SASTAVNICE VREDNOVANJA UENIKA

SVGoethe-Institut16. studenoga, 2011.

CILJEVIdefinirati pojmoveobjasniti smisao i cilj vrednovanja u irem smislu obrazloiti vanost opisnog praenja postignua uenika te opisati neke od moguih naina opisnoga praenjarazlikovati kvalitetne od nekvalitetnih opisnih ocjena koristiti se Bloomovom taksonomijom znanja na kognitivnom podruju prilikom programiranja procesa vrednovanja postignua uenikaimenovati i razmotriti osnovna naela i elemente provjeravanja i sastavnice ocjenjivanja

Kljune vjetine potrebne za uspjeh u suvremenom drutvu:

vjetina interpersonalnog i interkulturalnog komuniciranjavjetina rada u timu

vjetina konstruktivnog rjeavanja problema i nenasilnog rjeavanja sukoba

Da bi uspjeno odgovorila izazovima razvoja drutva znanja i svjetskog trita, Europska Unija definirala je osam temeljnih kompetencija za cjeloivotno obrazovanje:sporazumijevanje na materinskom jezikusporazumijevanje na stranim jezicimamatematika kompetencija i osnovne kompetencije u znanosti i tehnologijidigitalna kompetencijauiti kako uitisocijalna i graanska kompetencijainicijativnost i poduzetnost kulturna svijest i izraavanje.

SUODNOS POJMOVA?PROVJERAVANJEPRAENJEOCJENJIVANJEVREDNOVANJE

SUODNOS POJMOVAPRAENJEVREDNOVANJEPROVJERAVANJEOCJENJIVANJE

VREDNOVANJEVrednovanje je sustavno prikupljanje podataka u procesu uenja i postignutoj razini kompetencija: znanjima, vjetinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaenim nainima, postupcima i elementima,a sastavnice su praenje, provjeravanje i ocjenjivanje.

NAELA VREDNOVANJA

cjeloviti pristup

pozitivna usmjerenost na uenikovu osobnost i postignua;uoiti i poticati ono u emu uenik ima mogunost uspjetiizbjegavati one aktivnosti za koje je jasno da uenik u njima ne moe postii zadovoljavajui uspjehobjasniti vrijednosna naela, ono to se oekuje

PRAENJEPraenje je sustavno uoavanje i biljeenje zapaanja o postignutoj razini kompetencija i postavljenim zadacima definiranim nacionalnim i predmetnim kurikulumom, nastavnim planom i programom te strukovnim i kolskim kurikulumom.

PODRUJA PRAENJAmeupredmetne teme: osobni i socijalni razvoj, zdravlje, sigurnost i zatita okolia, uiti kako uiti, poduzetnitvo, uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, graanski odgoj i obrazovanje te kompetencije koje se stjeu sudjelovanjem u razliitim samostalnim, razrednim i kolskim projektima

ponaanje - procjena emocionalnoga razvoja, odnosa prema drugim osobama, prema okoliu i prema pridravanju pravila

osposobljenost i motiviranost za cjeloivotno uenje, sazrijevanje u emocionalnom podruju

CILJ PRAENJAuoiti i biljeiti to djeca znaju i moguwissen / knnen

Praenje se provodi na osnovu:promatranja jezinoga reagiranja djece u fazama ponavljanja, uvjebavanja i utvrivanja gradivaindividualnoga uspjeha uenika kroz cjelovitu pismenu provjeru (testovi napretka i postignua; zadaci objektivnoga tipa, krai i dui sastav, diktat i sl.)doprinosa u skupnom radu, projektima i sl.domaih zadaa

GLAVNA SVRHA OPISNOGA PRAENJApotpunija slika o uenikupomo pri ocjenjivanjuinformacija za uenike i roditelje

KADA?pratiti tijekom cijele kolske godine, na satu obrade, vjebanja i ponavljanja ili provjeravanja

GDJE?u uionici, na IUN, na terenskoj nastavi...

KAKO?KORISTEI BLOOMOVE GLAGOLE

LOI PRIMJERIima osnovna znanja, ima smisao za...zna, poznaje, usvojio...stekao je znanje iz...

TEHNIKA IZVEDBAcrnom ili plavom kemijskom olovkomdatumreenica proizala iz obrazovnih postignuanastavnu temu, broj bodova, analiza provjereafirmativne reenice

PROBLEM: nedostatak predvienoga prostora

TO NIKAKO NE PISATI?brojane ocjenekarakter uenikadogaanja na satu - ponaanje

ZANIMLJIVOSTI IZ IMENIKAKroz gradivo se probija sve vie u irinu, a sve manje u dubinu.

Nikako ne izlazi iz kalupa ispodprosjenosti.

Nema razvijene radne navike.

Nastoji se izdii iznad osrednjosti, ali mu neto ne da naprijed.

DOBRI PRIMJERI?XII. mj. - s razumijevanjem primjenjuje leksike i jezine strukture, samostalno zakljuuje o jezinim pravilima, u individualnom radu primjenjuje strategije uenja i sluenja znanjem, opisuje aktivnosti pomou obrazaca, razluuje bitne informacije u tekstu i samostalno ih biljei (SPOSOBNOSTI, VJETINE), rado sudjeluje u skupnom radu primjenjujui tehnike suradnikog uenja (INTERESI), samostalno, odgovorno i konstruktivno pristupa rjeavanju postavljenih zadataka (ODNOS PREMA RADU)...

DOBRI PRIMJERI?X. mj.- identificira i imenuje leksike strukture, primjenjuje ih samo uz uiteljevu pomo, valja poticati razvijanje strategija uenja, potreban je stalni nadzor razvoja vjetine pisanja, vano je poticati razvijanje samopouzdanja u usmenom izriaju te provoditi tehnike za stvaranje navika redovitog samostalnog radaIII. mj. vidljiv napredak u sluenju znanjem, pokazuje vei interes za skupni rad, ita s razumijevanjem, samostalno donosi zakljuke i primjenjuje leksike i jezine strukture

PROVJERAVANJEProvjeravanje podrazumijeva utvrivanje postignute razine kompetencija u nastavnome predmetu ili podruju i drugim oblicima rada u koli tijekom kolske godine.

OSNOVNA NAELA PROVJERAVANJAu skladu s ciljevima i metodologijom rada provjeravati ono to tvrdimo da se provjerava (specifikacije ispitnoga materijala po elementima provjeravanja, a prema definiranim kriterijima).

nain provjeravanja uskladiti s dobi i jezinom razinom uenika

BLOOMOVA TAKSONOMIJARAZINA ZNANJE, PRISJEANJA, PAMENJAnabraja, odreuje, opisuje, pokazujeimenuje, citira, izdvaja, navodi, prepoznajeiskazuje, oznaava, prisjea setko, kada, gdje

2. RAZINA - RAZUMIJEVANJEsaima, razlikuje, predvia, izraavapovezuje, proiruje, objanjavaklasificira, pokazuje, usporeuje, svrstavarazmatra, identificira, daje primjer

3. RAZINA - PRIMJENAprimjenjuje, demonstrira, izraunava...povezuje, otkriva, interpretira, istraujekoristi, odabire, prevodi, prilagoava, rukuje, skicira, upotrebljava, prikuplja

Sastavnice za provjeravanjeNII RAZREDIRazumijevanje: SluanjeitanjeIzraavanje i stvaranje:UsmenoPismeno

VII RAZREDIRazumijevanjeGovorne sposobnostiSposobnost pisanog izraavanjaGramatika

OPISNO PRAENJE!

4 jezine vjetineSluanjeitanjeGovorenjePisanje

SLUANJE I ITANJErazumije bitno/glavnu misaorazlikuje bitne od nebitnih informacijeaprepoznaje potporne informacije/primjererazumije nepoznati leksik na temelju kontekstasvrstava slikovni / zvuni / tekstualni sadrajrazumije tijek dogaaja/radnjerazlikuje injenine informacije od miljenjazakljuuje...(ovisno o ciljevima odnosno specifikacijama ispitnoga materijala)

GOVORENJEimenuje i opisuje predmete, osobe, radnje, dogaajegovori na osnovu biljeaka, prema zadanome obrascu ili pomou slikaprepriava slijeda dogaajareproducira i samostalno sudjeluje u dijalogau u okviru poznate tematikeprimjenjuje leksike i jezine strukture u jednostavnim dramatizacijama i raspravamareproducira pjesme za recitiranje i pjevanjeiznosi rezultate individualnoga i/ili skupnoga rada...(u skladu s dobi i jezinom razinom uenika)

PISANJEprimjenjuje leksike i jezine strukture (dopunjavanje teksta rijeima prema vidnom ili zvunom predloku / dopunjavanje dijelova teksta koji nedostaju)pie biljekepie uz predloeni model (pie estitke, razglednice, pisma, elektronsku potu, poruke, novi kraj prie, dio prie koji nedostaje, jednostavni poetski oblici, sastav)pie prema diktatu...

OCJENJIVANJEOcjenjivanje je pridavanje brojane ili opisne vrijednosti rezultatima praenja i provjeravanja uenikovog rada prema sastavnicama ocjenjivanja svakoga nastavnoga predmeta.

Ocjenetransparentnostdefiniranje elemenata i kriterija praenja i vrednovanjausmeno objanjenje dobivene ocjene (ukazati na eventualne manjkavosti ili izraziti pohvalu za ostvarena postignua)dosljednost (prema specifikacijama)

OCJENJIVANJErazumijevanjeprovodi se usmeno i pismeno, traena reakcija moe biti povezivanje jezinoga sa slikovnim izrazom, glazbenim izrazom i pokretom, rjeavanje zadataka objektivnoga tipa za provjeru razumijevanja sluanjem ili itanjem (zadaci viestrukog izbora, alternativnog tipa, transfer podataka...)

OCJENJIVANJEgovorprovodi se praenjem verbalne reakcije na verbalni ili neverbalni stimulus npr. na osnovi sudjelovanja u dijalozima i dramatizacijama, reprodukcije pjesmica, sudjelovanja u raspravama i sl. Svaka govorna provjera ujedno prua i mogunost provjere izgovora i intonacije.

OCJENJIVANJEjezine strukture i leksikkroz govorne aktivnosti te testove napretka i postignua, pritom vrste zadataka (npr. povei, zaokrui, nadopuni, poredaj, izbaci, odgovori i sl.) moraju biti poznate uenicima

Preporuuju se testovi napretka nakon obrade i uvjebavanja nekoga odsjeka gradiva, a testovi postignua nakon obrade veih cjelina (Cjelovita pismena provjera: itanje/sluanje s razumijevanjem, leksike i jezine strukture, pismeno izraavanje-zadatak esejskoga tipa).

OCJENJIVANJEpravopis i pismeno izraavanje

putem diktata i zadataka esejskoga tipa (npr. sastavci) u okviru prethodno obraenih tema i struktura (kod zadataka esejskoga tipa uenicima se mogu ponuditi pomoni/orijentacijski elementi za strukturiranje teksta (npr. pitanja, natuknice, dijelovi reenica i sl.)pri ocjenjivanju je vano specificirati elemente i kriterije za provjeru vjetine pismenoga izraavanja (sadraj-komunikacijska poruka, leksike i jezine strukture, pravopis; broj rijei, elementi tekste vrste)

OCJENJIVANJEkulturnocivilizacijski sadraji

u obliku kvizova znanja, reproduciranju pjesama za pjevanje i govorenje, adekvatnom jezinom reagiranju u nekim specifinim kulturno uvjetovanim situacijama i sl.

Zakljuivanje ocjenaPri zakljuivanju ocjena vrednuju se svi navedeni elementi ocjenjivanja na temelju praenja napretka, s time da zakljuna ocjena treba biti poticajna odnosno u skladu s uenikovim osobnim razvojem.

Kamo to upisati u imenik?U rubriku razumijevanje upisuju se ocjene iz usmenih ili pismenih provjera razumijevanja npr. pitanja po razumijevanju ili testovi napretka/ postignua (sluanje i itanje s razumijevanjem).

Kamo to upisati u imenik?U rubriku govorne sposobnosti upisuju se ocjene iz usmenih provjera. (pitanja i odgovori, samostalno prepriavanje, izlaganje, opisivanje i sl. u skladu s dobi i jezinom razinom djeteta).U rubriku govorne sposobnosti upisuju se i ocjene iz izlaganja projekata, plakata, Power Point prezentacija i sl.

Kamo to upisati u imenik?U rubriku sposobnost pisanog izraavanja upisuju se ocjene iz pismenih uradaka, eseja, diktata i sl.

Kamo to upisati u imenik?U rubriku gramatika upisuju se ocjene iz testova postignua (vee leksike i jezine cjeline) te iz testova napretka (manje leksike i jezine cjeline).Cjelovita pismena provjera:razumijevanjeleksike i jezine strukturepisano izraavanje(ocjene upisati u pripadajue rubrike sastavnica za ocjenjivanje)

TO DJECA MISLE O OCJENAMA?Ocjena ti kae koliko si nauio.Ocjena mi je dobra za daljnje kolovanje, da mogu upisati dobru kolu, da ne zavrim na ulici.Ocjena je radost, nekada tuga. Kad se ocjenjuje osjeam se udno.Ocjena je kada pokazuje koliko zna.Ocjena je za moje roditelje da vide koliko su ponosni na sina ili ker.Roditelji misle da trebamo biti odlini i da moramo raditi dan i no.Ocjena mi predstavlja to uiteljica misli o mom znanju.Kad dobivam puno dobrih ocjena osjeam se da u moi raditi dobar posao.Meni je dobra ocjena ma kakva bila, zato to moda imam i vee znanje od ocjene.

Doivjeti pravo istraivako putovanje ne znai vidjeti nove krajolike, nego gledati novim oima., M. Proust