9
ISTRAŽIVANJE O STAVOVIMA UČENIKA U SRBIJI O PRIMENI IKT SREDSTAVA U NASTAVI I UČENJU Katarina Milanović 1 , Vesna Milosavljević 2 1 Microsoft Software d.o.o. Beograd, 2 Unasoft Beograd 1. UVOD Kompanija Microsoft i Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije su u junu 2004. godine potpisali Memorandum o Razumevanju, sa željom da se značajno poboljšaju edukativni potencijali obrazovnih institucija u oblasti IT-a. Inicijativa je deo Microsoft-ovog međunarodnog programa Partner u učenju koji ima za cilj da se osposobe škole da značajno podignu nivo pismenosti svog osoblja u informacionim i komunikacionim tehnologijama, kako bi novostečena znanja bila utkana u obrazovne programe, kroz različite projekte edukacije nastavnika i učenika [1]. U programu Partner u učenju izvršeno je anketiranje 1387 učenika iz 14 škola na teritoriji Republike Srbije, kako bi se stekla slika o osposobljenosti i interesovanjima učenika za primenu informacionih i komunikacionih tehnologija (IKT) u nastavi. Testiranje je izvršeno u svrhu planiranja aktivnosti u programu Partner u učenju, ali smo zbog nedostatka sličnih istraživanja u našoj zemlji hteli da objavimo dobijene rezultate. 2. CILJEVI ISTRAŽIVANJA Cilj ovog istraživanja je bilo formiranje slike o dostupnosti računara učeniku u školi i kod kuće, osposobljenosti učenika za korišćenje računara, poverenju učenika u IKT i mišljenju učenika o primeni IKT-a u nastavi i učenju. Formiranje slike o digitalnoj pismenosti učenika, njihovoj motivaciji i navikama, važno je radi svrsishodnog planiranja obuka za učenike i nastavnike i drugih aktivnosti u programu Partner u učenju. 3. METOD I IZVORI PODATAKA U obrazovnom sistemu Republike Srbije ima preko 600 000 učenika, a našim pilot istraživanjem je obuhvaćen uzorak od 1387 učenika osnovnih i srednjih škola na teritoriji Srbije (bez Kosova i Metohije). Anketirani su učenici viših razreda u osnovnim školama i učenici druge, treće i četvrte godine u srednjim školama. Uzorak je formiran slučajnim izborom, a anketiranje obavljeno u periodu januar- novembar 2006. godine. Učenici osnovnih škola čine 14.1 % anketiranog uzorka, a ostatak populacije obuhvaćene anketom čine učenici srednjih škola. Među srednjoškolskom populacijom obuhvaćenom ovim ispitivanjem je 71.2% učenika prirodno-tehničkog usmerenja, 13.1% je društveno-jezičkog smera, a 1.5% učenika pohađa opšti smer. Korišćen je standardizovani upitnik, kao adekvatna i metodološki primerena metoda prikupljanja podataka. Forma upitnika je dvojaka – standardna i elektronska. Upitnik sadrži 24 pitanja relevantnih za istraživanu temu. Osnovna karakteristika upitnika je upotreba većeg broja otvorenih i više izbornih pitanja, što je omogućilo unošenje većeg broja izbora i mišljenja. Kvalitetu iskustvene građe je doprineo način sprovođenja anketiranja na principu dobrovoljnosti i nepristrasnosti. 4. DOSTUPNOST RAČUNARA UČENIKU Anketom je ispitivana dostupnost računara učenicima, kod njihove kuće i u školi. Zbog vrlo nejednako razgranate i generalno loše telekomunikacione infrastrukture u Srbiji, nismo ispitivali dostupnost priključka na internet, već samo dostupnost računara učeniku (rezultati istraživanja o dostupnosti Interneta građanima Srbije mogu se naći u [2]).

istraživanje o stavovima ucenika u srbiji o primeni ikt sredstava u nastavi i ucenju

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Rad je objavljen u Zborniku radova 4. nedjunarodnog nau;nog skupa pod nazivom Tehnologija, Infornatika, Obrazovanje - Za društvo učenja i znanja, održanom 2007. godineRad je objavljen u Zborniku radova 4. Međunarodnog naučnog skupa održanog 2007. godine pod nazivom Tehnologija, Informatika, Obrazovanje - Za društvo učenja i znanja

Citation preview

ISTRAŽIVANJE O STAVOVIMA UČENIKA U SRBIJI O PRIMENI IKT SREDSTAVA U NASTAVI I UČENJU

Katarina Milanović 1, Vesna Milosavljević2 1 Microsoft Software d.o.o. Beograd, 2 Unasoft Beograd

1. UVOD Kompanija Microsoft i Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije su u junu 2004. godine

potpisali Memorandum o Razumevanju, sa željom da se značajno poboljšaju edukativni potencijali obrazovnih institucija u oblasti IT-a. Inicijativa je deo Microsoft-ovog međunarodnog programa Partner u učenju koji ima za cilj da se osposobe škole da značajno podignu nivo pismenosti svog osoblja u informacionim i komunikacionim tehnologijama, kako bi novostečena znanja bila utkana u obrazovne programe, kroz različite projekte edukacije nastavnika i učenika [1].

U programu Partner u učenju izvršeno je anketiranje 1387 učenika iz 14 škola na teritoriji Republike Srbije, kako bi se stekla slika o osposobljenosti i interesovanjima učenika za primenu informacionih i komunikacionih tehnologija (IKT) u nastavi. Testiranje je izvršeno u svrhu planiranja aktivnosti u programu Partner u učenju, ali smo zbog nedostatka sličnih istraživanja u našoj zemlji hteli da objavimo dobijene rezultate.

2. CILJEVI ISTRAŽIVANJA Cilj ovog istraživanja je bilo formiranje slike o dostupnosti računara učeniku u školi i kod

kuće, osposobljenosti učenika za korišćenje računara, poverenju učenika u IKT i mišljenju učenika o primeni IKT-a u nastavi i učenju. Formiranje slike o digitalnoj pismenosti učenika, njihovoj motivaciji i navikama, važno je radi svrsishodnog planiranja obuka za učenike i nastavnike i drugih aktivnosti u programu Partner u učenju.

3. METOD I IZVORI PODATAKA U obrazovnom sistemu Republike Srbije ima preko 600 000 učenika, a našim pilot

istraživanjem je obuhvaćen uzorak od 1387 učenika osnovnih i srednjih škola na teritoriji Srbije (bez Kosova i Metohije). Anketirani su učenici viših razreda u osnovnim školama i učenici druge, treće i četvrte godine u srednjim školama. Uzorak je formiran slučajnim izborom, a anketiranje obavljeno u periodu januar- novembar 2006. godine. Učenici osnovnih škola čine 14.1 % anketiranog uzorka, a ostatak populacije obuhvaćene anketom čine učenici srednjih škola. Među srednjoškolskom populacijom obuhvaćenom ovim ispitivanjem je 71.2% učenika prirodno-tehničkog usmerenja, 13.1% je društveno-jezičkog smera, a 1.5% učenika pohađa opšti smer.

Korišćen je standardizovani upitnik, kao adekvatna i metodološki primerena metoda prikupljanja podataka. Forma upitnika je dvojaka – standardna i elektronska. Upitnik sadrži 24 pitanja relevantnih za istraživanu temu. Osnovna karakteristika upitnika je upotreba većeg broja otvorenih i više izbornih pitanja, što je omogućilo unošenje većeg broja izbora i mišljenja. Kvalitetu iskustvene građe je doprineo način sprovođenja anketiranja na principu dobrovoljnosti i nepristrasnosti.

4. DOSTUPNOST RAČUNARA UČENIKU Anketom je ispitivana dostupnost računara učenicima, kod njihove kuće i u školi. Zbog vrlo

nejednako razgranate i generalno loše telekomunikacione infrastrukture u Srbiji, nismo ispitivali dostupnost priključka na internet, već samo dostupnost računara učeniku (rezultati istraživanja o dostupnosti Interneta građanima Srbije mogu se naći u [2]).

Bez odgovora0.43%

Do 257.89%Do 5

19.68%

Do 1013.41%

Do 204.76%

Nemaju mogućnost

3.82%

Slika 1. Broj učenika u školi koji koriste jedan računar

Na pitanje „Koliko učenika u Vašoj školi koristi jedan računar?“ 57.89% učenika je odgovorilo da do 2 učenika u njihovoj školi koristi jedan računar, 19.68% da ih koristi do 5 učenika, 13.41% da ih koristi do 10 učenika, 4.8% da je do 20 učenika na jedan računar, a 3.8% učenika kaže da učenici nemaju mogućnost da koriste računare u njihovoj školi.

Učenici u školi koriste računar po najviše za nastavu informatike i računara 65.40%, za upotrebu edukativnih kompjuterskih programa 20.60%, za internet istraživanja u okviru nastavnih programa 17.52%, za svoje potrebe pod nadzorom nastavnika 11.6%, a mali broj učenika može da koristi računar za lične potrebe i bez nadzora nastavnika 3.40%.

Nastava informatike i računara

Edukativni kompjuterski programi

Internet istraživanja u okviru nastavnih programa

Za svoje potrebe, pod nadzorom nastavnika

Korišćenje računare bez nadzora nastavnika

65.40%

20.50%

17.50%

11.60%

3.40%

Slika 2. Svrha u koju učenici koriste računar u školi

Učenicima su se izjasnili da su im računari dostupni računari i van škole i to najviše od kuće 81.30% i kod prijatelja i rođaka 18.60%, nešto manje u internet kafeima 8.00%, a postoje učenici kojima uopšte nije dostupan računar van škole 1.20%.

Kod kuće

Kod prijatelja komšija ili rođaka

U Internet kafeima

Nigde

Sve navedeno

Ostalo

U igraonici

Gde god mogu

81.30%

18.60%

8.00%

1.20%

0.60%

0.40%

0.30%

0.30%

Slika 3. Dostupnost računara učenicima van škole-mesto

Učenici često koriste računar, jer čak 62.26% učenika koristi računar svakodnevno, a 23.13% nekoliko puta nedeljno. Procenat učenika koji računar ne koristi više od po nedelju dana je 11.6%. Procenat učenika koji koriste računar tek nekoliko puta godišnje je 4.13%, a nikad ne koristi računar 0.51% (što je verovatno u vezi sa već iznesenim podacima da procenat učenika koji nemaju pristup računaru u školi 3.82% i da procenat učenika kojima uopšte nije dostupan računar van škole je 1.20%). Procenat učenika koji računar koriste nekoliko puta mesečno je 6.96%.

Svakodnevno65.26%

Nekoliko puta nedeljno23.13%

Nekoliko puta mesečno

6.96%

Nekoliko puta godisnje

4.13%Nikad0.51%

Slika 4. Dostupnost računara učenicima van škole-frekvencija

5. POVERENJE UČENIKA U RAČUNARE I INFORMACIONE TEHNOLOGIJE I NJIHOVO KORIŠĆENJE U NASTAVI Učenici su iskazali veliko poverenje u računare i informacione tehnologije: 27.73% učenika

ima veoma mnogo poverenja u računare i u informacione tehnologije, čak 43.01% učenika ima mnogo poverenja, a procenat učenika koji nemaju mnogo poverenja ili imaju malo ili ni malo poverenja 23.89%, dok je procenat učenika koji nisu sigurni u svoje mišljenje po ovom pitanju 5.36%.

Veoma mnogo27.73%

Mnogo43.01%

Ne mnogo16.36%

Malo4.49%

Ni malo3.04%

Nisam siguran5.36%

Slika 5. Poverenje učenika u računare i informacione tehnologije

Učenici veruju da računari mogu da doprinesu unapređenju nastave i nastavnog procesa: veoma mnogo 46.42%, mnogo 38.52%, a procenat učenika koji je skeptičan ili nesiguran po ovom pitanju je 15.06%.

Na slično pitanje „Da li su informacione tehnologije budućnost prosvete i nastavnog procesa?“ učenici su slično i odgovorili: 45.94% učenika snažno veruje u to, 29.93% u velikoj meri veruje da je tako, 10.22% je delimično uvereno, 6.74% ne veruje da je tako i 7.17% učenika nije sigurno u to. U tom smislu, ispitano je mišljenje učenika o tome koliko je dobra ideja organizovanja obuka za korišćenje računara u učenju i učenici su dali sledeće odgovore: 36% učenika misli da je ovo veoma vredna ideja, 40.46% učenika misli da to dobra ideja, 3% učenika misli da je ovo malo interesantna ideja, 10% učenika misli da ovo nije mnogo dobra ideja, 2% da nije ni malo dobra, a 8% učenika nema oformljeno mišljenje po ovom pitanju.

Veoma mnogo46.42%

Mnogo38.52%

Ne mnogo8.33%

Nisam siguran3.33%

Malo2.24%

Ni malo1.16%

Slika 6. Mišljenje učenika o tome koliko računari i IKT mogu da doprinesu modernizaciji nastave i

unapređenju nastavnog procesa

6. OSPOSOBLJENOST UČENIKA ZA KORIŠĆENJE RAČUNARA I PRIMENA U UČENJU U istraživanju smo se bavili mišljenjem učenika o njihovoj osposobljenosti za korišćenje

računara, pre svega iz perspektive osposobljenosti učenika za korišćenje računara u nastavi i njihovom mišljenju o tome koliko je aktuelan program digitalnog opismenjavanja koji se sprovodi u školi.

Učenici misle da je njihov nivo znanja rada na računarima odgovarajući za praćenje aktuelnih potreba nastave: potpuno 36.46%, delimično 44.52%, nije dovoljan 7.55%, a 11.47% učenika nije sigurno.

Delimično44.52%

Potpuno36.46%

Nisam siguran11.47%

Ne7.55%

Slika 7. Odgovori učenika na pitanje da li njihov nivo znanja rada na računarima odgovarajući za

praćenje aktuelnih potreba nastave Odgovori učenika na pitanje „Koliko aktuelni nastavni plan prati aktuelnosti i dešavanja na

polju računarskih i informacionih tehnologija?“ nisu pokazali veliko slaganje u mišljenju učenika. 10.88% učenika misli da nastavni plan u potpunosti prati ove promene, 16.46% misli da se u velikoj meri prate, 28.28% da se promene prate delimično, 21.97% učenika misli da je nedovoljno, a 11.02% učenika da se promene ne prate ni malo. Čak 11.02% učenika nema oformljeno mišljenje po ovom pitanju.

Delimično28.28%

Nedovoljno21.97%U velikoj meri

16.46%

Nisam siguran11.39%

Ni malo11.02%

U potpunosti10.88%

Slika 8.Koliko aktuelni nastavni plan prati aktuelnosti i dešavanja na polju računarskih i informacionih

tehnologija Interesovalo nas je i mišljenje učenika o sopstvenoj osposobljenosti za korišćenje nastave uz

pomoć računara, ako bi se takva nastava organizovala u njihovoj školi. 47.14% učenika se smatra potpuno sposobnim za pohađanje ovakve nastave, 32.14% učenika se smatra delimično sposobnim, nedovoljno sposobnim 4.56% učenika, ni malo sposobnim smatra sebe 1. 59% učenika, a nije sigurno 14.55% učenika.

Potpuno47.14%

Delimično32.15%

Nisam siguran14.55%

Nedovoljno4.56%

Ni malo1.59%

Slika 9. Osposobljenost učenika za praćenje nastave uz pomoć računara ako bi se takva nastava

organizovala u školi

7. PRIMENA RAČUNARA I INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA U NASTAVI I UČENJU Ispitani učenici su pokazali veliko interesovanje za korišćenje računara u nastavi: malo i

veoma malo interesovanje pokazuje samo 8.79% učenika, dok veoma veliko, veliko i srednje interesovanje iskazuje čak 90.92% učenika.

Bez odgovora0.29% Veoma velika

29.20%

Velika33.60%

Srednja28.12%

Mala5.19%

Veoma mala3.60%

Slika 10. Zainteresovanost učenika za korišćenje računara u nastavi

Učenici već koriste računare za nastavu, u školi, pre svega na redovnim časovima 66.20%, u pripremama za nastavu 18.40%, u računarskom testiranju znanja 10.90%, za pripremu domaćih zadataka 5.00%, praćenje rezultata svog rada i ocene 2.50%, izradu školskih časopisa i Web sajta škole 0.80%, pretraživanje Interneta 0.40% i ostalo 1.80%. Samo 0.90% učenika ne koristi računar u školi, a za sve navedene svrhe u školi računar koristi 0.10% učenika.

U toku nastave na časovima

Priprema za nastavu

Računarsko testiranje znanja

Priprema domaćih zadataka

Praćenje rezultata svog rada i ocena

Ostalo

Ne koristim računar u školi

Web škole, prezentacija ,izrada časopisa

Internet

Sve navedeno

66.20%

18.40%

10.90%

5.00%

2.50%

1.80%

0.90%

0.80%

0.40%

0.10%

Slika 11. Kako učenici koriste računare i informacione tehnologije u školi

Osim u školi, učenici koriste računare i informacione tehnologije u učenju i kod kuće. Najveći procenat učenika koristi računar u učenju koje je ipak vezano za nastavu i redovno školsko obrazovanje: 27.70% učenika koristi internet u istraživanju problema vezanih za nastavu i domaće zadatke, 24.80% za pripremu seminarskih radova i prezentacija na času, 19.00% za pisanje i korekciju teksta za domaće radove. Istraživanje i izučavanje tema kojih nema u školskom gradivu uz pomoć računara primenjuje 26.40% učenika, korišćenje edukativnih kompjuterskih programa primenjuje 20.40% učenika, istraživanje i razmenu mišljenja na aktuelne naučne teme kroz forume i blogove primenjuje 3.40%, a multimediju kreira 0.70% učenika. Sve navedeno primenjuje 2.70% učenika, ostalo 1.20%, a ne koristi računar u učenju kod kuće 6.60% učenika.

Korišćenje Interneta u istraživanju problema vezanih za nastavu i domaće zadatke

Istraživanje i izučavanje tema kojih nema u školskom programu

Korišćenje računara za pripremu seminarskih radova i prezentacija na času

Korišcenje edukativnih kompjuterskih programa

Pisanje i korekcija teksta za domaće radove

Ne koristim računar u učenju

Istraživanje i razmenu mišljenja na aktuelne naučne teme kroz forume i blogove

Sve navedeno

Ostalo

Multimedija

27.70%

26.40%

24.80%

20.40%

19.00%

6.60%

3.40%

2.70%

1.20%

0.70%

Slika 12. Kako učenici koriste računare i informacione tehnologije u učenju

8. RAČUNARSKA PISMENOST UČENIKA I INTERESOVANJE ZA OBUKE KORIŠĆENJE RAČUNARA Iako je fokus istraživanja bio na mogućnosti unapređenja nastave i učenja uz pomoć računara i

informacionih tehnologija, smatrali smo relevantnim da ispitamo interesovanje učenika za usavršavanje sopstvenog znanja korišćenja računara van konteksta njihovog korišćenja u nastavi. Učenici su najviše zainteresovani za obuke iz oblasti Web dizajna 39.90%, a veliko je interesovanje učenika i za obuke programiranja 27.40% i administraciju računarske mreže 13.60%. Za bazične obuke korišćenja

Windows operativnog sistema, Interneta i kancelarijskih aplikacija odlučilo se ukupno 50.80% učenika, a za sve navedeno 4.60% učenika.

Web dizajn

Windows operativni sistem i korišćenje Interneta

Programiranje

Upotreba Office programskog paketa

Administracija mreže

Sve navedeno

39.90%

33.80%

27.40%

17.00%

13.60%

4.60%

Slika 13. Obuke iz oblasti računara i informacionih tehnologija koje bi učenici želeli da prate

Priliku da pohađa stručne kurseve iz oblasti računara ima samo 7.30% učenika. U nedostatku obuka, za teme iz oblasti računara i informacionih tehnologija koje nisu zastupljene u redovnoj nastavi, učenici informacije traže na različite načine: razgovorom sa drugovima iz škole 52.60%, na Internetu 33.70%, proučavanjem stručne literature i časopisa 23.20%, razgovorom sa poznanicima i roditeljima 7.30%, konsultacijom sa nastavnicima i stručnjacima 4.00%, samostalnim radom 1.40%, kroz informatičku sekciju 0.20% učenika. Sve navedeno koristi 1.70% učenika, ostalo 0.60% a bez interesovanja za ovu oblast je 0.40% učenika.

Razgovorom sa drugovima iz škole

Korišćenjem interneta

Praćenjem stručne literature i časopisa

Razgovorom sa poznanicima i roditeljima

Pohađanjem stručnih kurseva

Konsultacije sa profesorima i stručnjacima

Sve navedeno

Samostalnim radom

Ostalo

Nemam nikakvo interesovanje za tu oblast

Informatička sekcija

52.60%

33.70%

23.20%

11.00%

7.30%

4.00%

1.70%

1.40%

0.60%

0.40%

0.20%

Slika 14. Način na koji učenici dolaze do dodatnih informacija i znanja u vezi računara i informacionih tehnologija

Na pitanje da li koriste računare i informacione tehnologije u međusobnoj komunikaciji manji broj učenika 29.98% je odgovorio da veoma mnogo koristi računare u ove svrhe, najveći procenat učenika ih koristi umereno 40.91%, dok je grupa učenika koji koriste u ove svrhe malo, veoma malo, ni malo 23.24%, a nije se izjasnilo 5,87% učenika.

Bez odgovora3% DA

24%

NE73%

Slika 15. Odgovor učenika na pitanje da li bi se pohađanjem obuka za korišćenje računara nešto

primenilo u odabiru njihovog zanimanja Za dominantnih 73% učenika, mogućnost da pohađaju neku od obuka za korišćenje računara

ne bi uticala na odabir njihovog zanimanja, dok manji broj učenika misli da bi se to desilo – njih 24%, dok 3% učenika nije dalo odgovor na ovo pitanje.

9. ZAKLJUČAK Dostupnost računara učeniku u školi i od kuće je visoka, iako treba raditi na tome da svakom

učeniku bude dostupan računar. Učenici pokazuju veliko poverenje u IKT, ali ne koriste puno računar u učenju. Učenici smatraju da računari i IT mogu da doprinesu modernizaciji nastave i unapređenju nastavnog procesa i osećaju se u velikom broju potpuno osposobljenim za praćenje nastave uz pomoć računara ako bi se takva organizovala u školi. Zato treba uvesti nove i unaprediti nastavne metode uz pomoć IKT-a u školama, radi poboljšanja kvaliteta nastave. Treba obezbediti društvenu podršku učenju uz pomoć IKT-a, pre svega obezbeđivanje kvalitetnih obrazovnih sadržaja i specijalizovanih kurseva na maternjem jeziku na Internetu, da bi učenik mogao da samostalno nadograđuje svoje znanje i van škole.

10. LITERATURA 1. http://www.microsoft.com/scg/obrazovanje/pil/default.mspx 2. M. Petrović, M. Sitarski, T. Milovanović i N. Radović, Beogradska otvorena škola, Internet u

Srbiji 2006-empirijska studija PC i internet penetracije (2006.), http://www.bos.org.yu/cepit/materijali/Internet_u_Srbiji_2006.pdf