Izvedbeni plan Studija

1

Sveuilite u Rijeci Poslijediplomski specijalistiki studij Kriminalistiko istraivanje Rijeka, 24. veljae 2015. IZVEDBENI PLAN 1. Openito o Studiju

1. Poslijediplomski specijalistiki studij Kriminalistiko istraivanje (u daljnjem tekstu: Studij) je ustrojen kao interdisciplinarni specijalistiki program. Organizira ga Sveuilite u Rijeci. Osim pravnika i kriminalista, upisati ga mogu i polaznici izvanpravne i izvankriminalistike struke.

Studij je otvoren horizontalno i vertikalno. Za polaznike koji smatraju da im znanja steena na Studiju daju osnove za daljnje znanstveno usavravanje i doktorski studij, otvoren je vertikalno jer oni mogu nastaviti studij prema odgovarajuim pravilima za doktorski studij. Pravilima Studija se utvruju uvjeti priznanja ispita poloenih na drugim programima.

2. Izvedbeni plan (u daljnjem tekstu: Plan) utvruje Vijee Studija (u daljnjem tekstu: Vijee). Vijee se sastoji iz nastavnika nositelja obveznih i izbornih predmeta. Vijee donosi odluke na e-sjednicama. Dnevni red za sjednicu Vijea predlae Voditelj Studija (u daljnjem tekstu: Voditelj). Mandat Voditelja traje etiri godine i moe se obnoviti. Voditelj mora biti (su)nositelj predmeta i mora biti izabran od strane veine nastavnika - nositelja predmeta.

3. Za svaki semestar Studija Vijee moe odluiti o izmjeni ili dopuni Plana. Ako Vijee ne odlui drukije, vrijedi Plan prethodne generacije. Izmjene i dopune Plana primjenjuju se na sve studente/ice koji nisu zavrili Studij. Voditelj predlae Vijeu nositelje predmeta, te poziva osobe da odre predavanja ili vjebe. Nositelj obveznog ili izbornog predmeta moe biti osoba koja ima znanstveno zvanje.

4. Studij se izvodi kao hibridna ili mjeovita nastava tj. kombinacija nastave u uionici i e-uenje tj. nastave uz pomo Information and Communications Technology (ICT) odnosno hybrid, mixed mode ili blended learning. Ako Vijee ne odlui drukije Plan obuhvaa sedam oblika nastave: 1) obvezne predmete, 2) izborne predmete, 3) seminare, 4) vjebe, 5) praktikume, 6) hospitaciju i 7) pozivna (tematska) predavanja.

5. Svakom polazniku Studija se dostavlja raspored predavanja, raspored oblika nastave koji se izvode u uionici (f2f ili face-to-face), kao i predmeta koji se predaju uz pomo ICT- supported teaching and learning. Voditelj moe obavijestiti Vijee o odranim pozivnim predavanjima i vjebama. Plan je podloan izmjenama sukladno Zakonu, pravilima Sveuilita i odluci Vijea.

2. Trajanje Studija

Nastava se organizira u semestrima. Studij traje tri semestra. Trei semestar namijenjen je radu studenta/ice u praktikumu i izradi pisanog rada. Student/ica moe upisati i izraditi praktikum radi stjecanja dodatnih bodova. Prema odluci Vijea nastava se moe organizirati u trimestrima. Student/ica moe polagati ispit godinu dana nakon odsluanog predavanja. Ako su odrane konsultacije rok poinje tei nakon obavljene konsultacije. Za polaganje ispita u tom razdoblju student/ica ne uplauje posebni iznos kolarine. Ako polae ispit ili brani praktikum nakon razdoblja od godine dana nakon odsluanog predavanja prethodno uplauje:

- iznos od 100,00 kn za sat konsultacija, - iznos od 200,00 kn za pojedini ispit, - iznos od 800,00 kn za rad Povjerenstva za obranu pisanog rada u praktikumu, - iznos od 1000,00 kn za mentorstvo.

2

Naknada nositelju predmeta se uplauje na temelju podnesenog zahtjeva. Zahtjev za naknadom mora biti podnesen u roku od 72 sata od obavljenog posla. Ako je zahtjev poslan nakon toga roka nee se po njemu postupati. Uplaeni iznos ulazi u sredstva Studija.

Maksimalna duljina razdoblja studiranja je tri godine od poeka prvog semestra. Protekom roka od tri godine student/ica gubi pravo na polaganje ispita. Vijee odlukom moe produljiti rok maksimalnog razdoblja studiranja te odrediti uvjete pod kojima se moe nastaviti studij.

3. Uvjeti upisa na Studij

a) Na Studij se moe upisati osoba koja je zavrila dodiplomski etverogodinji studij ili osoba koja je zavrila diplomski petogodinji studij. Polaznik mora poznavati jedan svjetski jezik do razine mogunosti praenja predavanja, strune literature i osnovne strune komunikacije to se prema potrebi provjerava na nain koji, na prijedlog Voditelja, utvruje Vijee. Predviene su tri skupine polaznika.

b) U prvoj skupini su dipl. pravnici odnosno magistri prava i dipl. kriminalisti odnosno magistri kriminalistike koji se upisuju bez posebnih uvjeta. Ako ima vie kandidat/a/kinja od broja predvienog za upis, poredak se utvruje uvaavajui: a) ocjene iz kaznenopravnih predmeta, kriminalistike i psihologije na dodiplomskom studiju, b) polaganje posebnog (prije svega pravosudnog) ispita, c) radno iskustvo u djelatnosti istraivanja kaznenih djela i d) struni boravak u inozemstvu.

c) Drugu skupinu tvore osobe koje su zavrile dodiplomski ili diplomski studij ekonomije, politologije, sociologije, psihologije, povijesti, etnologije, zatim edukacijsko-rehabilitacijski, prometni ili drugi studij s najmanje dva pravna predmeta. Za upis na Studij ti polaznici moraju ispunjavati posebne uvjete: a) najmanje godinu dana radnog iskustva u djelatnostima iz podruja obuhvaenog programom Studija i b) poloena dva ispita, i to:

Opi dio kaznenog materijalnog prava, Kazneno postupovno pravo.

d) Trea skupina su polaznici sa zavrenim drugim dodiplomskim ili diplomskim studijem, a koji za upis moraju ispunjavati posebne uvjete: a) najmanje godinu dana radnog iskustva u djelatnostima iz podruja obuhvaenog programom Studija i b) poloena tri ispita, i to:

Ustav Republike Hrvatske i ljudska prava, Opi dio kaznenog materijalnog prava, Kazneno postupovno pravo.

Ispunjenje uvjeta radnog iskustva u djelatnostima iz podruja obuhvaenog programom Studija, te pravila o polaganju ispita koji su uvjeti za upis, prema potrebi na prijedlog Voditelja utvruje Vijee Studija. Ispiti pod b) polau se u roku od 45 dana od prihvaanja prijave za upis i uplate iznosa za trokove ispita koji odreuje Vijee.

e) Uvjeti pod a) do d) na odgovarajui se nain primjenjuju na polaznike koji su zavrili odgovarajui studij prema novom ustroju studija prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, odnosno prema odgovarajuem ustroju studija u inozemstvu.

4. Kompetencije koje student stjee zavretkom Studija

a) Nakon zavretka Studija stjeu se specijalistika praktina znanja o kriminalistikom istraivanju kao sloenoj djelatnosti prikupljanja podataka o kaznenom djelu, poinitelju i rtvi i okolnostima pojava kaznenih djela. U osnovi, ta su znanja produbljena i detaljna znanja u podruju prava i kriminalistike te operativna znanja iz doticajnih izvanpravnih podruja koja su neophodna u suvremenom kriminalistikom istraivanju, objedinjena i sustavno povezana u planiranu svrhovitu cjelinu usmjerenu zakonom utvrenom cilju.

3

b) Zavretkom Studija student je osposobljen raditi u najsloenijim predmetima i komunicirati s drugim, posebno inozemnim subjektima kriminalistikog istraivanja. Takoer moe nastaviti istraivati u uem podruju.

c) Program posebno ima u vidu potrebu dopunskog obrazovanja i osposobljavanja sudionika kriminalistikih istraivanja vodei rauna o reformama kaznenog zakonodavstva a posebno pribavljanja dokaza.

5. Naziv koji student stjee zavretkom Studija

Zavretkom Studija, student stjee naziv sveuilini specijalist kriminalistikog istraivanja (univ. spec. crim.).

6. Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati i ECTS bodovima

a) Program Studija ima piramidalnu strukturu i zasniva se na tri stupnja.

b) U prvom stupnju (predmeti prvog semestra), student/ica dobiva proirena i produbljena, prije svega, teorijska znanja o podrujima koja bitno odreuju kriminalistiko istraivanje, te o provedbi kriminalistikih radnji.

U drugom semestru izlau se najaktualnije, za kriminalistiko istraivanje kljune pravne i nepravne discipline, te odreeni izborni predmeti. Osnova podjele je stupanj specijalizacije predmeta to omoguuje daljnje usmjeravanje na odreena podruja istraivanja.

c) Uz navedenu osnovnu strukturu ukljuuju se seminari i vjebe u kojima se izlau najaktualnija pitanja domae i strane kriminalistike teorije i prakse. Uz to se izvode pozivna predavanja, seminari i vjebe te hospitacije.

d) Trei semestar predvien je za izradu praktikuma, a planiran je kao mentorsko, praktino osposobljavanje za sustavan pojedinani istraivaki rad s naglaskom na individualnoj aktivnosti studenta.

e) Za svaki semestar Studija Vijee moe odluiti o izmjeni ili dopuni Izvedbenog programa (1. c). Posebno se odreuju pozivna predavanja.

f) Za svaki obvezni predmete student/ica koji/a poloi ispit dobiva po 6 bodova.

g) Za poloen ispit iz izbornog predmeta student dobiva 4 boda.

Za priopenje na meunarodnom skupu koje je izraeno pisano i izloeno usmeno student/ica dobiva 4 boda. Za priopenje koje je samo izraeno pisano ili je samo izloeno usmeno student/ica dobiva 2 boda. Za priopenje na skupu koji nema meunarodni znaaj student/ica ne dobiva bodove. U sluaju koautorstva student/ica je autor prema pravilima o autorstvu. Ta se pravila odgovarajue primjenjuju i ovdje.

Za pisani rad, ako prelazi deset stranica, osim kaznenog eseja, student/ica koji ga uspjeno usmeno izloi dobiva 2 boda. Ako rad nije usmeno izloen ili ima manji opseg, student/ica dobiva 1 bod. Za kazneni esej student/ica ne dobiva bodove.

Za prisustvovanje predavanju ili vjebi i uspjeno udovoljavanje zadaama vjebe student/ica za blok sat dobiva 1ali pod uvjetom da je bi/o/la prisutan na nastavi cijelog dana. Ako je iz odreenog predmeta ocijenjen na ispitu prisutnost predavanju ili vjebi se ne ocjenjuje.

Za prisutnost predavanjima iz seminarskog podruja (najmanje jedan blok sat) student dobiva 2 bodapod uvjetom da je na nastavi prisutan cijelog dana.

h) Za prisutnost pozivnom predavanju (najmanje jedan blok sat) student dobiva 1 bodpod uvjetom da je na nastavi prisutan cijelog dana.

I. Obvezni predmeti

1. Sustavi istrage u poredbenom i meunarodnom kaznenom pravu;

4

2. Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela;

3. Sudsko medicinske ekspertize.1

II. Popis izbornih predmeta

Predmetna lista obuhvaa izborne predmete koje je prihvatilo Vijee do 1. VI. 2014. Vijee donosi odluku koji se predmeti izvode u odreenoj generaciji.

4. Fenomenologija suvremenog kriminaliteta;2

5. Ljudska prava i kriminalistiko istraivanje;

6. Politika suzbijanja kriminaliteta;

7. Meunarodna kaznenopravna suradnja;3

8. Meunarodna policijska suradnja;

9. Organizacija kriminalistikog istraivanja;

10. Rad na mjestu dogaaja;

11.Tijela meunarodne kaznene sudbenosti;

12. Forenzika psihologija;4

13. Sociologija kriminaliteta;

14. Forenzika psihopatologija;5

15. Otkrivanje i dokazivanje u prekrajnom postupku;

16. Delinkvencija mladei;6

17. Imovinske trabine u kaznenom postupku;

18. Privatna istraivanja;

19. Kaznenopravna odgovornost mladei;7

20. Djeca rtve kaznenih djela;

21. Psihologijske osobitosti poinitelja kaznenih djela vane za kriminalistiko istraivanje;

22. Pregled forenzikih znanstvenih disciplina;

23. Internetska forenzika;

24. Raunalni kriminalitet;

25. Transnacionalna kaznena djela;

26. EU suradnja u kaznenim stvarima8;

27. Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom

1Od 27. e-sjednice 11. IV. 2013. nositelj tog predmeta je dr. sc. Miran oklo, znanstveni savjetnik. 2 Do 21. e-sjednice je nositelj bila dr. sc. Velinka Grozdani, a od 32. e-sjednice 28. IX. 2013. je nositelj dr. sc. Ksenija Butorac izvanredna profesorica. 3 Od 32. e-sjednice 28. IX. 2013. nositelj predmeta Meunarodna policijska suradnja je dr. sc. Eldan Mujanovi, docent Sarajevo. 4 Do 48. e-sjednice nositeljica je bila dr. sc. Tajana Ljubin Golub. Od 49. e-sjednice 10. VII. 2014.je nositelj je dr. sc. Draen Kovaevi, Popovaa. 5 Od 21. e-sjednice 11. II. 2013. nositeljica je dr. sc. Tanja Franikovi, redovita profesorica, Rijeka. 6 Dr. sc. Ljiljana Mikaj Todorovi, redovita profesorica, Zagreb nije priloila suglasnost nadlenog tijela da moe biti nositeljica tog predmeta te je ona i taj predmet brisan iz Programa. 7 Do 15. e-sjednice nositelj tog predmeta je bio dr. sc. Mladen Singer, redoviti profesor, Rijeka. Od 15. e-sjednice nositelj je dr. sc. Ante Cari, redoviti profesor u miru, Split. U skladu s izmjenama zakonodavstva predmet se od 12.5.2013. zove Kazneno pravna odgovornost mladei. 8 Novi predmet prihvaen na 45. e-sjednici od 10. V. 2014.

5

7. Vjebe

Popis literature, nain polaganja ispita i modaliteti izvoenja nastave iz pojedinog predmeta podloni su izmjenama. Nastavnik moe izmijeniti ili dopuniti sadraj predmeta uz prethodnu obavijest Vijeu. Voditelj se ovlauje pozvati voditelja vjebe i suvoditelja vjebe i to moe priopiti lanovima Vijea.

VII. Grafiki prikaz Izvedbenog programa s brojem sati i brojem ECTS bodova

Naziv kolegija Sustavi istrage u poredbenom i meunarodnom kaznenom pravu

Ime nositelja kolegija Prof. em. dr. sc. Berislav Pavii

Status kolegija Obvezan

Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave

ECTS koeficijent optereenja studenata/ica 6

Broj sati po semestru 20

Ciljevi kolegija

Kolegij je usmjeren sustavnom, poredbenom prikazu temeljnih modela prethodnog postupka (istrage) u aktualnim kaznenim zakonodavstvima. Teite je na organizacijskim i dinamikim znaajkama ureenja najvanijih sustava istrage, upoznavanju s normativnim ureenjem, praksom i teorijskim pitanjima. Osim ureenja poloaja, prava i dunosti subjekata, zatim tijeka istrage, razmatra se ureenje pojedinih dokaznih radnji, mjere postupovne prisile i drugi sadraji. Program obuhvaa najvanije modele pravnih sustava (common law, europsko - kontinentalno pravo, latinsko- ameriko, islamsko pravo) i detaljniji prikaz odreenog sustava, te osvrt na prethodni postupak u izvorima meunarodnog naddravnog prava. Posebna pozornost posveena je odnosu ustroja i pojedinih radnji prema temeljnim jamstvima prava i sloboda u meunarodnim izvorima i ustavnim odredbama. Stjecanje znanja o ustroju cjeline istrage u poredbenim razmjerima i modeliranju pojedinih istranih radnji i drugih ustanova u suvremenim zakonskim sustavima znaajno je za suvremenog istraitelja (i druge sudionike u istrazi). Polaznik na temelju novih spoznaja o pravnom ureenju, pristupa konkretnim istranim zadaama ija je osnovna znaajka zakonitost postupanja i bitno poboljana kakvoa rezultata rada koja se mjeri upotrebljivou pribavljenih spoznaja u glavnom stadiju postupka i jamstvom ouvanja temeljnih prava i sloboda osobe prema kojoj se postupa.

Sadraj kolegija

I. Pojam istrage u poredbenom kaznenom pravu (5 sati)

1. Istraga u hrvatskom pravu

2. Odnos istrage i glavnog stadija kaznenog postupka

3. Istraga i pravo na poteno suenje

II. Sustavi istrage u europskom kaznenom pravu (5 sati)

1. Tuiteljsko ispitivanje

2. Policijski izvidi

3. Sudska istraga

4. Mjeoviti model

III. Poredbeni pregled (10 sati)

1. Austrija

6

2. Bosna i Hercegovina

3. Engleska

4. Francuska

5. Italija

6. Njemaka

7. Ruska Federacija

8. Codigo modelo

9. Stalni meunarodni sud

10. Meunarodni kazneni tribunal za bivu Jugoslaviju

IV. Izvori u Europskoj Uniji (5 sati)

1.Temeljna prava okrivljenika

2. Europski nalog o uhienju

3. Europski dokazni nalog

4. Corpus juris

5. Lisabonski sporazum

Obveze studenata

Studenti su obvezatni: pohaati nastavu, izraditi pisani rad ili pripremiti usmeno izlaganje i poloiti pisani ispit.

Obvezna literatura

Pavii B., Sustavi istrage u poredbenom i meunarodnom kaznenom pravu, Rijeka, 2008.

Osnovna izborna literatura

Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica/Zakonik o kaznenom postupku - model za Iberijsku Ameriku/Codice processuale penale modello per lIberoamerica, (red. Pavii, B.) Rijeka, 2005., str. 300 314;

Degan, V. . Pavii, B. Beirevi V., Meunarodno i transnacionalno krivino pravo, Beograd, 2011.;

Fairchild, E. Dammer, H., Comparative Criminal Justice Systems, 2nd Ed., Wadsworth, Belmont, 2001.;

Pavii B. Bertaccini D., Le altre procedure penali: Transizioni dei sistemi processuali penali, Torino, 2002., str. XIII LII;

Pavii B., Transition of Criminal Procedure Systems, Volumen 2, Rijeka, 2004., str. XI LIII.;

Pavii B., Kazneni postupak u Republici Hrvatskoj: pogled na reformu s posebnim osvrtom na predistrani postupak i istragu, objavljeno u: Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 2/2004., str. 543 636;

Pavii B., Kazneno pravo Vijea Europe, Zagreb, 2006., str. 82 115;

Pavii B., Pogled na prethodni postupak u europskom kaznenom postupku, objavljeno u: Savremeni kriminalitet decenija posle smrti profesora Vodinelia, Institut za pravne i drutvene nauke Pravnog fakulteta u Kragujevcu, Centar za krivino pravo Pravnog fakulteta u Kragujevcu, Policijska akademija iz Beograda, Via kola unutranjih poslova Zemun, 2004., str. 457 489;

Pradel J., Rapport gnral au sminaire international organis au sein de l'Institut suprieur international de sciences criminelles de Syracuse, septembre 1982 sur La phase prparatoire du procs pnal en droit compar , R.I.D.P. 1982., str. 11 i dr.;

7

Talijanski kazneni postupak, (red. Pavii B.), Rijeka, 2002.

Glede ostalih izvora konzultacije.

Naziv kolegija Taktika otkrivanja i dokazivanja kaznenih djela

Ime nositelja kolegija Prof. dr. sc. Petar Vei





Ciljevi kolegija

Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s pojmom, ulogom i zadacima heuristike i silogistike kriminalistike, njenim temeljnim naelima, institutima i subjektima koji se kroz usvojene mehanizme suprotstavljaju suvremenom kriminalitetu. U tom smislu polaznici se osposobljavaju za praktinu primjenu kriminalistikih metoda i sredstava u svakodnevnom radu kako u podruju otkrivanja tako i u podruju dokazivanja kaznenih djela.

Sadraj kolegija

I. Kriminalistiko istraivanje kao istraivanje i izlaganje (3 sata)

1. Spoznajne funkcije u kriminalistikoj proceduri

2. Opis, objanjenje i predvianje u kriminalistikoj proceduri

3. Gnoseologijska komponenta kriminalistike procedure

4. Kognitivna znanost i kriminalistika procedura

a) Kibernetika, komunikacije i informacije u kriminalistikoj proceduri

b) injenica u kriminalistikoj proceduri

c) Dokaz u kriminalistikoj proceduri

d) Indiciji u kriminalistikoj proceduri

5. Spoznajni tijek kriminalistike procedure

6. Induktivne i deduktivne metode u kriminalistici,

7. Holizam kriminalistike spoznaje

II. Verzije u kriminalistici - (3 sata)

1. Uvjeti postavljanja verzija

2. Podjela verzija

3. Provjera verzija

4. Verzije i planiranje u kriminalistici

5. Planiranje na makro i mikro razini

6. Operativni modeli

7. Kriminalistika fenomenologija kao polazite planiranja, kriminalistiko planiranje kao zatita od pogrenih sudskih odluka

III. Djelatnost sprjeavanja kaznenih djela - (2 sata)

IV. Taktika izvida kaznenih djela (6 sati)

1. Poetna saznanja o kaznenom djelu

2. Opi i posebni izvidi kaznenih djela

8

3. Potrana djelatnost i kriminalistike evidencije

4. Prikupljanje podataka o kaznenom djelu od strane posebnih subjekata

V. Taktika istranih radnji (3 sata)

1. Pretrage

2. Privremeno oduzimanje predmeta

3. Ispitivanje okrivljenika

4. Ispitivanje svjedoka

5. Oevid rekonstrukcija i pokus

6. Prepoznavanje

7. Uzimanje otisaka prstiju i otisaka drugih dijelova tijela.

VI. Ekspertize u kaznenom postupku - (3 sata)

1. Vjetaenje i struna pomo

VII. Kriminalistika identifikacija (5 sati)

1. Pojam i vrste identiteta

2. Postupovni smisao identiteta

3. Pregled metoda identifikacije osoba

VIII. Kriminalistika traseologija (5 sati)

1.Pojam elementi i oblici tragova

2. Taktika klasifikacija tragova

3. Postupanje s tragovima

4. Taktika vanost odsutnosti tragova

5. Pregled traseologijskih i registracijskih metoda

Obveze studenata

Studenti su obvezni pohaati i aktivno sudjelovati u izvoenju nastave, izraditi seminarski rad i poloiti ispit.

Obvezna literatura

Pavii B. - Modly D. - Vei P., Kriminalistika. Prva knjiga., 3. izd., Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb, 2006.;

Pavii, B., Modly, D., Vei, P., Kriminalistika. Knjiga druga, Duevi & Krovnik, Rijeka, 2012.;

Pavii, B., Komentar Zakona o kaznenom postupku, 2. izd., Duevi & Krovnik, Rijeka, 2013.


Grubia M., injenino stanje u krivinom postupku, 2. izd., Zagreb, 1980.;

Krivokapi V., Kriminalistika taktika, Beograd, 2005.;

Kube E. - Storzer H.U. - Timm K.J., Kriminalistik, Band I. und II., Boorberg, Stuttgart-Mnchen Hannover Berlin Weimar, 1994.;

Lee C. H., Materijalni tragovi, Zagreb, 1998.;

Maver D., Kriminalistika, Ljubljana, 2004.;

Osterburg J.W. - Ward R.H., Criminal Investigation, 3. Ed., Cincinnati, Ohio, USA, 2000.;

Swanson R. C. - Chamelin N. C. Territo L., Criminal Investigation, 8. Ed., Boston, USA, 2003.

9

Naziv kolegija Sudsko medicinske ekspertize

Ime nositelja kolegija Dr. sc. Miran oklo




Broj sati po semestru/trimestru 20

Ciljevi kolegija

Kolegij je zamiljen kao konkretna pomo pravnom sustavu u onom dijelu koji se odnosi na to profesionalniji odnos prema izricanju sankcija za najtea kaznena djela uvaavajui i inzistirajui pri tome na materijalnim dokazima koji su iskljuivo rezultat sudsko-medicinskih ekspertiza u istrazi. Osim nunih osnovnih teorijskih spoznaja iz podruja sudske medicine usmjerene na sudsko-medicinske ekspertize u istrazi, polaznici e biti upoznati i s konkretnim sudsko-medicinskim radnjama u istrazi, s naglaskom na forenziku obdukciju, te sluajevima iz svakodnevne domae i meunarodne prakse. Program obuhvaa najvanije spoznaje iz podruja tanatologije, forenzike traumatologije, vjetaenja tjelesnih ozljeda i kaznene odgovornosti lijenika. Glavni cilj kolegija je pruiti polaznicima uvid u vanost i neizostavnost sudsko-medicinskih radnji u kvalitetnoj istrazi, te forenzike obdukcije kao jedinog naina preciznog i ispravnog utvrivanja neposrednog uzroka smrti i zadobivenih ozljeda kod preminulih. Time bi polaznici po zavretku kolegija bili osposobljeni na kvalitetan i svrsishodan nain razumjeti i koristiti rad sudskog-medicinara u istrazi.

Sadraj kolegija

I. Tanatologija

1. Definicija smrti i pojavni oblici

2. Znakovi smrti, postmortalne promjene

3. Orijentacijsko odreivanje vremena smrti

II. Forenzika traumatologija

1. Mehanike ozljede: nespecifine i specifine

2. Asfiktine ozljede

3. Utapanje

4. Fizikalne ozljede

5. Prometni traumatizam

6. Samoubojstvo i ubojstvo

III. Vjetaenje tjelesnih ozljeda

1. Obvezna medicinska dokumentacija

2. Struna medicinska terminologija pri opisivanju ozljeda

3. Ocjena teine tjelesne ozljede

4. Uzrono-posljedina povezanost utvrenih ozljeda s dogaajem

IV. Kaznena odgovornost lijenika

1. Nepruanje medicinske pomoi

2. Nesavjesno lijeenje

V. Vjebe (8 sati)

1. Oevid

10

2. Identifikacija

3. Vanjski pregled mrtvog tijela

4. Forenzika obdukcija

5. Prikaz sluajeva iz prakse

Obveze studenata

Studenti su obvezatni pohaati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu.

Obvezna literatura

Zeevi, D. kavi, J. i suradnici, Osnove sudske medicine za pravnike, Zagreb, 1996.


Di Maio, D.J. - Di Maio, V.J.M., Forensic Pathology, 2. izd., Boca Raton, 2001.;

Lee, H. Labriola, J., Povratak na mjesto zloina, Zagreb, 2002.;

Modly, D., Objanjenje trileme - ubojstvo, samoubojstvo, nesretni sluaj, Zagreb, 1999.;

Saukko, P. Knight, B., Knights Forensic Pathology, 3. izd., London, 2004.;

Siegel, J. Saukko, P. Knupfer, G., Encyclopedia of Forensic Sciences, London, 2004.;

Zeevi, D. i dr., Sudska medicina i deontologija, 4. izd., Zagreb, 2004.

Naziv kolegija Sociologija kriminaliteta

Ime nositelja kolegija Prof. dr. sc. Boris Banovac

Status kolegija Izborni




Ciljevi kolegija

Glavni cilj kolegija je upoznati studente sa sociolokim objanjenjima kriminaliteta i devijantnosti u kontekstu mehanizama formalne i neformalne drutvene regulacije, preventivnog djelovanja i socijalne kontrole. Polaznici studija upoznati e se s glavnim teorijskim perspektivama u objanjenju kriminaliteta, koje su razvijene u okviru sociolokog pristupa, kao i sa sociolokim istraivanjima kriminaliteta i devijantnosti u nas i u svijetu. Teite kolegija je na istraivakom pristupu i praktinim aspektima ove pojave. Poseban cilj se sastoji u upoznavanju polaznika studija sa znaenjem koje imaju istraivanja i poznavanje drutvenih imbenika i kulturnog konteksta kriminaliteta i devijantnosti za preventivno djelovanje, posebno u uvjetima globalizacije i kasne modernizacije. U sklopu problematike sociolokih istraivanja kriminaliteta posebna pozornost bit e upuena problemima metodologije istraivanja s ciljem usvajanja temeljnih znanja o metodama takvih istraivanja.

Sadraj kolegija

I. Socioloka konceptualizacija kriminaliteta i devijantnosti problemi definiranja (2 sata)

1. Statistike definicije

2. Apsolutistike definicije

3. Reaktivistike definicije

4. Normativne definicije

11

5. Kriminalitet i devijantnost

II. Socijalna kontrola i devijantno ponaanje (2 sata)

1. Procesi socijalne kontrole

2. Neformalna i formalna socijalna kontrola

3. Socijalna kontrola i drutveni i kontekst devijantnosti

4. Drutvene promjene i kriminalitet

5. Migracije stanovnitva i devijantno ponaanje

6. Socijalna kontrola i devijantne uloge

III. Socioloke teorijske perspektive u objanjenju kriminaliteta - (1 sat)

1. Strukturalne teorije kriminaliteta i devijantnosti (teorija anomije, teorija socijalne napetosti, ekoloka teorija, supkulturne teorije).

2. Konfliktna perspektiva i kriminalitet (kriminalitet kao drutvena prijetnja, lijevi realizam, radikalna objanjenja kriminaliteta).

3. Teorija etiketiranja prema post-modernistikim objanjenjima kriminaliteta

IV. Socioloka istraivanja kriminaliteta i devijantnosti (5 sata)

1. Socioloke metode istraivanja kriminaliteta

2. Kriminalitet, moral i drutvene vrijednosti

3. Kriminalitet monih (socioloki aspekti organiziranog kriminala i korupcije).

4. Zloini bez rtava.

5. Spol, rod i kriminalitet.

6. Dobne skupine i kriminalitet

V. Praktini aspekti: socioloka istraivanja kriminaliteta i njegova prevencija - (5 sati)

Obveze studenata

Studenti su obvezatni pohaati nastavu, aktivno sudjelovati u nastavi i zadovoljiti provjeru na pismenom ispitu.

Obvezna literatura

Haralambos, M. Holborn M., Zloin i devijantnost, objavljeno u: Sociologija. Teme i perspektive, Zagreb 2002., str. 348-429;

Clinard M. - Meier R., Sociology of Deviant Behavior, 1998.

Popis literature, nain polaganja ispita i modaliteti izvoenja nastave iz pojedinog predmeta podloni su izmjenama. Nastavnik moe izmijeniti ili dopuniti sadraj predmeta uz prethodnu obavijest Vijeu.


Traub S. H. - Craig B., Theories of Deviance, 5th ed., Illinois, 1999.;

Ulmer J.T., Sociology of Crime, Law and Deviance, Volume 2, 2000.;

Downes D., Understanding Deviance: A Guide to the Sociology of Crime and Rule Breaking (Paperback), Oxford, 2003.;

Melossi D., Stato, controllo sociale, devianza, teorie criminologiche e societ tra Europa e Stati Uniti, Milano, 2002.;

Coady T. - Keefe M.,Terorizam i pravednost - moralni argumenti u opasnom svijetu, Hrvatski Leskovac, 2004.

http://www.amazon.com/exec/obidos/search-handle-url/index=books&field-author-exact=J.T.%20Ulmer&rank=-relevance%2C%2Bavailability%2C-daterank/103-3846202-3243037http://www.amazon.co.uk/exec/obidos/search-handle-url/index=books-uk&field-keywords=David%20Downes/026-9812461-9413261http://dinamico.unibg.it/biblio/ShowRec/showRec.asp?code=6651##http://dinamico.unibg.it/biblio/ShowRec/showRec.asp?code=6651##http://www.superknjizara.hr/autor.php?idautor=8707&PHPSESSID=db22f9d41079c65fd3e4174d6a6b4025http://www.superknjizara.hr/autor.php?idautor=8708&PHPSESSID=db22f9d41079c65fd3e4174d6a6b4025

12

Naziv kolegija Fenomenologija suvremenog kriminaliteta

Ime nositelja kolegija Izv. prof. dr. sc. Ksenija Butorac





Ciljevi kolegija

Fenomenoloka slika kriminala stalno se mijenja. Svijet dananjice obiljeava porast ukupnosti kanjivih ponaanja i brojnost novih pojavnih oblika osobito tekih kaznenih djela. Kao novi i naroito opasni oblici kriminaliteta najee se smatraju: organizirani kriminalitet, terorizam, gospodarski kriminalitet, korupcija, protuzakonita trgovina drogom, orujem, ljudima, ljudskim organima, teki oblici nasilja. Transnacionalni organizirani kriminal najvei je izazov meunarodnoj zajednici. Prvi korak u suprotstavljanju pojavama suvremenog kriminaliteta je uenje o njegovim pojavnim oblicima, o uestalosti, brojnosti i rasprostranjenosti pojedinih kaznenih djela te nainu na koji se ostvaruju. Pribliiti navedene spoznaje polaznicima ovog studija o fenomenologiji suvremenog kriminaliteta cilj je ovog kolegija.

Sadraj kolegija

1. Uenje o fenomenologiji kanjivih ponaanja (4 sata).

a) pojavni oblici, opseg i struktura kriminaliteta

b) kriminalitet u Europi

c) kriminalitet u Hrvatskoj

2. Pojavni oblici nekih skupina kaznenih djela (8 sati)

a) delikti nasilja ubojstvo, silovanje, razbojnitvo, obiteljsko nasilje, terorizam

b) organizirani kriminal

3. Fenomenologija kriminaliteta nekih skupina delinkvenata (8 sati)

a) recidivisti

b) kriminalitet maloljetnika

c) kriminalitet ena

d) kriminalitet osoba s duevnim smetnjama

Obveze studenata

Studenti su obvezatni pohaati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu.

Obvezna literatura

Butorac, K. (2013). Vrijednost kriminalnih statistika kao temelj za mjerenje distribucije zloina u odnosu na tipologije poinitelja i rtava, nastavni materijal (skripta) (88,1 KB).

Butorac, K. (2013). Opa i posebna obiljeja organiziranog kriminaliteta, nastavni materijal (skripta) (141 KB).


Butorac, K., I. Luketi (2012). Key Dimensions of Active Criminal Career Research A Pilot Study of the Zagreb Prison Inmates. International Scientific Conference Proceedings: Security and Euroatlantic Perspectives of the Balcans Police Science and Police Profession, Ohrid, 25.-26.05.2012;

13

Butorac,K., Lj. Mikaj Todorovi, J. Rinck (1999): Kriminalitt und Altersstrukturen. Kriminalistik, 53 (2), 95-98.;

Dereninovi, D., Geto, A. M. (2008). Uvod u kriminologiju s osnovama kaznenog prava. Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb.;

Siegel, L. J. (2011). Criminology: The Core. IV izdanje, Cengage Learning, Wadsworth, US.;

Damjanovi, I., K. Butorac (2006): Politika suzbijanja kriminaliteta: perspektive izvrenja kaznenopravnih sankcija. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu. 13 (2), 657-684.;

Grozdani, V., elih, A. (2001). ene i kazna zatvora, Rijeka.;

Horvati, . (1998). Osnove kriminologije. Zagreb, 45- 122.

Naziv kolegija Ljudska prava i kriminalistiko istraivanje

Ime nositelja kolegija Prof. dr. sc. Miomir Matulovi





Ciljevi kolegija

Cilj je predmeta Ljudska prava i kriminalistiko istraivanje izuiti domae i meunarodne (europske) izvore o ljudskim pravima, odnosno sustave njihove zatite, s obzirom na kriminalistiko istraivanje. Kriminalistiko je istraivanje iscrpno regulirano domaim i meunarodnim pravnim normama koje trebaju omoguiti uspjeno razjanjavanje (dokazivanje) kaznenih djela, ali istovremeno i zatiti temeljna prava i slobode graana. Radnje kriminalistikog istraivanja, te pravno doputeni i odreeni okviri djelovanja tijekom kriminalistikog istraivanja razmatraju se unutar konteksta pojedinih ljudskih prava. Izuava se odnos izmeu zahtjeva za uinkovitim postupanjem tijela kaznenog progona i potivanja temeljnih prava i sloboda koje graani u tom postupanju trebaju uivati, sa posebnim naglaskom na neprihvatljivosti povreda pravnih normi, te temeljnih prava i sloboda graana.

Sadraj kolegija

I. Narav ljudskih prava, njihov povijesni razvoj i suvremena zatita; II. Europska konvencija o ljudskim pravima: uvod; III. Radnje kriminalistikog istraivanja unutar konteksta Europske konvencije o ljudskim pravima: zabrana oduzimanja ivota, te muenja, neovjenog ili poniavajueg postupanja ili kazne; pravo na slobodu i sigurnost; pravo na poteno suenje; pravo na potovanje privatnog i obiteljskog ivota; druga temeljna prava i slobode.

Obveze studenata

Student/ice su obvezni biti nazoni na nastavi i poloiti ispit. Ispit se sastoji od pisane zadae.

Obvezna literatura

Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kako je izmijenjena Protokolima br. 11 i 14, s Protokolima br. 1, 4, 6, 7, 12 i 13;

Gomien, Donna, Kratak vodi kroz Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Zadar, 2007, Uvod, 1., 2., 3., 8., 9. poglavlje;

Dopunska literatura

Colvin, Madeleine i Cooper, Jonathan (ur.), Human Rights in the Investigation and Prosecution

14

of Crime, Oxford 2009;

Harris, D. J., O'Boyle, M., Warbrick, C., Law of the European Convention on Human Rights, 2. izd., Oxford, 2009.;

Pavii, Berislav, Komentar Zakona o kaznenom postupku, Rijeka, najnovije izdanje;

Isti, Kazneno pravo Vijea Europe, Zagreb, 2006.

Naziv kolegija Politika suzbijanja kriminaliteta

Ime nositelja kolegija Prof. dr. sc. Leo Cvitanovi





Ciljevi kolegija

Kolegij treba omoguiti stjecanje a) opih i b) specijalistikih znanja a) upoznavanje s glavnim sadrajima politike suzbijanja kriminaliteta kao znanstvene discipline te praktine djelatnosti (zakonodavne, sudbene i izvrne vlasti); znanje o temeljnim problemima prevencije i suzbijanja kriminaliteta u suvremenom ljudskom drutvu te mjestu i ulozi kaznenopravnog instrumentarija u modernom kriminalnopolitikom sustavu; opi svjetski i europski trendovi u modernoj politici suzbijanja kriminaliteta; b) upoznavanje s naelima izgradnje modernog, komplementarnog i konzistentnog sustava politike suzbijanja kriminaliteta, posebno naela izgradnje suvremenog kaznenopravnog sustava; upoznavanje s tzv. alternativnim instrumentarijem politike suzbijanja kriminaliteta kao nerepresivne, pravne ali i izvanpravne praktine djelatnosti, s posebnim naglaskom na suvremenim sustavima nadzora. Kolegij takoer treba pruiti uvid o mjestu suvremene politike suzbijanja kriminaliteta u modernom sustavu drutvenih, pravnih znanosti te napose kaznenopravnih odnosno kaznenih znanosti - kaznenim pravom, kaznenim procesnim pravom, kriminologijom i penologijom sa svim implikacijama u pogledu problema u svezi profiliranja ove znanstvene discipline kao praktine djelatnosti.

Sadraj kolegija

I. Uvod (4 sata)

1. O nazivu politika suzbijanja kriminaliteta

2. Pojam politike suzbijanja kriminaliteta

3. Politika suzbijanja kriminaliteta u sustavu znanosti i njezin odnos s drugim znanostima (nepravnim, nekaznenim, kaznenim)

II. Povijesni razvitak politike suzbijanja kriminaliteta (4 sata)

1. Uvodne napomene problem periodizacije

2. Znaajke drutvene reakcije na zabranjena ponaanja u preddravnom razdoblju.

3. Znaajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta staroga vijeka i srednjega vijeka.

4. Znaajke kaznenoga prava i politike suzbijanja kriminaliteta novoga vijeka.

5. Razvitak politike suzbijanja kriminaliteta u 20. stoljeu

III. Temeljne znaajke suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (4 sata)

1. Dvije orijentacije u suvremenoj politici suzbijanja kriminaliteta (represija i prevencija) te njihov odnos.

15

2. Temeljna naela suvremene politike suzbijanja kriminaliteta

a) Naelo pravne i socijalne drave,

b) Naelo ogranienja kaznenopravne prisile,

c) Naelo zakonitosti,

d) Naelo krivnje,

e) Naelo individualizacije,

f) Naelo pravednosti,

g) Naelo humanosti,

h) Naelo znanstvenosti

IV. Kaznenopravne sankcije kao represivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta (4 sata)

1. Povijest i suvremenost kaznenopravnih sankcija

2. Pojam i bitne znaajke suvremenih kaznenopravnih sankcija

3. Opa svrha suvremenih kaznenopravnih sankcija.

4.Vrste kaznenopravnih sankcija

a) Kazne i kanjavanje

b) Mjere upozorenja, sigurnosne mjere i odgojne mjere

5. Alternativne sankcije i nadzor

V. Nerepresivni dio suvremene politike suzbijanja kriminaliteta (2 sata)

1. Politika suzbijanja kriminaliteta kao nekaznena, nerepresivna, pravna i izvanpravna djelatnost.

2. Depenalizacija, dekriminalizacija i dejuridizacija suvremene politike suzbijanja kriminaliteta

VI. Globalizacija i meunarodni znaaj suvremene politike suzbijanja kriminaliteta - (2 sata)

Obveze studenata

Studenti su obvezatni pohaati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu.

Obvezna literatura

Horvati ., Cvitanovi L,Politika suzbijanja kriminaliteta, Zagreb, 1999.;

Horvati .,Djelovanje meunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala, Zagreb 2002.


Bavcon Lj.,Preporuke za oblikovanje kriminalne politike, objavljeno u: Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 3/1996., str. 3 22;

Cvitanovi L.,Svrha kanjavanja u suvremenom kaznenom pravu, Zagreb, 1999.;

Horvati .,Kazneno materijalno pravo i njegova reforma u ostvarivanju politike suzbijanja kriminaliteta za vrijeme tranzicije, objavljeno u: Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 3/1996., str. 469 500;

Horvati .,Globalno suprotstavljanje kriminalu na prijelomu milenija, objavljeno u: Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 51/2001 (2), str. 249 - 306;

Horvati .,Ostvarenje i zatita vladavine prava u hrvatskom kaznenom pravu, objavljeno u: Zbornik Pravnog fakuleteta u Zagrebu, 51/2002 (6), str. 1195 - 1224;

Horvati ., urevi Z.,Program Ujedinjenih naroda za spreavanje kriminaliteta i kazneno pravosue, Hrvatska i Ujedinjeni narodi, Zagreb, 1996, str. 215 236;

*** The United Nations and Crime Prevention, Ujedninjeni narodi, New York, 1996.;

16

*** Crime and criminal justice in Europe, Strasbourg Cedex: Council of Europe Publishing, 2000.;

*** Sadraji na web stranicama:

a) http://conventions.coe.int (Konvencije Vijea Europe);

b) www.uncjin.org(United Nations Crime and Justice Information Network) itd.

Naziv kolegija Meunarodna kaznenopravna suradnja

Ime nositelja kolegija Akademik Davor Krapac





Ciljevi kolegija

Pravo meunarodne kaznenopravne pomoi neprestano se razvija, u praktinom i teoretskom smislu te u kaznenim predmetima sa elementima inozemnosti predstavlja nezaobilazno sredstvo uspjenog razjanjavanja i voenja kaznenih postupaka. Znaajnost horizontalne diferencijacije i specijalizacije, ali i uspostava vertikalne, kroz nastanak meunarodnih sudova ukazuje na dinamine promjene na ovom podruju. Cilj kolegija je usmjeren na sustavni prikaz, kako povijesnog i pravnog razvoja institucija meunarodne suradnje tako i pojedinih pravnih instituta, tijela i postupaka, koji se u meunarodnoj suradnji izmeu drava javljaju. Stjecanje znanja sa ovog pravnog podruja preduvjet je uspjenog i samostalnog djelovanja na suzbijanju kriminaliteta te stjecanje znanja za uspjeno postupanje.

Sadraj kolegija

Prvi dio: Meunarodna kaznenopravna pomo

I. Pojam, cilj i pravno ureenje meunarodne kaznenopravne pomoi - (2 sata)

1. Pojam i cilj

2. Pravno ureenje

3. Povijesni razvoj

4. Meunarodna kaznenopravna pomo i drugi oblici meudravne suradnje

II. Meunarodni ugovori o pravnoj pomoi u kaznenim stvarima - (4 sata)

1. Mnogostrani ugovori

2. Dvostrani ugovori

III. Naela meunarodne kaznenopravne pomoi - (2 sata)

1. Naelo prednosti

2. Naelo pruanja meunarodne kaznenopravne pomoi u najirem smislu

3. Naela o pruanju ili odbijanju meunarodne kaznenopravne pomoi

IV. Izruenje - (4 sata)

1. Pojam

2. Pretpostavke

3. Postupci izruenja

4. Izruenje izmeu lanica Europske unije

http://conventions.coe.int/http://www.uncjin.org/

17

V. ''Mala'' meunarodna kaznenopravna pomo - (4 sata)

1. Pojam i postanak

2. Pretpostavke

3. Postupak

4. Kolizija stranih i domaih procesnih formi i upotrebljivost rezultata stranih dokaznih radnji

5. Pojedine radnje male kaznenopravne pomoi

6. Oduzimanje predmeta i imovinske koristi steene kaznenim djelom

VI. Izvrenje strane kaznene presude - (2 sata)

1. Pojam i postanak

2. Pravna priroda izvrenja kaznene presude

3. Ciljevi izvrenja strane kaznene presude

4. Pretpostavke za izvrenje

5. Postupak izvrenja strane kaznene presude

6. Uinak izvrenja strane kaznene presude

7. Izvrenje odluke o preuzimanju izvrenja strane kaznene presude

VII. Ustupanje kaznenog progona ili postupka - (2 sata)

1. Pojam i pravna priroda ustupanja kaznenog progona

2. Ustupanje i pravila prostornog vaenja kaznenog zakona

3. Pretpostavke za ustupanje i preuzimanje kaznenog progona

4. Postupak ustupanja i preuzimanja kaznenog progona

5. Pravni uinci zamolbe za ustupanje, odnosno preuzimanje kaznenog progona

6. Izbjegavanje viestruke litispendencije

Obveze studenata

Redovito pohaanje nastave, izrada pisanih radova, pismeni ispit.

Obvezna literatura

Deflam M., Policing World Society; Historical Foundation of International Police Cooperation, Oxford, 2002.;

Krapac D., Meunarodna kaznenopravna pomo, Zagreb, 2006.


Degan V.. - Pavii, B., Meunarodno kazneno pravo, Rijeka, 2005. (odabrana poglavlja);

Pavii B., Kazneno pravo Vijea Europe, Zagreb, 2006.

Znanstveni lanci te materijali sa savjetovanja na temu meunarodne kaznenopravne pomoi.

Naziv kolegija Organizacija kriminalistikog istraivanja

Ime nositelja kolegija Prof. dr. sc. Anton Dvorek





18

Ciljevi kolegija

Kolegij je usmjeren organizacijskim aspektima kriminalistikog istraivanja kao znaajnom elementu (kriminalistike) strategije suzbijanja kriminaliteta. Analizirani su razliiti modeli (kriminalistike) policije i njihove implikacije za efikasnost kriminalistike istrage kako na operativnom tako i na globalnoj razini. Poseban naglasak je na analizi nekih znaajki (centralizacija, decentralizacija, specijalizacija, rukovoenje, jedinstvo uniformirane i kriminalistike policije) i identifikaciji slabosti i prednosti za adekvatnu organizaciju kriminalistikog istraivanja. Organizacija kriminalistikog istraivanja se obrauje i kao element kriminalistiko stratekog rjeavanja problema, pa se tako ukazuje i na vezu sa stratekim planiranjem i stratekim (policijskim) menedmentom. Stjecanje navedenih znanja omoguuje polazniku najadekvatniji pristup organizaciji kriminalistikog istraivanja u konkretnim sloenim sluajevima, odnosno traenje boljih organizacijskih rjeenja rada istraiteljske slube odnosno jedinice.

Sadraj kolegija

I. Organizacija kriminalistikog istraivanja kao elementa kriminalistike strategije (6 sati)

1. Pojam i osnovni elementi kriminalistike strategije

2. Znaajnije vrste kriminalistikih strategija

3. Bitni inioci za izradu kriminalistikih strategija. Znaaj kriminalistike analitike.

II. Organizacija kriminalistike istrage kao imbenik efikasnosti kriminalistike

istrage (8 sati)

1. Organizacijski modeli (kriminalistike) policije u nekim europskim zemljama

2. Kriminalistiko strateke implikacije modela (rukovoenja) jedinstvene policije

3. Kriminalistiko strateke implikacije centralizacije, decentralizacije i specijalizacije istrane (policijske) slube

4. Organizacija i planiranje istranih radnji na razliitim razinama slube; a.) poinitelj nije poznat, b.) poinitelj poznat (skupljanje dokaza).

III. Kriminalistiko strateko rjeavanje problema (6 sati)

1. Sistemska osnova kriminalistiko stratekog planiranja

2. Etape rjeavanja problema

3. Elementi planiranja (operativna i strateka razina)

4. Tehnike traenja rjeenja

5. Izrada stratekih rjeenja. Uloga (stratekog) menadmenta.

6. Organizacijski aspekti istraivanja imovinskog i organiziranog kriminaliteta u stratekim dokumentima (godinji plan rada i izvjetaji o kriminalistikom istranom radu)

Obveze studenata

Studenti su obvezatni: pohaati nastavu, izraditi i izloiti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu.

Obvezna literatura

Brisach C.E. - Ullmann R. - Sasse G. - Hbner E. - Desch R, Planung der Kriminalittskontrolle, Stuttgart, 2001, str. 205 265;

Dvorek A., Kriminalistina strategija, Ljubljana 2001, str. 17-118;

Ratcliffe J., Intelligence Led-Policing, Willan Publisching, Portland, Oregon, 2008.;

Zirke J. - Jansen H.P. - Finkel R., Aufklrung von Straftaten als strategische Aufgabe, objavljeno u: Kube E. - Strzer H.U. - Timm K.J., Kriminalistik, Handbuch fr Praxis und Wissenschaft, Band

19

1, Stuttgart, 1993., str. 13 67.


Bacer T.E., Intelligence Led- Policing,Looseleaf, Flushing, 2010.

Eurojustice, Public Prosecution Service, Haag, 1998.;

Goldsmith V. - Mc Quire P.G. - Mollenkop J.H. - Ross T.A., Analysing Crime Paterns, London, 2000.;

Kniesel M. - Kube E. - Murck M., Handbuch fr Fhrungskrfte der Polizei, Lbeck, 1996.;

Proctor T., Creative Problem Solving for Managers, London, 2005.;

Sun Tzu, Umee ratovanja, Global Book, Novi Sad, 2002.

Naziv kolegija Meunarodna policijska suradnja

Ime nositelja kolegija Doc. dr. sc. Eldan Mujanovi





Ciljevi kolegija

Kolegij je usmjeren na sustavni prikaz, povijesnog i pravnog razvoja institucija meunarodne policijske suradnje te analizu njezinih oblika. Svrha kolegija je da polaznici steknu nova te proire postojea znanja o meunarodnoj policijskoj suradnji i normativnom okviru koji ureuje njene institute, sa naglaskom na usvajanje novih spoznaja koje se odnose na kriminalistike komponente funkcioniranja suradnje u praksi. Na ovaj nain se steena znanja studenata situiraju u sasvim novi kontekst, koji omoguava znatno ire shvaanje uloge kriminalistike u ostvarenju kaznene vlasti izvan formalno demarkiranih granica suverenih drava.

Posebni ciljevi kolegija su:

Izuavanje pojma meunarodne policijske suradnje i njezinog odnosa sa drugim srodnim disciplinama (meunarodno pravo, policijsko pravo i kriminalistika), te analiza pravnog i institucionalnog okvira koji je ureuje na univerzalnom (Interpol), regionalnom (Europol, Schengenski ugovori, Selec) i bilateralnom nivou;

Izuavanje inicijativa meunarodne policijske suradnje u odnosu na pojedine oblike (transnacionalnih) kaznenih djela (terorizam, organizirani i visoko-tehnoloki kriminalitet, nezakonita trgovina opojnim drogama, pranje novca i dr.).

Analiza specifinosti ostvarenja suradnje u predmetima krenja meunarodnog (humanitarnog) prava;

Izuavanje tradicionalnih (razmjena informacija, potrana djelatnost, zajednika edukacija) i suvremenih instituta meunarodne policijske suradnje (prekogranini nadzor i potjere, zajedniki istrani timovi, posebne istrane tehnike, zatita svjedoka i rtava), sa posebnim osvrtom na izuavanje njihovih kriminalistikih sadraja i modaliteta funkcioniranja prilikom otkrivanja i dokazivanja pojedinih kaznenih djela.

Sadraj kolegija

I. Pojam i oblici meunarodne policijske suradnje (1 sat)

1. Pojam

20

2. Pravni izvori i naela

3. Povijesni razvoj

4. Pregled najznaajnijih instituta

II. Institucionalna meunarodna policijska suradnja (2 sata)

1. Meunarodna organizacija kriminalistike policije (INTERPOL)

2. Regionalni institucionalni oblici (EUROPOL; SECI)

III. Dvostrana policijska suradnja (2 sata)

1. Pravna priroda policijske suradnje

2. Vrste ugovora

3. Sadraj meunarodne policijske suradnje

Obveze studenata

Studenti su obvezatni: pohaati nastavu.

Obvezna literatura

Bellanova, R.- The Prm Process: The Way Forward for EU Police Cooperation and Data Exchange?, (u: Security Versus Justice, Police and Judicial Cooperation in the European Union, ur. Guild, E. & Geyer, F.), Aldershot: Ashgate, 2008, str. 203-221;

Degan, V.. Pavii, B. Beirevi, V., Meunarodno i transnacionalno krivino pravo, Beograd, 2010.;

Mujanovi, E.-Rizvo, S.- Uloga Interpola u provoenju postupaka izruenja za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava, Kriminalistike teme, 2010, str. 135-154.

Petrovi, B.-Mujanovi, E.-Deljki, I., Pravni karakter policijske saradnje na podruju EU-novi trendovi regionalizacije, Godinjak pravnog fakulteta u Sarajevu, 2011, str. 271-299.


Andreas, P.- Nadelmann, E., Policing the Globe, Criminalisation and Crime Control in International Relations. New York: Oxford University Press, 2006.;

Deflem, M., Policing World Society- Historical Foundations of International Police Cooperation. New York: Oxford University Press, 2004.;

Fijanut, C.-Ouwerkerk, J. (ed.)- The Future of Police and Judicial Cooperation in the European Union, Martinus Nijhoff Publishers, 2009.;

Joubert, C. - Bevers, H., Schengen investigated-A comparative Interpretation of the Schengen Provisions on International Police Cooperation in the Light of the European Convention on Human Rights. Hague: Kluwer Law International, 1996.;

Lemieux, F. (ed.), International Police Cooperation, Emerging Issues, Theory and Practice, Devon:Willan Publishing, 2010.

Ostali izvori: konzultacija s nastavnikom.

Naziv kolegija Tijela meunarodne kaznene sudbenosti





21


Ciljevi kolegija

Kolegij ima za cilj studentima dati pregled glavnih znaajki organizacijskog, materijalnog i postupovnog prava meunarodnih i tzv. mjeovitih kaznenih sudova te analizirati usklaenost hrvatskog pravnog sustava s obvezama koje hrvatska ima prema tim suditima. Nadalje, razmatrat e se stupanj harmoniziranosti hrvatskog prava s meunarodnim kaznenim pravom koje se razvija kroz djelovanje meunarodnih sudita. Uz povijesni pregled pravnih i politikih okolnosti koje su dovele do nastanka meunarodnih sudova, studijem u okviru kolegija analizom statuta i drugih pravnih akata meunarodnih i tzv. mjeovitih sudita ukazat e se na zakonitosti razvoja segmenta meunarodnog kaznenog prava usmjerenog na kanjavanje ratnih zloina. Posebice, izuavat e se pravo Meunarodnog kaznenog suda za biv. Jugoslaviju (MKSJ), njegov rad i suradnja Republike Hrvatske s tim sudom. Drugi vaan segment kolegija bit e izuavanje prava Meunarodnog kaznenog suda (MKS), posebice tzv. Rimskog statuta MKS. U okviru navedenog opeg cilja, posebno e se izuavati pojedini najvaniji segmenti materije. S podruja materijalnog meunarodnog kaznenog prava komparativno e se (pravo meunarodnih sudova, hrvatsko i druga nacionalna prava) izuavati opi instituti, a posebice: naelo zakonitosti, sustav sankcija, krivnja, zapovjedna odgovornost i doktrina zajednikog zloinakog pothvata i meunarodni zloini (genocid, zloin protiv mira, ratni zloin, zloin protiv ovjenosti, odnos meunarodnog humanitarnog i meunarodno kaznenog prava). Organizacijsko pravo meunarodnih sudova analizirat e se statiki (organizacijska shema meunarodnih i tz. mjeovitih sudita) te funkcionalno, s aspekta primjerenosti organizacije ciljevima zbog kojih su ta sudita osnovana.

Sadraj kolegija

I. Povijesni razvoj meunarodnog kaznenog prava i meunarodnih sudova - (1 sat)

1. Pravne i politike okolnosti koje su kroz povijest doprinijele razvoju meunarodnih sudova

2. Suenja nakon II. svjetskog rata

3. Nastanak ad hoc meunarodnih kaznenih sudova

4. Nastanak stalnog Meunarodnog kaznenog suda

II. Meunarodno kazneno materijalno pravo - (3 sata)

1. Izvori: najvaniji meunarodni ugovori, statuti meunarodnih sudova, meunarodno

obiajno pravo. Odnos prema meunarodnom humanitarnom pravu.

2.Naela meunarodnog kaznenog prava s posebnim osvrtom na naelo zakonitosti

3. Osobna odgovornost: krivnja, zapovjedna odgovornost i zajedniki zloinaki pothvat u meunarodnom i nacionalnim pravima

4. Meunarodni zloini: genocid, zloin protiv mira, ratni zloin, zloin protiv ovjenosti

III. Organizacijsko pravo meunarodnih i mjeovitih kaznenih sudova - (5 sati)

1. Organizacijska struktura

2. Suci, sudska vijea, nain izbora sudaca

3. Tuitelji meunarodnih i mjeovitih sudova. Ovlasti tuitelja i njegov poloaj u postupku.

4. Tajnitvo i ostale slube

5. Ocjena funkcionalnosti ustroja pojedinih sudita

6. Odnos politikih tijela (Vijee sigurnosti, tijela drava) na rad mjeovitih i meunarodnih sudova

IV. Postupovno pravo meunarodnih sudova - (5 sati)

1. Pokretanje postupka: usporedba ad hoc sudova, mjeovitih sudova, stalnog MKS i

22

nacionalnih sudova

2. Tijek postupka

3. Prava okrivljenika i meunarodni standardi zatite ljudskih prava

4. Prava i obveze drava prema meunarodnim suditima

V. Hrvatsko kazneno pravo i njegova harmonizacija s meunarodnim kaznenim

pravom - (1 sat)

1. Implementacijsko zakonodavstvo

2. Harmonizacija kaznenog materijalnog prava

Obveze studenata

Studenti su obvezatni: pohaati nastavu, izraditi referat i zadovoljiti provjeru znanja na ispitu.

Obvezna literatura

Biljeke s predavanja

Degan, V. . Pavii, B. Beirevi V, Meunarodno i transnacionalno krivino pravo, Beograd 2011.

Izborna literatura

Ambos, K., Novija praksa meunarodnih sudova u kaznenom procesnom pravu, published in: Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 6/1999, pp. 955 - 1002;

Bassiouni, M.C., International Criminal Law, Volumen I: Crimes, Transnational Publishers, New York, 1999.;

Degan, V. . Pavii, B., Meunarodno kazneno pravo, Rijeka, 2005.;

Josipovi, I., Uhienje i pritvor pred Meunarodnim kaznenim sudom, published in: Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 4/1997, pp. 465 496;

Krapac, D., Statut i pravila o postupku i dokazivanju Meunarodnog kaznenog suda za bivu Jugoslaviju s motrita hrvatskoga kaznenog procesnog prava, Hrvatska i Ujedinjeni narodi, Zagreb, 1996, pp. 197 213;

Pavii, B. Bubalovi, T., Meunarodno kazneno pravo, Rijeka, 2013.

Relevantni propisi meunarodnog i domaeg prava i web stranice prema uputi nositelja.

Naziv kolegija Forenzika psihologija

Ime nositelja kolegija Prof. dr. sc. Tajana Ljubin9




Ciljevi kolegija

Cilj kolegija je da studenti prepoznaju, razumiju i mogu primijeniti temeljne psiholoke zakonitosti koje utjeu na sve ukljuene u proces policijskih izvida, istrage i dokazivanja djela. Moi e razumjeti to sve utjee na tonost svjedoenja, znati e osnovne psiholoke principe intervjuiranja svjedoka i rtava, nauiti e principe ispravnog ponaanja prema rtvi. Moi e analizirati motive priznanja i ocijeniti vjerodostojnost priznanja, poznavati e osnove na kojima se temelje metode za detekciju lai, poznavat e naela za prepoznavanje lai, razumjeti e

9 Nositelj predmeta je od 48. e-sjednice 26. VI. 2014. doc. dr. sc. Draen Kovaevi, Popovaa.

23

psiholoke mehanizme koji su u osnovi ponaanja osumnjienika i kriminalistikog slubenika. Razumjeti e psiholoke faktore koji utjeu na sumnjienje i presuivanje.

Sadraj kolegija

I. Podruja forenzike i kriminalistike psihologije (2 sata)

1. Psiholoki izvori pogreaka u kriminalistikom i sudskom postupku

II. Psihologija svjedoenja (4 sata)

1. Psihiki procesi na kojima se osniva svjedoenje

2. Glavni imbenici koji utjeu na tonost svjedoenja

3. Osnovni psiholoki principi intervjuiranja osjetljivih svjedoka (djeca, traumatizirane rtve, itd.)

4. Osnovni principi kognitivnog intervjua. Forenziko-psihologijski aspekti postupanja sa rtvama

III. Teorijske osnove psiholoke metode otkrivanja lai (5 sati)

1. Ocjena vjerodostojnosti iskaza

2. Analiza neverbalnog ponaanja

3. Analiza fiziolokih pokazatelja-poligraf

IV. Teorijske osnove psihologije ispitivanja osumnjienika i psihologije priznanja - (2 sata)

V. Osnovne psiholoke osobitosti poinitelja kaznenih djela i implikacije za kriminalistiku obradu (2 sata)

1. Nepravni aspekti sumnjienja i presuivanja

2. Podruja psihologijskog vjetaenja

Obveze studenata

Studenti su obvezni: a) pohaati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu; ili b) pohaati nastavu, izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu.

Obvezna literatura

Ajdukovi M., Psihologijski aspekti donoenja odluka u kaznenom postupku, 1995., str. 292-307.;

Gudjonsson G.H., The psychology of interrogations and confessions, objavljeno u: Williamson U.T. (Ur.) Investigative interviewing. Rights, research, regulation. Devon, 2006., str. 123 146;

Hess, A. K. - Weiner I. B., The Handbook of Forensic Psychology, Chichester, 1999. (odabrana poglavlja);

Kassin S.M., A critical appraisal of modern police interrogations, objavljeno u: Williamson U.T. (Ur.) Investigative interviewing. Rights, research, regulation, 2006., str. 207 228;

Ljubin T., Prikupljanje obavijesti i ispitivanje osjetljivih i zastraenih svjedoka, objavljeno u: Glui i sur., Proceduralne mjere zatite svjedoka: Prirunik za obuku policije, tuitelja i sudaca, Strasbourg, Vijee Europe, 2006. (u tisku);

Ljubin T., Kriminalistika psihologija, objavljeno u: Pavii B. Modly D. Vei P. Kriminalistika, 2006.


Gudjonsson G., The Psychology of Interrogations, Confessions and Testimony, Chichester, 1992.;.

Howitt D., Forensic and criminal psychology, London, 2002.;

Milne R. - Bull R., Investigative interviewing, Psychology and Practice. Chichester, 1999.;

24

Sporer S.L. - Malpass R.S. - Koenhken G., Psychological Issues in Eyewitness Identification. Mahwah, New Yersey: Lawrence Erlbaum Associates, 1996.;

Vrij A., Detecting lies and deceit: The psychology of lying and the implications for professional practice. Chichester, 2000.

Naziv kolegija Transnacionalna kaznena djela






Ciljevi kolegija

Kolegij je usmjeren sustavnom prikazu osnovnih znaajki transnacionalnog kriminaliteta. Posebno se izlae Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta, ukazuje na obiljeja transnacionalnog organiziranog kriminaliteta. Izloen je sustavni pregled najvanijih oblika transnacionalnog kriminaliteta i prikazan poredak jurisdikcije za ta kaznena djela.

Sadraj kolegija

I. Transnacionalni i transnacionalni organizirani kriminalitet

II. Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Palermo konvencija)

1. Uvodne napomene i osnovni pojmovi

2. Zakonodavne mjere

3. Kazneni progon, suenje i sankcije

4. Mjere prema prihodu od kaznenog djela

5. Meunarodna suradnja

6. Jurisdikcija

7. Ekstradicija

8. Uzajamna pravna pomo

9. Ostale odredbe

III. Transacionalna kaznena djela: trgovine i krijumarenja ljudi, nedozvoljene trgovine orujem, nezakonitog raspolaganja nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalom, u vezi s drogom, pranja novca, kompjuterskog kriminaliteta, zagaivanja prirodne okoline, protiv kulturnih dobara, korupcije, na tetu djece, u vezi s bioetikom, uzimanja talaca, ugroavanja osoba pod meunarodnom zatitom, u pomorskoj plovidbi, u zranom prometu (3 sata)

IV. Jurisdikcija za transnacionalna kaznena djela

Obveze studenata

Studenti su obvezni pohaati nastavu i konzultacije te poloiti pismeni ispit.

Obvezna literatura


Pavii, B., Transnacionalno kazneno pravo, Zbornik na Pravniot fakultet Justinian prvi, Skopje (vo est na Nikola Matovski), 2011.

25


Degan, V. . Pavii, B. Beirevi, V., Meunarodno i transnacionalno krivino pravo, Beograd, 2010.

Naziv kolegija: Forenzika psihopatologija

Ime nositelja kolegija: Prof. dr. sc. Tanja Franikovi

Status kolegija: Izborni




Ciljevi kolegija

Cilj kolegija je kroz predavanja i vjebe usvojiti temeljne spoznaje o dostignuima dananje sudske psihijatrije kao multidisciplinarnog podruja u kojem se proimaju pravo i psihijatrija. Student/ica e se upoznati s osnovama psihijatrijskih poremeaja, njihovim uzrocima, klinikim slikama, mogunosti tretmana i osobito s utjecajem psihikih poremeaja na sposobnost osobe da shvati znaenje djela i njezinu mogunost da vlada svojom voljom. Posebno je vano omoguiti polaznicima upoznavanje s normativnom regulativom (nacionalni i meunarodni dokumenti) posebnog pravnog statusa osoba s duevnim smetnjama i njihovo ovladavanje znanjima o krivnji, neubrojivosti, smanjenoj ubrojivosti, opasnosti, prisilnoj hospitalizaciji, sankcijama i zatiti prava osoba s duevnim smetnjama bilo delinkventima ili nedelinkventima. Interaktivnim pristupom u ovom interdisciplinarnom kolegiju omoguiti e se polaznicima da u postupanju povodom nekog kaznenog djela na vrijeme uoe problematiku duevno bolesnih osoba i postupe u skladu sa zakonskom regulativom.

Sadraj kolegija

I. Osnovne spoznaje o pojmu, znaaju i razvitku forenzike psihopatologije

II. Pravni sadraji forenzike psihijatrije

1. Razvoj posebnog statusa neubrojivih delinkvenata u kaznenom pravu

2. Pravni okviri psihijatrijskih vjetaenja u kaznenom postupku

3. Prisilna hospitalizacija osoba s teim duevnim poremeajima

III. Opa psihopatologija - svijest, opaanje, emocije, volja, panja, psihomotorika, pamenje, nagoni, miljenje i poremeaji doivljavanja vlastite osobe

IV. Forenziko-psihijatrijski aspekti agresivnih ponaanja

1. Poremeaji vezani uz alkohol, droge i druge psihoaktivne tvari

2. Shizofrenija i agresivno ponaanje

3. Bioloki imbenici vezani uz nasilno ponaanje

4. Procjena rizika za agresivno ponaanje

V. Praktini aspekti forenzike psihopatologije kazuistiki prikazi u okviru vjebi

Obveze studenata

Studenti su obvezatni pohaati nastavu, sastaviti referat i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu.

Obvezna literatura

26

Kozari-Kovai D., Grubii-Ili M., Grozdani V., Forenzika psihijatrija, Medicinska naklada Zagreb, 2005.;

Zakon o zatiti osoba s duevnim smetnjama (Narodne novine, 111/1997., 27/1998., 128/1999., 79/2002).


urevi, Z., Pravni poloaj poinitelja kaznenih djela s duevnim smetnjama, Zagreb, 2002.;

Goreta M., Forensic Psychiatry, Psychoanalysis and Criminal Law, Zagreb, 2004.;

Grozdani V., Pravni poloaj osoba s duevnim smetnjama u Hrvatskoj, objavljeno u: Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 2/1996., str. 501-510.

Naziv kolegija Otkrivanje i dokazivanje prekraja






Ciljevi kolegija

Cilj je kolegija upoznavanje polaznika s temeljnim znaajkama prekraja, s razlikama prekraja od kaznenih djela, s tijelima za otkrivanje i dokazivanje prekraja, metodama otkrivanja i dokazivanja prekraja kao i o taktici otkrivanja prekraja iz pojedinih podruja.

Sadraj kolegija

I. Uvod (1 sat)

1. Pojam prekraja

2. Razlikovanje prekraja od kaznenih djela

3. Tijela nadlena za otkrivanje i dokazivanje prekraja

4. Fizika i pravna osoba kao izvritelji prekraja

II. Taktika otkrivanja i dokazivanja prekraja - (2 sata)

III. Mjere za osiguranje provedbe postupka izvrenja kazni za prekraje (poziv, dovoenje, potraga, tjeralica i objava, mjere opreza, jamstvo, uhienje, zadravanje, upuivanje) - (2 sata)

IV. Izvidi upravnih tijela i policije (2 sata)

1. Opi uvjeti za poduzimanje izvidnih radnji

2. Pojedine izvidne radnje

3. Izvidne radnje kojima se ograniavaju temeljna prava graana

4. Izvidne radnje policije, ispitivanje osumnjienika i svjedoka, oevid i vjetaenje

V. Radnje u postupku (2 sata)

1. Ispitivanje okrivljenika

2. Ispitivanje svjedoka

3. Vjetaenje

4. Oevid

27

5. Pretraga

6. Privremeno oduzimanje predmeta

7. Privremene zabrane ili ogranienje djelatnosti

8. Tijek postupka

VI. Taktika otkrivanja i dokazivanja pojedinih skupina prekraja - (1 sat)

1. Prekraji protiv javnog reda i mira

2. Prekraji protiv sigurnosti prometa

3. Carinski prekraji

4. Financijski prekraji

5. Prekraji protiv intelektualnog vlasnitva.

Obveze studenata

Polaznici su obvezni pohaati i aktivno sudjelovati u izvoenju nastave, te poloiti pismeni ispit.

Obvezna literatura

Pavii B. - Modly D. - Vei P., Kriminalistika, 3. izd., Zagreb, 2006. (u tisku);

Josipovi I., Zakon o prekrajima, Zagreb., 2002.;

Vei P., Zakon o prekrajima protiv javnog reda i mira (biljeke, literatura, sudska praksa), 2. dopunjeno izd., Zagreb, 2001.;

Vei, P., Glui, S., Prekrajno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2013.;

Vei, Petar (ed), Prekrajni zakon, komentar, sudska praksa, pojmovno kazalo,

Duevi & Krovnik, Rijeka, 2013.


Dikli S., Pokretanje i zapoinjanje prekrajnog postupka, objavljeno u: Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 1/2001., str. 127-151;

Josipovi I., Prekraji protiv autorskog prava: realitet i perspektive u svijetlu novog prekrajnog zakonodavstva, objavljeno u: Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 2/2002., str. 505-530;

Markov ., Sigurnost i odgovornost u zranom prometu, objavljeno u: Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 1/2001., str. 169-176;

Novak - Hrgovi K., Prekrajni nalog, objavljeno u: Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 2/2002., str. 463 474.

Naziv kolegija Imovinske trabine u kaznenom postupku

Ime nositelja kolegija Prof. dr. sc. Eduard Kuntek





Ciljevi kolegija

Okolnost da je poinjeno kazneno djelo prouzrokuje i odreene graanskopravne posljedice.

28

To se posebno odnosi na nastanak imovinskopravnog zahtjeva osobe koja je oteena kaznenim djelom koja zatitu svojih subjektivnih graanskih prava moe ostvarivati i u specifinom (adhezijskom) postupku koji se provodi uz glavni (kazneni) postupak. Pravila koja se odnose na ovaj postupak se donekle razlikuju od pravila koja vrijede u redovitom (parninom) postupku zatite subjektivnih graanskih prava. injenica je da sudovi rijetko odluuju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku pa bi se cilj ovoga kolegija sastojao u difuziji znanja iz ove oblasti kako bi se ustaljena praksa poela mijenjati. Takoer je vano da studenti usvoje znanja i iz podruja osiguranja novanih i nenovanih trabina koja se redovito prouavaju u sklopu izuavanja materije ovrnog prava. Pored ovoga, studentima bi se produbila znanja i iz oblasti naknade tete osobama koje su neopravdano osuene ili neosnovano uhiene koja pretpostavljaju detaljnije prouavanje niza problemskih pitanja u vezi s pravnom osnovom za naknadu tete, postupku ostvarivanja ovoga graanskopravnog zahtjeva i poloaju vjerovnika i njegovih sukcesora.

Sadraj kolegija

I Imovinskopravni zahtjev - (5 sati)

1. Imovinskopravni zahtjev openito

2. Imovinskopravni zahtjev u hrvatskom i poredbenom pravu napose u lanicama Europske unije

3. Pravna osnova za odluivanje o imovinskopravnom zahtjevu

4. Pokretanje postupka

5. Sadraj imovinskopravnog zahtjeva i odustanak od imovinskopravnog zahtjeva

6. Sukcesija imovinskopravnog zahtjeva

7. Osiguranje dokaza za odluivanje o imovinskopravnom zahtjevu

8. Odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu

9. Imovinskopravni zahtjev za povrat stvari

10. Imovinskopravni zahtjev za ponitaj pravnog posla

11. Izmjena presude s kojom je odlueno o imovinskopravnom zahtjevu

12. Osiguranje imovinskopravnog zahtjeva (prethodna ovrha, prethodne mjere, privremene mjere)

13. Posjed stvari koje slue za utvrivanje injenica u kaznenom postupku

14. Posjed stvari koje ne slue za utvrivanje injenica u kaznenom postupku

15. Spor vie oteenika o vlasnitvu na stvari

16. Privremene mjere osiguranja prema treoj osobi

II Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom - (3 sata)

1. Postupak za oduzimanje imovinske koristi

2. Osiguranje oduzimanja imovinske koristi

III Postupak za naknadu tete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuenih ili neutemeljeno uhienih osoba - (2 sata)

1. Pravna osnova prava na naknadu tete zbog neopravdane osude ili neutemeljenog uhienja

2. Odgovornost Republike Hrvatske za tetu koju poini sudac u obnaanju slubene dunosti

3. Procesne pretpostavke za podnoenje tube

4. Aktivna legitimacija i pravni poloaj nasljednika

5. Radni sta i sta osiguranja (pravni poloaj osoba koje su radile na dravnom podruju Republike Hrvatske i pravni poloaj osoba koje su radile u inozemstvu)

29

Obveze studenata

Student je obvezan pohaati nastavu, izraditi seminarski rad te poloiti pismeni ispit.

Obvezna literatura

Kuntek E., Poloaj stranaka u ovrnom postupku i postupku osiguranja nakon novele hrvatskog Ovrnog zakona 2005. godine (skripta);

Pavii B., Komentar Zakona o kaznenom postupku, 5. izd., Rijeka, 2005. (Komentar uz glave XI. i XXX);

Ovrni zakon (Narodne novine, 57/1996., 29/1999., 42/2000., 173/2003., 194/2003.,151/2004., 88/2005);

Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine, 110/1997., 27/1998., 58/1999., 112/1999., 58/2002., 143/2002., 62/2003.);

Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine, 35/2005.);

Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, 91/1996., 73/2000., 114/2001).


Crni I., Naknada tete: odgovornost za tetu i popravljanje tete, Zagreb, 1995.;

Grubia M., Da li se beneficium cohaesionis moe primeniti i na odluku o imovinskopravnom zahtevu, objavljeno u: Pravni ivot, 10/1957;

Grubia M., Moe li javni tuilac izjaviti albu u korist optuenog protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu, objavljeno u: Odvjetnik 11-12/1963;

Pavii B., Transition of Criminal Procedure Systems, Rijeka, 2004;

Pavii (ed.), Codigo procesal penal modelo para Iberoamerica/ Zakonik o kaznenom postupku Model za Iberijsku Ameriku/ Codice processuale penale modello per l'Iberoamerica, Rijeka, 2005.

Vedri M. - Klari P., Graansko pravo, 7. izd., Zagreb 2003.

Naziv kolegija Privatna istraivanja






Ciljevi kolegija

Cilj kolegija je stjecanje znanja iz podruja dogmatske osnove privatne zatite, normativnog ureenja i osnova tehnike i tehnologije privatne zatite radi osposobljavanja za samostalno izvravanje poslova privatne zatite a osobito voenje takvih poslova.

Sadraj kolegija

Uvod, odreenje temeljnih pojmova. (2sata)

Normativni i ustrojstveni elementi zatitarske djelatnosti. Ovlasti i metode rada privatnih detektiva.

30

Ostali oblici privatnih istraivanja.

Tehniki sustavi zatite (2sata)

Oblici i naini ustrojavanja: temeljna naela ustrojavanja u zatitarstvu.

Sigurnosni menadment:ulogu investitora u izgradnji alarmnog sustava;zadatak tehnikog dijela zatitno-alarmnog sustava;zadatak interventnog dijela u zatiti imovine i osoba

Razlozi za donoenje odluke o potrebi tienja; procjena rizika; pojam voenje projekta (project management). (2sata)

Normativna osnova i tehnike, metode i postupci business intelligence. (2sata)

Zatita podataka:autorizacija, oznaavanje i evidencija kod postupanja s povjerljivim dokumentima; pohrana (arhiviranje) i unitavanje povjerljivih dokumenata; zatita povjerljivih podataka u elektronikom obliku; zatita govornih komunikacija. (2sata)

Obveze studenata

Polaznici su obavezni pohaati nastavu te poloiti ispit.

Obvezna literatura

Vei, P., Na, I. (2005) Zakon o privatnoj zatiti s komentarom, agar, Rijeka, 2006.;

Uur, . Marinko -Vei Petar, Komentar Zakona o privatnim detektivima, Naklada, Rijeka, 2010.


Beisel, W/Ebert, F./Foerster, W./Otto, F (2004.) Lehrbuch fr den Werkschutz und private Sicherheitsdienste, 6. Auflage. Booberg. de Waard, J.: (1999) The Private Security Industry in International Perspective, European Journal on Criminal Policy and Research 7(2):143-174; Nogala, D. (1995) Was ist eigentlich so privat an der Privatisierung sozialer Kontrolle? Anmerkungen zu Erscheinungen, Indikatoren, und Politkonomie der zivilen Sicherheitsindustrie - in Sack, F., M. Voss, D. Freehse, A. Funk & H. Reinke (eds.), Privatisierung staatlicher Kontrolle: Befunde, Konzepte, Tendenzen (Baden-Baden: Nomos), 243-260;

Pear, J; (1993.) Policija jutri -izziv (blinje) prihodnosti, Policija na prehodu v 21. stoletje, zbornik posvetovanja, Vija ola za notranje zadeve, Ljubljana;

Pear, J; (2000) Privatizacija in komercijalizacija policijskih dejavnosti v dihotomiji: dravno zasebno, Zbornik prosveta, Drutvo za zasebno varstvo in dravljansko samovarovanje, (str. 11 27) Portoro;

Stenning P; (1999.) Powers and accountability of private police, docs 1999/pc-cc (99) 1- e) Strasbourg, 24-28 XI 1999;

Vei, P; (1994) Privatna sigurnost u Republici Hrvatskoj, Policija i sigurnost, MUP RH. Zagreb.;

Vrbanc, D; (2002) Osobna zatita, ZAGREB TIT, Zagreb.

Naziv kolegija Psihologijske osobitosti poinitelja kaznenih djela vane za kriminalistiko istraivanje

Ime nositelja kolegija Prof. dr. sc. Predrag Zarevski



ECTS koeficijent optereenja Student/ica 4

31


Ciljevi kolegija

znati kada se koristi profiliranje

razumjeti osnovne metode profiliranja

znati mogunosti i ogranienja profiliranja

razumjeti psiholoke mehanizme koji lee u osnovi izvrenja pojedinog kaznenog djela

povezati karakteristike djela i rtve s karakteristikama poinitelja.

Sadraj kolegija

Definicije profiliranja, timovi za profiliranje i osnovna podruja profiliranja

Inteligencija i ue crte linosti znaajni za stvaranje profila

Tipologija profiliranja: neorganiziran asocijalan; organiziran nesocijalan

Podmetai poara (1 sat)

Kultovi, sekte, terorizam (1 sat)

Profili silovatelja (1 sat)

Pedofilija (1 sat)

Malodobni seksualni zlostavljai (1 sat)

Profili rtve (1 sat)

Obveze studenata

Studenti su obvezni: pohaati nastavu, izraditi seminarski rad koji je ekvivalent pisanom ispitu.

Obvezna literatura



Ainsworth, P., Offender profiling and crime analysis, Portland, Oregon: Willan Publishing, 2001.;

Jackson, J. - Bekerian, D.A., Understanding offender profiling: A guide for forensic practitioners, Chichester: Wiley, 1997.;

Alison, L. - Canter, D.,Profiling rape and murder, Aldershot, UK: Ashgate.Marshall, 1999.;

W.L., Laws, D.R. - Barbaree, H.E. (eds.), Handbook of sexual assault: Issues, theories, and treatment of the offender (Applied clinical psychology), Kluwer Academic/Plenum Pub, 1990.;

Holmes, R.M. - Holmes, S.T. (eds), Profiling violent crimes: an investigative tool (2nd ed.), Thousand Oaks, CA: Sage, 1996.;

Turvey, B.E., Criminal profiling: An introduction to behavioral evidence analysis (2nd ed.), Academic Press, 2002.;

Buljan Flander, G., Seksualno zlostavljanje, Potpora, Zagreb, 2000.;

Ljubin, T., Psiholoki profil zlostavljaa, u: Ajdukovi, M. Pavlekovi, G. (ur.), Nasilje nad enom u obitelji (str. 115-123), Drutvo za psiholoku pomo, Zagreb, 2003.;

Knezovi, Z. - Kulenovi, A. - aki, V. - Zarevski, P. - uul, M., Psiholoke karakteristike osuenih osoba, Znanstvena edicija asopisa "Penoloke teme", Zagreb, 1989.;

Zarevski, P. - Kulenovi, A., Personalni korelati kockanja,Penoloke teme, 5 (3-4) 25-31,

32

1990.;

Zarevski, P., Psihologija kockanja, Penoloke teme, 5 (3-4), 1-6, 1990.;

Zarevski, P.,Mogui doprinosi psihologa policijskom sustavu,Hrvatski asopis za kriminologiju i penologiju. 8, 59-67, 1994.

Naziv kolegija Kaznenopravna odgovornost mladei

Ime nositelja kolegija Prof. dr. sc. Ante Cari





Ciljevi kolegija

Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osobitostima pravnog poloaja maloljetnika i mlaih punoljetnika u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu, vrstama sankcija koje se prema njima primjenjuju, sudom za mlade kao nadlenim sudskim tijelom kao i tijekom kaznenog postupka pred tim sudom.

Sadraj kolegija

I. Uvod. Dobne kategorije mladih poinitelja u suvremenom kaznenom pravu.

II. Maloljetnike sankcije. Podjela i vrste maloljetnikih sankcija. Izbor odgojne mjere i njihova primjena. Kazna maloljetnikog zatvora.

III. Sudovi za mlade. Ustrojstvo, sastav i nadlenost suda za mlade.

IV. Postupak pred sudom za mlade. Tijek kaznenog postupka: prethodni postupak i postupak pred vijeem. Produljena nadlenost suda za mlade.

V. Mlai punoljetnici. Materijalnopravni i procesnopravni poloaj mlaih punoljetnih osoba.

Obveze studenata

Pohaati nastavu i poloiti pisani ispit

Obvezna literatura

Cari, Ante: Kaznenopravna odgovornost mladei, Predavanja za studente poslijediplomskog specijalistikog studija Kriminalistiko istraivanje, Rijeka, 2012.;

Zakon o sudovima za mlade (NN br. 84/11 i 143/12).


Cari, Ante: Mlae osobe u kaznenom pravu (poinitelji i rtve), Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu, Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti, Zagreb, 2002.;

Cvjetko, Boica Singer, Mladen: Kaznenopravna odgovornost mladei u teoriji i praksi, Zagreb, 2011.;

Hirjan, Franjo Singer, Mladen: Komentar Zakona o sudovima za mlade i kaznenih djela na tetu djece i maloljetnika, Zagreb, Globus, 2002.;

Rjenik kaznenog prava (glavni urednik . Horvati), Zagreb, Masmedia, 2002. (odgovarajue natuknice).

33

Naziv kolegija Pregled forenzikih znanstvenih disciplina






Ciljevi kolegija

Cilj kolegija je stjecanje znanja o mogunostima koritenja metoda prirodnih znanosti ije se znanstvene metode koriste u istraivanju i dokazivanju kaznenih djela kao i u drugim slubenim postupcima.

Sadraj kolegija

1. Pojam forenzike znanstvene discipline. Naela u primjeni znanstvenih disciplina u kaznenom i drugim postupcima. Ogranienja u primjeni znanstvenih disciplina

2. Normativna osnova za koritenje znanstvenih disciplina u sudskim postupcima. Pojam i poloaj forenziara u kriminalistikom istraivanju i sudskom postupku

3. Forenzino istraivanje mjesta dogaaja. Forenzina traseologija (obrada tragova). Kontaktni tragovi. Otisci prstiju i identifikacija. Biokemijske i kemijske analize, i forenzika primjena naprednih analitikih, fizikalnih, kemijskih i instrumentalnih tehnika. Forenzina kemija i toksikologija. Forenzina biologija (s posebnim osvrtom na forenzinu entomologiju i palinologiju)

4. Sudska medicina. Forenzine ekspertize.

Obveze studenata

Studenti/ice su obvezni: a) pohaati nastavu i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu; ili b) pohaati nastavu, izraditi seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pismenom ispitu.

Obvezna literatura

1. Pavii, B. - Modly, D. -Vei P., Kriminalistika, III. Izdanje, Tehnika knjiga Golden marketing, Zagreb, 2006., str. 528-656;

2. Lee, C. H., Materijalni tragovi, MUP RH, 1998., Zagreb.


1. Saferstein, R., An Introduction to Forensic Science, 3rd Ed. Prentice Hall, 1987.;

2. Houck, M.M. Siegel, J.A., Fundamentals of Forensic Science, London: Elsevier Academic Press, 2006.;

3. Ramsland, K., The Forensic Science of CSI, New York, 2001.;

4. Allin, K. et al., Tatortarbeit nach Brnden, Handlungsanleitung fr die Praxis, Wiesbaden: Bundeskriminalamt, 1997.;

5. Kube, E. Storzer, H.U. -Timm, K.J., Kriminalistik, Band I. und II., Boorberg, Stuttgart-Mnchen Hannover Berlin Weimar, 1994.;

6. Markovi, T., Suvremena tehnika istraivanja krivinih djela, Narodne novine, Zagreb, 1977.;

7. Plavi, F. - untar, I.,Uvod u analitiku toksikologiju, kolska knjiga, Zagreb, 2006.

34

7. Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata

a) Trajanje studija je tri semestra (ili trimestra). Trei semestar (ili trimestar) je mentorski voen individualni istraivaki rad, hospitacija i konsultacije.

b) Frontalna predavanja u svakom predmetu iznose do najvie 40 % predvienog fonda sati. Studij je prije svega namijenjen pojedinanom radu, konsultacijama, seminarima, vjebama, hospitaciji i slino.

c) Za praktikume je predvieno 80% individualnog rada, 10 % mentorskog rada i 10% za konsultacije. Termine mentorskih susreta i konsultacija utvruje i objavljuje nositelj predmeta u dogovoru sa studentima.

d) Predavanja se odravaju ako je prisutno najmanje sedam studenata. Ako je prisutan manji broj, odravaju se konsultacije u vremenu koje ne moe prelaziti polovinu vremena predvienog za predavanja. U pravilu konsultacije iz obaveznog predmeta ne mogu trajati vie od 2 sata, a iz izbornog 1 sat. Vijee na prijedlog voditelja, moe odluiti da se za sve predmete odravaju samo konzultacije.

e) Tijekom Studija obveze studenata jesu: a) redovito sudjelovanje na predavanjima, vjebama i seminarima, b) polaganje ispita te c) izrada i izlaganje dva pisana rada u praktikumu, ako drukije nije propisano ovim programom d) izvravanje financijskih obveza prema Studiju.

f) O prisutnosti studenata/ica nastavi se vodi evidencija. Ako student izostane treinu ili vie, ali manje od polovine sati iz jednog predmeta, izrauje esej s temom iz gradiva koje se obraivalo na predavanjima s kojih je izostao. Temu eseja i opseg (koji ne moe biti manji od sedam standardno pisanih stranica) odreuje nastavnik predmeta s kojeg je student izostao. Ako student izostane polovinu ili vie, ali manje od dvije treine sati predavanja u predmetu, obvezatno izrauje tri eseja. Teme eseja odreuju se na odgovarajui nain kao u sluaju izostanka s vie od jedne treine predavanja.

g) Ako student izostane vie od dvije treine sati predavanja u predmetu, gubi pravo na nastavak Studija. Uplaeni iznosi kolarine se ne vraaju.

h) Ako su studenti podijeljeni u skupine, pohaaju nastavu prema rasporedu za skupinu u koju su rasporeeni. Iznimno, kad postoje opravdani razlozi, student moe pojedino predavanje pohaati u drugoj skupini uz odobrenje Voditelja i obavijest deurnom suradniku koji vodi evidenciju.

i) Student polae ispit im je odsluao sva predavanja i ispunio obveze prema planu. Ispiti su u pravilu pisani. U odnosu na ispite vrijede pravila dodiplomskog studija, osim ako to drugo nije posebno predvieno pravilima Studija. Student prijavljuje ispit i polae isti nakon to je prethodno ispunio sve financijske obveze. Ako student/ica nije ispunio/la financijske obveze za odgovarajui ili prethodni semestar njegova/njezina prijava ispita nee biti uzeta u obzir.

j) Student moe ponoviti ispit iz izbornog predmeta o emu podnosi pisanu molbu s izjavom da se poloeni ispiti iz izbornih predmeta imaju prethodno ponititi. Tu molbu student moe podnijeti najkasnije 30 dana nakon pisanih ispita iz izbornih predmeta ije ponitenje trai. Ocjena koju student dobije na ponovljenom ispitu je konana i nakon nje se ispit iz tog predmeta ne moe ponoviti.

k) Student za upis u Studij mora ispuniti uvjete upisa.

l) Za upis u drugi semestar mora uredno izvriti obveze prema Studiju, poloiti obavezne predmete te imati najmanje 25 ECTS bodova.

m) Za upis u trei semestar student mora:

1. uredno izvriti obveze prema Studiju,

2. imati ukupno najmanje 60 ECTS bodova i

n) Za zavretak Studija student mora:

1. izvriti sve financijske i druge obveze prema Planu,

35

2. izraditi i obraniti praktikum,

Praktikume student/ica u pravilu izrauj

Izvedbeni plan Studija

Text of Izvedbeni plan Studija

Izvedbeni plan dvopredmetnog diplomskog studija … plan DS prevoditeljski... · SVEUČILIŠTE U ZADRU UNIVERSITAS STUDIORUM IADERTINA Odjel za francuske i iberoromanske studije –

RIT CROATIA IZVEDBENI PLAN Naziv studija: …

IZVEDBENI PLAN DIPLOMSKOG STUDIJA GRAĐEVINARSTVA … · METODE TEORIJE ELASTIČNOSTI I PLASTIČNOSTI ..... 190 NUMERIČKE METODE U PRORAČUNU KONSTRUKCIJA ..... 193 OSNOVE MEHANIKE

IZVEDBENI PLAN NASTAVE PREDDIPLOMSKOGA SVEUČILIŠNOG ... · izved eni plan nastave preddiplomskoga sveuČiliŠnog studija nutri ionizam za akademsku godinu 2018./2019

IZVEDBENI PLANOVI DVOPREDMETNOG DIPLOMSKOG STUDIJA … · 2018-02-20 · IZVEDBENI PLANOVI DVOPREDMETNOG DIPLOMSKOG STUDIJA PEDAGOGIJE LJETNI SEMESTAR ak. god. 2017/2018. II. SEMESTAR

Izvedbeni plan dvopredmetnog diplomskog studija Francuski ... plan DS...Odjel za francuske i iberoromanske studije – Odsjek za francuski jezik I književnost Obala Petra Krešimira

IZVEDBENI PLAN NASTAVE POSLIJEDIPLOMSKOG ......IZVEDBENI PLAN NASTAVE POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA BIOLOGIJE Poslijediplomski doktorski studij Biologije izvodi se u skladu

fet.unipu.hr › _download › repository › 6_INP... · IZVEDBENI PLAN NASTAVE SVEU ČILIŠNOG PREDDIPLOMSKOG IZVANREDNOG STUDIJA POSLOVNA EKONOMIJA ZA AKADEMSKU GODINU 2020/2021

IZVEDBENI PLAN NASTAVE SVEU ČILIŠNOG PREDDIPLOMSKOG ... · IZVEDBENI PLAN NASTAVE SVEU ČILIŠNOG PREDDIPLOMSKOG IZVANREDNOG STUDIJA POSLOVNA EKONOMIJA ZA AKADEMSKU GODINU 2016./2017

IZVEDBENI PLAN DIPLOMSKOG STUDIJA · PDF fileIZVEDBENI PLAN DIPLOMSKOG STUDIJA GRAĐEVINARSTVA ZA LJETNI SEMESTAR AKADEMSKE GODINE 2014./2015. 1. U ljetnom semestru akademske godine

IZVEDBENI PLANOVI DVOPREDMETNOG DIPLOMSKOG STUDIJA ... - DS - ZS - 2P - PED.pdf · IZVEDBENI PLANOVI DVOPREDMETNOG DIPLOMSKOG STUDIJA PEDAGOGIJE ZIMSKI SEMESTAR ak.god. 2014./2015

Izvedbeni plan dvopredmetnog preddiplomskog studija ... PLAN... · Odsjeku za francuski jezik i književnost utvrđuju se kako slijedi: 3.1. Ispitni rokovi (ispiti, završni ispiti

Izvedbeni Plan Doktorskog Studija Kineziologije

IZVEDBENI PLAN NASTAVE - ffos.unios.hr · izvedbeni plan nastave poslijediplomskoga sveuČiliŠnog studija pedagogija i kultura suvremene Škole akademska godina 2013./2014

IZVEDBENI PLAN PREDDIPLOMSKOG STUDIJA … · 3 12. Vezani (uvjetni) ekstremi. Lagrangeovi multiplikatori. 13. Dvostruki integrali. 14. Primjene dvostrukog integrala

RIT CROATIA IZVEDBENI PLAN Naziv studija: … Fall IT-WMC ZG Izvedbeni plan.pdfzavršili u Republici Hrvatskoj Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske mora izdati

IZVEDBENI PLAN PREDDIPLOMSKOG STUDIJA · PDF fileIZVEDBENI PLAN PREDDIPLOMSKOG STUDIJA GRAĐEVINARSTVA ZA LJETNI SEMESTAR AKADEMSKE GODINE 2016./2017. 1 ... marketing

Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet Izvedbeni plan ... · Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet Izvedbeni plan nastave poslijediplomskog doktorskog studija za akademsku

Izvedbeni plan Studija lovstvo i zaštita prirode 2015 2016.pdf

Izvedbeni plan dvopredmetnog diplomskog studija - … planovi/DS_fra_nastavnicki/DS... · Obvezna literatura - MIQUEL Claire, Vocabulaire progressif du français, Niveau avancé,

RIT CROATIA IZVEDBENI PLAN NAZIV STUDIJA: MEĐUNARODNO ... Fall IB Izvedbeni plan.pdf · rješenja i pristupe kako bi se iskoristile novonastale prilike u poslovnoj okolini. Analitički

IZVEDBENI PLANOVI PREDDIPLOMSKOG STUDIJA …

fet.unipu.hr · IZVEDBENI PLAN NASTAVE SVEUČILIŠNOG PREDDIPLOMSKOG REDOVNOG STUDIJA POSLOVNA EKONOMIJA ZA AKADEMSKU GODINU 2020./2021. Mjesto …

IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA PATOFIZIOLOGIJA … · 2020. 8. 25. · Stručni preddiplomski studij Sestrinstvo Godina studija: II Izvedbeni plan nastave - 2020./2021. 3 IZVEDBENI

ak.god.2020/2021. IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA ......Stručni preddiplomski studij Sestrinstvo Godina studija: III Izvedbeni plan nastave - 2020./2021. 1 ak.god.2020/2021. IZVEDBENI

IZVEDBENI PLANOVI I PROGRAMI STUDIJA U HRVATSKOJ …

IZVEDBENI PLAN NASTAVE PREDDIPLOMSKOGA SVEUČILIŠNOG ... · izvedbeni plan nastave preddiplomskoga sveuČiliŠnog studija prehrambena tehnologija za akademsku godinu 2018./2019

RIT CROATIA IZVEDBENI PLAN Naziv studija: INFORMACIJSKE ... Fall WMC DU Izvedbeni plan.pdf · u Republici Hrvatskoj Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske

IZVEDBENI PLAN NASTAVE - ffos.unios.hr · 1 izvedbeni plan nastave poslijediplomskoga sveuČiliŠnog studija knjiŽevnost i kulturni identitet akademska godina 2013/2014

Izvedbeni plan studija za akademsku godinu 2016./2017. 2_Izvedbeni Plan PDS... · predmeti i obveze s druge godine studija, osim Izbornog predmeta 2 i Izbornog predmeta 3, te podmiren

Documents

Izvedbeni plan Studija

Text of Izvedbeni plan Studija