SASTAVNICE VREDNOVANJA UČENIKA

ŽSVGoethe-Institut

16. studenoga, 2011.

CILJEVI• definirati pojmove• objasniti smisao i cilj vrednovanja u širem smislu • obrazložiti važnost opisnog praćenja postignuća

učenika te opisati neke od mogućih načina opisnoga praćenja

• razlikovati kvalitetne od nekvalitetnih opisnih ocjena • koristiti se Bloomovom taksonomijom znanja na

kognitivnom području prilikom programiranja procesa vrednovanja postignuća učenika

• imenovati i razmotriti osnovna načela i elemente provjeravanja i sastavnice ocjenjivanja

Ključne vještine potrebne za uspjeh u suvremenom društvu:

vještina interpersonalnog i interkulturalnog komuniciranja

vještina rada u timu

vještina konstruktivnog rješavanja problema i nenasilnog rješavanja sukoba

Da bi uspješno odgovorila izazovima razvoja društva znanja i svjetskog tržišta, Europska Unija definirala je osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje:

• sporazumijevanje na materinskom jeziku• sporazumijevanje na stranim jezicima• matematička kompetencija i osnovne

kompetencije u znanosti i tehnologiji• digitalna kompetencija• učiti kako učiti• socijalna i građanska kompetencija• inicijativnost i poduzetnost • kulturna svijest i izražavanje.

SUODNOS POJMOVA?

PROVJERAVANJE

PRAĆENJE

OCJENJIVANJE

VREDNOVANJE

SUODNOS POJMOVA

PRAĆENJE

VREDNOVANJE

PROVJERAVANJE OCJENJIVANJE

VREDNOVANJE

• Vrednovanje je sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini kompetencija: znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim načinima, postupcima i elementima,a sastavnice su praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje.

NAČELA VREDNOVANJA

• cjeloviti pristup

• pozitivna usmjerenost na učenikovu osobnost i postignuća;

• uočiti i poticati ono u čemu učenik ima mogućnost uspjeti

• izbjegavati one aktivnosti za koje je jasno da učenik u njima ne može postići zadovoljavajući uspjeh

• objasniti vrijednosna načela, ono što se očekuje

PRAĆENJE

• Praćenje je sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini kompetencija i postavljenim zadacima definiranim nacionalnim i predmetnim kurikulumom, nastavnim planom i programom te strukovnim i školskim kurikulumom.

PODRUČJA PRAĆENJA• međupredmetne teme: osobni i socijalni razvoj,

zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša, učiti kako učiti, poduzetništvo, uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, građanski odgoj i obrazovanje te kompetencije koje se stječu sudjelovanjem u različitim samostalnim, razrednim i školskim projektima

• ponašanje - procjena emocionalnoga razvoja, odnosa prema drugim osobama, prema okolišu i prema pridržavanju pravila

• osposobljenost i motiviranost za cjeloživotno učenje, sazrijevanje u emocionalnom području

CILJ PRAĆENJA

• uočiti i bilježiti što djeca znaju i mogu• wissen / können

• Praćenje se provodi na osnovu:• promatranja jezičnoga reagiranja djece u fazama ponavljanja,

uvježbavanja i utvrđivanja gradiva• individualnoga uspjeha učenika kroz cjelovitu pismenu provjeru

(testovi napretka i postignuća; zadaci objektivnoga tipa, kraći i duži sastav, diktat i sl.)

• doprinosa u skupnom radu, projektima i sl.• domaćih zadaća

GLAVNA SVRHA OPISNOGA PRAĆENJA

• potpunija slika o učeniku• pomoć pri ocjenjivanju• informacija za učenike i roditelje

KADA?

• pratiti tijekom cijele školske godine, na satu obrade, vježbanja i ponavljanja ili provjeravanja

GDJE?

• u učionici, na IUN, na terenskoj nastavi...

KAKO?

• KORISTEĆI BLOOMOVE GLAGOLE

LOŠI PRIMJERI

• ima osnovna znanja, ima smisao za...• zna, poznaje, usvojio...• stekao je znanje iz...

TEHNIČKA IZVEDBA

• crnom ili plavom kemijskom olovkom• datum• rečenica proizašla iz obrazovnih postignuća• nastavnu temu, broj bodova, analiza provjere• afirmativne rečenice

• PROBLEM: nedostatak predviđenoga prostora

ŠTO NIKAKO NE PISATI?

• brojčane ocjene• karakter učenika• događanja na satu - ponašanje

ZANIMLJIVOSTI IZ IMENIKA

• „Kroz gradivo se probija sve više u širinu, a sve manje u dubinu“.

• “Nikako ne izlazi iz kalupa ispodprosječnosti“.

• “Nema razvijene radne navike.”

• „Nastoji se izdići iznad osrednjosti, ali mu nešto ne da naprijed“.

DOBRI PRIMJERI?• XII. mj. - s razumijevanjem primjenjuje leksičke i

jezične strukture, samostalno zaključuje o jezičnim pravilima, u individualnom radu primjenjuje strategije učenja i služenja znanjem, opisuje aktivnosti pomoću obrazaca, razlučuje bitne informacije u tekstu i samostalno ih bilježi (SPOSOBNOSTI, VJEŠTINE), rado sudjeluje u skupnom radu primjenjujući tehnike suradničkog učenja (INTERESI), samostalno, odgovorno i konstruktivno pristupa rješavanju postavljenih zadataka (ODNOS PREMA RADU)...

DOBRI PRIMJERI?• X. mj.- identificira i imenuje leksičke strukture,

primjenjuje ih samo uz učiteljevu pomoć, valja poticati razvijanje strategija učenja, potreban je stalni nadzor razvoja vještine pisanja, važno je poticati razvijanje samopouzdanja u usmenom izričaju te provoditi tehnike za stvaranje navika redovitog samostalnog rada

• III. mj. – vidljiv napredak u služenju znanjem, pokazuje veći interes za skupni rad, čita s razumijevanjem, samostalno donosi zaključke i primjenjuje leksičke i jezične strukture

PROVJERAVANJE

• Provjeravanje podrazumijeva utvrđivanje postignute razine kompetencija u nastavnome predmetu ili području i drugim oblicima rada u školi tijekom školske godine.

OSNOVNA NAČELA PROVJERAVANJA• u skladu s ciljevima i metodologijom

rada – provjeravati ono što tvrdimo da se provjerava (specifikacije ispitnoga materijala po elementima provjeravanja, a prema definiranim kriterijima).

• način provjeravanja uskladiti s dobi i jezičnom razinom učenika

BLOOMOVA TAKSONOMIJA

1. RAZINA – ZNANJE, PRISJEĆANJA, PAMĆENJA

• nabraja, određuje, opisuje, pokazuje• imenuje, citira, izdvaja, navodi, prepoznaje• iskazuje, označava, prisjeća se• tko, kada, gdje

2. RAZINA - RAZUMIJEVANJE• sažima, razlikuje, predviđa, izražava• povezuje, proširuje, objašnjava• klasificira, pokazuje, uspoređuje, svrstava• razmatra, identificira, daje primjer

• 3. RAZINA - PRIMJENA• primjenjuje, demonstrira, izračunava...• povezuje, otkriva, interpretira, istražuje• koristi, odabire, prevodi, prilagođava, • rukuje, skicira, upotrebljava, prikuplja

Sastavnice za provjeravanje• NIŽI RAZREDI• Razumijevanje: • Slušanje• Čitanje• Izražavanje i

stvaranje:• Usmeno• Pismeno

• VIŠI RAZREDI• Razumijevanje• Govorne sposobnosti• Sposobnost pisanog

izražavanja• Gramatika

• OPISNO PRAĆENJE!

4 jezične vještine

• Slušanje• Čitanje• Govorenje• Pisanje

SLUŠANJE I ČITANJE

• razumije bitno/glavnu misao• razlikuje bitne od nebitnih informacijea• prepoznaje potporne informacije/primjere• razumije nepoznati leksik na temelju konteksta• svrstava slikovni / zvučni / tekstualni sadržaj• razumije tijek događaja/radnje• razlikuje činjenične informacije od mišljenja• zaključuje...• (ovisno o ciljevima odnosno specifikacijama

ispitnoga materijala)

GOVORENJE

• imenuje i opisuje predmete, osobe, radnje, događaje• govori na osnovu bilježaka, prema zadanome obrascu ili

pomoću slika• prepričava slijeda događaja• reproducira i samostalno sudjeluje u dijalogau u okviru

poznate tematike• primjenjuje leksičke i jezične strukture u jednostavnim

dramatizacijama i raspravama• reproducira pjesme za recitiranje i pjevanje• iznosi rezultate individualnoga i/ili skupnoga rada• ...• (u skladu s dobi i jezičnom razinom učenika)

PISANJE

• primjenjuje leksičke i jezične strukture (dopunjavanje teksta riječima prema vidnom ili zvučnom predlošku / dopunjavanje dijelova teksta koji nedostaju)

• piše bilješke• piše uz predloženi model (piše čestitke, razglednice, pisma,

elektronsku poštu, poruke, novi kraj priče, dio priče koji nedostaje, jednostavni poetski oblici, sastav)

• piše prema diktatu• ...

OCJENJIVANJE

• Ocjenjivanje je pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja i provjeravanja učenikovog rada prema sastavnicama ocjenjivanja svakoga nastavnoga predmeta.

Ocjene

• transparentnost• definiranje elemenata i kriterija praćenja i

vrednovanja• usmeno objašnjenje dobivene ocjene

(ukazati na eventualne manjkavosti ili izraziti pohvalu za ostvarena postignuća)

• dosljednost (prema specifikacijama)

OCJENJIVANJE

- razumijevanje- provodi se usmeno i pismeno, tražena

reakcija može biti povezivanje jezičnoga sa slikovnim izrazom, glazbenim izrazom i pokretom, rješavanje zadataka objektivnoga tipa za provjeru razumijevanja slušanjem ili čitanjem (zadaci višestrukog izbora, alternativnog tipa, transfer podataka...)

OCJENJIVANJE

- govor- provodi se praćenjem verbalne reakcije na

verbalni ili neverbalni stimulus npr. na osnovi sudjelovanja u dijalozima i dramatizacijama, reprodukcije pjesmica, sudjelovanja u raspravama i sl. Svaka govorna provjera ujedno pruža i mogućnost provjere izgovora i intonacije.

OCJENJIVANJE

- jezične strukture i leksik- kroz govorne aktivnosti te testove napretka i

postignuća, pritom vrste zadataka (npr. poveži, zaokruži, nadopuni, poredaj, izbaci, odgovori i sl.) moraju biti poznate učenicima

- Preporučuju se testovi napretka nakon obrade i uvježbavanja nekoga odsječka gradiva, a testovi postignuća nakon obrade većih cjelina (Cjelovita pismena provjera: čitanje/slušanje s razumijevanjem, leksičke i jezične strukture, pismeno izražavanje-zadatak esejskoga tipa).

- pravopis i pismeno izražavanje

- putem diktata i zadataka esejskoga tipa (npr. sastavci) u okviru prethodno obrađenih tema i struktura (kod zadataka esejskoga tipa učenicima se mogu ponuditi pomoćni/orijentacijski elementi za strukturiranje teksta (npr. pitanja, natuknice, dijelovi rečenica i sl.)

- pri ocjenjivanju je važno specificirati elemente i kriterije za provjeru vještine pismenoga izražavanja (sadržaj-komunikacijska poruka, leksičke i jezične strukture, pravopis; broj riječi, elementi tekste vrste)

OCJENJIVANJE

OCJENJIVANJE

- kulturnocivilizacijski sadržaji

- u obliku kvizova znanja, reproduciranju pjesama za pjevanje i govorenje, adekvatnom jezičnom reagiranju u nekim specifičnim kulturno uvjetovanim situacijama i sl.

Zaključivanje ocjena• Pri zaključivanju ocjena vrednuju se svi

navedeni elementi ocjenjivanja na temelju praćenja napretka, s time da zaključna ocjena treba biti poticajna odnosno u skladu s učenikovim osobnim razvojem.

Kamo što upisati u imenik?

• U rubriku „razumijevanje“ upisuju se ocjene iz usmenih ili pismenih provjera razumijevanja npr. pitanja po razumijevanju ili testovi napretka/ postignuća (slušanje i čitanje s razumijevanjem).

Kamo što upisati u imenik?

• U rubriku „govorne sposobnosti“ upisuju se ocjene iz usmenih provjera. (pitanja i odgovori, samostalno prepričavanje, izlaganje, opisivanje i sl. u skladu s dobi i jezičnom razinom djeteta).

• U rubriku „ govorne sposobnosti“ upisuju se i ocjene iz izlaganja projekata, plakata, Power Point prezentacija i sl.

Kamo što upisati u imenik?

• U rubriku „sposobnost pisanog izražavanja“ upisuju se ocjene iz pismenih uradaka, eseja, diktata i sl.

Kamo što upisati u imenik?• U rubriku „gramatika“ upisuju se ocjene iz

testova postignuća (veće leksičke i jezične cjeline) te iz testova napretka (manje leksičke i jezične cjeline).

• Cjelovita pismena provjera:• razumijevanje• leksičke i jezične strukture• pisano izražavanje• (ocjene upisati u pripadajuće rubrike sastavnica

za ocjenjivanje)

ŠTO DJECA MISLE O OCJENAMA?• “Ocjena ti kaže koliko si naučio.”• “Ocjena mi je dobra za daljnje školovanje, da mogu upisati

dobru školu, da ne završim na ulici.”• “Ocjena je radost, nekada tuga. Kad se ocjenjuje osjećam

se čudno.• “Ocjena je kada pokazuješ koliko znaš.”• “Ocjena je za moje roditelje da vide koliko su ponosni na

sina ili kćer.”• “Roditelji misle da trebamo biti odlični i da moramo raditi

dan i noć.”• “Ocjena mi predstavlja što učiteljica misli o mom znanju.”• “Kad dobivam puno dobrih ocjena osjećam se da ću moći

raditi dobar posao.”• “Meni je dobra ocjena ma kakva bila, zato što možda imam

i veće znanje od ocjene.”

“Doživjeti pravo istraživačko putovanje ne znači vidjeti nove krajolike, nego gledati novim očima.”, M. Proust