem nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom u vezi s drogom pranja novca kompjuterskog kriminaliteta zagađivanja prirodne okoline protiv kulturnih dobara korupcije na štetu djece u vezi s bioetikom uzimanja talaca ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom u pomorskoj plovidbi u zračnom prometu (3 sata)
IV Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu i konzultacije te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Pavišić B Transnacionalno kazneno pravo Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi Skopje (vo čest na Nikola Matovski) 2011
25
Osnovna izborna literatura
Degan V Đndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Naziv kolegija Forenzička psihopatologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tanja Frančišković
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija Studentica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja njihovim uzrocima kliničkim slikama mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji neubrojivosti smanjenoj ubrojivosti opasnosti prisilnoj hospitalizaciji sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom
Sadržaj kolegija
I Osnovne spoznaje o pojmu značaju i razvitku forenzičke psihopatologije
II Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije
1 Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu
2 Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku
3 Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima
III Opća psihopatologija - svijest opažanje emocije volja pažnja psihomotorika pamćenje nagoni mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe
IV Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja
1 Poremećaji vezani uz alkohol droge i druge psihoaktivne tvari
2 Shizofrenija i agresivno ponašanje
3 Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje
4 Procjena rizika za agresivno ponašanje
V Praktični aspekti forenzičke psihopatologije ndash kazuistički prikazi u okviru vježbi
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
19
1 Stuttgart 1993 str 13 ndash 67
Osnovna izborna literatura
Bacer TE Intelligence Led- PolicingLooseleaf Flushing 2010
Eurojustice Public Prosecution Service Haag 1998
Goldsmith V - Mc Quire PG - Mollenkop JH - Ross TA Analysing Crime Paterns London 2000
Kniesel M - Kube E - Murck M Handbuch fuumlr Fuumlhrungskraumlfte der Polizei Luumlbeck 1996
Proctor T Creative Problem Solving for Managers London 2005
Sun Tzu Umeće ratovanja Global Book Novi Sad 2002
Naziv kolegija Međunarodna policijska suradnja
Ime nositelja kolegija Doc dr sc Eldan Mujanović
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren na sustavni prikaz povijesnog i pravnog razvoja institucija međunarodne policijske suradnje te analizu njezinih oblika Svrha kolegija je da polaznici steknu nova te prošire postojeća znanja o međunarodnoj policijskoj suradnji i normativnom okviru koji uređuje njene institute sa naglaskom na usvajanje novih spoznaja koje se odnose na kriminalističke komponente funkcioniranja suradnje u praksi Na ovaj način se stečena znanja studenata situiraju u sasvim novi kontekst koji omogućava znatno šire shvaćanje uloge kriminalistike u ostvarenju kaznene vlasti izvan formalno demarkiranih granica suverenih država
Posebni ciljevi kolegija su
Izučavanje pojma međunarodne policijske suradnje i njezinog odnosa sa drugim srodnim disciplinama (međunarodno pravo policijsko pravo i kriminalistika) te analiza pravnog i institucionalnog okvira koji je uređuje na univerzalnom (Interpol) regionalnom (Europol Schengenski ugovori Selec) i bilateralnom nivou
Izučavanje inicijativa međunarodne policijske suradnje u odnosu na pojedine oblike (transnacionalnih) kaznenih djela (terorizam organizirani i visoko-tehnološki kriminalitet nezakonita trgovina opojnim drogama pranje novca i dr)
Analiza specifičnosti ostvarenja suradnje u predmetima kršenja međunarodnog (humanitarnog) prava
Izučavanje tradicionalnih (razmjena informacija potražna djelatnost zajednička edukacija) i suvremenih instituta međunarodne policijske suradnje (prekogranični nadzor i potjere zajednički istražni timovi posebne istražne tehnike zaštita svjedoka i žrtava) sa posebnim osvrtom na izučavanje njihovih kriminalističkih sadržaja i modaliteta funkcioniranja prilikom otkrivanja i dokazivanja pojedinih kaznenih djela
Sadržaj kolegija
I Pojam i oblici međunarodne policijske suradnje ndash (1 sat)
1 Pojam
20
2 Pravni izvori i načela
3 Povijesni razvoj
4 Pregled najznačajnijih instituta
II Institucionalna međunarodna policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Međunarodna organizacija kriminalističke policije (INTERPOL)
2 Regionalni institucionalni oblici (EUROPOL SECI)
III Dvostrana policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Pravna priroda policijske suradnje
2 Vrste ugovora
3 Sadržaj međunarodne policijske suradnje
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu
Obvezna literatura
Bellanova R- The ldquoPruumlm Processrdquo The Way Forward for EU Police Cooperation and Data Exchange (u Security Versus Justice Police and Judicial Cooperation in the European Union ur Guild E amp Geyer F) Aldershot Ashgate 2008 str 203-221
Degan VĐndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Mujanović E-Rizvo S- Uloga Interpola u provođenju postupaka izručenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava Kriminalističke teme 2010 str 135-154
Petrović B-Mujanović E-Deljkić I Pravni karakter policijske saradnje na području EU-novi trendovi regionalizacije Godišnjak pravnog fakulteta u Sarajevu 2011 str 271-299
Osnovna izborna literatura
Andreas P- Nadelmann E Policing the Globe Criminalisation and Crime Control in International Relations New York Oxford University Press 2006
Deflem M Policing World Society- Historical Foundations of International Police Cooperation New York Oxford University Press 2004
Fijanut C-Ouwerkerk J (ed)- The Future of Police and Judicial Cooperation in the European Union Martinus Nijhoff Publishers 2009
Joubert C - Bevers H Schengen investigated-A comparative Interpretation of the Schengen Provisions on International Police Cooperation in the Light of the European Convention on Human Rights Hague Kluwer Law International 1996
Lemieux F (ed) International Police Cooperation Emerging Issues Theory and Practice DevonWillan Publishing 2010
Ostali izvori konzultacija s nastavnikom
Naziv kolegija Tijela međunarodne kaznene sudbenosti
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
21
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij ima za cilj studentima dati pregled glavnih značajki organizacijskog materijalnog i postupovnog prava međunarodnih i tzv mješovitih kaznenih sudova te analizirati usklađenost hrvatskog pravnog sustava s obvezama koje hrvatska ima prema tim sudištima Nadalje razmatrat će se stupanj harmoniziranosti hrvatskog prava s međunarodnim kaznenim pravom koje se razvija kroz djelovanje međunarodnih sudišta Uz povijesni pregled pravnih i političkih okolnosti koje su dovele do nastanka međunarodnih sudova studijem u okviru kolegija analizom statuta i drugih pravnih akata međunarodnih i tzv mješovitih sudišta ukazat će se na zakonitosti razvoja segmenta međunarodnog kaznenog prava usmjerenog na kažnjavanje ratnih zločina Posebice izučavat će se pravo Međunarodnog kaznenog suda za biv Jugoslaviju (MKSJ) njegov rad i suradnja Republike Hrvatske s tim sudom Drugi važan segment kolegija bit će izučavanje prava Međunarodnog kaznenog suda (MKS) posebice tzv Rimskog statuta MKS U okviru navedenog općeg cilja posebno će se izučavati pojedini najvažniji segmenti materije S područja materijalnog međunarodnog kaznenog prava komparativno će se (pravo međunarodnih sudova hrvatsko i druga nacionalna prava) izučavati opći instituti a posebice načelo zakonitosti sustav sankcija krivnja zapovjedna odgovornost i doktrina zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodni zločini (genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti odnos međunarodnog humanitarnog i međunarodno kaznenog prava) Organizacijsko pravo međunarodnih sudova analizirat će se statički (organizacijska shema međunarodnih i tz mješovitih sudišta) te funkcionalno s aspekta primjerenosti organizacije ciljevima zbog kojih su ta sudišta osnovana
Sadržaj kolegija
I Povijesni razvoj međunarodnog kaznenog prava i međunarodnih sudova - (1 sat)
1 Pravne i političke okolnosti koje su kroz povijest doprinijele razvoju međunarodnih sudova
2 Suđenja nakon II svjetskog rata
3 Nastanak ad hoc međunarodnih kaznenih sudova
4 Nastanak stalnog Međunarodnog kaznenog suda
II Međunarodno kazneno materijalno pravo - (3 sata)
1 Izvori najvažniji međunarodni ugovori statuti međunarodnih sudova međunarodno
običajno pravo Odnos prema međunarodnom humanitarnom pravu
2Načela međunarodnog kaznenog prava s posebnim osvrtom na načelo zakonitosti
3 Osobna odgovornost krivnja zapovjedna odgovornost i zajednički zločinački pothvat u međunarodnom i nacionalnim pravima
4 Međunarodni zločini genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti
III Organizacijsko pravo međunarodnih i mješovitih kaznenih sudova - (5 sati)
1 Organizacijska struktura
2 Suci sudska vijeća način izbora sudaca
3 Tužitelji međunarodnih i mješovitih sudova Ovlasti tužitelja i njegov položaj u postupku
4 Tajništvo i ostale službe
5 Ocjena funkcionalnosti ustroja pojedinih sudišta
6 Odnos političkih tijela (Vijeće sigurnosti tijela država) na rad mješovitih i međunarodnih sudova
IV Postupovno pravo međunarodnih sudova - (5 sati)
1 Pokretanje postupka usporedba ad hoc sudova mješovitih sudova stalnog MKS i
22
nacionalnih sudova
2 Tijek postupka
3 Prava okrivljenika i međunarodni standardi zaštite ljudskih prava
4 Prava i obveze država prema međunarodnim sudištima
V Hrvatsko kazneno pravo i njegova harmonizacija s međunarodnim kaznenim
pravom - (1 sat)
1 Implementacijsko zakonodavstvo
2 Harmonizacija kaznenog materijalnog prava
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi referat i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Izborna literatura
Ambos K Novija praksa međunarodnih sudova u kaznenom procesnom pravu published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 61999 pp 955 - 1002
Bassiouni MC International Criminal Law Volumen I Crimes Transnational Publishers New York 1999
Degan V Đ ndash Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005
Josipović I Uhićenje i pritvor pred Međunarodnim kaznenim sudom published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 41997 pp 465 ndash 496
Krapac D Statut i pravila o postupku i dokazivanju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju s motrišta hrvatskoga kaznenog procesnog prava Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 pp 197 ndash 213
Pavišić B ndash Bubalović T Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2013
Relevantni propisi međunarodnog i domaćeg prava i web stranice prema uputi nositelja
Naziv kolegija Forenzička psihologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tajana Ljubin9
Status kolegija Izborni
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je da studenti prepoznaju razumiju i mogu primijeniti temeljne psihološke zakonitosti koje utječu na sve uključene u proces policijskih izvida istrage i dokazivanja djela Moći će razumjeti što sve utječe na točnost svjedočenja znati će osnovne psihološke principe intervjuiranja svjedoka i žrtava naučiti će principe ispravnog ponašanja prema žrtvi Moći će analizirati motive priznanja i ocijeniti vjerodostojnost priznanja poznavati će osnove na kojima se temelje metode za detekciju laži poznavat će načela za prepoznavanje laži razumjeti će
9 Nositelj predmeta je od 48 e-sjednice 26 VI 2014 doc dr sc Dražen Kovačević Popovača
23
psihološke mehanizme koji su u osnovi ponašanja osumnjičenika i kriminalističkog službenika Razumjeti će psihološke faktore koji utječu na sumnjičenje i presuđivanje
Sadržaj kolegija
I Područja forenzičke i kriminalističke psihologije ndash (2 sata)
1 Psihološki izvori pogrešaka u kriminalističkom i sudskom postupku
II Psihologija svjedočenja ndash (4 sata)
1 Psihički procesi na kojima se osniva svjedočenje
2 Glavni čimbenici koji utječu na točnost svjedočenja
3 Osnovni psihološki principi intervjuiranja osjetljivih svjedoka (djeca traumatizirane žrtve itd)
4 Osnovni principi kognitivnog intervjua Forenzičko-psihologijski aspekti postupanja sa žrtvama
III Teorijske osnove psihološke metode otkrivanja laži ndash (5 sati)
1 Ocjena vjerodostojnosti iskaza
2 Analiza neverbalnog ponašanja
3 Analiza fizioloških pokazatelja-poligraf
IV Teorijske osnove psihologije ispitivanja osumnjičenika i psihologije priznanja - (2 sata)
V Osnovne psihološke osobitosti počinitelja kaznenih djela i implikacije za kriminalističku obradu ndash (2 sata)
1 Nepravni aspekti sumnjičenja i presuđivanja
2 Područja psihologijskog vještačenja
Obveze studenata
Studenti su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Ajduković M Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku 1995 str 292-307
Gudjonsson GH The psychology of interrogations and confessions objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation Devon 2006 str 123 ndash 146
Hess A K - Weiner I B The Handbook of Forensic Psychology Chichester 1999 (odabrana poglavlja)
Kassin SM A critical appraisal of modern police interrogations objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation 2006 str 207 ndash 228
Ljubin T Prikupljanje obavijesti i ispitivanje osjetljivih i zastrašenih svjedoka objavljeno u Gluščić i sur Proceduralne mjere zaštite svjedoka Priručnik za obuku policije tužitelja i sudaca Strasbourg Vijeće Europe 2006 (u tisku)
Ljubin T Kriminalistička psihologija objavljeno u Pavišić B ndash Modly D ndash Veić P Kriminalistika 2006
Osnovna izborna literatura
Gudjonsson G The Psychology of Interrogations Confessions and Testimony Chichester 1992
Howitt D Forensic and criminal psychology London 2002
Milne R - Bull R Investigative interviewing Psychology and Practice Chichester 1999
24
Sporer SL - Malpass RS - Koenhken G Psychological Issues in Eyewitness Identification Mahwah New Yersey Lawrence Erlbaum Associates 1996
Vrij A Detecting lies and deceit The psychology of lying and the implications for professional practice Chichester 2000
Naziv kolegija Transnacionalna kaznena djela
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih značajki transnacionalnog kriminaliteta Posebno se izlaže Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta ukazuje na obilježja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta Izložen je sustavni pregled najvažnijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela
Sadržaj kolegija
I Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet
II Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)
1 Uvodne napomene i osnovni pojmovi
2 Zakonodavne mjere
3 Kazneni progon suđenje i sankcije
4 Mjere prema prihodu od kaznenog djela
5 Međunarodna suradnja
6 Jurisdikcija
7 Ekstradicija
8 Uzajamna pravna pomoć
9 Ostale odredbe
III Transacionalna kaznena djela trgovine i krijumčarenja ljudi nedozvoljene trgovine oružjem nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom u vezi s drogom pranja novca kompjuterskog kriminaliteta zagađivanja prirodne okoline protiv kulturnih dobara korupcije na štetu djece u vezi s bioetikom uzimanja talaca ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom u pomorskoj plovidbi u zračnom prometu (3 sata)
IV Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu i konzultacije te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Pavišić B Transnacionalno kazneno pravo Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi Skopje (vo čest na Nikola Matovski) 2011
25
Osnovna izborna literatura
Degan V Đndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Naziv kolegija Forenzička psihopatologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tanja Frančišković
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija Studentica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja njihovim uzrocima kliničkim slikama mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji neubrojivosti smanjenoj ubrojivosti opasnosti prisilnoj hospitalizaciji sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom
Sadržaj kolegija
I Osnovne spoznaje o pojmu značaju i razvitku forenzičke psihopatologije
II Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije
1 Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu
2 Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku
3 Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima
III Opća psihopatologija - svijest opažanje emocije volja pažnja psihomotorika pamćenje nagoni mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe
IV Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja
1 Poremećaji vezani uz alkohol droge i druge psihoaktivne tvari
2 Shizofrenija i agresivno ponašanje
3 Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje
4 Procjena rizika za agresivno ponašanje
V Praktični aspekti forenzičke psihopatologije ndash kazuistički prikazi u okviru vježbi
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
20
2 Pravni izvori i načela
3 Povijesni razvoj
4 Pregled najznačajnijih instituta
II Institucionalna međunarodna policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Međunarodna organizacija kriminalističke policije (INTERPOL)
2 Regionalni institucionalni oblici (EUROPOL SECI)
III Dvostrana policijska suradnja ndash (2 sata)
1 Pravna priroda policijske suradnje
2 Vrste ugovora
3 Sadržaj međunarodne policijske suradnje
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu
Obvezna literatura
Bellanova R- The ldquoPruumlm Processrdquo The Way Forward for EU Police Cooperation and Data Exchange (u Security Versus Justice Police and Judicial Cooperation in the European Union ur Guild E amp Geyer F) Aldershot Ashgate 2008 str 203-221
Degan VĐndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Mujanović E-Rizvo S- Uloga Interpola u provođenju postupaka izručenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava Kriminalističke teme 2010 str 135-154
Petrović B-Mujanović E-Deljkić I Pravni karakter policijske saradnje na području EU-novi trendovi regionalizacije Godišnjak pravnog fakulteta u Sarajevu 2011 str 271-299
Osnovna izborna literatura
Andreas P- Nadelmann E Policing the Globe Criminalisation and Crime Control in International Relations New York Oxford University Press 2006
Deflem M Policing World Society- Historical Foundations of International Police Cooperation New York Oxford University Press 2004
Fijanut C-Ouwerkerk J (ed)- The Future of Police and Judicial Cooperation in the European Union Martinus Nijhoff Publishers 2009
Joubert C - Bevers H Schengen investigated-A comparative Interpretation of the Schengen Provisions on International Police Cooperation in the Light of the European Convention on Human Rights Hague Kluwer Law International 1996
Lemieux F (ed) International Police Cooperation Emerging Issues Theory and Practice DevonWillan Publishing 2010
Ostali izvori konzultacija s nastavnikom
Naziv kolegija Tijela međunarodne kaznene sudbenosti
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
21
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij ima za cilj studentima dati pregled glavnih značajki organizacijskog materijalnog i postupovnog prava međunarodnih i tzv mješovitih kaznenih sudova te analizirati usklađenost hrvatskog pravnog sustava s obvezama koje hrvatska ima prema tim sudištima Nadalje razmatrat će se stupanj harmoniziranosti hrvatskog prava s međunarodnim kaznenim pravom koje se razvija kroz djelovanje međunarodnih sudišta Uz povijesni pregled pravnih i političkih okolnosti koje su dovele do nastanka međunarodnih sudova studijem u okviru kolegija analizom statuta i drugih pravnih akata međunarodnih i tzv mješovitih sudišta ukazat će se na zakonitosti razvoja segmenta međunarodnog kaznenog prava usmjerenog na kažnjavanje ratnih zločina Posebice izučavat će se pravo Međunarodnog kaznenog suda za biv Jugoslaviju (MKSJ) njegov rad i suradnja Republike Hrvatske s tim sudom Drugi važan segment kolegija bit će izučavanje prava Međunarodnog kaznenog suda (MKS) posebice tzv Rimskog statuta MKS U okviru navedenog općeg cilja posebno će se izučavati pojedini najvažniji segmenti materije S područja materijalnog međunarodnog kaznenog prava komparativno će se (pravo međunarodnih sudova hrvatsko i druga nacionalna prava) izučavati opći instituti a posebice načelo zakonitosti sustav sankcija krivnja zapovjedna odgovornost i doktrina zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodni zločini (genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti odnos međunarodnog humanitarnog i međunarodno kaznenog prava) Organizacijsko pravo međunarodnih sudova analizirat će se statički (organizacijska shema međunarodnih i tz mješovitih sudišta) te funkcionalno s aspekta primjerenosti organizacije ciljevima zbog kojih su ta sudišta osnovana
Sadržaj kolegija
I Povijesni razvoj međunarodnog kaznenog prava i međunarodnih sudova - (1 sat)
1 Pravne i političke okolnosti koje su kroz povijest doprinijele razvoju međunarodnih sudova
2 Suđenja nakon II svjetskog rata
3 Nastanak ad hoc međunarodnih kaznenih sudova
4 Nastanak stalnog Međunarodnog kaznenog suda
II Međunarodno kazneno materijalno pravo - (3 sata)
1 Izvori najvažniji međunarodni ugovori statuti međunarodnih sudova međunarodno
običajno pravo Odnos prema međunarodnom humanitarnom pravu
2Načela međunarodnog kaznenog prava s posebnim osvrtom na načelo zakonitosti
3 Osobna odgovornost krivnja zapovjedna odgovornost i zajednički zločinački pothvat u međunarodnom i nacionalnim pravima
4 Međunarodni zločini genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti
III Organizacijsko pravo međunarodnih i mješovitih kaznenih sudova - (5 sati)
1 Organizacijska struktura
2 Suci sudska vijeća način izbora sudaca
3 Tužitelji međunarodnih i mješovitih sudova Ovlasti tužitelja i njegov položaj u postupku
4 Tajništvo i ostale službe
5 Ocjena funkcionalnosti ustroja pojedinih sudišta
6 Odnos političkih tijela (Vijeće sigurnosti tijela država) na rad mješovitih i međunarodnih sudova
IV Postupovno pravo međunarodnih sudova - (5 sati)
1 Pokretanje postupka usporedba ad hoc sudova mješovitih sudova stalnog MKS i
22
nacionalnih sudova
2 Tijek postupka
3 Prava okrivljenika i međunarodni standardi zaštite ljudskih prava
4 Prava i obveze država prema međunarodnim sudištima
V Hrvatsko kazneno pravo i njegova harmonizacija s međunarodnim kaznenim
pravom - (1 sat)
1 Implementacijsko zakonodavstvo
2 Harmonizacija kaznenog materijalnog prava
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi referat i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Izborna literatura
Ambos K Novija praksa međunarodnih sudova u kaznenom procesnom pravu published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 61999 pp 955 - 1002
Bassiouni MC International Criminal Law Volumen I Crimes Transnational Publishers New York 1999
Degan V Đ ndash Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005
Josipović I Uhićenje i pritvor pred Međunarodnim kaznenim sudom published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 41997 pp 465 ndash 496
Krapac D Statut i pravila o postupku i dokazivanju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju s motrišta hrvatskoga kaznenog procesnog prava Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 pp 197 ndash 213
Pavišić B ndash Bubalović T Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2013
Relevantni propisi međunarodnog i domaćeg prava i web stranice prema uputi nositelja
Naziv kolegija Forenzička psihologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tajana Ljubin9
Status kolegija Izborni
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je da studenti prepoznaju razumiju i mogu primijeniti temeljne psihološke zakonitosti koje utječu na sve uključene u proces policijskih izvida istrage i dokazivanja djela Moći će razumjeti što sve utječe na točnost svjedočenja znati će osnovne psihološke principe intervjuiranja svjedoka i žrtava naučiti će principe ispravnog ponašanja prema žrtvi Moći će analizirati motive priznanja i ocijeniti vjerodostojnost priznanja poznavati će osnove na kojima se temelje metode za detekciju laži poznavat će načela za prepoznavanje laži razumjeti će
9 Nositelj predmeta je od 48 e-sjednice 26 VI 2014 doc dr sc Dražen Kovačević Popovača
23
psihološke mehanizme koji su u osnovi ponašanja osumnjičenika i kriminalističkog službenika Razumjeti će psihološke faktore koji utječu na sumnjičenje i presuđivanje
Sadržaj kolegija
I Područja forenzičke i kriminalističke psihologije ndash (2 sata)
1 Psihološki izvori pogrešaka u kriminalističkom i sudskom postupku
II Psihologija svjedočenja ndash (4 sata)
1 Psihički procesi na kojima se osniva svjedočenje
2 Glavni čimbenici koji utječu na točnost svjedočenja
3 Osnovni psihološki principi intervjuiranja osjetljivih svjedoka (djeca traumatizirane žrtve itd)
4 Osnovni principi kognitivnog intervjua Forenzičko-psihologijski aspekti postupanja sa žrtvama
III Teorijske osnove psihološke metode otkrivanja laži ndash (5 sati)
1 Ocjena vjerodostojnosti iskaza
2 Analiza neverbalnog ponašanja
3 Analiza fizioloških pokazatelja-poligraf
IV Teorijske osnove psihologije ispitivanja osumnjičenika i psihologije priznanja - (2 sata)
V Osnovne psihološke osobitosti počinitelja kaznenih djela i implikacije za kriminalističku obradu ndash (2 sata)
1 Nepravni aspekti sumnjičenja i presuđivanja
2 Područja psihologijskog vještačenja
Obveze studenata
Studenti su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Ajduković M Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku 1995 str 292-307
Gudjonsson GH The psychology of interrogations and confessions objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation Devon 2006 str 123 ndash 146
Hess A K - Weiner I B The Handbook of Forensic Psychology Chichester 1999 (odabrana poglavlja)
Kassin SM A critical appraisal of modern police interrogations objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation 2006 str 207 ndash 228
Ljubin T Prikupljanje obavijesti i ispitivanje osjetljivih i zastrašenih svjedoka objavljeno u Gluščić i sur Proceduralne mjere zaštite svjedoka Priručnik za obuku policije tužitelja i sudaca Strasbourg Vijeće Europe 2006 (u tisku)
Ljubin T Kriminalistička psihologija objavljeno u Pavišić B ndash Modly D ndash Veić P Kriminalistika 2006
Osnovna izborna literatura
Gudjonsson G The Psychology of Interrogations Confessions and Testimony Chichester 1992
Howitt D Forensic and criminal psychology London 2002
Milne R - Bull R Investigative interviewing Psychology and Practice Chichester 1999
24
Sporer SL - Malpass RS - Koenhken G Psychological Issues in Eyewitness Identification Mahwah New Yersey Lawrence Erlbaum Associates 1996
Vrij A Detecting lies and deceit The psychology of lying and the implications for professional practice Chichester 2000
Naziv kolegija Transnacionalna kaznena djela
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih značajki transnacionalnog kriminaliteta Posebno se izlaže Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta ukazuje na obilježja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta Izložen je sustavni pregled najvažnijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela
Sadržaj kolegija
I Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet
II Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)
1 Uvodne napomene i osnovni pojmovi
2 Zakonodavne mjere
3 Kazneni progon suđenje i sankcije
4 Mjere prema prihodu od kaznenog djela
5 Međunarodna suradnja
6 Jurisdikcija
7 Ekstradicija
8 Uzajamna pravna pomoć
9 Ostale odredbe
III Transacionalna kaznena djela trgovine i krijumčarenja ljudi nedozvoljene trgovine oružjem nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom u vezi s drogom pranja novca kompjuterskog kriminaliteta zagađivanja prirodne okoline protiv kulturnih dobara korupcije na štetu djece u vezi s bioetikom uzimanja talaca ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom u pomorskoj plovidbi u zračnom prometu (3 sata)
IV Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu i konzultacije te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Pavišić B Transnacionalno kazneno pravo Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi Skopje (vo čest na Nikola Matovski) 2011
25
Osnovna izborna literatura
Degan V Đndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Naziv kolegija Forenzička psihopatologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tanja Frančišković
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija Studentica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja njihovim uzrocima kliničkim slikama mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji neubrojivosti smanjenoj ubrojivosti opasnosti prisilnoj hospitalizaciji sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom
Sadržaj kolegija
I Osnovne spoznaje o pojmu značaju i razvitku forenzičke psihopatologije
II Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije
1 Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu
2 Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku
3 Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima
III Opća psihopatologija - svijest opažanje emocije volja pažnja psihomotorika pamćenje nagoni mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe
IV Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja
1 Poremećaji vezani uz alkohol droge i druge psihoaktivne tvari
2 Shizofrenija i agresivno ponašanje
3 Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje
4 Procjena rizika za agresivno ponašanje
V Praktični aspekti forenzičke psihopatologije ndash kazuistički prikazi u okviru vježbi
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
21
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij ima za cilj studentima dati pregled glavnih značajki organizacijskog materijalnog i postupovnog prava međunarodnih i tzv mješovitih kaznenih sudova te analizirati usklađenost hrvatskog pravnog sustava s obvezama koje hrvatska ima prema tim sudištima Nadalje razmatrat će se stupanj harmoniziranosti hrvatskog prava s međunarodnim kaznenim pravom koje se razvija kroz djelovanje međunarodnih sudišta Uz povijesni pregled pravnih i političkih okolnosti koje su dovele do nastanka međunarodnih sudova studijem u okviru kolegija analizom statuta i drugih pravnih akata međunarodnih i tzv mješovitih sudišta ukazat će se na zakonitosti razvoja segmenta međunarodnog kaznenog prava usmjerenog na kažnjavanje ratnih zločina Posebice izučavat će se pravo Međunarodnog kaznenog suda za biv Jugoslaviju (MKSJ) njegov rad i suradnja Republike Hrvatske s tim sudom Drugi važan segment kolegija bit će izučavanje prava Međunarodnog kaznenog suda (MKS) posebice tzv Rimskog statuta MKS U okviru navedenog općeg cilja posebno će se izučavati pojedini najvažniji segmenti materije S područja materijalnog međunarodnog kaznenog prava komparativno će se (pravo međunarodnih sudova hrvatsko i druga nacionalna prava) izučavati opći instituti a posebice načelo zakonitosti sustav sankcija krivnja zapovjedna odgovornost i doktrina zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodni zločini (genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti odnos međunarodnog humanitarnog i međunarodno kaznenog prava) Organizacijsko pravo međunarodnih sudova analizirat će se statički (organizacijska shema međunarodnih i tz mješovitih sudišta) te funkcionalno s aspekta primjerenosti organizacije ciljevima zbog kojih su ta sudišta osnovana
Sadržaj kolegija
I Povijesni razvoj međunarodnog kaznenog prava i međunarodnih sudova - (1 sat)
1 Pravne i političke okolnosti koje su kroz povijest doprinijele razvoju međunarodnih sudova
2 Suđenja nakon II svjetskog rata
3 Nastanak ad hoc međunarodnih kaznenih sudova
4 Nastanak stalnog Međunarodnog kaznenog suda
II Međunarodno kazneno materijalno pravo - (3 sata)
1 Izvori najvažniji međunarodni ugovori statuti međunarodnih sudova međunarodno
običajno pravo Odnos prema međunarodnom humanitarnom pravu
2Načela međunarodnog kaznenog prava s posebnim osvrtom na načelo zakonitosti
3 Osobna odgovornost krivnja zapovjedna odgovornost i zajednički zločinački pothvat u međunarodnom i nacionalnim pravima
4 Međunarodni zločini genocid zločin protiv mira ratni zločin zločin protiv čovječnosti
III Organizacijsko pravo međunarodnih i mješovitih kaznenih sudova - (5 sati)
1 Organizacijska struktura
2 Suci sudska vijeća način izbora sudaca
3 Tužitelji međunarodnih i mješovitih sudova Ovlasti tužitelja i njegov položaj u postupku
4 Tajništvo i ostale službe
5 Ocjena funkcionalnosti ustroja pojedinih sudišta
6 Odnos političkih tijela (Vijeće sigurnosti tijela država) na rad mješovitih i međunarodnih sudova
IV Postupovno pravo međunarodnih sudova - (5 sati)
1 Pokretanje postupka usporedba ad hoc sudova mješovitih sudova stalnog MKS i
22
nacionalnih sudova
2 Tijek postupka
3 Prava okrivljenika i međunarodni standardi zaštite ljudskih prava
4 Prava i obveze država prema međunarodnim sudištima
V Hrvatsko kazneno pravo i njegova harmonizacija s međunarodnim kaznenim
pravom - (1 sat)
1 Implementacijsko zakonodavstvo
2 Harmonizacija kaznenog materijalnog prava
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi referat i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Izborna literatura
Ambos K Novija praksa međunarodnih sudova u kaznenom procesnom pravu published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 61999 pp 955 - 1002
Bassiouni MC International Criminal Law Volumen I Crimes Transnational Publishers New York 1999
Degan V Đ ndash Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005
Josipović I Uhićenje i pritvor pred Međunarodnim kaznenim sudom published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 41997 pp 465 ndash 496
Krapac D Statut i pravila o postupku i dokazivanju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju s motrišta hrvatskoga kaznenog procesnog prava Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 pp 197 ndash 213
Pavišić B ndash Bubalović T Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2013
Relevantni propisi međunarodnog i domaćeg prava i web stranice prema uputi nositelja
Naziv kolegija Forenzička psihologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tajana Ljubin9
Status kolegija Izborni
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je da studenti prepoznaju razumiju i mogu primijeniti temeljne psihološke zakonitosti koje utječu na sve uključene u proces policijskih izvida istrage i dokazivanja djela Moći će razumjeti što sve utječe na točnost svjedočenja znati će osnovne psihološke principe intervjuiranja svjedoka i žrtava naučiti će principe ispravnog ponašanja prema žrtvi Moći će analizirati motive priznanja i ocijeniti vjerodostojnost priznanja poznavati će osnove na kojima se temelje metode za detekciju laži poznavat će načela za prepoznavanje laži razumjeti će
9 Nositelj predmeta je od 48 e-sjednice 26 VI 2014 doc dr sc Dražen Kovačević Popovača
23
psihološke mehanizme koji su u osnovi ponašanja osumnjičenika i kriminalističkog službenika Razumjeti će psihološke faktore koji utječu na sumnjičenje i presuđivanje
Sadržaj kolegija
I Područja forenzičke i kriminalističke psihologije ndash (2 sata)
1 Psihološki izvori pogrešaka u kriminalističkom i sudskom postupku
II Psihologija svjedočenja ndash (4 sata)
1 Psihički procesi na kojima se osniva svjedočenje
2 Glavni čimbenici koji utječu na točnost svjedočenja
3 Osnovni psihološki principi intervjuiranja osjetljivih svjedoka (djeca traumatizirane žrtve itd)
4 Osnovni principi kognitivnog intervjua Forenzičko-psihologijski aspekti postupanja sa žrtvama
III Teorijske osnove psihološke metode otkrivanja laži ndash (5 sati)
1 Ocjena vjerodostojnosti iskaza
2 Analiza neverbalnog ponašanja
3 Analiza fizioloških pokazatelja-poligraf
IV Teorijske osnove psihologije ispitivanja osumnjičenika i psihologije priznanja - (2 sata)
V Osnovne psihološke osobitosti počinitelja kaznenih djela i implikacije za kriminalističku obradu ndash (2 sata)
1 Nepravni aspekti sumnjičenja i presuđivanja
2 Područja psihologijskog vještačenja
Obveze studenata
Studenti su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Ajduković M Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku 1995 str 292-307
Gudjonsson GH The psychology of interrogations and confessions objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation Devon 2006 str 123 ndash 146
Hess A K - Weiner I B The Handbook of Forensic Psychology Chichester 1999 (odabrana poglavlja)
Kassin SM A critical appraisal of modern police interrogations objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation 2006 str 207 ndash 228
Ljubin T Prikupljanje obavijesti i ispitivanje osjetljivih i zastrašenih svjedoka objavljeno u Gluščić i sur Proceduralne mjere zaštite svjedoka Priručnik za obuku policije tužitelja i sudaca Strasbourg Vijeće Europe 2006 (u tisku)
Ljubin T Kriminalistička psihologija objavljeno u Pavišić B ndash Modly D ndash Veić P Kriminalistika 2006
Osnovna izborna literatura
Gudjonsson G The Psychology of Interrogations Confessions and Testimony Chichester 1992
Howitt D Forensic and criminal psychology London 2002
Milne R - Bull R Investigative interviewing Psychology and Practice Chichester 1999
24
Sporer SL - Malpass RS - Koenhken G Psychological Issues in Eyewitness Identification Mahwah New Yersey Lawrence Erlbaum Associates 1996
Vrij A Detecting lies and deceit The psychology of lying and the implications for professional practice Chichester 2000
Naziv kolegija Transnacionalna kaznena djela
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih značajki transnacionalnog kriminaliteta Posebno se izlaže Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta ukazuje na obilježja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta Izložen je sustavni pregled najvažnijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela
Sadržaj kolegija
I Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet
II Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)
1 Uvodne napomene i osnovni pojmovi
2 Zakonodavne mjere
3 Kazneni progon suđenje i sankcije
4 Mjere prema prihodu od kaznenog djela
5 Međunarodna suradnja
6 Jurisdikcija
7 Ekstradicija
8 Uzajamna pravna pomoć
9 Ostale odredbe
III Transacionalna kaznena djela trgovine i krijumčarenja ljudi nedozvoljene trgovine oružjem nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom u vezi s drogom pranja novca kompjuterskog kriminaliteta zagađivanja prirodne okoline protiv kulturnih dobara korupcije na štetu djece u vezi s bioetikom uzimanja talaca ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom u pomorskoj plovidbi u zračnom prometu (3 sata)
IV Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu i konzultacije te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Pavišić B Transnacionalno kazneno pravo Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi Skopje (vo čest na Nikola Matovski) 2011
25
Osnovna izborna literatura
Degan V Đndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Naziv kolegija Forenzička psihopatologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tanja Frančišković
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija Studentica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja njihovim uzrocima kliničkim slikama mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji neubrojivosti smanjenoj ubrojivosti opasnosti prisilnoj hospitalizaciji sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom
Sadržaj kolegija
I Osnovne spoznaje o pojmu značaju i razvitku forenzičke psihopatologije
II Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije
1 Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu
2 Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku
3 Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima
III Opća psihopatologija - svijest opažanje emocije volja pažnja psihomotorika pamćenje nagoni mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe
IV Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja
1 Poremećaji vezani uz alkohol droge i druge psihoaktivne tvari
2 Shizofrenija i agresivno ponašanje
3 Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje
4 Procjena rizika za agresivno ponašanje
V Praktični aspekti forenzičke psihopatologije ndash kazuistički prikazi u okviru vježbi
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
22
nacionalnih sudova
2 Tijek postupka
3 Prava okrivljenika i međunarodni standardi zaštite ljudskih prava
4 Prava i obveze država prema međunarodnim sudištima
V Hrvatsko kazneno pravo i njegova harmonizacija s međunarodnim kaznenim
pravom - (1 sat)
1 Implementacijsko zakonodavstvo
2 Harmonizacija kaznenog materijalnog prava
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu izraditi referat i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Degan V Đ ndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2011
Izborna literatura
Ambos K Novija praksa međunarodnih sudova u kaznenom procesnom pravu published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 61999 pp 955 - 1002
Bassiouni MC International Criminal Law Volumen I Crimes Transnational Publishers New York 1999
Degan V Đ ndash Pavišić B Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2005
Josipović I Uhićenje i pritvor pred Međunarodnim kaznenim sudom published in Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 41997 pp 465 ndash 496
Krapac D Statut i pravila o postupku i dokazivanju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju s motrišta hrvatskoga kaznenog procesnog prava Hrvatska i Ujedinjeni narodi Zagreb 1996 pp 197 ndash 213
Pavišić B ndash Bubalović T Međunarodno kazneno pravo Rijeka 2013
Relevantni propisi međunarodnog i domaćeg prava i web stranice prema uputi nositelja
Naziv kolegija Forenzička psihologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tajana Ljubin9
Status kolegija Izborni
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je da studenti prepoznaju razumiju i mogu primijeniti temeljne psihološke zakonitosti koje utječu na sve uključene u proces policijskih izvida istrage i dokazivanja djela Moći će razumjeti što sve utječe na točnost svjedočenja znati će osnovne psihološke principe intervjuiranja svjedoka i žrtava naučiti će principe ispravnog ponašanja prema žrtvi Moći će analizirati motive priznanja i ocijeniti vjerodostojnost priznanja poznavati će osnove na kojima se temelje metode za detekciju laži poznavat će načela za prepoznavanje laži razumjeti će
9 Nositelj predmeta je od 48 e-sjednice 26 VI 2014 doc dr sc Dražen Kovačević Popovača
23
psihološke mehanizme koji su u osnovi ponašanja osumnjičenika i kriminalističkog službenika Razumjeti će psihološke faktore koji utječu na sumnjičenje i presuđivanje
Sadržaj kolegija
I Područja forenzičke i kriminalističke psihologije ndash (2 sata)
1 Psihološki izvori pogrešaka u kriminalističkom i sudskom postupku
II Psihologija svjedočenja ndash (4 sata)
1 Psihički procesi na kojima se osniva svjedočenje
2 Glavni čimbenici koji utječu na točnost svjedočenja
3 Osnovni psihološki principi intervjuiranja osjetljivih svjedoka (djeca traumatizirane žrtve itd)
4 Osnovni principi kognitivnog intervjua Forenzičko-psihologijski aspekti postupanja sa žrtvama
III Teorijske osnove psihološke metode otkrivanja laži ndash (5 sati)
1 Ocjena vjerodostojnosti iskaza
2 Analiza neverbalnog ponašanja
3 Analiza fizioloških pokazatelja-poligraf
IV Teorijske osnove psihologije ispitivanja osumnjičenika i psihologije priznanja - (2 sata)
V Osnovne psihološke osobitosti počinitelja kaznenih djela i implikacije za kriminalističku obradu ndash (2 sata)
1 Nepravni aspekti sumnjičenja i presuđivanja
2 Područja psihologijskog vještačenja
Obveze studenata
Studenti su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Ajduković M Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku 1995 str 292-307
Gudjonsson GH The psychology of interrogations and confessions objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation Devon 2006 str 123 ndash 146
Hess A K - Weiner I B The Handbook of Forensic Psychology Chichester 1999 (odabrana poglavlja)
Kassin SM A critical appraisal of modern police interrogations objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation 2006 str 207 ndash 228
Ljubin T Prikupljanje obavijesti i ispitivanje osjetljivih i zastrašenih svjedoka objavljeno u Gluščić i sur Proceduralne mjere zaštite svjedoka Priručnik za obuku policije tužitelja i sudaca Strasbourg Vijeće Europe 2006 (u tisku)
Ljubin T Kriminalistička psihologija objavljeno u Pavišić B ndash Modly D ndash Veić P Kriminalistika 2006
Osnovna izborna literatura
Gudjonsson G The Psychology of Interrogations Confessions and Testimony Chichester 1992
Howitt D Forensic and criminal psychology London 2002
Milne R - Bull R Investigative interviewing Psychology and Practice Chichester 1999
24
Sporer SL - Malpass RS - Koenhken G Psychological Issues in Eyewitness Identification Mahwah New Yersey Lawrence Erlbaum Associates 1996
Vrij A Detecting lies and deceit The psychology of lying and the implications for professional practice Chichester 2000
Naziv kolegija Transnacionalna kaznena djela
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih značajki transnacionalnog kriminaliteta Posebno se izlaže Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta ukazuje na obilježja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta Izložen je sustavni pregled najvažnijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela
Sadržaj kolegija
I Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet
II Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)
1 Uvodne napomene i osnovni pojmovi
2 Zakonodavne mjere
3 Kazneni progon suđenje i sankcije
4 Mjere prema prihodu od kaznenog djela
5 Međunarodna suradnja
6 Jurisdikcija
7 Ekstradicija
8 Uzajamna pravna pomoć
9 Ostale odredbe
III Transacionalna kaznena djela trgovine i krijumčarenja ljudi nedozvoljene trgovine oružjem nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom u vezi s drogom pranja novca kompjuterskog kriminaliteta zagađivanja prirodne okoline protiv kulturnih dobara korupcije na štetu djece u vezi s bioetikom uzimanja talaca ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom u pomorskoj plovidbi u zračnom prometu (3 sata)
IV Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu i konzultacije te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Pavišić B Transnacionalno kazneno pravo Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi Skopje (vo čest na Nikola Matovski) 2011
25
Osnovna izborna literatura
Degan V Đndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Naziv kolegija Forenzička psihopatologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tanja Frančišković
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija Studentica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja njihovim uzrocima kliničkim slikama mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji neubrojivosti smanjenoj ubrojivosti opasnosti prisilnoj hospitalizaciji sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom
Sadržaj kolegija
I Osnovne spoznaje o pojmu značaju i razvitku forenzičke psihopatologije
II Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije
1 Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu
2 Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku
3 Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima
III Opća psihopatologija - svijest opažanje emocije volja pažnja psihomotorika pamćenje nagoni mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe
IV Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja
1 Poremećaji vezani uz alkohol droge i druge psihoaktivne tvari
2 Shizofrenija i agresivno ponašanje
3 Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje
4 Procjena rizika za agresivno ponašanje
V Praktični aspekti forenzičke psihopatologije ndash kazuistički prikazi u okviru vježbi
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
23
psihološke mehanizme koji su u osnovi ponašanja osumnjičenika i kriminalističkog službenika Razumjeti će psihološke faktore koji utječu na sumnjičenje i presuđivanje
Sadržaj kolegija
I Područja forenzičke i kriminalističke psihologije ndash (2 sata)
1 Psihološki izvori pogrešaka u kriminalističkom i sudskom postupku
II Psihologija svjedočenja ndash (4 sata)
1 Psihički procesi na kojima se osniva svjedočenje
2 Glavni čimbenici koji utječu na točnost svjedočenja
3 Osnovni psihološki principi intervjuiranja osjetljivih svjedoka (djeca traumatizirane žrtve itd)
4 Osnovni principi kognitivnog intervjua Forenzičko-psihologijski aspekti postupanja sa žrtvama
III Teorijske osnove psihološke metode otkrivanja laži ndash (5 sati)
1 Ocjena vjerodostojnosti iskaza
2 Analiza neverbalnog ponašanja
3 Analiza fizioloških pokazatelja-poligraf
IV Teorijske osnove psihologije ispitivanja osumnjičenika i psihologije priznanja - (2 sata)
V Osnovne psihološke osobitosti počinitelja kaznenih djela i implikacije za kriminalističku obradu ndash (2 sata)
1 Nepravni aspekti sumnjičenja i presuđivanja
2 Područja psihologijskog vještačenja
Obveze studenata
Studenti su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
Ajduković M Psihologijski aspekti donošenja odluka u kaznenom postupku 1995 str 292-307
Gudjonsson GH The psychology of interrogations and confessions objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation Devon 2006 str 123 ndash 146
Hess A K - Weiner I B The Handbook of Forensic Psychology Chichester 1999 (odabrana poglavlja)
Kassin SM A critical appraisal of modern police interrogations objavljeno u Williamson UT (Ur) Investigative interviewing Rights research regulation 2006 str 207 ndash 228
Ljubin T Prikupljanje obavijesti i ispitivanje osjetljivih i zastrašenih svjedoka objavljeno u Gluščić i sur Proceduralne mjere zaštite svjedoka Priručnik za obuku policije tužitelja i sudaca Strasbourg Vijeće Europe 2006 (u tisku)
Ljubin T Kriminalistička psihologija objavljeno u Pavišić B ndash Modly D ndash Veić P Kriminalistika 2006
Osnovna izborna literatura
Gudjonsson G The Psychology of Interrogations Confessions and Testimony Chichester 1992
Howitt D Forensic and criminal psychology London 2002
Milne R - Bull R Investigative interviewing Psychology and Practice Chichester 1999
24
Sporer SL - Malpass RS - Koenhken G Psychological Issues in Eyewitness Identification Mahwah New Yersey Lawrence Erlbaum Associates 1996
Vrij A Detecting lies and deceit The psychology of lying and the implications for professional practice Chichester 2000
Naziv kolegija Transnacionalna kaznena djela
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih značajki transnacionalnog kriminaliteta Posebno se izlaže Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta ukazuje na obilježja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta Izložen je sustavni pregled najvažnijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela
Sadržaj kolegija
I Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet
II Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)
1 Uvodne napomene i osnovni pojmovi
2 Zakonodavne mjere
3 Kazneni progon suđenje i sankcije
4 Mjere prema prihodu od kaznenog djela
5 Međunarodna suradnja
6 Jurisdikcija
7 Ekstradicija
8 Uzajamna pravna pomoć
9 Ostale odredbe
III Transacionalna kaznena djela trgovine i krijumčarenja ljudi nedozvoljene trgovine oružjem nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom u vezi s drogom pranja novca kompjuterskog kriminaliteta zagađivanja prirodne okoline protiv kulturnih dobara korupcije na štetu djece u vezi s bioetikom uzimanja talaca ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom u pomorskoj plovidbi u zračnom prometu (3 sata)
IV Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu i konzultacije te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Pavišić B Transnacionalno kazneno pravo Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi Skopje (vo čest na Nikola Matovski) 2011
25
Osnovna izborna literatura
Degan V Đndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Naziv kolegija Forenzička psihopatologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tanja Frančišković
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija Studentica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja njihovim uzrocima kliničkim slikama mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji neubrojivosti smanjenoj ubrojivosti opasnosti prisilnoj hospitalizaciji sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom
Sadržaj kolegija
I Osnovne spoznaje o pojmu značaju i razvitku forenzičke psihopatologije
II Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije
1 Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu
2 Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku
3 Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima
III Opća psihopatologija - svijest opažanje emocije volja pažnja psihomotorika pamćenje nagoni mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe
IV Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja
1 Poremećaji vezani uz alkohol droge i druge psihoaktivne tvari
2 Shizofrenija i agresivno ponašanje
3 Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje
4 Procjena rizika za agresivno ponašanje
V Praktični aspekti forenzičke psihopatologije ndash kazuistički prikazi u okviru vježbi
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
24
Sporer SL - Malpass RS - Koenhken G Psychological Issues in Eyewitness Identification Mahwah New Yersey Lawrence Erlbaum Associates 1996
Vrij A Detecting lies and deceit The psychology of lying and the implications for professional practice Chichester 2000
Naziv kolegija Transnacionalna kaznena djela
Ime nositelja kolegija Prof em dr sc Berislav Pavišić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Kolegij je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih značajki transnacionalnog kriminaliteta Posebno se izlaže Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta ukazuje na obilježja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta Izložen je sustavni pregled najvažnijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela
Sadržaj kolegija
I Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet
II Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)
1 Uvodne napomene i osnovni pojmovi
2 Zakonodavne mjere
3 Kazneni progon suđenje i sankcije
4 Mjere prema prihodu od kaznenog djela
5 Međunarodna suradnja
6 Jurisdikcija
7 Ekstradicija
8 Uzajamna pravna pomoć
9 Ostale odredbe
III Transacionalna kaznena djela trgovine i krijumčarenja ljudi nedozvoljene trgovine oružjem nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom u vezi s drogom pranja novca kompjuterskog kriminaliteta zagađivanja prirodne okoline protiv kulturnih dobara korupcije na štetu djece u vezi s bioetikom uzimanja talaca ugrožavanja osoba pod međunarodnom zaštitom u pomorskoj plovidbi u zračnom prometu (3 sata)
IV Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu i konzultacije te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Pavišić B Transnacionalno kazneno pravo Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi Skopje (vo čest na Nikola Matovski) 2011
25
Osnovna izborna literatura
Degan V Đndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Naziv kolegija Forenzička psihopatologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tanja Frančišković
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija Studentica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja njihovim uzrocima kliničkim slikama mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji neubrojivosti smanjenoj ubrojivosti opasnosti prisilnoj hospitalizaciji sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom
Sadržaj kolegija
I Osnovne spoznaje o pojmu značaju i razvitku forenzičke psihopatologije
II Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije
1 Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu
2 Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku
3 Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima
III Opća psihopatologija - svijest opažanje emocije volja pažnja psihomotorika pamćenje nagoni mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe
IV Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja
1 Poremećaji vezani uz alkohol droge i druge psihoaktivne tvari
2 Shizofrenija i agresivno ponašanje
3 Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje
4 Procjena rizika za agresivno ponašanje
V Praktični aspekti forenzičke psihopatologije ndash kazuistički prikazi u okviru vježbi
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
25
Osnovna izborna literatura
Degan V Đndash Pavišić B ndash Beširević V Međunarodno i transnacionalno krivično pravo Beograd 2010
Naziv kolegija Forenzička psihopatologija
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Tanja Frančišković
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je kroz predavanja i vježbe usvojiti temeljne spoznaje o dostignućima današnje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog područja u kojem se prožimaju pravo i psihijatrija Studentica će se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremećaja njihovim uzrocima kliničkim slikama mogućnosti tretmana i osobito s utjecajem psihičkih poremećaja na sposobnost osobe da shvati značenje djela i njezinu mogućnost da vlada svojom voljom Posebno je važno omogućiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i međunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duševnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji neubrojivosti smanjenoj ubrojivosti opasnosti prisilnoj hospitalizaciji sankcijama i zaštiti prava osoba s duševnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omogućiti će se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoče problematiku duševno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom
Sadržaj kolegija
I Osnovne spoznaje o pojmu značaju i razvitku forenzičke psihopatologije
II Pravni sadržaji forenzičke psihijatrije
1 Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu
2 Pravni okviri psihijatrijskih vještačenja u kaznenom postupku
3 Prisilna hospitalizacija osoba s težim duševnim poremećajima
III Opća psihopatologija - svijest opažanje emocije volja pažnja psihomotorika pamćenje nagoni mišljenje i poremećaji doživljavanja vlastite osobe
IV Forenzičko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponašanja
1 Poremećaji vezani uz alkohol droge i druge psihoaktivne tvari
2 Shizofrenija i agresivno ponašanje
3 Biološki čimbenici vezani uz nasilno ponašanje
4 Procjena rizika za agresivno ponašanje
V Praktični aspekti forenzičke psihopatologije ndash kazuistički prikazi u okviru vježbi
Obveze studenata
Studenti su obvezatni pohađati nastavu sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu
Obvezna literatura
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
26
Kozarić-Kovačić D Grubišić-Ilić M Grozdanić V Forenzička psihijatrija Medicinska naklada Zagreb 2005
Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine 1111997 271998 1281999 792002)
Osnovna izborna literatura
Đurđević Z Pravni položaj počinitelja kaznenih djela s duševnim smetnjama Zagreb 2002
Goreta M Forensic Psychiatry Psychoanalysis and Criminal Law Zagreb 2004
Grozdanić V Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama u Hrvatskoj objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 21996 str 501-510
Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekršaja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim značajkama prekršaja s razlikama prekršaja od kaznenih djela s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekršaja metodama otkrivanja i dokazivanja prekršaja kao i o taktici otkrivanja prekršaja iz pojedinih područja
Sadržaj kolegija
I Uvod ndash (1 sat)
1 Pojam prekršaja
2 Razlikovanje prekršaja od kaznenih djela
3 Tijela nadležna za otkrivanje i dokazivanje prekršaja
4 Fizička i pravna osoba kao izvršitelji prekršaja
II Taktika otkrivanja i dokazivanja prekršaja - (2 sata)
III Mjere za osiguranje provedbe postupka izvršenja kazni za prekršaje (poziv dovođenje potraga tjeralica i objava mjere opreza jamstvo uhićenje zadržavanje upućivanje) - (2 sata)
IV Izvidi upravnih tijela i policije ndash (2 sata)
1 Opći uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji
2 Pojedine izvidne radnje
3 Izvidne radnje kojima se ograničavaju temeljna prava građana
4 Izvidne radnje policije ispitivanje osumnjičenika i svjedoka očevid i vještačenje
V Radnje u postupku ndash (2 sata)
1 Ispitivanje okrivljenika
2 Ispitivanje svjedoka
3 Vještačenje
4 Očevid
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
27
5 Pretraga
6 Privremeno oduzimanje predmeta
7 Privremene zabrane ili ograničenje djelatnosti
8 Tijek postupka
VI Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekršaja - (1 sat)
1 Prekršaji protiv javnog reda i mira
2 Prekršaji protiv sigurnosti prometa
3 Carinski prekršaji
4 Financijski prekršaji
5 Prekršaji protiv intelektualnog vlasništva
Obveze studenata
Polaznici su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Pavišić B - Modly D - Veić P Kriminalistika 3 izd Zagreb 2006 (u tisku)
Josipović I Zakon o prekršajima Zagreb 2002
Veić P Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (bilješke literatura sudska praksa) 2 dopunjeno izd Zagreb 2001
Veić P Gluščić S Prekršajno pravo Narodne novine Zagreb 2013
Veić Petar (ed) Prekršajni zakon komentar sudska praksa pojmovno kazalo
Dušević amp Kršovnik Rijeka 2013
Osnovna izborna literatura
Diklić S Pokretanje i započinjanje prekršajnog postupka objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 127-151
Josipović I Prekršaji protiv autorskog prava realitet i perspektive u svijetlu novog prekršajnog zakonodavstva objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 505-530
Markov Ž Sigurnost i odgovornost u zračnom prometu objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 12001 str 169-176
Novak - Hrgović K Prekršajni nalog objavljeno u Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 22002 str 463 ndash 474
Naziv kolegija Imovinske tražbine u kaznenom postupku
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Eduard Kunštek
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Okolnost da je počinjeno kazneno djelo prouzrokuje i određene građanskopravne posljedice
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
28
To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oštećena kaznenim djelom koja zaštitu svojih subjektivnih građanskih prava može ostvarivati i u specifičnom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parničnom) postupku zaštite subjektivnih građanskih prava Činjenica je da sudovi rijetko odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa počela mijenjati Također je važno da studenti usvoje znanja i iz područja osiguranja novčanih i nenovčanih tražbina koja se redovito proučavaju u sklopu izučavanja materije ovršnog prava Pored ovoga studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade štete osobama koje su neopravdano osuđene ili neosnovano uhićene koja pretpostavljaju detaljnije proučavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu štete postupku ostvarivanja ovoga građanskopravnog zahtjeva i položaju vjerovnika i njegovih sukcesora
Sadržaj kolegija
I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)
1 Imovinskopravni zahtjev općenito
2 Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u članicama Europske unije
3 Pravna osnova za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
4 Pokretanje postupka
5 Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva
6 Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva
7 Osiguranje dokaza za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
8 Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu
9 Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari
10 Imovinskopravni zahtjev za poništaj pravnog posla
11 Izmjena presude s kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu
12 Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha prethodne mjere privremene mjere)
13 Posjed stvari koje služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
14 Posjed stvari koje ne služe za utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku
15 Spor više oštećenika o vlasništvu na stvari
16 Privremene mjere osiguranja prema trećoj osobi
II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)
1 Postupak za oduzimanje imovinske koristi
2 Osiguranje oduzimanja imovinske koristi
III Postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđenih ili neutemeljeno uhićenih osoba - (2 sata)
1 Pravna osnova prava na naknadu štete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhićenja
2 Odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju počini sudac u obnašanju službene dužnosti
3 Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe
4 Aktivna legitimacija i pravni položaj nasljednika
5 Radni staž i staž osiguranja (pravni položaj osoba koje su radile na državnom području Republike Hrvatske i pravni položaj osoba koje su radile u inozemstvu)
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
29
Obveze studenata
Student je obvezan pohađati nastavu izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit
Obvezna literatura
Kunštek E Položaj stranaka u ovršnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovršnog zakona 2005 godine (skripta)
Pavišić B Komentar Zakona o kaznenom postupku 5 izd Rijeka 2005 (Komentar uz glave XI i XXX)
Ovršni zakon (Narodne novine 571996 291999 422000 1732003 19420031512004 882005)
Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine 1101997 271998 581999 1121999 582002 1432002 622003)
Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 352005)
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 911996 732000 1142001)
Osnovna izborna literatura
Crnić I Naknada štete odgovornost za štetu i popravljanje štete Zagreb 1995
Grubiša M Da li se beneficium cohaesionis može primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu objavljeno u Pravni život 101957
Grubiša M Može li javni tužilac izjaviti žalbu u korist optuženog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu objavljeno u Odvjetnik 11-121963
Pavišić B Transition of Criminal Procedure Systems Rijeka 2004
Pavišić (ed) Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica Zakonik o kaznenom postupku ndash Model za Iberijsku Ameriku Codice processuale penale modello per lIberoamerica Rijeka 2005
Vedriš M - Klarić P Građansko pravo 7 izd Zagreb 2003
Naziv kolegija Privatna istraživanja
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja dogmatske osnove privatne zaštite normativnog uređenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zaštite radi osposobljavanja za samostalno izvršavanje poslova privatne zaštite a osobito vođenje takvih poslova
Sadržaj kolegija
Uvod određenje temeljnih pojmova ndash (2sata)
Normativni i ustrojstveni elementi zaštitarske djelatnosti Ovlasti i metode rada privatnih detektiva
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
30
Ostali oblici privatnih istraživanja
Tehnički sustavi zaštite ndash (2sata)
Oblici i načini ustrojavanja temeljna načela ustrojavanja u zaštitarstvu
Sigurnosni menadžmentulogu investitora u izgradnji alarmnog sustavazadatak tehničkog dijela zaštitno-alarmnog sustavazadatak interventnog dijela u zaštiti imovine i osoba
Razlozi za donošenje odluke o potrebi štićenja procjena rizika pojam laquovođenje projektaraquo (project management) ndash (2sata)
Normativna osnova i tehnike metode i postupci laquobusiness intelligenceraquo ndash (2sata)
Zaštita podatakaautorizacija označavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima pohrana (arhiviranje) i uništavanje povjerljivih dokumenata zaštita povjerljivih podataka u elektroničkom obliku zaštita govornih komunikacija ndash (2sata)
Obveze studenata
Polaznici su obavezni pohađati nastavu te položiti ispit
Obvezna literatura
Veić P Nađ I (2005) Zakon o privatnoj zaštiti s komentarom Žagar Rijeka 2006
Učur Đ Marinko -Veić Petar Komentar Zakona o privatnim detektivima Naklada Rijeka 2010
Osnovna izborna literatura
Beisel WEbert FFoerster WOtto F (2004) Lehrbuch fuumlr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste 6 Auflage Booberg de Waard J (1999) ldquoThe Private Security Industry in International Perspectiverdquo European Journal on Criminal Policy and Research 7(2)143-174 Nogala D (1995) ldquoWas ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle Anmerkungen zu Erscheinungen Indikatoren und Politoumlkonomie der zivilen Sicherheitsindustrierdquo - in Sack F M Voss D Freehse A Funk amp H Reinke (eds) Privatisierung staatlicher Kontrolle Befunde Konzepte Tendenzen (Baden-Baden Nomos) 243-260
Pečar J (1993) Policija jutri -izziv (bližnje) prihodnosti Policija na prehodu v 21 stoletje zbornik posvetovanja Višja šola za notranje zadeve Ljubljana
Pečar J (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji državno ndash zasebno Zbornik prosveta Društvo za zasebno varstvo in državljansko samovarovanje (str 11 ndash 27) Portorož
Stenning P (1999) Powers and accountability of private police docs 1999pc-cc (99) 1- e) Strasbourg 24-28 XI 1999
Veić P (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj Policija i sigurnost MUP RH Zagreb
Vrbanc D (2002) Osobna zaštita ZAGREB ndash ŠTIT Zagreb
Naziv kolegija Psihologijske osobitosti počinitelja kaznenih djela važne za kriminalističko istraživanje
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Predrag Zarevski
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja Studentica 4
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
31
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
bull znati kada se koristi profiliranje
bull razumjeti osnovne metode profiliranja
bull znati mogućnosti i ograničenja profiliranja
bull razumjeti psihološke mehanizme koji leže u osnovi izvršenja pojedinog kaznenog djela
bull povezati karakteristike djela i žrtve s karakteristikama počinitelja
Sadržaj kolegija
Definicije profiliranja timovi za profiliranje i osnovna područja profiliranja
Inteligencija i uže crte ličnosti značajni za stvaranje profila
Tipologija profiliranja neorganiziran asocijalan organiziran nesocijalan
Podmetači požara (1 sat)
Kultovi sekte terorizam (1 sat)
Profili silovatelja (1 sat)
Pedofilija (1 sat)
Malodobni seksualni zlostavljači (1 sat)
Profili žrtve (1 sat)
Obveze studenata
Studenti su obvezni pohađati nastavu izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu
Obvezna literatura
Bilješke s predavanja
Osnovna izborna literatura
bull Ainsworth P Offender profiling and crime analysis Portland Oregon Willan Publishing 2001
bull Jackson J - Bekerian DA Understanding offender profiling A guide for forensic practitioners Chichester Wiley 1997
bull Alison L - Canter DProfiling rape and murder Aldershot UK AshgateMarshall 1999
bull WL Laws DR - Barbaree HE (eds) Handbook of sexual assault Issues theories and treatment of the offender (Applied clinical psychology) Kluwer AcademicPlenum Pub 1990
bull Holmes RM - Holmes ST (eds) Profiling violent crimes an investigative tool (2nd ed) Thousand Oaks CA Sage 1996
bull Turvey BE Criminal profiling An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed) Academic Press 2002
bull Buljan Flander G Seksualno zlostavljanje Potpora Zagreb 2000
bull Ljubin T Psihološki profil zlostavljača u Ajduković M ndash Pavleković G (ur) Nasilje nad ženom u obitelji (str 115-123) Društvo za psihološku pomoć Zagreb 2003
bull Knezović Z - Kulenović A - Šakić V - Zarevski P - Žužul M Psihološke karakteristike osuđenih osoba Znanstvena edicija časopisa Penološke teme Zagreb 1989
bull Zarevski P - Kulenović A Personalni korelati kockanjaPenološke teme 5 (3-4) 25-31
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
32
1990
bull Zarevski P Psihologija kockanja Penološke teme 5 (3-4) 1-6 1990
bull Zarevski PMogući doprinosi psihologa policijskom sustavuHrvatski časopis za kriminologiju i penologiju 8 59-67 1994
Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladeži
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Ante Carić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog položaja maloljetnika i mlađih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju sudom za mladež kao nadležnim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom
Sadržaj kolegija
I Uvod Dobne kategorije mladih počinitelja u suvremenom kaznenom pravu
II Maloljetničke sankcije Podjela i vrste maloljetničkih sankcija Izbor odgojne mjere i njihova primjena Kazna maloljetničkog zatvora
III Sudovi za mladež Ustrojstvo sastav i nadležnost suda za mladež
IV Postupak pred sudom za mladež Tijek kaznenog postupka prethodni postupak i postupak pred vijećem Produljena nadležnost suda za mladež
V Mlađi punoljetnici Materijalnopravni i procesnopravni položaj mlađih punoljetnih osoba
Obveze studenata
Pohađati nastavu i položiti pisani ispit
Obvezna literatura
Carić Ante Kaznenopravna odgovornost mladeži Predavanja za studente poslijediplomskog specijalističkog studija Kriminalističko istraživanje Rijeka 2012
Zakon o sudovima za mladež (NN br 8411 i 14312)
Osnovna izborna literatura
Carić Ante Mlađe osobe u kaznenom pravu (počinitelji i žrtve) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti Zagreb 2002
Cvjetko Božica ndash Singer Mladen Kaznenopravna odgovornost mladeži u teoriji i praksi Zagreb 2011
Hirjan Franjo ndash Singer Mladen Komentar Zakona o sudovima za mladež i kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika Zagreb Globus 2002
Rječnik kaznenog prava (glavni urednik Ž Horvatić) Zagreb Masmedia 2002 (odgovarajuće natuknice)
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
33
Naziv kolegija Pregled forenzičkih znanstvenih disciplina
Ime nositelja kolegija Prof dr sc Petar Veić
Status kolegija Izborni
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenataica 4
Broj sati po semestrutrimestru 10
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogućnostima korištenja metoda prirodnih znanosti čije se znanstvene metode koriste u istraživanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim službenim postupcima
Sadržaj kolegija
1 Pojam forenzičke znanstvene discipline Načela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima Ograničenja u primjeni znanstvenih disciplina
2 Normativna osnova za korištenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima Pojam i položaj forenzičara u kriminalističkom istraživanju i sudskom postupku
3 Forenzično istraživanje mjesta događaja Forenzična traseologija (obrada tragova) Kontaktni tragovi Otisci prstiju i identifikacija Biokemijske i kemijske analize i forenzička primjena naprednih analitičkih fizikalnih kemijskih i instrumentalnih tehnika Forenzična kemija i toksikologija Forenzična biologija (s posebnim osvrtom na forenzičnu entomologiju i palinologiju)
4 Sudska medicina Forenzične ekspertize
Obveze studenata
Studentiice su obvezni a) pohađati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu ili b) pohađati nastavu izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu
Obvezna literatura
1 Pavišić B - Modly D -Veić P Kriminalistika III Izdanje Tehnička knjiga ndash Golden marketing Zagreb 2006 str 528-656
2 Lee C H Materijalni tragovi MUP RH 1998 Zagreb
Osnovna izborna literatura
1 Saferstein R An Introduction to Forensic Science 3rd Ed Prentice Hall 1987
2 Houck MM ndash Siegel JA Fundamentals of Forensic Science London Elsevier Academic Press 2006
3 Ramsland K The Forensic Science of CSI New York 2001
4 Allin K et al Tatortarbeit nach Braumlnden Handlungsanleitung fuumlr die Praxis Wiesbaden Bundeskriminalamt 1997
5 Kube E ndash Storzer HU -Timm KJ Kriminalistik Band I und II Boorberg Stuttgart-Muumlnchen ndash Hannover ndash Berlin ndash Weimar 1994
6 Marković T Suvremena tehnika istraživanja krivičnih djela Narodne novine Zagreb 1977
7 Plavšić F - Žuntar IUvod u analitičku toksikologiju Školska knjiga Zagreb 2006
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
34
7 Struktura studija ritam studiranja i obveze studenata
a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra) Treći semestar (ili trimestar) je mentorski vođen individualni istraživački rad hospitacija i konsultacije
b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najviše 40 predviđenog fonda sati Studij je prije svega namijenjen pojedinačnom radu konsultacijama seminarima vježbama hospitaciji i slično
c) Za praktikume je predviđeno 80 individualnog rada 10 mentorskog rada i 10 za konsultacije Termine mentorskih susreta i konsultacija utvrđuje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima
d) Predavanja se održavaju ako je prisutno najmanje sedam studenata Ako je prisutan manji broj održavaju se konsultacije u vremenu koje ne može prelaziti polovinu vremena predviđenog za predavanja U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati više od 2 sata a iz izbornog 1 sat Vijeće na prijedlog voditelja može odlučiti da se za sve predmete održavaju samo konzultacije
e) Tijekom Studija obveze studenata jesu a) redovito sudjelovanje na predavanjima vježbama i seminarima b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu ako drukčije nije propisano ovim programom d) izvršavanje financijskih obveza prema Studiju
f) O prisutnosti studenataica nastavi se vodi evidencija Ako student izostane trećinu ili više ali manje od polovine sati iz jednog predmeta izrađuje esej s temom iz gradiva koje se obrađivalo na predavanjima s kojih je izostao Temu eseja i opseg (koji ne može biti manji od sedam standardno pisanih stranica) određuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao Ako student izostane polovinu ili više ali manje od dvije trećine sati predavanja u predmetu obvezatno izrađuje tri eseja Teme eseja određuju se na odgovarajući način kao u slučaju izostanka s više od jedne trećine predavanja
g) Ako student izostane više od dvije trećine sati predavanja u predmetu gubi pravo na nastavak Studija Uplaćeni iznosi školarine se ne vraćaju
h) Ako su studenti podijeljeni u skupine pohađaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su raspoređeni Iznimno kad postoje opravdani razlozi student može pojedino predavanje pohađati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest dežurnom suradniku koji vodi evidenciju
i) Student polaže ispit čim je odslušao sva predavanja i ispunio obveze prema planu Ispiti su u pravilu pisani U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija osim ako što drugo nije posebno predviđeno pravilima Studija Student prijavljuje ispit i polaže isti nakon što je prethodno ispunio sve financijske obveze Ako studentica nije ispuniola financijske obveze za odgovarajući ili prethodni semestar njegovanjezina prijava ispita neće biti uzeta u obzir
j) Student može ponoviti ispit iz izbornog predmeta o čemu podnosi pisanu molbu s izjavom da se položeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno poništiti Tu molbu student može podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta čije poništenje traži Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konačna i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne može ponoviti
k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa
l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvršiti obveze prema Studiju položiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova
m) Za upis u treći semestar student mora
1 uredno izvršiti obveze prema Studiju
2 imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i
n) Za završetak Studija student mora
1 izvršiti sve financijske i druge obveze prema Planu
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
35
2 izraditi i obraniti praktikum
Praktikume studentica u pravilu izrađuje pod vodstvom različitih mentorasumentora ndash nositelja predmeta Drukčiji prijedlog studentica mora posebno pisano obrazložiti O prijedlogu studentaice odlučuje Povjerenstvo I
o) Studentica prije obrane praktikuma mora izvršiti sve financijske obveze Studentica može polagati ispite iz izbornih predmeta ili izraditi praktikume neovisno o doktorskom studiju Studentica dobiva besplatno na vlastiti zahtjev uz svjedodžbu ispravu iz koje se vidi ocjena za svaki predmet broj bodova koji su i ukupan zbroj ECTS bodova
8 Polaganje i ponavljanje ispita
1 Studentica polaže ispit čim je odslušaola sva predavanja i ispuniola obveze prema Planu Termine ispita određuje nastavnik time da nakon okončanja semestra u kojoj je održao predvanja nastavnik mora odrediti najmanje dva termina a zatim najmanje jedan termin u semestru koji slijedi Drukčije se može propisati Izvedbenim programom (npr u slučaju nastave putem ICT tehnologije)
2 Ispit je pisani Pisani ispit ima 7 pitanja od kojih najviše 3 može biti na zaokruživanje Za pojedini predmet Vijeće može na prijedlog nastavnika odrediti da je ispit pisano ndash usmeni ili usmeni
9 Popis predmeta modula i drugih dijelova programa koji se mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija
a) Studenti moraju položiti obvezne predmete kako bi se upisali u drugi semestartrimestar
b) Za druge predmete module i dijelove programa odgovarajuće se primjenjuju Pravila Studija o čemu odlučuje Vijeće
10 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova i priznavanja ispita
a) Za predmete za koje se priznaju ECTS bodovi stečeni na studiju na drugom fakultetu na pisanu molbu studentice prenose se u Studij Ukupni broj bodova koji se prenose s drugog studija ne može se priznati iznad 20 ECTS bodova
b) Za obvezne predmete Sustavi istrage u poredbenom i međunarodnom kaznenom pravu i Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela nije moguć prijenos ECTS bodova
c) Za izborni predmet Međunarodna kaznenopravna suradnja i Međunarodna policijska suradnja moguć je prijenos ECTS bodova s predmeta odgovarajućeg sadržaja uz eventualno polaganje razlike o čemu na prijedlog nastavnika ndash nositelja predmeta odlučuje Vijeće
d) S drugih poslijediplomskih kaznenopravnih i kriminalističkih studija moguć je prijenos ECTS bodova za sljedeće predmete
- Fenomenologija suvremenog kriminaliteta - bodovi stečeni u predmetu Kriminologija ili u programu odgovarajućeg sadržaja
- Politika suzbijanja kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Ljudska prava i kriminalističko istraživanje - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Organizacija kriminalističkog istraživanja - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Tijela međunarodne kaznene sudbenosti - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja - Sociologija kriminaliteta - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Forenzička psihologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
36
- Forenzička psihopatologija - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja - Otkrivanje i dokazivanje u prekršajnom postupku - bodovi stečeni u programu
odgovarajućeg sadržaja - Djeca žrtve kaznenih djela - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg sadržaja na
poslijediplomskom studiju - Imovinske tražbine u kaznenom postupku - bodovi stečeni u programu odgovarajućeg
sadržaja Ostali izborni predmeti i praktične vježbe ndash prema odluci Vijeća
e) O prijenosu ECTS bodova odlučuje Vijeće na temelju podnesenog indeksa ili druge odgovarajuće isprave i izvedbenog nastavnog plana kojega pribavlja pristupnik te uz prethodno pribavljeno mišljenje (su)nositelja predmeta
f) Polaznici poslijediplomskih kaznenopravnih kriminalističkih i srodnih studija u kojima nije postojao sustav prijenosa ECTS bodova podnose uz prijavu za upis na Studij indeks ili drugu odgovarajuću ispravu s podacima o predmetima i ispitima koje su odslušali i položili te Izvedbeni plan studija O prijavi se uz prethodno pribavljeno mišljenje predmetnog nastavnika sastavlja izvješće s prijedlogom Vijeću o a) priznavanju ispita b) obvezi polaganja razlikovnih ispita i c) ostalim obvezama pristupnika za upis na Studij
g) O prijenosu bodova za predmete s drugih poslijediplomskih studija odlučuje Vijeće prema gornjim pravilima
11 Uvjeti nastavka Studija
Studenti koji su prekinuli Studij upisuju iznova semestar kojega nisu dovršili položeni ispiti im se priznaju a ako je došlo do promjene nastavnog programa nastavljaju studij prema novom programu
12 Stjecanje prava na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa
Student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa (najmanje za jedan semestar) odmah nakon što je ispunio obveze upisa i redovitog sudjelovanja u nastavi u pojedinom semestru
13 Način završetka Studija
a) Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita završava uspješnom izradom teksta i usmenom obranom tog teksta Temu praktikuma student utvrđuje u suglasnosti s mentorom a prihvaća Povjerenstvo za radove u praktikumu (Povjerenstvo I) Povjerenstvo I se sastoji od tri člana koje na prijedlog voditelja bira Vijeće
b) Student može jedanput promijeniti temu praktikuma najkasnije u roku od trideset dana od dana utvrđivanja prve teme
c) Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima tekst uredno ispisan čitljiv lektoriran i korigiran Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci Prethodno se tekst dostavlja voditelju
d) Tekstovi Praktikuma moraju biti sukladni standardnom pravopisu hrvatskog jezika kako je objavljen u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 U slučaju postojanja razlika s pravilima Sveučilišta primjenjuje se pravilo na koje upućuje rečeni izvor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
O skladu teksta s Hrvatski pravopisom u knjizi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb 2013 moraju posebno voditi računa lektori Na jezičnu pravilnost teksta pazi mentor Mentor može izjavu lektora tražiti i prije Niti jedan Praktikum ne može biti branjen bez pisane izjave
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
37
lektora Za tekst na engleskom jeziku (Summary i Key Words) studentice obvezatno najkasnije prije uvezivanja obvezatno šalju tekst na pregled mag iur Eni Stevović Summary mora biti doslovan prijevod sažetka na hrvatskom jeziku Isto vrijedi i za Key Words Mentor može izjavu mag iur Ene Stevović tražiti i prije
e) Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija (u daljnjem tekstu Evidencija) Uz prijavu predaje četiri primjerka završnog rada Rad se mora podnijeti najkasnije do 20 u mjesecu za naredni mjesec Nakon što utvrdi da je student ispunio sve obveze Evidencija obavještava Voditelja
f) Vijeće imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada (Povjerenstvo II) koje se sastoji od mentora i dva člana od kojih je jedan predsjednik Vijeće može odlučiti da imenuje stalno Povjerenstvo II za pojedine praktikume i da se pozove kao vanjski član Povjerenstva II a) stručnjak iz prakse b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju Vanjski član može biti imenovan za jedan ili više praktikuma
g) Evidencija dostavlja svakom članu Povjerenstva za obranu pisanog rada po jedan primjerak pisanog rada Članovi Povjerenstva za obranu pisanog rada dužni su prije ispita pregledati rad i priopćiti svoje mišljenje mentoru Članovi povjerenstva mogu dati prigovor na kvalitetu i sadržaj rada i dati prijedlog da se studentu odbije pristupanje završnom ispitu Obrana završnog rada održava se u pravilu najkasnije dva mjeseca od prihvaćanja rada
h) Završni ispit i završni rad ocjenjuje se slijedećim ocjenama odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1) Ako studentica dobije ocjenu nedovoljan mora zatražiti da mu se odobri izbor nove teme u okviru istog ili drugog praktikuma Taj rad se ne može braniti prije 60 dana
i) Na obranjeni završni rad i u indeks studenta stavlja se pečat koji sadrži sastav ispitnog povjerenstva i ocjenu
j) Pisani rad u Praktikumu se uvezuje u tvrde korice Pisani rad u praktikumu mora na koricama imati slijedeći tekst
Tekst korica ponavlja se na unutarnjoj naslovnici
Iza unutarnje naslovne stranice slijedi
1 Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku 2 Ključne riječi (najviše 5)
Sveučilište u Rijeci
Poslijediplomski specijalistički studij Kriminalističko istraživanje
Ime i prezime studenta
NASLOV RADA
Podnaslov Pisani rad u Praktikumu
Naziv praktikuma i oznaka mentora
Mjesto i godina
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
38
3 Uvod 4 Sadržaj i 5 Tekst završnog rada podijeljen u logična poglavlja i odjeljke
Ako nema posebnih pravila tekst praktikuma oblikuje se prema pravilima izrade diplomskih i seminarskih radova i u pravilu izrađuje u računalnom ispisu u fontu TNR 12 s razmakom 15 do najviše 65 znakova u redu Opseg praktikuma je 50 ndash 70 stranica Tekst mora biti lektoriran jasan čitljiv uredan
k) Student (kandidat) izrađuje pisani rad prema jednom od tri vrste praktikuma prema sljedećim modelima
Praktikum 1 Plan istraživanja u zadanom predmetu
Zadaća se sastoji u opisu situacije složenog događaja za kojega postoji vjerojatnost da je kazneno djelo Navode se okolnosti koje se uzimaju poznatim i utvrđuju one koje valja otkriti ili razjasniti tijekom istraživanja i općenito načina na koji to valja učiniti
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na kriminalističku situaciju objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose navodi najmanje tri primjera iz domaće i strane prakse u kojima su razmatrana odgovarajuća pitanja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na tipične pogreške koje sustavno razvrstava prema određenom kriteriju Drugi dio je razrada verzija Kandidat najprije izlaže stvaranje pojedine verzije i njenu važnost zatim opisuje najmanje četiri detaljne verzije
Treći dio je sustavni pregledni prikaz taktičkog načina u kojemu kandidat opisno i grafički prikazuje redoslijed radnji
Praktikum 2 Analiza prakse
Zadaća se sastoji u sustavnoj analizi prakse postupanja u određenoj vrsti kaznenih premeta u odnosu na određenu pojavu ili način postupanja odnosno pitanje primjene određenih pravila
Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela Prvi dio je razrada zadatka u kojoj kandidat raščlanjuje pitanja koja se postavljaju u odnosu na konkretan slučaj iz prakse objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose te određuje konkretni predmet razmatranja Zatim ukazuje pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Posebno u zaključku uvodnog izlaganja ukazuje na važnost razmatranja teme Drugi dio je prikaz istraživanja s određenim opisom istraživačkih pitanja opisom uzorka primijenjenom metodologijom i rezultatima
Treći dio je sustavni zaključni pregled postignutih rezultata i ocjena njihove važnosti za praksu te eventualno zahvate de lege ferenda
Praktikum 3 Analiza slučaja (case study)
Zadaća se sastoji u analizi konkretnog predmeta (ili iznimno više povezanih predmeta) koja obuhvaća pitanja o kojima ovisi pravilna primjena zakonskih propisa uz poseban osvrt na pogreške i nedostatke u postupanju Kandidat izrađuje pisani rad koji se sastoji od tri dijela
Prvi dio je opis predmeta u kojemu kandidat raščlanjuje pitanja kojima će se baviti objašnjava njihovu važnost i međusobne odnose ukazuje na pristup i način na koji valja razjasniti pojedino pitanje te se poziva na izvore u literaturi i sudskoj praksi Drugi dio je razrada postavljenih pitanja s opisom metodologije i prikazom te međusobnom usporedbom rezultata Treći dio je zaključno razmatranje u kojemu kandidat izlaže sintezu ranijih spoznaja
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće
39
14 Financiranje
a) Studij se financira iz uplata školarina polaznika i drugih izvora Iznos školarine se određuje za svaku generaciju i objavljuje u natječaju U iznos školarine uključeni su troškovi upisa i indeksa Studij iz uplaćenih školarina pribavlja ispitnu i drugu literaturu opremu za nastavu i pomagala Sveučilište skrbi za nabavku literature pristup vrelima s INTNT prijevod nastave na stranom jeziku
b) Kandidati koji polažu ispite koji su uvjet za upis uplaćuju iznos od 40000 kn ako polažu dva ispita a iznos od 60000 kn ako polažu tri ispita U iznose pod a) i b) uračunate su konsultacije i troškovi ispita
c) Sveučilište prema mogućnostima osigurava parkirališni prostor usluge kantine i dr
15 Primjena pravila diplomskog studija
Na pitanja koja nisu uređena pravilima Studija odgovarajuće se primjenjuju pravila o diplomskom studiju Ako nema odgovarajućeg pravila odluku donosi Vijeće
16 Mjesto izvođenja Studija
a) Mjesto izvođenja Studija je u Rijeci Sveučilište omogućuje korištenje Biblioteke i drugih nastavnih pomagala polaznicima Studija
b) Pojedini oblici nastave mogu se izvoditi izvan Sveučilišta u prostorima državnih tijela znanstvenih ustanova pravnih i fizičkih osoba i drugim prikladnim prostorima a praktični oblici i u drugim prostorima
c) Uz uvjete koje predviđa Sveučilište u Rijeci nastava na Studiju se može održavati i izvan prostora pod a) i b)
17 Evaluacija Studija
Evaluacija Studija se provodi prema pravilima Sveučilišta
18 Prijelazne i završne odredbe
Za tumačenje Izvedbenog programa mjerodavno je Vijeće